ŠIROKI BRIJEG

Svijet bez siromaštva     

U Širokom Brijegu siromaštvom su najviše pogođeni penzioneri i mladi ljudi koji nemaju zaposlenje. Penzioneri nisu homogena kategorija - većina ima male, a mnogi izrazito male penzije od kojih mogu jedva ili ne mogu da prežive. Oni koji nemaju pomoći od rodbine i prijatelja, primorani su hraniti se u javnim kuhinjama, prositi ili tražiti hranu u kontejnerima.

Pored penzionera čini se da djeca i mladi koji su siromašni ili sa velikim izgledima da to postanu, ostaju nevidljivi. Činjenica je da siromašni mladi žive u siromašnim porodicama. Ove porodice su često suočene sa višestrukim izazovima, kao što su nezaposlenost, invalidnost, visok stres i isključenost. Njima je potrebna podrška, i kroz novčana davanja i kroz odgovarajuće usluge u zajednici namijenjene djeci i porodici. Ova kategorija mladih nema baš nikakva primanja, većina nema pristup ni zdravstvenoj zaštiti, niti socijalnom smještaju.  Većina mladih zbog siromaštva napušta Bosnu i Hercegovinu. Olakšavajuća okolnost za neke jeste pristup hrvatskom pasošu i olakšice koje ovaj dokument sa sobom nosi na EU tržištu rada.
Još jedna kategorija o kojoj se rijetko govori je pogođena siromaštvom u Širokom Brijegu su osobe koje nisu ostvarile pravo na penziju, ali su u odmaklim godinama i ne mogu naći zaposlenje. Kategorija radno sposobnih i iskusnih osoba od 50 na više godina sve češće gubi zaposlenje i susreće se sa situacijom u kojoj je gotovo nemoguće pronaći novo zaposlenje.  Nadalje, siromaštvom su pogođene marginalizirane skupine, oboljeli i invalidi. U svim navedenim skupinama žene su ugroženiji rod. 

Svijet bez gladi     

U Širokom Brijegu ne postoji javna kuhinja iako bi bila potrebna. Gladnih je sve više, posebno penzionera i mladih nezaposlenih osoba. Tu su i porodice sa većim brojem djece. Potrebe za hranom i osnovnim higijenskim sredstvima su bile izražene za vrijeme pandemije i lockdown-a. Među gladnim su i bolesne osobe o kojima nema ko brinuti ili u obitelji niko ne radi, te osobe sa invaliditetom. Ispitanici smatraju da iako su ljudi gladni, mnogi to neće reći jer ih ljude stid. Neki smatraju da tradicionalni oblik javne kuhinje ne bi odgovarao u Širokom Brijegu jer ljudi od stida ne bi htjeli da je koriste. Isti je slučaj tvrde i u školama gdje obitelji jednostavno neće potražiti socijalnu pomoć. Ponos je zadnje što im je ostalo.

Zdravlje i blagostanje     

U Širokom Brijegu svi imaju pravo na osnovno zdravstveno osiguranje. Međutim ljudi imaju puno veće potrebe koje njime nisu pokrivene. Mali procenat lijekova se nalazi na esencijalnoj Listi lijekova, dok svi ostali iziskuju plaćanje. Siromašne ugrožene osobe ne mogu si priuštiti nabavku takvih lijekova. Kada je riječ o pristupačnosti zdravstvenim uslugama, liste čekanja su duge. Nekada se desi da pacijent  prosto ne može doći do ljekara jer većina ljekara radi i u državnim i u privatnim zdravstvenim institucijama. Istaknuto je i neetično i autoritativno ponašanje doktora prema pacijentima kao jedan od problema pri pristupu zdravstvenim uslugama.  Hijerarhijski pristup odbija mnoge pacijente od odlaska na preglede jer se osjećaju poniženim.

Samo mali broj dijagnostičkih pregleda je moguće obaviti u Domu zdravlja Široki Brijeg. Za ostale usluge potreban je odlazak u Mostar koji iziskuje putne troškove, a na takav pregled se dugo čeka.  Rješenje bi bilo da osiguranici javnog zdravstva mogu koristiti usluge privatnog sektora, što trenutno nije slučaj. Korupcija je prisutna u zdravstvenom sektoru. 2018. godine direktor Doma zdravlja Široki Brijeg osuđen je na deset mjeseci zatvora zbog korištenja svog službenog položaja kako bi sebi pribavio protupravnu imovinsku korist.  

