ŽEPČE

Svijet bez siromaštva  

Općina Žepče je pretežno ruralna sredina sastavljena od 48 mjesnih zajednica i predstavlja jednu od dvanaest gradskih/općinskih područja Zeničko-dobojskog kantona. Neimaština, besparica i težak život sastavni su dio svakodnevnice sve većeg broja stanovnika u Bosni i Hercegovini (BiH), a tako i u općini Žepče. Lokalna udruženja i mediji upozoravaju da se mnoge porodice u Općini bore iz godine u godinu da prežive sa jako niskim izvorima prihoda i žive u izrazito neslovnim uvjetima za život.

Prema podacima Centra za socijalni rad, najugroženije osobe u Općini su stara lica bez ikakvog staranja od strane obitelji čiji je broj relativno visok. Ova lica ostvaruju i primanja po osnovu tuđe njege i zaštite i jednokratnih socijalnih pomoći. U općini Žepče tek odnedavno postoji privatni Dom za stare i nemoćne osobe, ali ne postoji drugi vid javne usluge niti organizacije koja bi pružala bilo kakav oblik podrške starim i iznemoglim licima u Općini. Udruženje penzionera Žepče je jedini organizirani vaninstitucionalni oblik podrške osobama treće životne dobi u općini Žepče. Kroz svoje aktivnosti, Udruženje, na osnovu članarine, materijalno pomaže svoje članove u vidu isplate pogrebnina, obavljanja kućnih posjeta, prikupljanja donacija i slično.

Poslove socijalne skrbi na području Općine obavlja JU „Centar za socijalni rad“ Žepče kao glavni i službeni nositelj aktivnosti. Aktivnosti iz domena socijalne skrbi provodi i nevladina organizacija Crveni križ kao udruga građana koja svoje aktivnosti usmjerava na humanitarni rad kroz materijalna pomaganja, te katolička crkva i islamska vjerska zajednica kroz karitativne djelatnosti povodom blagdana ili nekih drugih prigoda. Crveni križ Žepče raspolaže sa timom volontera koji obilaze stare, invalidne i nepokretne osobe, te im u njihovim domovima pružaju pomoć u hrani, higijeni, podjeli donacije u pelenama, invalidskim pomagalima. Merhamet – Osnovni odbor Žepče, je također aktivan i pomaže siromaštvom ugrožene kategorije. Lokalna vlast već tri godine za redom provodi projekat, u suradnji s Centrom za socijalni rad Žepče i Federalnim zavodom za zapošljavanje, koji se odnosi na pružanje socijalne pomoći, skrbi i njege starijim osobama i zapošljavanje teško zapošljivih i dugoročno nezaposlenih osoba. Tako je do sada pružena njega za 66 korisnika, osoba s invaliditetom i starijih od 60 godina, koje su izložene siromaštvu, imaju minimalna ili nikakva primanja, osobe koje se suočavaju sa zdravstvenim i socijalnim problemima, koje su socijalno izolirane ili su osobe s poteškoćama u psihofizičkom razvoju. Također, u sklopu budžeta/ proračuna općine Žepče se putem javnog poziva dodjeljuju sredstva zainteresovanim organizacijama civilnog društva/ nevladinim organizacijama, sa područja općine Žepče. Ovim putem se, između ostalog, podržavaju projektni prijedlozi iz oblasti unapređenje socijalne politike kroz obezbjeđivanje ujednačenih životnih šansi za invalidna lica, djecu sa posebnim potrebama, te ostale korisnike socijalne zaštite; kao i za suzbijanje siromaštva i nezaposlenosti kroz neformalno obrazovanje, organizovanje radionica i pružanja pomoći u zapošljavanju.

Nadalje, kada su u pitanju borba protiv siromaštva, u Žepču je vrlo aktivan i Caritas Švicarske koji kroz svoje projekte doprinosi u različitim oblastima lokalnog ekonomskog razvoja. Podrška ove organizacije i Vlade Švicarske je posebno došla do izražaja tokom 2014./2015. godine kada su poplave i klizišta u potpunosti porušili 88 objekata, poplavili hektare i hektare plantaža jagodičastog voća i oštetili vodovod, posebno u Željeznom Polju na području Žepča. Caritas Švicarske je podržao izgradnju 30 stambenih jedinica koje su pružile dom za 40 porodica, donirani su kućanski uređaji, osnovni namještaj i ogrijev, te je obnovljeno i pet hektara plantaža jagodičastog voća i vodovod za selo Balačići. Nove kuće omogućile su korisnicima da ostanu blizu svojih plantaža jagodičastog voća i da se nastave baviti aktivnostima uzgoja voća kojima osiguravaju egzistenciju svojim obiteljima. Također, Caritas Švicarske u BiH već nekoliko godina u ZDK sprovodi i projekat “Predškolsko obrazovanje za svu djecu” koji ima za cilj omogućiti djeci iz ranjivih kategorija pristup predškolskom obrazovanju, stvoriti prijatno okruženje za djecu u predškolskim ustanovama te poboljšati predškolsko obrazovanje.

Dodatno, prosjačenje na području Žepča višegodišnji je problem ove općine. Prosjačenjem se uglavnom bave maloljetne osobe romske populacije iz susjedne općine Zavidovići, te je zbog te činjenice veoma teško postupati s takvim osobama jer one ne žele da identificiraju svoje roditelje, staratelje i opet se vraćaju po starom jer na njih kaznene mjere puno ne utiču. Da bi se ova pojava zaustavila pojačane su aktivnosti Policijske uprave.

Svijet bez gladi  

Kao što je prethodno spomenuto, katastrofalne poplave iz 2014. godine su ostavile velike posljedice i ugrozile mnoge stanovnike na području općine Žepče koje je tada iseljeno iz svojih domova i kojima je hrana bila prijeko potrebna, ali i za koje se u to vrijeme organizovala pučka kuhinja. Ipak, danas, javna kuhinja u Žepču ne postoji. Osnovni odbor Merhameta u Žepču svakodnevno pomaže najugroženijim kategorijama stanovništva na području općine. Pored standardnih aktivnosti, volonteri Merhameta provode i druge akcije. Na primjer za vrijeme mjeseca Ramazana, pripremi se i podjeli u prosjeku 100 iftara korisnicima u Žepču, odnosno dostavljaju se iftari na kućni prag starim, bolesnim i iznemoglim osobama.

Zdravlje i blagostanje

Zdravstvenu zaštitu u općini Žepče pruža JU “Dom zdravlja sa stacionarom“ Žepče, kroz usluge primarne, specijalističko-konzultativne i sekundarne zdravstvene zaštite. Redovita zdravstvena zaštita seoskog stanovništva provodi se u područnim ambulantama u Begov Hanu, Željeznom Polju, Ozimici i Globarici. Također, u Općini djeluje više specijalističkih ordinacija: internistička, ginekološka, pedijatrijska, četiri stomatološke ordinacije, i četiri apoteke. Prema podacima  iz Programa zdravstvene zaštite za osiguranike na području općine Žepče za 2022. godinu, 98% stanovništva u Općini je zdravstveno osigurano.

Kada je u pitanju žensko zdravlje, najčešća oboljenja su karcinom dojke i karcinom grlića maternice a kod muškaraca karcinom debelog crijeva i prostate. I kod muškaraca i žena, najčešća oboljenja su kardiovaskularne bolesti i dijabetes mellitus. Nadalje, u općini Žepče najveći negativan uticaj na zdravlje postoji zbog zagađenja od otpada, zbog zagađenog zraka i zagađenih površinskih voda.

Zdravstveni sektor u Žepču je s vremena na vrijeme podržan od strane raznih projekata i donatora. Tako je nedavno, u Domu zdravlja Žepče kao dio projekta “Od spoznaje do liječenja: Žene nosioci prava na zdravlje u BiH” otvoren lokalni Centar za skrining mamografijom. Nadalje, uz podršku Vlade Republike Hrvatske, Dom zdravlja sa stacionarom Žepče dobio je za novo sanitetsko vozilo i rentgen aparat koji će unaprijediti kvalitetu zdravstvene zaštite stanovnika općine Žepče.

Ono što prijeko nedostaje u općini Žepče, a važno u okviru zdravstva i predstavlja sponu između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, jeste urgentni centar. Tim putem bi se veliki broj hitnih zdravstvenih slučajeva, mogao rješavati u što kraćem vremenskom periodu. Također, ne postoje programi iz oblasti zdravstvene zaštite koji su namijenjeni i dizajnirani isključivo na rješavanje potreba mladih, kao ni programi prevencije rizičnog ponašanja mladih ljudi u općini Žepče.

Finansijsko poslovanje zdravstvenog sektora u Općini je trenutno, u 2023. godini, u redu, iako to nije bio slučaj prije nekoliko godina kada je vlast, zbog niza neriješenih problema, donijela odluku o privremenom prestanku rada JU Doma zdravlja Žepče. To je bio ocijenjen kao jedini izlaz iz finansijske krize u kojoj se Dom zdravlja našao zbog sudskih tužbi radnika po osnovu starog kolektivnog ugovora. Prema posljednje dostupnim finansijskim izvještajima, Dom zdravlja sa stacionarom Žepče je 2021. poslovnu godinu okončao sa dobiti od 1.345 KM.

Kada je u pitanju i samo blagostanje stanovništva, općina Žepče ima dugu sportsku tradiciju u pojedinačnim i kolektivnim sportovima. Ipak, sredstava za razvoj sporta i kulture su ograničena. Današnji sportski život u općini Žepče čini 15 klubova. Općina Žepče posjeduje jednu sportsku dvoranu koja je dom za više desetaka osnovanih sportskih klubova i školskih sekcija. Tradicionalno se održava manifestacija Izbor najuspješnijih sportaša i sportskih kolektiva „Kristalno sunce“ općine Žepče, kao i malonogometni turnir mjesnih zajednica.

Dodatno, jedan od predstavnika privatnog sektora je istakao nezadovoljstvo generalnim konceptom zdravstvenog osiguranja u BiH. Naime Žepče ima jedne od najviših prosječnih plata u kantonu koje se naravno isplaćuju regularno na račun sa svim porezima i doprinosima i plaća se zdravstveno osiguranje prema iznosu plate. Znači plaćaju se različiti iznosi, a svi dobiju istu zdravstvenu uslugu, te čak plaćaju i u nekim slučajevima participaciju.

Kvalitetno obrazovanje

Prema podacima iz Integrirane strategije razvoja općine Žepče za 2021.-2027. godinu (Strategija razvoja), gotovo 90% učenika u Općini nastavlja obrazovanje nakon osnovne škole. Žepče je jedina općina u BiH koja ima ovlast da kreira srednjoškolski program rada, te sama planira upisne politike. To omogućava obrazovanje kadrova prema poslovnim procesima postojećeg gospodarstva i investitora. U dvije srednje škole školuju se kvalitetni kadrovi kroz tehničke programe obrazovanja kao i trogodišnje programe za obrtnička, deificitarna zanimanja i zvanja, kao zavarivač, tehničar za mehatroniku, CNC operater, CNC programer, krojač, elektroinstalater/ elektromehaničar, bravar, limar. Katolički školski centar „Don Bosco“ ima jednu od najbolje opremljenih radionica u BiH za učeničku praksu za zanimanja metaloprerade dok se Srednja mješovita škola „Žepče“ ističe modernom praktičnom radionicom za obuku tekstilaca. Lokalno se obrazuju i kadrovi u turizmu i hotelijerstvu, poljoprivredi i šumarstvu, uslužnim djelatnostima, ekonomiji i komercijali, medicini, prometu i građevini. Ipak, u Žepču je prisutan nedostatak stručnih kadrova mnogih profila, prvenstveno u dominantnom metalnom sektoru, drvopreradi i građevinarstvu, i potreba širenja tradicionalnih zanata, iako je većina tih kadrova već sastavni dio postojećih obrazovnih programa. To je dijelom uzrokovano regionalnim trendom migracije takvih kadrova u razvijene zemlje zapadne Evrope, a dijelom nedovoljnom zainteresiranošću mladih da se školuju za te zanate.

