Grude

Svijet bez siromaštva      

Grude glase za opštinu sa manjim broj siromašnih u odnosu na druge gradove u Zapadnohercegovačkoj Županiji. Međutim, situacija je daleko od zadovoljavajuće. U prvom planu siromaštvom su pogođene starije osobe koje nisu ostvarile pravo na penziju ili primaju veoma niske iznose penzija. Zatim poljoprivrednici koji nisu u dobrim odnosima sa vladajućom strukturom, te mlade osobe nižeg stepena obrazovanja porijeklom iz siromašnijih porodica. Tu su i pripadnici etničkih i nacionalnih manjina koji teže dolaze do zaposlenja. Njihovi problemi su najevidentniji u oblasti obrazovanja, te ostvarivanju socijalne i zdravstvene zaštite.

Kao posljedica siromaštva, Grude imaju visok stepen ekonomskih i socijalnih migracija posebno ka Hrvatskoj i drugim zemljama EU. Prema popisu stanovništva  iz 2013. godine Općina Grude ima 16.805 stanovnika. Međutim u ovoj opštini iz godine u godinu smanjuje se broj procijenjeno prisutnog stanovništva. Siromaštvom u Grudama se najviše bave humanitarne i religijske zajednice, koji na taj način jačaju svoj utjecaj u zajednici.  Tu je i Centar za socijali rad koji nastoji obaviti svoje zadatke, međutim njegovo djelovanje je često formalnog karaktera obzirom na birokratska ograničenja Centra i njegov široki spektar djelovanja. Lokalne gazde sporadično učestvuju u raznim aktivnostima pomoći siromašnim sugrađanima.

 

Svijet bez gladi      

U Grudama nekoliko religijskih organizacija poput Kruha Svetog Ante organizuju prikupljanje i spremanje obroka za gladne i iznemogle osobe. Javne kuhinje za sada nema iako postoji potreba za njom.

Zdravlje i blagostanje      

Zdravstvene usluge Doma zdravlja Grude odgovaraju osnovnim potreba stanovništva u Općini. Za dijagnostičke i druge specijalističke preglede stanovnici moraju ići u veće centre ili koristiti usluge privatnih ordinacija. Usluge očuvanja i poboljšanja mentalnog zdravlja nisu na zadovoljavajućem nivou, i potrebni su programi prevencije i detabuizacije mentalnih oboljenja i ovisničkih ponašanja. Pristup zdravstvenim uslugama je trom i prebirokratiziran što negativno utječe na kvalitet zdravstvenih usluga. Stomatološke usluge u javnom sektoru su ocjenjene kao loše. Mito i korupcija su prisutni i normalizirani u svakodnevnoj interakciji pacijenata i zdravstvenih radnika.

Kvalitetno obrazovanje      

Koordinacija ministara županija u kojima se izvodi nastava na hrvatskom jeziku pokrenula je 2021.g. proces reforme obrazovanja i izradu predmetnih kurikula. Za izradu prijedloga predmetnih kurikula zadužen je Zavod za odgoj i obrazovanje, koji u suradnji s resornim ministarstvima vodi taj projekt. Novi kurikuli trebali bi se početi uvoditi u školskoj 2023./24. godini, dok se s pilotiranjem nekih predmetnih kurikula može započeti već u školskoj 2022./23. godini. Najveći nedostaci postojećih nastavnih programa je njihov fokus na pamćenje i razumijevanje, a nedostaju zahtjevi koji se odnose na primjenu, analizu, procjenu i kreiranje. U ovaj projekt uključene su 152 odgojno-obrazovna djelatnika iz svih županija uključujući i Grude koje rade po nastavnim planovima na hrvatskom jeziku.