Kvalitetno obrazovanje     

U Širokom Brijegu pojavljuju se iste poteškoće vezane za obrazovanje kao i u ostatku države. Kurikulumi su zastarjeli. Ponuđeni smjerovi u srednjim školama ne odgovaraju potrebama tržišta rada. Nastava je nedostatna tako da učenici po završetku srednje škole ne steknu dovoljno validnog teorijskog, niti praktičnog znanja da bi bili konkurentni na tržištu rada.  Kritičko mišljenje se ne razvija kod učenika, već se od učenika često zahtjeva doslovna usmena reprodukcija tekstova - takozvana ‘recitacija’ iz udžbenika. Nekada se razumijevanje same materije ne propituje, već se ocjenjuje tačnost i dosljednost izvedbe teksta. IT edukacija nije na nivou, niti učenje stranih jezika. Potrebno je mlade obučiti o vještinama pokretanja, vođenja, promoviranja i održivosti biznisa spram naših administrativnih i tržišnih uslova. Također je potrebno uvesti nastavu o ekologiji i klimatskim promjenama. Nastavnici i profesori ne usavršavaju svoja znanja niti vještine predavanja. Internetu nije moguće pristupiti iz svake učionice i učenje pomoću računara i digitalnih edukativnih programa se ne koristi. Zapošljavanje nastavnog kadra se vrši često političkim linijama, ne stručnim. Generalno u Širokom Brijegu nedostaje visokoobrazovanih radnika koji imaju kapaciteta generisati nove vrste poslova i razviti ih do samoodrživosti. Mladi koji završe studije u drugim gradovima često ostaju tamo jer smatraju da Široki Brijeg ne može da im ponudi zaposlenje i društveni sadržaj određenog standarda. 

Grad Široki Brijeg, zbog korupcije i nepotizma u obrazovnom sistemu postao je jedan od sinonima za kupoprodaju diploma i profesionalnih zvanja. Javna je tajna kako s istim završnim radom ponekad i više osoba zna završiti 'instant' školovanje u Širokom. Centar za obrazovanje odraslih u Širokom Brijegu osnovala je porodica HDZ-ovog lokalnog biznismena, vlasnika desetina preduzeća u BiH, te početkom tužbi i sudskih istraga prodala kompaniji u Njemačkoj.

Školska infrastruktura treba biti unaprijeđena i prilagođena djeci sa posebnim potrebama, a učionice modernizovane.  Stvarni centri za kvalifikaciju i rekvalifikaciju su neophodni kako bi se prevazišao jaz između postojećeg i potrebnog znanja i vještina. Potrebna je hitna reforma obrazovnih programa, koja mlade uči slobodi mišljenja i govora, kritičkom razmišljanju i nudi praktičan i suvremen sadržaj nastave.  Vanškolske aktivnosti također izostaju, kao i sportski, kulturni i rekreativni sadržaj.

Rodna ravnopravnost     

Široki Brijeg je kroz tranziciju doživio retradicionalizaciju rodnih uloga, kao što je to slučaj i u drugim krajevima BiH. Slabljenjem socijalnih struktura i socijalne infrastrukture žene su gurnute u sektor brige, gdje su primorane da preuzmu ulogu države i pružaju besplatne usluge brige o starijim, djeci, bolesnim i drugim licima u potrebi. Pod stegom rodnih stereotipa i potreba stanovništva za uslugama iz sfere brige o drugima, žene se ne ohrabruju da upisuju srednje škole ili biraju fakultete u određenim granama koje su danas itekako dobro plaćene, kao što je na primjer IT sektor, odnosno sektor telekomunikacija ili industrijski sektor koji je razvijen u lokalnoj zajednici. Žene ne zauzimaju veliki broj pozicija na rukovodećim mjestima. Zaposlenje pronalaze u uslužnim djelatnostima koje su potplaćena i gdje je diskriminacija na radnom mjestu normalizirana.
Reproduktivna prava žena su također ugrožena pri zaposlenju i pristupu porodiljskom odsustvu, te mogućnosti pristupa bolovanju ukoliko su djeca u potrebi. Očevi skoro nikako ne koriste očinska prava tako da se teret brige o djeci odražava i na zaposlenost žena u zajednici. Žene imaju manji pristup penzijama i penzije su im dosta niže u odnosu na muškarce tako da se u kasnim godinama nerijetko suočavaju sa siromaštvom. U zajednici postoji potreba za osnaživanje žena i pokretanje ženskih biznisa, posebno onih koji ne prate rodne stereotipe (šivanje, briga, kuhanje i sl.).  Također je neophodno da se ulaže u socijalne strukture opštine kako bi žene izašle iz neplaćenog rada.  Opštinski i donatorski budžeti trebaju biti rodno senzitivni i prepoznati potrebe žena, kako u naporima razvoja žene ne bi bile marginalizirane.