Bez obzira na slobodu kreiranja vlasti tok obrazovnog programa, obrazovni smjerovi u Općini ne oslikavaju u potpunosti potrebe privrede. Na primjer Žepče već godinama nema tekstilnu školu ili drvni smjer, iako su drvna industrija i tekstil jedni od vodećih u lokalnoj zajednici. Predstavnik privatnog sektora je spomenuo da su škole glavni problem i kamen spoticanja jer nekvalitetan sistem obrazovanja pravi nekvalitetne radnike. „Firma redovno zaposli petoro djece koja dođu iz srednje škole da bi ostavili jedno ili dvoje eventualno. Onda od tih dvoje koje smo ostavili jedno nam pobjegne za Njemačku čim vidi da nešto zna raditi, čim ga mi nešto naučimo. Prvo nema dovoljno djece, nema dovoljno prakse i onda mi ne proizvodimo od njih kadrove koji su radno sposobni. I imamo kompletno nakaradnu politiku upisivanja djece u školu, potrebno je ukinuti ekonomiju u školi, a vratiti zanatlije, automehaničare, bravare, tokare. Mi više nemamo ni potencijal da privučemo radnu snagu, nemamo potencijal da privučemo strane investicije. Strane investicije idu u Srbiju zato što u Srbiji još uvijek ima obrazovanih tokara, obrazovanih bravara, dakle djece koja završe školu i koja to rade. Mi imamo neobrazovanih ekonomista, mi imamo neobrazovanih pravnika, znači za pet ovakvih država.“. S druge strane, predstavnik lokalne vlasti je naveo da su obrazovne ustanove na neki način limitirane i sa svojim osobljem i ostalim resursima. Te da se ne mogu smjerovi tek tako prilagoditi tržištu, jer ne može se upisati razred zidara, keramičara ili nečeg drugog ako se niko ne prijavljuje tu. Djelomično se tome izlazi u susret, škole su malo mijenjale smjerove i programe da se tržištu prilagode, mada na kraju opet to ne bude dovoljno i eventualno se tri učenika prijave.

U Budžetu općine Žepče redovno se planiraju sredstva za stipendiranje učenika i studenata na osnovu rezultata postignutih u školovanju i/ ili socijalnog statusa. S tim u vezi, općina Žepče stipendira učenike generacije, odnosno najuspješnije učenike u svojoj generaciji sve tri srednje škole čiji je osnivač Općina Žepče i to već punih 20 godina. Svi učenici koji upišu fakultet a dobili su priznanje Učenika generacije svoje matične škole ostvaruju pravo na stipendiju. Također, kada je riječ o mobilnosti mladih općine Žepče, kao bitnog vida obrazovanja, za sada je isto jedino potpomognuto Connecting Classrooms projektom kojeg je provodila SMŠ Žepče, a čiji je cilj bio davanje doprinosa mobilnosti mladih u BiH, te umrežavanje i izgradnja kapaciteta srednjih škola u BiH.

U općini Žepče ne djeluje ni jedna ustanova za visokoškolsko obrazovanje, te trenutno, u 2023. godini, ne postoje organizirani programi cjeloživotnog učenja i neformalnog obrazovanja mladih. Ipak, nevladin i poslovni sektor su prepoznali važnost stvaranja kvalitetnih kadrova, i lokalna vlast se trudi da podrži kvalitetne projekte. Tako su na primjer Razvojna agencija Žepče (RAŽ) i Općina pokrenuli inicijativu povezivanja srednjih škola sa privatnim sektorom. Tačnije rečeno, potpisan je Sporazum o saradnji između Srednje mješovite škole „Žepče“ i tekstilnih poduzeća kojim je definisana saradnja u oblasti odvijanja praktične nastave u proizvodnim pogonima preduzeća, a u tu svrhu su nabavljene mašine za šivanje za školsku radionicu. Također, RAŽ je nabavila po jedan 3D printer za srednje škole SMŠ i KŠC Don Bosco u Žepču. Dodatno, sagovornik iz privatnog sektora navodi da i sam ambijent u Općini nije dovoljno stimulativan za mlade osobe, pa onda omladina želi da ode u neku drugu sredinu, zanimljivije mjesto i često napuste Žepče još tokom studentskih dana.

Nadalje, Centar poslovnih kompetencija Žepče, u sklopu RAŽ-a, uspostavljen je kroz implementaciju projekta competenceNET i prvi je centar u BiH ovakve vrste. Centar je fokusiran na razvoj i pružanje specijaliziranih usluga u sektorima drvo prerade i tekstilne industrije kroz obuku radne snage za potrebe poslodavaca u općini Žepče i primjenu novih znanja i inovacija u proizvodnji proizvoda visoke vrijednosti. Ovakve i slične projekte RAŽ i Centar poslovnih kompetencija Žepče planiraju nastaviti i u budućem radu jer se problem educirane radne snage, s određenim znanjem i vještinama uočio kao jedan od najvećih problema poslovne zajednice u Općini i generalno u BiH. Predstavnica privatnog sektora je istakla da je RAŽ jako aktivan kada su pitanju razne kvalitetne obuke i često šalju obavijesti i najave događaja, te da je i sama, dok je bila nezaposlena, išla na nekoliko obuka i stekla vještine koje su joj kasnije koristile.

Rodna ravnopravnost

Kada je u pitanju izvršna vlast u Općini Žepče, nije definiran institucionalni mehanizam za ravnopravnost spolova. Ipak, lokalna vlast pokazuje da postoji politička volja za osnaživanjem žena i djevojčica i da uključe pitanje ravnopravnosti kao dio svakodnevice. Općinski načelnik i službe, u okviru svoje nadležnosti implementiraju odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova posebno u segmentu utroška proračunskih/budžetskih sredstava, korištenja rodno osjetljivog jezika, vođenja statističkih evidencija raspoređenih po spolu. Shodno tome, općina Žepče je bila jedna od prvih općina, još 2012. godine, koje su razvile Lokalni akcioni plan za rodnu ravnopravnost (LGAP) koji se koristi kao primjer najbolje prakse u zemlji. Trenutno je na snazi drugi po redu LGAP za period 2020.-2024. godine, koji je čak i iskorak Općine Žepče u pravcu implementacije Agende 2020 i ciljeva održivog razvoja u lokalne strategije i politike. LGAP općine Žepče najvažniji mehanizam za osiguravanje ravnoteže u oblasti ravnopravnosti spolova.

Jedan od prvih značajnijih projekata u vezi rodne ravnopravnosti „Doprinijeti poboljšanu životnih uvjeta žena u ruralnim mjesnim zajednicama općine Žepče“ implementiran je u periodu 2012.-2013. godine uz podršku sredstava FIGAP programa. Rezultati ovog projekta su bili višestruk, podigli su svijest o značaju ove teme i doprinijeli unapređenju kvalitete života žena u ruralnim područjima i uvijetima za rad žena u poduzetništvu. Završetkom ovog projekta nastavljeno je podržavanje žena u lokalnoj zajednici od strane RAŽ kroz programe” Podrška ženskom poduzetništvu”.

Općina je 2019./2020. godine implementirala Program podrške marginaliziranim grupama žena (PPMG) uz podršku USAID-a. PPMG imao je za cilj podići svijest o samozapošljavanju žena, rušenje stereotipa, povećati broj žena poduzetnica, potaknuti kreativni potencijal među ženama, te ohrabrivanje žena za pokretanjem samostalnog biznisa. U sklopu ovog projekta bilo je uključeno osam žena s područja općine Žepče, te je ovo u posljednje tri godine bio jedini poziv koji je namijenjen isključivo podršci zapošljavanja žena i ženskom poduzetništva.

Nadalje, 2022. godine, Općina Žepče je uključena u projekat „Globalne priče u lokalnim koracima: alatke za rodnu ravnopravnost kroz vizuru lokalnih samouprava“. Projekat se realizira od strane Saveza općina i gradova Federacije BiH i Republike Srpske, a u toku 2022. godine održano je 10 online treninga i konzultativnih sastanaka na temu rodne ravnopravnosti. Predstavnici Općine su se upoznali sa „ Alatom za rodnu ravnopravnost kroz vizuru lokalnih samouprava“, kao i sa listom indikatora za alate implementacije Cilja održivog razvoja – 5 o rodnoj ravnopravnosti.

Nevladin sektor također podržava osnaživanje ženama i razvoj ženskog poduzetništva u općini Žepče. U općini Žepče postoje tri ženska udruženja koja se u okviru svojih statuta i programa bave položajem žena. Udruženje žena „NARin“ Žepče je u 2022. godini provodilo niz edukacija i obuka koje su bile namijenjene ženama i djeci, kao i niz akcija iz područja zaštite životne sredine sa ciljem da se doprinese kvaliteti života na području. Nadalje, Udruga žena „PRVA“ Žepče je svoj rad fokusirala na jačanje žena kroz svijet poduzetništva gdje je do sada obučila ukupno 20 žena iz područja poslovnog planiranja, te održala tri edukacije na temu ravnopravnosti muškaraca i žena, volontiranje, zdravlje i ishrana žena. Udruženje žena Begov Han okuplja žene sa područja MZ Begov Han, organizuje i sprovodi razne radionice i projekte, te se bavi ručnim radom kao i preradom voća i povrća od strane svojih članica (46 žena). Dodatno, Udruženje poslovnih žena u BiH prije dvije godine iniciralo osnivanje Kluba za podršku poduzetništvu žena Žepče, koje je podržano i od strane Općine Žepče i RAŽ-a kao tehničkog koordinatora. Klub aktivno radi na unapređenju ambijenta za poslovanje poduzetnica i sudjelovanje u lokalnom planiranju i odlučivanju o razvojnim prioritetima i razvoj partnerstva. Općina Žepča treba u budućnosti još više financijskih sredstava planirati za projekte rodne ravnopravnosti i zajedno sa NVO sektorom na svojoj lokalnoj zajednici uključiti se u realizaciju još više projekata.

Razlike u zastupljenosti muškaraca i žena unutar određenih kategorija srednjeg obrazovanja postoje. Prema podacima iz Gender akcionog plana općine Žepče za 2020.-2024. godinu, djevojčice dominiraju u strukturi učenika u gimnazijama, dok dječaci dominiraju u strukturi učenika u usmjerenim zanimanjima, što kasnije direktno utiče i na stanje na tržištu rada. Kada je u pitanju struktura zaposlenih, broj zaposlenih muškog i ženskog spola prilično je uravnotežen na području Općine, dok je nezaposlenost značajnije pogađa žene (58%). Kada su u pitanju ekonomija brige i neformalna ekonomija, dosta više tereta o brizi djece, starijih i o porodici nose žene, posebno u urbanim dijelovima općine. Dodatno, kada je u pitanju spolna strukture rukovodilaca kompanijama u Općini Žepče, na rukovodećim pozicijama je u prosjeku omjer muškaraca i žena 80:20. Također, načelnik Općine je već dugo godina isti muškarac i u strukturi Općinskog vijeća Žepče preovladavaju muškarci u omjeru vijećnika i vijećnica 70:30, a žene uglavnom nisu ni na mjestu predsjedavajućeg i zamjenika.

Čista voda i sanitarni uslovi  

Okolina Žepča obiluje brojnim izdašnim vrelima pitke vode od kojih su najznačajniji „Ravna Rijeka“, rijeka „Ograina“ i 3 izvora “Bukovik”. Prosječan ukupan kapacitet svih izvora u periodu kad nije suša je oko 2000 m3/dan, prema podacima JP „Komunalno“ Žepče. Upravljanje nad vodoopskrbom iz gradskog vodovoda je državno, od strane JP „Komunalno“ Žepče. Sadašnja opskrba pitkom vodom u općini Žepče je ograničena na grad i uže područje oko grada. Najlošiji dio vodovodne mreže je u samom gradu, gdje se i stvarju najveći gubici vode zbog čestih kvarova. Snabdijevanje vodom je uglavnom redovito, izuzimajući izuzetno sušna razdoblja (veoma rijetko) kada se uvode ograničene redukcije u isporuci vode. Redovno se vrši kontrola vode za piće sa svih izvorišta i ispravnost vode je uvijek potvrđena. Veći dio vode (oko 70%) prije puštanja ka potrošačima se prečišćava (filtrira) u savremenom postrojenju za prečišćavanje vode.