Daljnje potrebe se očituju u potrebi za većom, proaktivnom autonomijom škola i nastavnika u načinu uređenja teorijske i praktične nastave obzirom da je obrazovni sistem pod velikim utjecajem lokalne politike. Potrebno je uspostaviti suradnju sa privatnim  i javnim sektorom u obavljanju praktičnog dijela nastavnih aktivnost, obzirom da učenici nemaju potrebno znanje po završetku škole koje odgovara potrebama tržišta rada.  U zajednici su deficitarna zanimanja iz medicinske struke, informatike, zanatska zanimanja i zanimanja koja se bave zelenom industrijom i zaštitom okoliša. Digitalizacija obrazovnog sustava ŽZH – E škola, je na niskom nivou. Izostaje infrastruktura, oprema, znanje, i adekvatan broj časova informatike kako bi se dostigao potreban nivo znanja iz ove oblasti. Trenutno se implementira projekat E-škola na području ŽZH koji je podržan od strane međunarodnih razvojnih agencija.   Tokom 2021. godine održano je nekoliko štrajkova radnika obrazovanja u ŽZH sa slijedećim razlozima: odugovlačenje s potpisivanjem Kolektivnoga ugovora, konačan dogovor o postotku povišenja plaće, isplata razlike umanjene plaće iz svibnja i lipnja prethodne godine, ispravak netočno obračunatih kamata po isplaćenim tužbama i nastavak isplate tužbi, loši uvjeti rada u školama i izostanak stručne podrške, neuvažavanje struke ni po jednom pitanju. Šrajkovi su najavljeni  kontinuirano, dok se ne riješe sve tačke iz najave i upoznati javnost sa svime što se 'godinama nagomilava i gura pod tepih'.

Rodna ravnopravnost      

Općina Grude je kroz tranziciju doživjela i retradicionalizaciju rodnih uloga, kao što je to slučaj i u drugim krajevima BiH. Slabljenjem socijalnih struktura i socijalne infrastrukture žene su gurnute u sektor brige, gdje su primorane da preuzmu ulogu države i pružaju besplatne usluge brige o starijim, djeci, bolesnim i drugim licima u potrebi. Žene se ne ohrabruju da upisuju srednje škole i da biraju fakultete u određenim granama koje su danas itekako dobro plaćene, kao što je na primjer IKT sektor. Žene ne zauzimaju ni veliki broj pozicija na rukovodećim mjestima. Zaposlenje pronalaze u uslužnim djelatnostima koja su potplaćena i gdje je diskriminacija na radnom mjestu normalizirana. Reproduktivna prava žena su također ugrožena retradicijonalizacijom, te je u Općini Grude pravo na abortus demonizirano. Žene su diskriminirane pri zaposlenju i pristupu porodiljskom odsustvu, te mogućnosti pristupa bolovanju ukoliko su djeca u potrebi. Očevi skoro nikako ne koriste očinska prava tako da se teret brige o djeci odražava i na zaposlenost žena u zajednici. Žene imaju manji pristup penzijama i penzije su im dosta niže u odnosu na muškarce tako da se u kasnim godinama nerijetko suočavaju sa siromaštvom. U zajednici postoji potreba za osnaživanjem žena i pokretanjem ženskih biznisa. Također su neophodna ulaganja u socijalne strukture općine kako bi žene izašle iz sfere neplaćenog rada. Općinski budžet treba biti rodno senzitivan i treba prepoznati potrebe žena, kako u radu na razvoju žene ne bi bile marginalizirane.

Čista voda i sanitarni uslovi      

Vodna i kanalizaciona infrastruktura u Grudama na zadovoljavajućem nivou u užem centru grada. Međutim, već u rubnim dijelovima infrastruktura slabi. Poseban problem su kanalizacioni i vodovodni sistemi koji su stari i neodržavani. U ruralnim dijelovima i selima nije na adekvatan način riješen pristup vodi niti kanalizaciji što predstavlja problem mnogim stanarima za vrijeme ljeta i suša.

Pristupačna energija iz čistih izvora      

Što se tiče pristupačnosti energija iz čistih ili čistijih izvora građani Gruda se nadaju izgradnji plinovoda u skorijem vremenu kao trenutačno najčišćeg energenta. U tom svijetlu uvođenje plina  kapitalni je projekat koji bi trebao biti realizovan već 2024. godine.  U zadnje vrijeme zabilježen je pozitivan trend investitora koji pokreću proizvodnju energije putem solarnih panela. Kompanija Violeta je na primjer pokrenula proces izgradnje vlastite fotonaponske solarne elektrane na svojoj tvornici u Grudama koja će se koristiti za potrebe potrošnje tvornice.