Čista voda i sanitarni uslovi     

Široki Brijeg nema razvijenu kanalizacionu mrežu niti vodovod, posebno u ruralnim dijelovima Opštine.  Potrebno je dodatno razviti i sistem kanala za navodnjavanje, kao i zaštititi izvore vode koji postoje u pojedinim mjesnim zajednicama.

Pristupačna energija iz čistih izvora     

Široki Brijeg ima razvijenu strujnu mrežu. Potrebno je postaviti betonske električne stupove u svim mjesnim zajednicama, da bi građani imali neometan dotok električne energije. Potrebna je i uspostava ekološke rasvjete na većem području grada što obuhvata i glavne ceste u selima čijom ugradnjom se mogu uštedjeti značajna sredstva. Opštinska uprava prepoznaje infrastrukturne nedostatke ali se malo radi na izgradnji i rješavanju problema koji su vezani za infrastrukturni razvoj. Rad na infrastrukturi se najčešće odvija u predizbornom periodu. To nikada nisu veliki zahvati, već popravke i manje intervencije čiji je kvalitet izvedbe upitan i nije kontrolisan.

Dostojanstven rad i ekonomski rast     

Grad Široki Brijeg je kulturno i administrativno sjedište Zapadno-hercegovačke županije i jedan od najrazvijenijih gradova na području Hercegovine.
Nosioci ekonomskog razvoja zajednice su velike firme poput Feal d.o.o., Mepas d.o.o., Lukas TP Nakić,  TT Kabel, NAMEKS d.o.o..  Ove firme djeluju na polju trgovine ili proizvodne industrije uglavnom aluminijuma i imaju decenijsku tradiciju rada u ovoj branši.  Za primjer vodeća firma u Širokom Brijegu je Feal d.o.o. koji zapošljava 480 građana i generiše oko 89.96 miliona dolara u prodaji. Firme koje se bave IT-em su također bitni nosioci ekonomskog razvoja u ovoj Opštini. Te firme su povezane sa dijasporom i drugim stranim firmama poput Audia, Mercedesa, BMW i sl., i posluju sa višemilijunskim ugovorima.  

Kao generator razvoja u zajednici također se pojavljuje turizam. Široki je okružen prirodnim ljepotama, tu su Kravica, Borka i Blidinja kao što je predstavljeno u blogu lokalne građanke pod nazivom 'Hercegovina with love'.  Ovaj sektor je potrebno razvijati planski i uvezati sve aktivnosti kako bi se dostigao solidan razvojni nivo i sačuvala priroda, što bi bio posao Turističke zajednice koja trenutno ne postoji. U sektoru turizma, važnu ulogu bi mogao preuzeti i nevladin sektor, koji nije jako aktivan na području opštine. Nevladin sektor bi tako mogao biti ekološki glas opštine, vođen od strane mladih, koji će educirati i pružiti stručno znanje o dugoročnom turističkom razvoju. 

Ekonomskom razvoju su doprinijeli i fondovi razvojnih agencija. Tako je samo u zadnjih par godina Široki Brijeg  generisao fondove EU za razvoj malih i srednjih preduzeća. Poljoprivreda je također jedna od važnih ekonomskih grana u Opštini. Međutim, poljoprivrednici se iz godine u godinu bore sa sve većim izazovima. Slaba mehanizacija proizvodnje i loša infrastruktura su glavne prepreke sa kojima se susreću. Zemljišta su parcelisana i kroz nasljedstva podijeljena na manje blokove. Njihovo ujedinjavanje predstavlja veliki administrativni poduhvat na koji se rijetki odlučuju, što uzrokuje gubitak proizvodnog kapaciteta. S druge strane ni izvozna a ni proizvodna politika im ne ide u korist, kao ni klimatske promjene. Konkretno u Širokom Brijegu navodnjavanje predstavlja sve veći problem. Ipak značajan broj građana je samozaposleno u sklopu Obiteljskih Poljoprivrednih Gazdinstava (OPG). Obzirom da su orijentirani ka poljoprivredi i jako zauzeti svakodnevnim napornim radom, njihovi administrativni kapaciteti su mali i nemaju dovoljno informacija, znanja niti vremena da pristupe fondovima podrške. Dešava se da sredstva koja su namijenjena poljoprivrednicima propadnu jer niko ne podnese prijavu iako su im prijeko potrebna, prosto jer nisu informisani ili ne znaju kako se to radi. U tom smislu bi bilo poželjno prilagoditi informacije i pristup fondovima malim OPG-ovima, kroz, na primjer,  formiranje info pulta ili resursnog centra. Generalno govoreći jednak pristup informacijama je iznesen kao jedan od osnovnih problema u zajednici. Građanima su informacije o načinu pokretanja biznisa, informacije o poticajima i pristupu fondovima nepristupačne i ništa nije urađeno kako bi im se približile.