U ruralnim dijelovima općine vodoopskrba se obavlja putem mjesnih, grupnih ili seoskih vodovoda, koji su građeni u organizaciji mjesnih zajednica ili pojedinaca, uglavnom vlasnika gospodarskih objekata. Tačnije rečeno, jedan dio mjesnih zajednica općine je kvalitetno riješio pitanje vodoopskrbe i uveo sistem naplaćivanja vode sa ugrađenim mjernim instrumentima i kontrolom praćenja kvaliteta vode (dio Novog Šehera, Papratnica, Bistrica, Ljeskovica), dok su drugi dijelovi riješili svoju vodoopskrbu internim vodovodom sa zahvaćanjem više izvora u bazene koji služe za opskrbu vodom jednog do više domaćinstava. Veći dio ovih vodovoda je dotrajao i potrebno je uraditi saniranje i rekonstrukciju istih sa ciljem kvalitetnog opskrbljivanja vodom cjelokupnog područja.

Općina ima uglavnom riješene lokalne vodovodne, ali ne i kanalizacione mreže. Prema podacima iz Strategije razvoja, pokrivenost stanovništva uslugama otpadnih voda je prilično niska i iznosi manje od 30%. Od 2019. godine u pogonu je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, ali u užem gradskom jezgru Žepča. Ruralna područja uglavnom imaju takozvane „divlje“ odvode otpadnih voda, koje su potencijalni izvori zaraza. Najveći dio ruralnih otpadnih voda završava direktno i bez prečišćavanja u nadzemnim i podzemnim vodenim tokovima. Ne postoji čak ni institucionalni nadzor nad primjenom pesticida, herbicida i umjetnih gnojiva čak ni u blizini vodozaštitnih zona i izvora pitke vode. U tom smislu je najzačajniji vodotok na području općine Žepče, rijeka Bosna, zbog tereta zagađenja koji primi od uzvodnih naselja i industrije, praktički neupotrebljiva u smislu obezbjeđenje potrebnih količina vode za piće.

Također, neophodno je smanjiti neracionalnu potrošnju pitke vode i tehnoloških gubitaka u distribuciji vode. S tim u vezi, općina Žepče je nedavno u okviru projektnih aktivnosti MEG-a zajednički započela poduzimati korake na smanjenju gubitaka u vodoopskrbnom sistemu, osiguranju subvencija za socijalno ugrožene kategorije građana, jačanju kontrole nad izvorima pitke vode, uređenju vodonepropusne zone, te nabavljanju uređaja za otkrivanje kvarova i sanaciju kvarova.

Pristupačna energija iz čistih izvora

Pokrivenost općine Žepče elektro-energetskom mrežom je poprilično dobra te su i ruralna područja opskrbljena električnom energijom, odnosno spojena su na elektroenergetsku mrežu. Ipak, potrebno je dalje ulaganju u distribucijsku mrežu i proširenje distribucijskih kapaciteta, kao i rekonstrukcije mreže u određenim naseljima, kao što su Opšenik i Vinište.

Općina Žepče postepeno koristiti svoj potencijal za pretvaranje solarne energije u električnu. Načelnik je naveo da Općina ima mnoštvo zahtjeva za solarne elektrane. Pa je tako kada su u pitanju mikropostojenja obnovljivih izvora energije, prva solarna fotonaponska elektrana, snage 150 kW sati, otvorena je 2016. godine u naselju Radunice u Žepču. Iako ovakve investicije u korištenju obnovljivih izvora energije imaju maksimalnu podršku općinske administracije Žepče, zbog kompliciranih propisa i birokratskih prepreka, za realiziranje ovog projekta trebalo je četiri godine. Nadalje, u naselju Begov Han planirana je još jedna solarna elektrana – „SE EMY 30kW Žepče”, a u 2022. godini izdata dozvola za rad za proizvodnju električne energije, tj. za solarnu fotonaponsku elektranu podnositelja zahtjeva “Solarna elektrana Kljajić”. Također, u Općini su nedavno pokrenute i aktivnosti na izgradnji općinske kotlovnice na biomasu snage 4,4MW. Dodatno, nekoliko predstavnika privrede, posebno iz drvne industrije, je istaklo da u skorije vrijeme planiraju ulagati u solarne elektrane unutra njihovih pogona. Mnogi privrednici su spremni uložiti značajna sredstva u solarne elektrane na području Općine, ali im je neophodna institucionalna podrška u vidu novih zakona kroz koje bi se uslovila Elektroprivreda da obezbijedi distributivnu mrežu i uslove da se ta energija koja se proizvede i preuzme. Dodatno, predstavnik privatnog sektora je spomenuo projekte iz regije na kojima se sada pomalo radi po prvi put nakon što je energija postala značajno skupa, a to su kogeneracije i proizvodnja toplotne i električne energije po malim mjesnim zajednicama na čemu se apsolutno ne radi u općini Žepče, a  gdje ima desetak sela gdje bi se mogla raditi proizvodnja električne energije.

Na području općina Zenica i Žepče, u 2017. godini na Pepelarskoj rijeci, izgrađena je protočna mala hidroelektrana mHE Pepelari snage 0,448 MW. Također, Općinsko vijeće Žepče je, na zahtjevu kompanije „Greta Energy“ iz Toronta izdalo saglasnost na dodjelu koncesija za izgradnju protočnih mini hidrocentrala na rijeci Bosni na lokacijama Begov Han snage 9,8 MW i Želeća snage 12 MW, te Globarice snage 18 MW. Nadalje, Općinska vlast u saradnji sa Elektroprivredom BiH odnedavno planira izgraditi Hidroelektranu u Janjićima na rijeci Bosni, ukupne instalirane snage od 16,22 MW. Takvi planovi su doveli do otvorenog sukoba građana sa općinskim vlastima. Aktivisti koji traže da rijeka slobodne teče, te da se zaštite Janjićki slapovi, naglasili da bi izgradnja ovog objekta negativno uticala na više aspekta okoliša od potapanja slapova i prirodnog pročišćavanja rijeke Bosne od nitrata i fosfata, te da bi postala zagađena, promjene mikroklime, sprječavanja migracije riba od Dunava do vrela rijeke Bosne, te izumiranja ugroženih životinjskih vrsta s crvene liste. Dodatno, izgradnja hidroelektrane Janjići koštala bi tri puta više od prosječne cijene vjetroelektrane i pet puta više od prosječne cijene solarne elektrane, koje bi imale mnogo manji uticaj na okolinu i riječne sisteme i davale mnogo više električne energije.

Predstavnik jedne firme iz Žepča je istakao kako od 2007. godine u svojim domaćinstvima i u firmi u Žepču i Sarajevu imaju geotermalnu energiju i obilato koriste tu geotermalnu energiju već zadnjih 15-16 godina što sigurno smanjuje njihov CO₂ otisak na cijelom svijetu generalno. Iako su oni mali, kada bi se sve firme osvijestile u BiH bilo bi i značajnijeg efekta.

Dostojanstven rad i ekonomski rast

Prema procijenjenim podacima, Centar za investitore navodi da trenutno u 2023. godini, na području općine Žepče živi 31.067 stanovnika. Udio radno sposobnog stanovništva u ukupnoj populaciji je oko 72%. Stopa zaposlenosti iznosi 26%, dok stopa nezaposlenosti iznosi 42%. U zadnjih 5 godina trend zaposlenosti stabilno raste, a prosječna neto plata u općini Žepče i dalje ostaje među najnižim u Kantonu. Više od pola radno sposobnog stanovništva u Općini spada u neaktivno stanovništvo, od čega je 49% neaktivnih žena, a i među nezaposlenim stanovništvom više od pola na posao čeka duže od 10 godina, uključujući i žene, što se također može svrstati u neaktivno stanovništvo i ukazuje na vrlo negativne trendove u Općini Žepče kada je u pitanju tržište rada.

U pogledu nezaposlenosti veliki problem su osobe koje se vode na Birou zbog zdravstvenog osiguranja, a ne traže aktivno posao već rade na crno ili van BiH. Generalno se za Žepče kaže da tamo ne radi samo onaj ko ne želi da radi. Na Birou u Žepču se otprilike nalaze četiri hiljade ljudi. Prije nekoliko godina USAID je imao projekat zapošljavanja gdje je raspisano da na četiri mjeseca ljude koji su najduže na Birou, i tada prve godine se samo 35 osoba javilo, a druge godine 23 osobe i taj projekat je prekinut. Iz Općine navode da su pored nezaposlenosti, veći izazov manjak kompetentne radne snage i niske plate radnika koje znaju biti okidač za napuštanje zemlje, iako Žepče ima poprilično visoke prosječne plate. Ipak, pojedini privrednici ističu da čak ni neobučenosti radne snage nije problem, da imaju dovoljno kapaciteta i dovoljno resursa i ljudi koji mogu držati obuku, ali da radne snage nema.

Izražena je migracija stanovnika, negativan migracioni saldo, je prisutan u Žepču kao i u ostatku BiH, ali i svijetu. Pri iseljavanju blago prednjači muški dio populacije, i to uglavnom radno sposobni muškarci, što se u konačnici ogleda i u smanjenju sposobne radne snage na teritoriji Općine. Nažalost nema zvaničnog registra koji prati odlazak ljudi u inostranstvo s obzirom na činjenicu da se vrlo mali broj odjavljuje sa mjesta prebivališta u Općini Žepče, ali se isti procjenjuje na nekoliko hiljadama u proteklih deset godina. Odnedavno, pored mladih, odlaze i starije generacije, odnosno porodice sa djecom, uključujući i situirane osobe koje nemaju niska primanja. Pa je tako u posljednjim godinama novac postao sve manji motiv za odlaska stanovništva, već su prije loše zdravstvo i druge javne usluge, te kompletna neizvjesnost u državi i budućnost za djecu postali glavni razlog za migraciju.

Migracije značajno utiču na privatni sektor. Mnogi privrednicu ulože vrijeme i resurse u obučavanje mladih kadrova i ti isti onda čim im se ukaže prilika napuste poslodavca i zemlju. Firme stalno primaju radnike, ali ih nema dovoljan broj, posebno visokokvalificiranih radnika. Neke firme u Žepču razmišljaju i da počnu uvoziti radnu snagu. Ipak, neki privrednici navode da se trend odlaska lagano smanjuje, te da se neke osobe, ne mnoge, i vraćaju zbog povećanja cijena u svijetu. Ti ljudi su uvidjeli da je u principu bolje u Žepču da zaradi svoju platu koju ima kod kuće, ne mora plaćati stan, jede kod kuće sa svojom ženom i djecom, žena mu svakako van BiH ne može nikakav posao naći, osim čišćenja. I ako nađe osoba neki posao fin, na primjer automehaničara, bravar, varioc, on sve kad sabere opet je isplativije u svojoj zemlji raditi za dobru platu i kraće radno vrijeme nego vani.

Lokalna vlast nije u potpunosti pasivna kada je u pitanju tržište rada. Aktivne mjere zapošljavanja implementiraju se u Općini, shodno raspoloživim sredstvima i dinamici dodjele od strane Vlade kantona, Općine i stranih donatora. Sredstva su uglavnom namijenjena za samozapošljavanje (u vidu obrta ili d.o.o.) ili zapošljavanje različitih kategorija nezaposlenih. Najrecentniji primjer takvog javnog poziva je iz 2022. godine kada je Općina dodjeljivala subvencije u svrhu samozapošljavanja nezaposlenih osoba s područja općine Žepče. Općina, također, novoosnovane obrtnike oslobađa plaćanja općinskih taksi i naknada do godine dana poslovanja. Sagovornik iz privatno sektora je istakao da poticaji za zapošljavanje na lokalnom, kantonalnom i federalnom nivou su jedna izvanredna stvar i da je od velike pomoći za firme.

Žepče, kao i većina drugih općina, nema problem sa nedostatkom posla već sa nedostatkom kvalitetnih, odgovarajućih kadrova. S toga, Općina pokušava da prati potrebe tržišta rada i zahtjeve investitora za određenim profilom radne snage. Dodatno, RAŽ i Biro rada Žepče povremeno provode i profesionalnu orijentaciju učenika završnih razreda srednjih škola sa ciljem da se učenicima predoči stanje nezaposlenih na općini Žepče, potrebe gospodarstvenika za radnom snagom i deficitarnim zanimanjima. Industrijski sektori u kojima je najveća dostupnost radne snage su trgovina, tekstil, transport metalo prerada i drvna industrija koji su ujedno i strateški sektori u gospodarstvu Općine, a i zapošljavaju najveći broj radne snage, a što su potvrdili i svi sagovornici iz Općine. Nadalje, kroz usluge Centra za investitore u domenu radne snage, kao i Centra poslovnih kompetencija RAŽ, Općina želi poboljšati kvalitete radne snage, pa pruža podršku u pronalasku kvalificirane radne snage, koordinira aktivnosti prekvalifikacije i obuke uz povezivanje sa relevantnim institucijama i centrima za obrazovanje. Dodatno, privrednici navode da je za njih trenutno, pored nedostatka kompetentne radne snage, izazov inflacija i činjenica da dosta ljudi radi na crno i tako budu konkurentniji u cijeni od registrovanih firmi.