Dostojanstven rad i ekonomski rast      

Nosioci ekonomskog razvoja u općini Grude su veliki privrednici. Na prvom mjestu je Violeta a na drugom Grafotisak koji bilježe konstantan rast i razvoj i ulažu u zajednicu infrastrukturne projekte. Tu su i Putevi, Lumen i Deluks. U Grudama se nalazi i Franckov pogon za proizvodnju kafe koji je u sistemu Halal kvalitete.

Turizam je privredna grana koja također bilježi uspon u proteklim godinama. Tome je doprinijela izgradnja koridora C5 sa tunelom kroz Biokovo što Grude približava morskoj obali. Određeni broj IKT kompanija također ima sjedište u Grudama i ovaj trend je u porastu. Od negativnih utjecaja, trend odlaska kvalifikovane radne snage prisutan je i u Grudama. Poslodavci se suočavaju sa suženim izborom radne snage i teško dolaze do kvalifikovanih radnika.

Industrija, inovacije, infrastrukture      

U zadnjih par godina primjećuje se porast broja preduzeća koja su ekološki osvještenija te koja preduzimaju korake u ovom pravcu. Ovoj priči pogoduje i razvoj transportne infrastrukture, te rastući broj poduzetnika koji investiraju u izgradnju polja solarnih panela. Prostorna cjelina područja gospodarske zone Grude „ Pogana Vlaka – Poljanice“ ima površinu od oko 35 hektara a udaljena je oko 7 kilometara jugoistočno od središnjeg dijela grada. Poduzetnička zona Polajnice zadovoljava potrebe preduzeća i investiora u infrastrukturnom smisli.

Ispitanici vide mogućnost daljnjeg rasta privrede u rastu manjih i srednjih preduzeća po uzoru na već postojeće razvijene kompanije koje su prema njihovom mišljenju dosegle svoj maksimum.

Izvoz svakako ostaje primarni cilj mnogih kompanija koje djeluju na području Gruda. Mnogi poduzetnici se nadaju što skorijoj izgradnji i daljnjem razvoju transportne infrastrukture, čime njihovi proizvodi postaju konkurentniji.

Za rast industrije u narednom periodu u Grudama prosperitetno je i pokretanje novih industrija, posebno zelenih, i rast postojećih, to jeste proširenje djelatnosti velikih preduzeća na druge oblasti. Posebno su istaknuti potencijali i potreba za podsticajima koji bi bili usmjereni ka malim i srednjim poduzećima koja se bave proizvodnjom, te posebno preduzećima koja imaju pristup tržištu van granica BiH. Ispitanici smatraju da investicije u poljoprivredu također imaju veliki potencijal posebno ljekovito bilje, eterična ulja, i organska proizvodnja voća i povrća.

Općina Grude treba da nastavi da jača infrastrukturu i da radi na pojednostavljenju administrativnih poslovnih procedura. Potrebno je raditi na smanjenju korupcije i izgradnji zdrave konkurentnosti i transparentnosti rada javnih institucija. Iako je Općina radila na pojednostavljenju administrativnih procedura za biznise ovi napori i dalje nisu dovoljni, obzirom da ispitanici smatraju da one jesu glavna kočnica daljnim ulaganjima u Općinu. Potreban je i razvoj marketinške strategije, proširenje lokalnih i inostranih mreža poslodavaca i preduzeća koja će se usmjeriti na privlačenje zdravih stranih investitora.

Što se tiče osiguranja stručne radne snage Grude nisu u posebno zavidnoj situaciji. Obrazovni sistem je trom i ne odgovara na potrebe stvarnog tržišta. Potreba za usavršavanjem obrazovnih programa je svakim danom sve prisutnija posebno u svjetlu velikog broja ljudi koji se odlučuje napustiti Općinu ili BiH.  Grude trebaju raditi i na razvoju kvalitetnog kulturnog i rekreativnog sadržaja. Sredina je većinom usmjerena na vjerske aktivnosti, što ne odgovara potrebama modernog društva. 

Što se tiče izvoza, lokalna zajednica bi trebala da daje više podsticaja za proizvođačka preduzeća koja su svoje proizvode uspjeli da plasiraju na strana tržišta. Veliki infrastrukturni projekti poput dovršavanja koridora C5 igraju važnu ulogu u stvaranju potrebnih uslova za olakšan izvoz.

U Grudama nije primijećen veliki broj dijasporske populacije koja želi pokrenuti određeni biznis u lokalnoj zajednici. Dijaspora šalje mnogo novca članovima porodice koji su ostali živjeti na prostoru općine, određeni broj građana i živi na osnovu dijasporske podrške. U slučaju investicija radi se većinom o manjim poduhvatima.

Inovacije su najpotrebnije u polju rada i usluga javne uprave i javnih usluga.  Općina ne radi dovoljno na razvoju svijesti niti programa koji omogućavaju investitorima neometan stvaralački rad. Općina Grude radi na administrativnom olakšavanju dobivanja svih dozvola i dokumenata potrebnih za pokretanje biznisa, oslobađa obveze plaćanja općinskih taksi u prvoj godini te ima upola kraće rokove za dobivanje dozvola. Općina je također radila na izgradnji poslovne zone u kojoj je na 200 hiljada kvadrata uradila ključne infrastrukturne radove, uključujući struju, vodu i javnu rasvjetu, a zemljište se nudi po 4 marke po kvadratu. Općina bi trebala da radi i na boljem sistemu informiranja o procedurama kako dodatno bi skratila put pokretanja biznisa a poduzetnici bili u toku sa eventualnim promjenama, olakšicama i novim procedurama ukoliko bi iste stupile na snagu.

Da bi se stvorilo plodno tlo za razvoj IKT biznisa na prostoru Gruda potrebno je modernizovati obrazovni sistem i ponuditi veći broj programa koji nude obrazovanje iz ovog polja. Također su potrebni centri za kvalifikaciju i prekvalifikaciju radne snage koji nude savremene i praktične informatičke programe. Razvoju IKT biznisa bi pogodovala digitalizacija javnih usluga i napuštanje komplikovanih birokratskih procedura.Općina Grude implementira redovno programe za poticaj start-up preduzeća. Poteškoće nastaju u nedostatku mentorstva i daljnim oblicima podrške mladim preduzećima. Poteškoće su i u dodjeli podrške koja je mahom dostupna političkim istomišljenicima ili osnivačima koji su u nekoj vrsti odnosa sa  vlastima i organima koji dodjeljuju grantove. Ispitanici smatraju da bi razvoju Gruda pogodovalo osnivanje tehnološkog parka ili infocentra gdje bi se razvijale ideje, razmjenjivala iskustva i znanja te implementirali projekti koji se bave digitalnom tehnologijom uopšte.

U Grudama postoji spremnost lokalne vlasti za prelazak na digitalne oblike uprave i poslovanja. Određeni koraci su poduzeti u tom pravcu te je moguće pristupiti bazičnim e-uslugama.  Daljnji razvoj e-uprave se nestrpljivo očekuje, te ispitanici smatraju da je digitalizacija javne uprave prvi i osnovni korak ka razvoju Opštine.

Što se tiče infrastrukture prioritetno je uvođenje plinovoda, te daljnji rad na razvoju transportne i komunalne infrastrukture. Ispitanici smatraju da je neophodno uvesti rigorozna nadgledanja izvedbe radova i kontrolu kvaliteta. Usavršavanje i daljnji razvoj IKT infrastrukture bi također trebao biti prioritiziran. 

Obzirom da je većina kompanija u Grudama izvozno orijentirana i da nabavljaju sirovine iz inozemstva, odgovara im geografski položaj tvornica u Grudama zbog blizine graničnog prijelaza i blizine autoputa u susjednoj Hrvatskoj. Sa druge strane kad je u pitanju stručna radna snaga, inžinjeri strojarstva ili elektrotehnike vide veću prednost raditi u većim sredinama.

Poduzetnici iz Gruda prate i savremene trendove u proizvodnji struje iz obnovljivih izvora, tako da na području ove općine ima pet fotonaponskih elektrana.

Prema dostupnim informacijama, Općina Grude je posljednjih godina dosta ulagala u unapređenje poduzetničke infrastrukture, jer kroz povoljnije uslove za vođenje poslovanja, gdje nema ograničenja lokalnih zajednica, moguće je zapošljavati više osoba nego je to slučaj u drugim općinama. Upravo je to dovelo do toga da na ovom području, na svakih 80 stanovnika dođe jedna firma i da se daleko više novca uplaćuje u PIO fond nego što se isplaćuje za finansiranje penzionera koji tu žive. Sigurno da je jedna od prednosti i blizina granice sa Hrvatskom, a time i EU, radi obavljanja trgovine.