Sa ciljem kreiranja povoljnijeg poslovnog okruženja i povećanja mogućnosti samozapošljavanja, posebno ranjivih skupina, već četvrtu godinu RAŽ organizuje “Start-up akademiju”. Ovaj edukativno-mentorski program je namijenjen osobama koje namjeravaju pokrenuti vlastiti biznis, kao i onim poduzetnicima koji su se na početku poslovanja susreli sa određenim poteškoćama u razvoju poslovnog poduhvata. Najveći broj osoba u programu je iz kategorije nezaposlenih koji su se odlučili samo zaposliti i tako okončati višegodišnje čekanje na posao. Do sada je obučeno preko 30 osoba od kojih je najmanje 15 započelo rad svojih obrta i poduzeća koji su i sada uspješni. Dodatno na području Općine od 2010. godine djeluje i Omladinska banka Žepče koja daje bespovratna sredstva mladima u lokalnoj zajednici za realizaciju njihovih projekata, sa ciljem da postanu samostalni poduzetnici.

Kada je u pitanju saradnja Općine sa međunarodnim donatorima, RAŽ je 2021. godine uspješno sproveo trogodišnju projekt USAID/WHAM. Projekat je okupio 147 polaznika, od kojih su bile 102 mlade osobe, 108 žena i 3 osobe s invaliditetom, a na kraju su zaposlene su 83 osobe u privatnom sektoru općine Žepče. Kroz projekt USAID/WHAM provedene su obuke u sektoru metalo prerade, tekstilne i IT industrije u kojima se pokazao deficit kvalificirane radne snage, a gdje poduzeća imaju veliki potencijal za zapošljavanje i razvoj. Ovaj projekat je predstavljao jedan pozitivan primjer kako se boriti sa problemom migracije mladih ljudi, te kako na kraju dobiti kvalitetno obučene zaposlenike koji su dodatno motivirani da nastave raditi u kompanijama na području Općine. Nadalje, Općina je u 2022. godini, pokrenula saradnju sa organizacijom Help – Hilfe zur Selbsthilfe i započela implementaciju projekta „Podrška socio-ekonomskoj stabilnosti regije zapadnog Balkana 2021-2022“ koji finansira Vlada Savezne Republike Njemačke. Ovim projektom je predviđena dodjela materijalnih donacija za ukupno 15 korisnika granta za pokretanje ili daljnji razvoj malog biznisa i 10 korisnika granta za stručno osposobljavanje na području općine Žepče.

Nadlaje, 2022. godina je bila preplavljena projektima koji su direktno ili indirektno doprinosili zapošljivanju, a posebno zapošljavanju ranjivih skupina kao što su mladi i žene u općini Žepče.

• Projekat „CreativeWear Plus-MED“ (juni 2021.- juni 2022.), sufinansiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, fokus je imao na jačanje vještina kod žena u sektoru tekstilne industrije. Uključeno je ukupno 26 polaznica u okviru 4 vrste obuka.
• Projekat „Podrška realizaciji start up ideja mladih u Općini Žepče“ (april 2021.- april 2022.), sufinansiran od strane Švicarske fondacije Helvetas i Općine. Podržano osnivanje 6 obrta u općini Žepče od čega su svi podržani su iz kategorije nezaposlenih osoba i do 35 godina starosti, i jedna žena.
• Projekat „Start-up akademija Žepče 2022“ – sprovodi se godišnje od strane RAŽ-a kako je prethodno u tekstu navedeno.
• Projekat „Obuka za rad na troosnoj CNC glodalici“ (oktobar – novembra 2022.), finansiran od strane Helvetasa, uključio 11 polaznika iz Žepča od čega 1 žena i 8 osoba je iz kategorije mladih do 35 godina.
• Projekat „CentrikomNET“ (maj – juli 2022.), obuke za jačanje kapaciteta poljoprivrednika u okviru kojih je prisustvovalo ukupno 28 polaznika, a od toga 6 žena.
• Projekat „Poduzetnička akademija za mlade-BEAR youth academy“ (august – decembar 2022.), sproveden sa partnerima Udruženje građana ‘’Nešto Više’’ i Općinom Teslić, te uz podršku Američke ambasade u Sarajevu. U okviru projekta provedena je obuka za mlade na temu pokretanja i vođenja vlastitog biznisa. U projekt je bilo uključeno 20 mladih (srednjoškolaca) iz općine Žepče, od toga 11 žena.
• Projekat „3C3NP – tri grada tri parka prirode“ (mart 2022 – april 2023.), gdje je podržano 15 korisnika (poduzeća, obrta) koji će dobiti finansijsku pomoć za rast svojih biznisa u sektoru turizma, od toga 3 su žene vlasnice biznisa.
• Projekat “Stručno osposobljavanje nezaposlenih osoba” (septembar – oktobar 2022.) koji je podržan od strane Federalnog zavoda za zapošljavanje obuhvatio je tri vrste obuka koje su bile namijenjene nezaposlenim osobama sa evidencije za nezaposlene i to: „ Obuka za programiranje web aplikacije“, broj polaznika 10 od čega je 6 žena, i „Obuka grafičkog dizajna“, broj polaznika 10 od čega je 7 žena.
• Projekat „T4E (Training for employer)“ – Obuka za potrebe poslodavca (septembar – oktobar 2022.), je obuhvatio obuku „Operater CNC strojeva u metalnom sektoru“. Ukupan broj polaznika je bio 11, od toga pet žena.

Industrija, inovacije, infrastrukture

Općina Žepče je lokalna zajednica sa izrazito dinamičnom poslovnom klimom, okarakterisana razvijenom poduzetničkom kulturom, razvijenim mehanizmima saradnje sa poslovnom zajednicom i nevladinim sektorom, te rastućim brojem kompanija u privatnom sektoru. Žepče je oduvijek bilo poznato po dobrim trgovcima i trgovačkim poslovima. Također, Općina je prepoznatljiva po dugoj tradiciji u transportu, te ima dosta prevozničkih firmi koje uglavnom rade prevoz u čitavoj Evropi. Upravo i danas, prema podacima Centra za investitore iz 2023. godine, najveći broj registriranih preduzeća posluje u trgovini (20%), zatim, prerađivačkoj industriji (17%), transportu (10%) i građevini (6%). Žepče predstavlja snažno gospodarsko središte s razvijenim izvozno-orijentiranim proizvodnim poduzećima i malim obiteljskim biznisima u području trgovine, ugostiteljstva, građevinarstva i proizvodnje, sa ukupno 1421 poslovnih subjekata u 2023. godini. Međutim, poljoprivreda i turizam su u lokalnoj zajednici prepoznati kao značajni, ali nedovoljno iskorišteni potencijali, što su potvrdili i mnogi sagovornici iz privatnog sektora.

Ovako veliki broj preduzeća na relativno malom geografskom prostoru dovodi se u vezu sa naporima općine Žepče da stvori povoljno poslovno okruženje. Jedna od mjera koju Općina prakticira je oslobađanje i do 75% obračunate rente i naknade za uređenje građevinskog zemljišta u zavisnosti od broja lica koja će biti zaposlena u objektima koji se grade unutar poslovnih zona, odnosno na gradskom i ostalom građevinskom zemljištu. Ovakav pristup doveo je do otvaranja novih poduzeća. Bitan faktor razvoja Općine i interesa lokalne vlasti je otvaranje novih poslovnih subjekata, iskorištenje kapaciteta poslovnih zona i zapošljavanje stanovništva te povrat uplaćenih poreza. U Općini se nalazi također i dosta praznih prostora koji imaju velik zakup, pa ljudi više vole da im „stoji“ prazan objekat i da ne zarade nikako, nego da zarade manje.

U općini Žepče generatori ekonomskog razvoja su metalna, drvna, tekstilna, i građevinska industrija kod kojih je izvoz u stalnom porastu, te promet i trgovina, koji generiraju 70% ukupnog prihoda (Strategija razvoja, 2020). Malo poduzetništvo, čiji su nositelji obrtničke radnje i mikro preduzeća, predstavlja najznačajniji segment gospodarstva općine Žepče. Razvoj ove gospodarske djelatnosti svakako da doprinosi razvoju malih i srednjih poduzeća, zapošljavaju radnu snagu shodno svojim potrebama i zadanim pravcima vlastitog investicijskog razvoja. Ipak, svijest o očuvanju okoliša i održivoj i odgovornoj proizvodnji u lokalnoj zajednici je sve izraženija i stavlja se u mnogim slučajevima ispred ekonomskog razvoja. Naime, pomenute industrije su ujedno i jedan od najvećih zagađivača u lokalnoj zajednici, posebno kada je u pitanju očuvanje vodnog svijeta.

Lokalna vlast je u proteklim godinama poduzela konkretne korake kako bi ubrzala ekonomski razvoj općine Žepče. Razvojem industrijskih zona Općina je željela da dodatno stimulativno djelovanje prema poduzetnicima, kako bi se u konačnici stimuliralo brži razvoj postojećih poduzeća i postiglo privlačenje direktnih stranih investicija. S tim u vezi uspostavljeno je:

• šest poduzetničkih zona, od čega je tri poduzetničke zone formirala Općina (Poslovna zona ‘’Polja’’; ‘’XP’’; ‘’Begov Han’’), a ostale su izrasle kao posljedica privatne inicijative poduzetnika (Poslovna zona ‘’Donja Golubinja’’; ‘’Goliješnica-Brankovići’’; ‘’Ljeskovica’’), uz podršku općine kroz pripremu i izdavanje neophodne dokumentacije i dozvola;
• Lokalna razvojna agencija (RAŽ) čiji je osnivač općina Žepče i unutar kojih se nalazi nekoliko centara koji direktno doprinose raznim aspektima ekonomskog razvoja Općine;
• Poslovni i Agro – inkubator u Žepču, čije je osnivanje poteklo od strane civilnog sektora (Udruga poduzetnika i poslodavaca), a Općina je osigurala neophodnu infrastrukturu.

Predstavnici firmi iz općinskih poslovnih zona ističu kako poslovanje unutar poslovne zone nudi velike prednosti i pogodnosti, gdje su sve firme na jednom mjestu imaju riješenu infrastrukturu, bave se sličnim poslovima i sarađuju, te je praktično i za kupce i partnere koji ih posjete. Nekoliko poduzetnika je čak došlo iz Zavidovića i otvorilo firmu u Žepču zbog povoljnijih uslova i jednostavnijih procedura. Ipak neki privrednici iz privatnih poslovnih zona se žale na loše uvijete unutar tih zona i neriješenu infrastrukturu. Od prethodno navedenih poslovnih zona, za razvoj Općine u narednom razdoblju ključnu ulogu će odigrati Poslovna zona „Polja“, u koju Općina namjerava investirati kroz njeno proširenje i dodjelu novih parcela koje će biti sastavni dio poslovne zone i unapređenje infrastrukture (pristupna cesta i rasvjeta). Prema riječima Načelnika, s obzirom da su trenutno popunjene sve općinske poslovne zone, uskoro je planirano otvaranje nove poslovne zone za koju već postoji interes.