Izazov za ovu općinu, ali i druge općine u državi može biti izostanak provedbe ključnih ekonomskih i poreskih reformi, poput smanjenja doprinosa i poreza, koje bi mogle još značajnije doprinijeti otvaranju novih firmi, usporavanju iseljavanja, novom zapošljavanju. Poseban izazov može biti odliv radne snage u Hrvatsku, koja također, kao i BiH ima problema sa iseljavanjem, a dio nedostajućih radnika crpi upravo iz BiH. Pozitivno je što su lokalne zajednice pokazale da je ipak moguće napraviti određene pomake i bez obzira na tromost države.

Grude, odnosno Drinovci su rodno mjesto pjesnika braće Antuna Branka i Stanislava Šimića, a od 1971. godine se održava Međunarodna književna manifestacija Šimićevi susreti.

Trenutno je na području Gruda prisutan Telecom koji pruža komercijalne usluge građanima i preduzećima. Veće investicije Opštine za obezbijeđenje ili unapređenje digitalne infrastrukture nisu zabilježene. Kada je riječ o unapređenju putne, komunalne i druge infrastrukture ispitanici su se usaglasili oko nedostatka određivanja realnih kriterija za određivanje prioriteta. Smatraju da je najčešći kriterij političke naravi, te da se procjena oslanja na mogućnost dobijanja broja glasova koji će vladajuće strukture dobiti na sljedećim izborima u pojedinim mjesnim zajednicama, jer se radovi obavljaju uvijek pred izbore. Drugi problem se odnosi na kvalitet radova, odnosno na formalni nadzor nad izvođačima koji nikako ne garantuje dugotrajnosti i kvalitet.

Smanjenje nejednakosti      

Istaknuto je da stanje socijalne isključenosti u Grudama poprima trajni karakter i struktuira se kao model odnosa u društvu na koji se svi akteri pomalo navikavaju. Za neke grupe iz najugroženijih kategorija može se govoriti o stanju dugoročne socijalne isključenosti, koja je nastupila usljed nedostatka kapaciteta ali i nedostatku mogućnosti za promjenu njihovog nepovoljnog stanja. Sugovornici su govorili o potpunoj blokadi potencijala za razvoj individualne egzistencije, što za posljedicu ima trend porasta izoliranih osoba iz društvene zajednice. Nejednakosti su kreirane kroz neuvažavanje različitog političkog mišljenja, stavova i potreba, nejednak pristup zaposlenju, obrazovanju, javnim fondovima i podršci,  zdravstvenoj zaštiti, te kroz ruralnu, rodnu i digitalnu izoliranost.

Održivi gradovi i zajednice      

Održivost za Grude znači prelazak sa prljave na eko industriju, te daljnji razvoj infrastrukture i uvezivanje sa ostatkom države i EU. Održivi razvoj također znači modernizaciju sistema obrazovanja i usavršavanje socijalnih usluga. Održivi razvoj znači i transparentni rad državnih institucija, iskorjenjivanje korupcije i nepotizma, te jačanje demokratije i prava na slobodu mišljenja i govora.

Odgovorna proizvodnja i potrošnja

Trenutno se u Grudama sprovodi projekat poboljšanja energetske efikasnosti u stambenim i poslovnim prostorima, te se trenutno sprovodi projekat  Studije energetske efikasnosti stambenih objekata i Analize potrošnje energije u malim i srednjim poduzećima u Zapadnohercegovačkom kantonu. UNDP BiH provodi projekt „Dekarbonizacija rezidencijalnog sektora u Bosni i Hercegovini” koji zahvata i područje Općine Grude. Realiziran je projekat utopljavanja Dječijeg vrtića Grude, projekat koji je potpisan 2019. godine. U ovoj godini je donesen novi Plan upravljanja otpadom za period do 2031. godine koji sadrži set mjera za unapređenja stanja okoliša, efikasnijeg upravljanja otpadom i korištenja potencijala energije iz prirodnih izvora kao i detaljnu analizu tj. presjek stanja. Trenutno je u fazi sprovedbe i projekat YOUth Drive – Program za podizanje svijesti o pravilnom gospodarenju otpadom i osnaživanje zakonodavca za djelovanje“ podržan od strane EU. Ovim projektom kako navode se žele kreirati preduvjeti za unaprjeđenje i dorađivanje postojećih zakonskih regulativa u oblasti zaštite okoliša i upravljanja otpadom, a kao primjer dobre prakse uklanjat će se veći broj divljih odlagališta, te će se postaviti kante za elektronski otpad. U okviru projekta je odrađena analiza stanja vodotokova na terenu po pitanju odlaganja otpada i zaštite vodotoka, kao preduvjet za buduće akcije sličnog tipa. Primjetno je da navedene projekte potenciraju ponajviše nevladine organizacije, te trenutno nije zastupljen 3R princip. Održivost javnih nabavki i usluga se odvija na principu ekonomske održivosti tj. po sistemu „najpovoljnije ponude“.

Očuvanje klime      

Klimatske promjene su vidljive i u Grudama najviše kroz učestale suše i teže uslove proizvodnje hrane. Sugovornici smatraju da su stvari vam njihove kontrole te da glavnu riječ trebaju da vode vodeće državne, EU i svjetske instance. Smatraju i da je potrebno užurbano donijeti zakone koji će štititi prirodne resurse i uskladiti razvojne strategije sa ekološkim prioritetima.

Očuvanje vodnog svijeta      

Sugovornici smatraju da su u Grudama rijeke relativno čiste, ali ako se svijest o ekologiji ne promjeni i ne bude išlo na bolje misle da će se stanje rapidno pogoršati. NVO sektor u Grudama je jako malo razvijen i nema inicijativa koje nastoje podići nivo svijesti i lobirati za zaštitu vodenog svijeta. 

Očuvanje života na zemlji      

Slično stanje je i sa životom na zemlji. Usporeni razvoj poljoprivrede doprinosi očuvanju života na zemlji i čistoći zemlje. Potrebno je raditi na dizanju svijesti poljoprivrednika te omogućiti im pristup ekološkim načinima proizvodnje kroz lokalne fondove. 

Mir, pravda i snažne institucije      

U Grudama socijalna kohezija nije na zadovoljavajućem nivou kada je riječ o etničkoj, nacionalnoj i religijskoj pripadnosti. U zajednici je vidljiva diskriminacije drugih etničkih skupina i nepriznavanje države BiH kao takve gdje se radije slavi Hrvatska zastava. Postojeća diskriminacija u Grudama odnosi se na političke stavove i pripadnost političkim strankama. Osobe koje ne pripadaju vladajućoj političkoj stranci HDZ, ne slažu se sa načelima vladajuće političke stranke ili one osobe koje su apolitične nemaju jednak pristup resursima i zaposlenju. Nejednak je pristup školstvu, zdravstvu i drugim socijalnim uslugama, gdje osobe koje pripadaju stranci do svih usluga dolaze brže preko 'štele'. Diskriminacija se odnosi i na dodjeljivanje sredstava iz javnih budžeta. Osobe koje ne pripadaju vladajućoj stranci više i ne žele da se prijavljuju jer, poučeni iskustvom, pretpostavljaju da nemaju nikakve šanse da osvoje sredstva koja se dodjeljuju preko javnih poziva. Građani su tokom svih ovih godina vladavine HDZ-a postali skeptični i nepovjerljivi. Ne iznose svoje stavove javno iz straha od cenzure, gubitka posla i drugih oblika diskriminacije. Kada je riječ o korupciji ona je prisutna u svim segmentima društva i, osim nezakonitog bogaćenja nekolicine moćnika, služi održavanju političke moći vladajuće stranke. Najvidljivija je u sektoru zapošljavanja u javnim poduzećima gdje se do posla dolazi političkom linijom. Upravo ovaj vid diskriminacije djeluje negativno na socijalnu koheziju. U Grudama je višegodišnji despotizam doveo do stanju u kojem su društveni odnosi narušeni, ljudi ne vjeruju jedni drugima i ne govore slobodno.

Partnerstvom do ciljeva      

Kad je u pitanju nivo suradnje između poslovnog i javnog sektora na lokalnom nivou dosta je pozitivnih primjera u općini Grude ali koji su mahom inicirani od privatnog sektora. Veća proaktivnost javnog sektora je itekako potrebna kako bi se uskladili razvojni programi u oba sektora. Civilni sektor u Grudama je izrazito nerazvijen.