Već na osnovu prethodno navedenog se može zaključiti da je općina Žepče pogodno tlo za rast investicija. Mogućnosti za investiranje u žepačkim poslovnim zonama, ali i drugim slobodnim, poželjnim lokacijama su odlične. Investitorima bi također zanimljivi i iskoristivi mogli biti neiskorišteni potencijali u poljoprivredi, naročito organskoj. Upravo je to sektor koji ima značajne potencijale za ostvarivanje dodatnih prihoda, samozapošljavanje ali i zapošljavanje dodatnih radnika jest poljoprivreda koja raste iz godine u godinu i kroz broj RPG, ali i kroz registraciju poljoprivrednih obrta. Postoji dosta razloga zašto investirati u Općinu Žepče, ali neki od glavnih su činjenica da je poslovna infrastruktura pripremljena za potrebe investitora; tradicija u metalopreradi, drvnoj i tekstilnoj industriji, te mogućnosti ulaganja u poljoprivredu; povoljan geografski položaj i prirodni resursi; i podrška lokalne vlasti, te jedinstvena, 24/7, usluga centra za investitore. Tokom posljednjih 20 godina na području općine Žepče registrovano je skoro 40 poduzeća sa stranim porijeklom kapitala, uglavnom iz Hrvatske, Njemačke i Norveške). Od tog broja registriranih poduzeća, danas je aktivno 28 društava s ograničenom odgovornošću koje se najvećim dijelom bave trgovinom, te drvnom i metalnom industrijom. Nadalje, Žepče posjeduju certifikate ISO 9001 i BFC certifikat od 2015. godine, čime se svrstala u uži krug certificiranih općina s povoljnim poslovnim okruženjem u Jugoistočnoj Evropi. Općina je također dobitnik nagrade za doprinos razvoju poduzetništva„ Stvaratelji za stoljeća“ koja joj je dodijeljena na Regionalnom summitu poduzetnika srednje i jugoistočne Evrope „300 najboljih“, 2016. godine. Prema ocjenama specijaliziranog časopisa za izravna strana ulaganja, FDI Magazine područje BEAR-a koje čine općine Teslić, Tešanj i Žepče, svrstano je u Top 10 južnoeuropskih regija u kategoriji najboljih evropskih investicijskih lokacija prema troškovnoj učinkovitosti.

Predstavnici Općine navode da Općina Žepče niti jedan projekat nije odbila, u svakom za koji se ukazala prilika je učestvovala. Lokalna vlast pokazuje značajan interes da pomogne firmama iz realnog sektora da osiguraju primjetno deficitarnu radnu snagu, kao i da pruži bolje uslove života trenutnim kadrovima. Realni i konkretni prioriteti i akcije predstavljeni u lokalnim strateškim planovi također prikazuju ozbiljnost Općine po pitanju daljeg unapređenja poslovnog okruženja i ekonomskog razvoja. Finansijska podrška za firme u nastajanju postoji i ogleda se u godišnjim javnim pozivima od strane Općine. U suradnji sa stranim donatorima udružuju se sredstva, te se kreiraju posebne grant šeme koje se usmjeravaju ta razvoj MSP sektora, te Općina sudjeluje i u subvencioniranju početnih troškova investiranja za proizvodno poslovne objekte koji se grade na području Općine Žepče. Nadalje, podrška je primjetna i kroz mnoge projekte i inicijative za jačanje poduzetništva i povećanje nivoa zaposlenosti koje se sprovode uz podršku Općine, a koji su prethodno spomenuti. Također, kroz RAŽ je Općina objedinila pružanje usluga i informacija za poduzeća na jednom mjestu, te provodi poslovne obuke za nove poduzetnike i pruža informaciono – savjetodavnu podršku za firme u nastajanju. Dodatno, Općina je pojednostavila mnoge administrativne procedure bitne za realni sektor, pa se sada na primjer Rješenje o registraciji zanatske djelatnosti izdaje za najviše tri dana, a moguće ga je dobiti za jedan dan ukoliko je sva potrebna dokumentacija potpuna, a ukupan trošak za dobivanje rješenja o registraciji zanatske djelatnosti je 50KM. Dodatno, privrednici ističu da je potrebna i podrška općine Žepče kroz smanjenje parafiskalnih nameta koji su u nadležnosti Općine.

Najveći izvoz u Općini ostvaruje sektor drvoprerade (49%), zatim metaloprerađivački sektor (30%), i tekstilni sektor (21%). Upravo je i sektor koji upošljava najveći dio osoba izvozno – orijentirana prerađivačka industrija, s oko trenutno 1700 zaposlenih u 2023. godini. Prednosti općine Žepče kao izvoznika se ogledaju u dobroj pozicioniranosti u odnosu na putnu komunikaciju, dobro razvijenim poslovnim zonama, podršci lokalne vlasti, kao i bogatim prirodnim resursima. Investicijski vodič za općinu Žepče za 2021. godinu navodi da većina firmi u Općini, preko 80%, posluje fokusirajući se isključivo na plasiranje proizvoda na strano tržište, gdje više od 90% svoje proizvodnje izvoze na evropska tržišta. Općina Žepče izvozi u 29 zemalja svijeta, a najviše u Njemačku, Francusku, Češku i Sloveniju. Kada je u pitanju roba koja se najviše izvozi, tu spadaju namještaji, posteljine, madraci, drvo i proizvodi od drveta, proizvodi od željeza i čelika, proizvodi od kože, i nuklearni reaktori, kotlovi, mašine, i sl. Neki od primjer iz tekstilne industrije su CarTrim d.o.o – investitor iz Njemačke koji je najveći žepački izvoznik i, ujedno, najveći žepački poslodavac (upošljava 17% svih zaposlenih u Žepču), a bavi se proizvodnjom kožnih i tekstilnih presvlaka za prvu ugradnju sjedišta u putnička vozila marke Audi i VW. Također, Bositex d.o.o. Žepče kao rijedak i uspješan primjer prelaska vlasništva iz strane investicije u ruke lokalnog poduzetnika, koji se bavi proizvodnjom medicinske odjeće i gotovo 100% izvozi na tržište Švedske. Također, kada je u pitanju poljoprivreda, iako manje izvozno-orijentisana u odnosu na druge sektore u Općini, godišnje se proizvede prosječno oko 1.200 tona maline, i sva proizvedena količina se izvozi preko otkupljivača na tržište Skandinavije.

Pandemija COVID-19 je nesumnjivo ostavila negativan uticaj i na poslovanje skoro svih privrednih subjekata u Općini Žepče. Kompanije u Općini su se suočavale sa poteškoćama u nabavci sirovine i repromaterijala neophodnog za poslovanje, te je veliki broj izvoznika bio spriječen da izvozi, a pojedine kompanije su potpuno obustavile rad. Ipak, pandemija je bila i od koristi za neke firme, posebno one koje su iskoristile prednosti digitalizacije u tom period, ali i za druge firme kojima je na primjer pandemija ukazala na sve nedostatke prekooceanske proizvodnje, te uz ogromno povećanje troškova kontejnerskog prijevoza je suradnja s azijskim proizvođačima postala gotovo nerentabilna. Jedan takav primjer je bila njemačka kompanija za proizvodnju radne odjeće Teamdress koja je sklopila ugovor s domaćom firmom Elchy-Tex iz Žepča, koji je poznat kao proizvođač tekstilnih dijelova za autoindustriju i radne odjeće i tako zaposlila 40 novih radnika.

Općina Žepče ima mnogobrojnu dijasporu, koja je od velikog značaja za ekonomski oporavak i razvoj ove lokalne zajednice. Dijaspora je zainteresovana za pomoć Žepču i to demonstrira pokretanjem i finasiranjem biznisa u Žepču i na taj način doprinose otvaranju novih radnih mjesta. Jedan takav primjer je gospodin Bronja, koji je u Željeznom Polju u općini Žepče pokrenuo nekoliko različitih privatnih biznisa, otvorio benzinsku pumpu Zaha, tržni centar, te je zajedno sa suprugom suvlasnik još nekoliko firmi u Željeznom Polju. Također, prije nekoliko godina u Žepču je osnovana firma „Eagle Tehnology“, koja je dio norveške korporacije „Eagle Tehnology AS“, koja se bavi proizvodnjom mašina za pročišćavanje zemlje i vode od zagađivača teškim mazivima i 100% izvozi na strana tržišta. Norvežani su pokrenuli firmu u Žepču zahvaljujući direktoru gospodinu Klariću, koji za tu kompaniju radio 16 godina, a porijeklom je iz Žepča i imao je želju da pokrenem nešto značajno u rodnom gradu.

Iako je bilo i onih koji su se probali vratiti, malo počeli raditi, pa odustali u proteklim godinama, zabilježeni su značajni projekti koje su pokrenuli povratnici,. Naime otvorena je kompanija “Marić projekti” koja se bavi proizvodnji PVC i Alu stolarije, roletni i komarnika – za domaće i ino tržište i izložbeno-prodajni salon “Ceramix”, a investitor je mladi poduzetnik koji se odlučio vratiti iz Njemačke i pokrenuti posao u svom rodnom kraju. Početna vrijednost investicije je bila oko 2 miliona KM, a sami počeci od pribavljanja potrebne dokumentacije, pa do izgradnje samog objekta nisu bili jednostavni, ali je investitor uz podršku lokalne zajednice, općinske administracije, Razvojne agencije Žepče i poslovnih saradnika, uspješno priveo investiciju kraju. Kompanija “Marić projekti” bila je prva koja je bila uključena u projekt “Rast zajedno s dijasporom” koji je proveden 2019. godine od strane Općine Žepče i RAŽ-a a u sklopu projekta “Dijaspora za razvoj (D4D UNDP)” U sklopu projekta provedena je specijalistička obuka nezaposlenih osoba koje su primljene u radni odnos kod kompanije “Marić projekti”.

Iz Općine ističu da ima jako pametnih ljudi koji su shvatili jednu vrlo važnu stvar – da je jako lijepo imati firmu u inostranstvu i u Žepču. „Dobijete posao u Austriji i prebacite sav taj biznis u Žepče, zbog jeftinije radne snage i jeftinijih svih ostalih uvjeta i usluga i gotov proizvod izvezete. To ko je shvatio, taj je zaradio novce.“. Ljudi su zainteresovani za ulaganje u domovinu, a znaju da u Žepču ima tim koji će ih primiti kad dođu i iskažu želju za ulaganjem i podržati ih u tome. Lokalna vlast zajedno sa međunarodnim organizacijama i na privatnu inicijativu pojedinaca, aktivno doprinosi saradnji sa dijasporom. Kako bi ojačala komunikaciju s dijasporom, općina Žepče je stvorila službu koja će im pružiti sve relevantne informacije. S tim u vezi, kao dio RAŽ-a uspostavljen je Centar za investitore u čijem opisu posla je saradnja sa dijasporom. Također, Općina je pokrenula izradu baze podataka o dijaspori Žepče kroz uspostavljen portal E-dijaspora na stranici Općine koja služi za olakšavanje i poticanje gospodarske, kulturne i sportske saradnje između pojedinaca, firmi iz općine Žepče s predstavnicima dijaspore Žepče, razmjene i širenja informacija, promicanja investicija u općini Žepče i promocije poslovni ljudi iz dijaspore s ciljem uključivanja dijaspore u svakodnevni društveni, ekonomski i kulturni život domovine. Također, kao prethodno navedeno, općina Žepče je implementirala aktivnosti „Rast zajedno sa dijasporom“ u sklopu projekta D4D sa ciljem stavljanja potencijala dijaspore u funkciju lokalnog razvoja u svrhu doprinosa boljem kvalitetu života u općini Žepče. Tokom projekta su razvijene javne usluge e –matičar i e- poslovni asistent koje olakšavaju komunikaciju sa dijasporom unutar općinske administracije, kao i provođenje procesa mapiranja žepačke dijaspore. U okviru projekta održan je i “Dan poslovne dijaspore Žepče 2019.”, s ciljem uspostave bolje i dugoročnije veze s dijasporom. Nadalje, Općina je nedavno ugostila gospođu iz Austrije, koja je porijeklom iz Žepča, i koja je održala prezentaciju na temu „Mogućnosti povećanja investicije iz Austrije u Bosnu i Hercegovinu“.

Žepče nije direktno fokusirano na razvoj IKT sektora, niti raspolaže kvalitetnim kadrovima u IKT sektoru, a mladi koji su se obrazovali u tom smjeru uglavnom nisu zainteresovani da se vrate rodni kraj. Ipak tehnologija je danas sastavni dio svake firme, i privatni sektor sve više teži ka digitalnoj transformacija svoji procesa. Tako su i firme u Žepču digitalizirale neke svoje poslove uz pomoć projekata međunarodnih organizacija kao što je projekat EU4Business i EU4BusinessRecovery koji finansira Evropska unija. Na primjer, kompanija Saga iz Žepča je svoju djelatnost započela kao mala pilana, prodajući drvne poluproizvode na domaćem tržištu. S tim u vezi, Projekt EU4Bussines omogućio je ovoj kompaniji modernizaciju proizvodnih procesa nabavkom novoga CNC stroja i povećanjem poslovnih kapaciteta. Prilike za razvoj IKT biznisa u Žepču su mnoge, prvenstveno unutar već postojećih kompanija i poslovnih zona, a također i u korištenju potencijala prirodnih resursa Općine i same digitalizacije poljoprivrede. Općina je također prepoznala značaj tehnologije u današnjici, pa je 2021. godine, u organizaciji RAŽ-a održan osmi Gospodarski forum općine Žepče, pod sloganom „Wood is Good“ koji je govorio o primjeni digitalizacije u procesu proizvodnje, i inovacija kao generatora gospodarskog razvoja u svakoj od zemalja bez obzira na njen sadašnji razvoj, sa fokusom na drvoprerađivačku industriju.

Kada su inovacije u pitanju, inspirativne priče iz Žepča dolaze i od strane pojedinaca, pa je tako mlada Žepčanka patentirala pametni uređaj za zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada koji bi trebao riješiti sve probleme u ovoj domeni, vezane za zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada. Ideje su tu, samo je potrebna podrška kako pojedincima tako i kolektivu. Lokalna vlast u Žepču je također jako zainteresovana za kreiranje programa i poticaja za inovacije i start-up firme. Još, 2016. godine je u Žepču održan Treći gospodarski forum o inovacijama u poduzetništvu. Općina redovno podržava projekte i daje poticaje inovativnim mladim osobama i start-up preduzećima, te kroz rad RAŽ-a organizuje obuke i akademije sa ciljem osnaživanja poduzetničkog duha i pokretanjem start-upa u Općini. Programi za start-up firme se uglavnom realizuju posredstvom međunarodnih organizacija i lokalnih firmi, a neki od takvih projekta su navedeni u prethodnom poglavlju. S tim u vezi, RAŽ uz podršku UNDP-a pokrenuo je 2020. godine prvu virtualnu sajamsku web platformu „e-sajam.ba“ za promociju sektora malih i srednjih preduzeća u BiH. Jedinstvena web platforma na inovativan način predstavlja i promoviše sektore, za početak tekstilni, koji su prepoznati kao ključni za cjelokupan ekonomski razvoj u BiH. Dodatno, sprovedeni su i treninzi u Centru poslovnih kompetencija i nabavljena je i vrijedna oprema kojom je zaokružen mini tehnološki park za treninge iz tekstilnog sektora, a također su osigurani uvjeti za razvoj kompetencija iz oblasti modnog i grafičkog dizajna nabavkom potrebnih softvera i opreme. Kao nastavak ove inicijative, trenutno u 2023. godine, RAŽ radi na uspostavi inovacijskog HUB-a za tekstilnu industriju koji će okupiti sve interesne skupine u cilju kreiranja jedinstvene strukture koja će raditi na unapređenju konkurentnosti tekstilne industrije u BiH. Ovaj program usmjeren je na transnacionalnu suradnju u mediteranskoj reviji kroz promociju održivog razvoja, a s posebnim fokusom na zaštitu prirodnih i kulturnih resursa te jačanje inovacija. HUB će biti mjesto gdje će kreativna industrija doprinositi razvoju privrednih kapaciteta šire zajednice, te gdje se koristi postindustrijski otpad u cilju izrade novih proizvoda.

Unaprijeđenje kvalitete javnih usluga i javne infrastrukture je jedan od prioriteta i narednih kapitalnih ulaganja općine Žepče. U Općini postoji i e-citizen i viber broj, i na temelju kojeg se Općini mogu postaviti bilo kakva pitanja i oni su dužni odmah odgovoriti i lijepo to funkcionira. Neki od inicijativa koje lokalna vlast redovno sprovodi jesu projekti ulaganja u javnu rasvjetu. Također, kada su u pitanju javne usluge prvenstveno za korist industrije i realnog sektora, tu krucijalnu ulogu igra RAŽ i sve aktivnosti i centri koji se dio ove Agencije. Na primjer, Centar za investitore koji je uspostavljen unutar RAŽ-a, funkcionira po principu usluge „one stop shop“ – sve na jednom mjestu, i na taj način pruža podršku malim i srednjim poduzećima, profesionalne i stručne podrške potencijalnim i aktivnim investitorima u svim fazama poslovanja. Također, u sklopu RAŽ-a je uspostavljen i Centar za kompetencije, kao prvi centar ove vrste u BiH, koji pruža edukacije standardiziranog tipa kao i prilagođene radionice namijenjene korisnicima sa specifičnim potrebama (iz područja dizajna proizvoda i izrade prototipa u tekstilnom i drvnom sektoru, te iz područja marketinga i prodaje).

Nadalje, geografski položaj općine Žepče, cestovne i željezničke infrastrukture pruža mogućosti za daljnji razvoj područja u cjelini. Općina raspolaže prirodnim kapitalom, tj. prostorom za formiranje i izgradnju poslovnih/industrijskih zona sa povoljnim terenskim uslovima za prostorni razvoj. Položaj općine Žepče je u sjevernom dijelu BiH, u srcu trokuta komunikacija tri regionalna centra: Zagreb, Sarajevo i Beograd. Veće investicije u infrastrukture desile su se nakon razarajućih poplava, 2014. godine, u okviru je nekoliko projekta hitnog oporavka od poplava, kada su sredstva utrošena na rekonstrukciju i saniranje cestovne infrastrukture i potpornih zidova. U proteklih 5 godina nije bilo značajnijih ulaganja u razvoj cestovne mreže koja je u nadležnosti općine, ali se iz općinskog budžeta redovno izdvajaju značajna sredstva za finansiranje sanacije i izgradnje nekategoriziranih puteva na području Općine. Osnovna koncepcija razvoja cestovne mreže u općini Žepče bazirana je na planiranoj izgradnji autoceste na koridoru Vc, koja će biti osnovna pokretačka snaga razvoja kako gospodarstva tako i ostalih društvenih segmenata Općine. Također, Žepče je manje željezničko čvorište na pruzi koja povezuje srednju Evropu sa lukom Ploče (Republika Hrvatska), a nalazi se samo 30 km od velikog željezničkog čvorišta u Doboju. U sklopu Programom kapitalnih investicija općine Žepče za 2020.-2024. godinu, planirano je 76 projekta iz oblasti putne infrastrukture. Općinska vlast ima solidnu saradnju i održava periodično sastanke sa kantonalnim i entitetskim javnim putnim preduzećima. Općina također vodi dosta računa da svaki građanin ima put do kuce, te je prema riječima predstavnika lokalne vlasti 90% putne infrastrukture asfaltirano, postoji ono nešto manje da nije, ali se redovno održava.

Smanjenje nejednakosti

Ekonomska nejednakost u općini Žepče je sve izraženija. Putem JU Centra za socijalni rad Žepče, iz budžeta Općine, korisnicima se isplaćuju stalne i povremene socijalne pomoći. Crveni križ općine Žepče, prema procjenama potreba, a u skladu sa svojim mogućnostima, svakodnevno pruža pomoć ugroženim građanima Općine. Nadalje, u okviru službe za opću upravu i društvene djelatnosti postoji pododjel za socijalnu zaštitu, ali su prostorne mogućnosti za rad ove društvene djelatnosti su skučene. Neophodno je izgraditi novi objekat za centar socijalne zaštite, i omogućiti sve vrste socijalne pomoći svim stanovnicima Općine kojima je ta pomoć potrebna. S ciljem smanjenja ekonomske nejednakosti, u Centru poslovnih kompetencija Žepče, redovno se organizuju obuke za dugoročno nezaposlene osobe, nezaposlene osobe iz kategorije mladih i žena, i osoba sa invaliditetom.

U sklopu osnovnih škola na području Općine nema posebnih odjeljenja za učenike sa posebnim potrebama, nego oni pohađaju nastavu sa ostalim učenicima što često doprinosi dodatnoj društvenoj isključenosti i nejednakosti. Ipak, jedan od velikih pozitivnih pomaka u brizi za zdravstveno i socijalno stanje mladih je nedavno izgrađeni Dnevni centar za osobe sa posebnim potrebama u općini Žepče.

Lokalne vlasti predstavljaju općinu Žepče kao jednu „zdravu“ sredinu, bez neriješenih političkih pitanja. Trenutni Načelnik je na toj poziciji još od rata i jako je dobro upoznat sa situacijom u Općini, iako mu neki zamjeraju što ne poznaje niti jedan strani jezik. Građani različitih nacionalnosti bez problema sarađuju, druže se i međusobno posluju. Međutim, institucionalna podjela je još uvijek je snažna, posebno u javnim institucijama. Godinama se po Žepču „zbijala“ šala da aktuelni načelnik Općine Žepče zajednički predsjednik dvije stranke u Žepču (HDZ i SDA). Ipak, mnogi smatraju da to više nije šala, nego zbilja koja se svakim danom, u svakoj ustanovi i na svakoj funkciji, pokazuje kao istina i doprinosi nezadovoljstvu određenih građana. Politička konkurencija dovoljno jaka da „skine“ trenutnu vlast sa pozicije, se još uvijek nije pojavila. A dok neki za trenutnu koaliciju HDZ i SDA tvrde da nisu uradili ništa do dobrog izbornog inižinjeringa.

Održivi gradovi i zajednice  

Prirodni resursi na području Žepča nude priliku za razvoj lovnog, ribolovnog i rekreativnog turizma koji bi povećao stepen urbaniteta Općine. Ipak, o nekom razvijenom turizmu teško je govoriti, s obzirom da veliki nedostatak predstavlja to što općina Žepče nema razvijene strateške planove u oblasti turizma, kao i to što je svijest o turističkim potencijalima Općine na veoma niskom nivou.

Nadalje, ključni preduslovi za održiv razvoj Žepča, koji su prvenstveno u nadležnosti lokalne zajednice ostaju neispunjeni. To su prije svega održivo upravljanje otpadom i prečišćavanje komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja u rijeku Bosnu i njene pritoke. Tačnije rečeno, razvoj poslovnih/ industrijskih zona je u ekspanziji posljednjih godina, što istovremeno prouzrokuje zagađenje vodnih tokova i negativno utiče na javno zdravlje i okoliš (osim Poslovne zone Polja, koja je namijenjena isključivo za „tihe i ekološki prihvatljive industrije“ koja ne zagađuje okolinu). Stoga je neophodno da sve industrijske firme počnu tretirati svoje otpadne vode prije ispuštanja u vodene tokove, u skladu sa već postojećim zakonima. Za potpunu zaštitu javnog zdravlja i prirodnih resursa kojima općina Žepče obiluje, nužno bi bilo u potpunosti zaustaviti ispuštanje otpadnih voda iz poslovnih objekata, ali i iz domaćinstava, u rijeke i potoke. Ipak, iz Općine navode kako je Žepče kroz povoljan kredit od Vlade Španije nabavilo prečistač vode i to je jedini prečistač na rijeci Bosni. Dodatno kolektori su urađeni sa lijeve i sa desne strane rijeke, te prečistač onda uz pomoć bakterija vraća čistu vodu u rijeku Bosnu. Ono što možda također predstavlja problem za Općinu su mutne rijeke kad je sječa šume, kada se stvaraju potoci sa blatom koji idu u rijeku i zamute je. Iako ova pojava nije toliko opasna jednostavno daje ružan prizor.

Bavljenje poljoprivredom za stanovnike općine Žepče uglavnom predstavlja dopunsku djelatnost, koja zadovoljava potrebe njihovih domaćinstava. S tim u vezi, prema Općim podacima o poljoprivredi općine Žepče za 2018. godinu, postojeće obradivo poljoprivredno zemljište obuhvata 40% površine Općine, ali je zapušteno. S druge strane to predstavlja i priliku za pokretanje ekološke proizvodnje i proizvodnju zdrave, s obzirom da većina poljoprivrednih površina više od 15 godina nije hemijski tretirana. Tome dodatno doprinosi i postojanje 14 izvora ljekovite mineralne vode i značajnih ležišta mineralnih sirovina koja su nažalost nedovoljno iskorištena. Ipak, postoji mali procenat domaćinstava u ruralnim naseljima koji živi od poljoprivrede. Poljoprivrednici nemaju praksu vršenja kemijske kontrole, tako da se korištenje mineralnih đubriva vrši neracionalno, što dovodi do neplodnosti zemljišta i smanjenja produktivnosti. Kako bi se omogućio razvoj sela na području Općine, neophodno bi bilo poljoprivredu razvijati na principima održivosti i bez upotrebe pesticida, herbicida i vještačkih đubriva, ili barem njihovu upotrebu strogo kontrolisati.

Većina inicijativa za održivost i zelenu transformaciju dolazi od nevladinog sektora, ali određene aktivnosti i projekti lokalne vlasti, također, doprinose energetskoj efikasnosti Žepča, kao finansiranje nekoliko projekata utopljavanja škola i drugih javnih objekata. Neophodno je podići svijest i educirati lokalnu zajednicu o značaju i prednostima odgovorne potrošnje, resursne efikasnosti i održivog upravljanja otpadom. Za uspostavljanje takvog sistema upravljanja otpadom i općenito odgovornijom potrošnjom neophodna je sinergija i uska saradnja građana i lokalne vlasti.

Odgovorna proizvodnja i potrošnja

Poslovni i stambeni objekti u gradskom dijelu općine Žepče zagrijavaju se uglavnom sistemom daljinskog grijanja iz kotlovnice koja je u sastavu poduzeća DPD “Krivaja-Žepče” d.o.o. Žepče. S obzirom na to da je stanje kotlovnice i cjelokupnog sustava grijanja loše, neophodna je izgradnja nove kotlovnice, kao i rekonstrukcija postojećeg sustava. Osnovni problem sektora zgradarstva i zagrijavanja zgrada je postojanje zastarjelih, energetski neefikasnih i ekološki neprihvatljivih sistema grijanja stambenog, poslovnog i javnog prostora. Velika većina objekata (stambenih, poslovnih, javnih) spada u grupu izrazito energetski neefikasnih. Da je stanje energetske učinkovitosti u javnim objektima jako loše, potvrđuje i činjenica da je utopljavanje postojećih javnih objekata na području općine Žepče u cilju podizanja stepena njihove energetske učinkovitosti provedeno na objektima Srednje mješovite škole “Žepče”, Osnovne škole Begov Han, Osnovne škole “Žepče” – Mala škola i Glazbene škole Katarine Kosače Kotromanić Žepče te još nekoliko javnih objekata. Katolički školski centar “Don Bosco” Žepče trenutačno je jedina javna ustanova na području općine koja za zagrijavanje koristi pelet.

Na području općine Žepče ne postoje industrijski kapaciteti koji bi značajnije uticali na zagađenje zraka, te su kao glavni izvori zagađenja zraka prepoznate male kotlovnice i individualna ložišta u domaćinstvima, automobilski ispušni plinovi i divlje deponije. Najveći dio zagađenja uzrokuju upravo zastarjeli i energetski neučinkoviti sistemi grijanja stambenog, poslovnog i javnog prostora kao i korištenje električne energije na energetski neučinkovit način. Ova konstatacija vrijedi kako za sektor stanovanja tako i za privredu i javnu administraciju. S tim u vezi, lokalne vlasti u skorije vrijeme uz podršku Češke razvojne agencije, planiraju gradsku toplanu koja je na ugalj prebaciti na bio masu. Ovim projektom bi zimi zagađenje bilo još manje, a veliko područje Općine bi se pokrilo.

Dodatno, Načelnik je naveo da već godinama preko Saveza općina i gradova mole da se struja za javnu rasvjetu, koja je u svrhu građana i njihove sigurnosti, posmatra kao struja za domaćinstvo, a ne industrijska koja je znatno skuplja. Mnogo novca, koji bi se mogao uložiti u druge svrhe, se izdvaja za javnu rasvjetu Općine. Zbog toga je Načelnik bio primoran da ponekad u „pola noći“ isključi rasvjetu kako bi uštedio novac. Do 5% proračuna lokalnih zajednica izdvaja se na troškove električne energije i održavanja sistema javne rasvjete. U općini Žepče, javna rasvjeta je još uvijek pokrivena starim, energetski neefikasnim, tipom sijalica, a LED sijalice su trenutno postavljene samo u gradskom dijelu Žepča. Prema informacijama predstavnika lokalne vlasti, Žepče je druga Općina u BiH koja je uvela LED rasvjetu i time ostvarila određenu uštedu sredstava. Zbog dobrih rezultata planirana je rekonstrukcija postojeće mreže javne rasvjete kako bi se sva pokrila LED sijalicama. Iz Općine ipak navode da iako je LED rasvjeta štedljiva, ima manu da kad se pokvari ne može se samo promijeniti žarulja, već se mora kompletna promijeniti. Nadalje, kao ni u ostatku BiH, solarni paneli još uvijek nisu u primjeni na javnim objektima, uglavnom zbog velikih početnih ulaganja koja općinski proračun nije u stanju podnijeti.

Općina je usvojila još 2011. godine Lokalni ekološki akcioni plan 2012.-2017, ali ne postoji izvještaj o provedbi istog. Najznačajniji projekti opštine Žepče u 2021. godini u oblasti okoliša/zaštite životne sredine su višegodišnji projekti „Proširenje organiziranog prikupljanja otpada na područje cijele općine Žepče“; „Gradska voda za ruralna naselja“; „Zamjena postojeće rasvjete sa LED rasvjetom – grad Žepče i ruralna područja“; „Spajanje kanalizacije prigradskih naselja na postojeći prečistač kanalizacije“, i dr. Dodatno, u realizaciji procesa javnih nabavki jedini sistem održivosti je prepoznat u kontekstu finansijske uštede gdje se javne nabavke vrše po sistemu „najpovoljnije ponude“.

JP „Komunalno“ d.o.o. Žepče osim skupljanja i odvoza otpada vrši i čišćenje ulica, javnih površina i briga o zelenilu. Prikupljeni otpad se ne razvrstava, već se cjelokupno prikupljen otpad odlaže na Regionalne deponije otpada, kako je lokalna deponija otpada “Trebetović” potpuno zatvorena 2018. godine. U Općini je 2020. godine uspostavljeno Reciklažno dvorište u kome se vrši prijem posebnih vrsta otpada te zbrinjavanje istoga sukladno propisima. Općina Žepče je svojom strategijom razvoja planirala značajne zahvate po pitanju organiziranog gospodarenja otpadom. Žepče je bio i među prvim učesnicima projekta „Organizirano prikupljanje kućnog otpada na području Općine Žepče“. Ovaj projekt je podržan od švedske agencije „SIDA“, Fonda Zaštite Okoliša FBiH, federalne i kantonalne vlade te je nabavljeno nekoliko kamiona za prikupljanje i prijevoz kućnog otpada, kao i veliki broj metalnih kontejnera i PVC kanti za odlaganje otpada.

Pokrivena je kompletna Općina sa odvozom otpada. Načelnik je nedavno pozvao građane da putem Viber broja dojave ukoliko negdje ima divlje odlagalište da ga odmah uklone. Iz Općine su naglasili da ipak ima jedan drugi problem gdje postoje divlje deponije na M17, uz put koji ide prema Doboju. To nije nadležnost Općine, međutim ružno je i ljudi odmah pomisle „Općina je“, pa načelnik zamoli komunalno da pokupiti i to smeće. Stanje svijesti građana Žepča o važnosti pravilnog odlaganja i odvoza kućnog i drugog otpada se iz godine u godinu popravlja ali još uvijek nije na potrebnoj razini. Predstavnici javne uprave su jako nezadovoljni jer navode kako stanovništvo proizvodi otpad i stanovništvo i dalje nepropisno baca otpad. U svakom slučaju je prisutna potreba obrazovanja javnog i privatnog sektora, ali i građana o odgovornoj i održivoj proizvodnji i potrošnji, koje su nužne za održivost razvoja svake lokalne zajednice. Naredna faza za Općinu je razdvajanje otpada.

Očuvanje klime

Žepče ima umjereno-kontinentalnu klimu sa prilično oštrim zimama i toplim ljetima. Ovakva klima pogoduje razvoju poljoprivrede, naročito voćarstva i stočarstva kao i turizma, te brojnim drugim granama gospodarstva. Međutim, sve intenzivnije klimatske promjene u vidu učestalih oscilacija u temperaturi i ekstremnih vremenskih prilika, donose nove izazove. Predstavnici privatnog sektora ističu da su klimatske promjene itekako prisutne, kako u Općini, tako i generalno, što se najbolje može primijetiti kroz promjere u godišnjim dobima i njihovim pomjeranjima. Sami poremećaji u klimi i situacija u kojoj sada imamo više dva godišnja doba – ljeto i zimu, nego četiri ostavlja i direktan uticaj na privrednike, npr. proizvođače obuće kojih ima u Žepču. S druge strane, neki privrednici su istakli da su im vremenske promjene dobro došle, te da uz blaže zime su u stanju da cijelu zimu rade bez smetnji.

Egzaktnih podataka o kvalitetu vazduha na području Općine nema. Jedan od osnovni problem zagađenja atmosfere je postojanje zastarjelih i energetski neefikasnih i neprihvatljivih objekata i sustava grijanja stambenog, poslovnog i javnog prostora kao i korištenje električne energije na energetski neefikasan način. Nadalje, problem emisija sa deponije Trebetović i velikog broja ostalih odlagališta otpada stvara zagađenje od deponijskog gasa zbog nepostojanja tehničko, tehnoloških i organizacionih mjera kojim bi se onemogućila emisija deponijskog gasa. Osnovni izazov u vezi emisija u saobraćaju je da su vozila starosti u prosjeku 15 godina i više, da se adekvatno ne održavaju, i da nisu prema sadašnjim standardima ekološki prihvatljiva. Također, kada su u pitanju emisije u oblasti poljoprivrede najveći problem su prekomjerna i nekontrolisana upotreba hemijskih sredstava, kao i nepostojanje standarda dobrih poljoprivrednih praksi koje onemogućavaju emisije štetnih supstanci. Dodatno, sagorijevanjem uglja, drveta i ostalih energenata kao i potrošnje električne energije, posebno u domaćinstvima, oslobađa se niz štetnih supstanci u općini Žepče. Naselja imaju i veliku ulogu u emisiji stakleničkih gasova koji dovode do pojave efekta staklenika i klimatskih promjena.

Prirodna korita rijeka na području općine Žepče su u značajnoj mjeri devastirana sa tendencijom daljeg pogoršanja. Učestala nepoštivanja ograničenja u pogledu građenja ili eksploatacije građevinskog materijala iz korita u zoni zaštite vodotoka smanjuju propusnu moć korita i kao posljedica toga se javlja izlijevanje vode sa svim štetama koje uz to idu. Problemi koji se pojavljuju kao posljedica izlijevanja vodotoka iz svog korita u određenim hidrološkim situacijama izazivaju velike štete na izgrađenim objektima i infrastrukturi i u značajnoj mjeri ograničavaju korištenje zemljišta za bilo koju namjenu. Ove pojave su karakteristične za periode kada nakon otapanja snijega ili dužeg kišnog perioda uslijede intenzivnije padavine. Objekti za zaštitu od poplava su uglavnom izvedeni u najugroženijim i istovremeno najizgrađenijim područjima uz vodotoke.

Očuvanje vodnog svijeta

Na području općine Žepče postoje mnogi vodni resursi, kao što su rijeke, rječice, potoci. Rijeka Bosna predstavlja najveći vodotok na području Općine i izuzetno je bogata ribom. Također, postoje i druge rijeke, poput Pepelarske rijeke, Papratnice, Ţeljeznice, Ograjne i Krajnjače rijeke, koje posjeduju izrazit vodni potencijal za uzgoj ribe, ali su zapostavljene.

Nažalost na području Općine, prvenstveno u ruralnim područjima, nema uspostavljenog sistema za odvodnju otpadnih voda, oborinske i fekalne kanalizacije. Neadekvatan tretman otpadnih voda u općini Žepče je prioritetni komunalni problema koji zahtjeva finansijsku podršku lokalnih vlasti. Vodotoci na prostoru Općine su neadekvatnog kvaliteta jer se koriste kao prijemnici otpadnih voda stanovništva, privrede i poljoprivrede i to bez ikakvog prethodnog prečišćavanja. Jedini izuzetak je nedavno izgrađen uređaj za tretman otpadnih voda iz naselja i to na području užeg gradskog područja.

Nadalje, glavni zagađivači izvorišta pitke vode su divlje deponije, kao deponija Trebetović, i nekontrolirana sječa šume. Iako postoje elementi koji utiču na ugrožavanje vodotoka i izvorišta pitke vode, ipak se smatra da lokalni vodni resursi nisu ugroženi u značajnoj mjeri i da je kvalitet vodnih resursa relativno dobra.

Lokalne vlasti nastoje da kroz svoje strateške planove, aktivnosti i projekte regulišu navedene probleme. Nedavno, u okviru Projekta općinskog upravljanja okolišem i ekonomskog upravljanja (MEG UNDP), općina Žepče je potpisala Sporazum o javnoj službi putem kojeg su sistematski uređena sva prava, obaveze i odgovornosti općinskih organa i vodovodnog komunalnog preduzeća. Sporazum, između ostalog, reguliše prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda, što je dovelo do poboljšanja kvaliteta javnih vodnih usluga za građana u općini Žepče.

Očuvanje života na zemlji

Najveći uzročnici zagađenja tla u općini Žepče su neadekvatno odloženi otpad, otpadne vode septičkih jama, preliva i direktnih izlijevanja u tlo, postojanje minskih polja, privredne djelatnosti i neadekvatno i nekontrolisano korištenje hemijskih sredstava u poljoprivredi. Na području općine Žepče otpad se organizovano prikuplja od samo 20% stanovništva, dok ostalo stanovništvo otpad odlaže u prirodu na divlja odlagališta otpada, zatrpavanjem, paljenjem ili direktnim bacanjem na zemljište ili direktnim bacanjem u rijeke i potoke (Akcioni plan zaštite okoliša općine Žepče 2012.-2017.). Nadalje, zagađenje i pritisak na tlo postoje i zbog prisustva ruralnih otpadnih voda tj. zagađenja tla otpadnim vodama domaćinstava koja nisu priključena na sustav javne kanalizacije.

Prednost za poljoprivredu u Općini je u svakom slučaju čista sredina i mnoga polja kao Lupoglav, Orahovica, Bistrica, Radulj, Žepačko polje gdje se siju žitarice i ratarske kulture, i plastenička proizvodnja koja se sve više razvija. Prema riječima Načelnika, Općina ima oko 2.300 registrovanih poljoprivrednih gazdinstva i oko stotinu poljoprivrednih obrta. Uglavnom, poljoprivreda u Žepču je sve više zastupljena, a posebno je nedavno krenula i sadnja vinove loze i proizvodnja vina.

Osnovni problem u oblasti poljoprivrede u Žepču je neprimjenjivanje standarda zaštite okoliša na farmama i gazdinstvima i nepostojanja sustava za monitoring korištenja količina i vrsta pesticida i gnojiva. U cilju zaštite tla, potrebno je smanjiti korištenje hemijskih i vještačkih đubriva, te stimulisati proizvodnju hrane na principima tradicionalne i ekološki prihvatljive proizvodnje, naročito u područjima gdje postoji mogućnost razvoja ruralnog turizma, kao što su naselja Bistrica, Papratnica, Goliješnica i dr. Dodatno, na 62% teritorije općine Žepče prostire se područje šuma koje je dobrim dijelom devastirane i minirane te je takve šumske površine neophodno pošumiti i deminirati (Akcioni plan zaštite okoliša općine Žepče 2012.-2017.). Jedan predstavnik privatnog sektora je naveo da Općina ima i problem nelegalne sječe šuma, koja za pozadinu opet ima neke političke aspekte, tačnije rečeno iznad Žepca i Željeznog polja koje broji oko 3.500 stanovnika i tu se šuma siječe na golo, i tu je već bilo katastrofa i klizišta, stanovnici su ostajali čak bez voda.

Većina škola na području općine Žepče ima oformljene eko sekcije koje rade na obrazovanju mladih na očuvanju životne sredine, koje pokreću akcije na uređenju i čišćenju svojih školskih dvorišta i parkova, te pomažu i drugim akcijama u zaštiti životne sredine. Godišnje se organiziraju akcije čišćenja korita rijeke Bosne gdje sudjeluju mladi općine Žepče.

Mir, pravda i snažne institucije

Na području općine Žepče djeluje 18 aktivnih političkih stranaka. Etnička struktura stanovništva danas je poprilično izmijenjena u odnosu na 1991. godinu i ogleda se u povećanom broju Hrvata i Bošnjaka, a značajno smanjenom broju stanovništva koje se izjašnjava kao Srbi ili iz reda ostalih.

Općina Žepče spada u relativno sigurne sredine. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Zeničko-Dobojskog kantona o kriminalitetu na području koje pokriva Policijska stanica Žepče, procenat krivičnih djela po stanovniku Općine je ispod 1% u 2023. godini i bilježi tendenciju pada iz godine u godinu. Dodatno, alati za sprečavanje korupcije koji su na snazi u općini Žepče su Plan integriteta – sprečavanje pojave korupcije iz 2022. godine i Standardi za onemogućavanje i upravljanje sukoba interesa u postupanju i donošenju odluka u Općini.

Općina Žepče jedna od rijetkih općina u FBiH koja na godišnjem nivou mjeri zadovoljstva građana javnim uslugama i gdje je posljednjih godina primjetan blagi rast zadovoljstva građana. Općina Žepče je uvela certifikat ISO 9001:2008 za poslove javne općinske administracije putem kojeg je poboljšan rad općinskih službi. Također, Općina posjeduje i novi informacijsko-operativni sistem za brži i efikasniji rad općinskih službenika. Nadalje, Žepče je jedna od prvih općina koja je, 2015. godine, uspješno dobila Business Friendly Certificate South East Europe (BFC). BFC certifikat i standardi koje uspostavlja pomogli su Općini da poboljša komunikaciju sa privatnim sektorom, uspostavi kvalitetnije servise za investitore i ubrza procedure izdavanja dozvola. Prema informacijama predstavnika lokalne vlasti, općina Žepče drži rekord u BiH po brzini za dobivanje dozvole za rad. „Za pet minuta dobijete odobrenje za rad, ni kafe ne možete popiti, ja sam već donio odobrenje za rad.“. Skoro svaki građanin Žepča će reći da je javna uprava poprilično dobro organizovana i da ide u pravom smjeru. „Kada odete u Općinu da vidite koliko ljudi stoji i čeka neki papir, vidjet ćete da nema nijednog, svi su završili do devet sati što su trebali, svi. Treba ti, skini si sa interneta šemu, ispuni aplikaciju, donesi, predaš i odeš i kaže dođi za pola sata, sat. Ti dođeš, gotovo, uzmeš i nema čekanja. Nema reda, uvijek ste na redu. Načelniku možete pokucati na vrata kad hoćete.“. Ipak, neki privrednici i nemaju baš pozitivno iskustvo sa javnom administracijom pa navode da su pojedini uposlenici u javnim ustanovama jako neljubazni, ne poznaju materiju i nestručni.

Nadalje, Općina bi trebala poraditi na digitalizaciji javnog sektora. Trenutno Žepče nema ni infrastrukturu niti osposobljene ljude za digitalnu transformaciju. U Općini je zaposlen jedan IT stručnjak koji apsolutno ne može sam da radi. Uspostavljene su funkcije kao e-matičara i e-dijasporom, ali ih građani nedovoljno koriste

Sagovornici iz privatnog i javnog sektora u Žepču su generalno istakli da su prepreke sa kojima se susreću u svakodnevnici većinom dolaze sa viših nivoa, dok su zadovoljni lokalnim nivoom i ti problemi su dosta manji i lahko rješivi. U BiH je jako komplikovana administracija i procedure, te za bilo koji tender, firme moraju pribavljati mnoštvo dokumenata i to iznova i iznova, što ih dosta opterećuje, oduzima i vrijeme i novac. Ipak, privrednici u Žepču imaju problem sa obilaskom raznih inspekcija koje traže neke silne papire i najsitniju grešku kako bi oštetili poduzetnike.

Pojedini predstavnici privatnog sektora ističu da politički faktor u jednoj značajnoj mjeri, utiče na mogućnost nekih razvojnih komponenti, te da bez direktnog učešća i članstva u nekim strankama koje su na vlasti u Žepču, nije moguće ostvariti određene povoljnosti, za razliku od dugih koji su možda čak i lošiji od njih, pa su to ostvarili. Političari i uposlenici javne uprave se često ponašaju kao da smo mi građani tu zbog njih, a ne oni zbog nas, da su oni naš servis, i to je vrlo nelogično.

Za načelnika Žepča se kaže da je poduzetan i da gleda ravnopravno na sve, i svima izlazi jednako u susret i evo do sad koliko je godina on načelnik rijetko se ko na njega požalio ili je rekao neko da njemu ne da jer je neke nacije. Jedan privrednik je istakao kako on niti ko od njegovih kolega nije u stranci i opet sasvim normalno funkcioniraju. Naravno da tu uvijek ima nekih usluga, poznanstava koja mogu pomoći, ali nisu u stranci. Ipak pojedini građani navode da su HDZ i SDA ekipa koja ima svoje ljude i oni zapošljavaju sebi bliske u javna preduzeća, te da nema šanse da bilo ko drugi dođe tu. Većina privrednika nema problema sa lokalnom vlasti, ali i ne vide neku direktnu korist od nje.

Partnerstvom do ciljeva 

Saradnja između poslovnog i javnog sektora na lokalnom nivou je na zadovoljavajućem nivou, posebno kada je u pitanju lokalni razvoj. Općina Žepče je ima uspješnu suradnju i koordinaciju sa javnim institucijama u BiH, kao i sa međunarodnim organizacijama kao što su UNDP, Vlade Švicarske, USAID/ CRS, EU, WHAM, MarketMakers. Nadalje, u općini Žepče je aktivno tijelo, Lokalni ekonomski forum (LEF), za provođenje javno-privatnog dijaloga, sastavljeno od predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora. LEF je imenovan od strane Općinskog vijeća u cilju aktivnog sudjelovanja svih aktera u javno–privatnom dijalogu, razvoju zajednice u cjelini i kreiranju povoljnog poslovnog okruženja. Također, lokalno partnerstvo javnog, privatnog i nevladinog sektora se razvoja i kroz uspostavljeni Odbor za obrazovanje i zapošljavanje općine Žepče. Lokalna ekonomija je prilično dobro uvezana sa regionalnim i globalnim tokovima. Općina predstavlja snažno gospodarsko središte s razvijenim izvozno-orijentiranim proizvodnim poduzećima i malim obiteljskim biznisima u području trgovine, ugostiteljstva, građevinarstva i proizvodnje. Nadalje, u sektoru poljoprivrede koji još spada među najslabije razvijene rane u Općini, se godišnje proizvede oko 1.200 tona maline i sva proizvedena količina se izvozi preko otkupljivača na tržište Skandinavije (Opći podaci o poljoprivredi općine Žepče za 2018. godinu). Dodatno, u Žepču je aktivan Centar poslovnih kompetencija Žepče koji je prvi centar u BiH ovakve vrste, zasnovan na „triple helix“ modelu, saradnji privatnog, javnog i naučno istraživačkog sektora. Centar je fokusiran na razvoj i pružanje specijaliziranih usluga u sektorima drvo prerade i tekstilne industrije kroz promociju i primjenu novih znanja i inovacija u proizvodnji tekstilnih i drvnih proizvoda visoke vrijednosti.

Velika prepreka za dalji razvoj Žepča je nedostatak finansijskih sredstava, jer Općina ima jako nizak budžet koji mora da pokrije sve, znači, društveni razvoj, razvoj kulture, sporta, svega onoga što se zapravo tiče lokalnih pitanja, a onda se postavlja pitanje tog ekonomskog razvoja. Uposlenica javnog sektora je istakla da je potrebno da se više uključuju predstavnici sa nivoa kantona i eventualno većih nivoa, i udružuju zajedno sa općinskim sredstvima i tako podrže privredu Žepča. Općina redovno sarađuje i komunicira sa svim nivoima vlasti, ali je često samo ishođenje dokumenata sa viših nivoa, kao i komunikacija putem dopisa jako spora, bez rezultata i troši mnogo energije i vremena svim uključenim stranama.