Poticaji su korisni kako sartupovima tako i postojećim malim i srednjim preduzećima koji oskudijevaju opremom, mašinerijom, znanjem i kapitalom da razviju svoje biznise do održivosti. Nadalje, poticaji su potrebni i većim preduzećima koja bi mogla proširiti svoje djelatnosti i uposliti veći broj ljudi, uz uslov da poštuju radnička prava i nude pristojne plate. U suprotnom našli bi se u istoj situaciji masovnog radničkog nezadovoljstva i  nastavka masovnih migracija.  Pored poticaja ključno je obezbjediti poreske olakšice za startupove, mala i srednja preduzeća. Visoke dadžbine prema državi ne daju ovakvim preduzećima da napreduju i guraju ih u polje sive i crne ekonomije. 

U Širokom Brijegu nije lako naći posao uobičajenim putem. Despotizam, korupcija i zapošljavanje političkim linijama su već dvije i više decenija javno prešućivana norma  dolaska do posla. U društvu vlada nepovjerenje. Istina se zna, ali se nema kome reći.  Ljudi se osjećaju prevarenim i ne vjeruju da mogu uspjeti svojim ličnim trudom i zalaganjima. Tokom pandemije društveni odnosi su se još više narušili jer su mnogi ostali bez posla.

Što se tiče prava radnika, zaštite na radu i mogućnosti napretka, situacija varira od jedne firme do druge. Situacija je opisana kao zavisna od dobre volje poslodavca ili vlasnika, a ne kao da podliježe određenoj zakonskoj regulativi, pravilnicima i slično. Diskriminacija na radnom mjestu i mobing su postali normalna pojava. Radnici se plaše prijaviti nepravilnosti, diskriminaciju i mobing na radnom mjestu zbog lošeg rada pravnih institucija. Radnici ne vjeruju da bi pravnim mehanizmima mogli doći do svojih prava. U slučaju žalbe osobe obično bivaju otpuštene, a iduće zaposlenje teško mogu pronaći, posebno u maloj sredini poput Širokog Brijega.  Ista je situacija i sa nivoom plata. U nekim firmama radnici mogu ostvariti zadovoljavajuće plate dok u drugima rade za sitne novce, često uz prekomjerne neplaćene radne sate. Nažalost brojem prednjače firme koje su nepogodnije za prava i novčanike radnika.  Mladim ljudima koji nemaju političke veze najteže je doći do zaposlenja, bez obzira na njihovo znanje i kvalifikacije. Prvo radno iskustvo i obuka kroz rad izostaje. Ukoliko bi se ova prepreka otklonila možda bi sa malo više samopouzdanja i svoje kapaciteta i uz bar minimum iskustva, mladi krenuli u pokretanje svojih biznisa.  Razočarani situacijom i bez vjere u bolje sutra mnogi mladi i sredovječni građani odlaze ili u druge gradove ili u druge zemlje.

Industrija, inovacije, infrastrukture     

Reindustralizacija jeste potrebna u Širokom Brijegu. Industrija koja je na snazi koristi zastarjele tehnologije i nema razvijene eko-standarde. Većina velikih firmi u Širokom Brijegu su razvile svoje kapacitete do mjere da svoje proizvode mogu plasirati na stranim tržištima. Blizina Širokog Brijega sa Hrvatskom, to jeste EU, jeste njegova velika prednost. Kada su upitanju mala i srednja preduzeća situacija je komplikovanija. Za proizvođače hrane na primjer, zakonska regulativa nije dovoljno jaka kako bi zaštitila njihove proizvode ni na lokalnom, a kamoli na stranom tržištu.

Za rast industrije u narednom periodu u Širokom Brijegu prosperitetno je i pokretanje novih industrija posebno i rast postojećih. To jeste proširenje djelatnosti velikih preduzeća na druge oblasti. Posebno su istaknuti potencijali i potreba za poticajima koji bi bili usmjereni ka malim i srednjim poduzećima koja se bave proizvodnjom, te preduzećima koja imaju pristup tržištu posebno van granica BiH. Međutim, da bi se ojačala zajednica, nije dovoljno samo zaposliti ljude spram postojećih uslova rada.  Potrebno je raditi na povratku povjerenja ljudi u državne institucije i poslodavce, te zaustaviti korupciju, a to je moguće samo osiguranjem radničkih prava i vladavinom prava.

Opština Široki Brijeg je uradila dosta na pojednostavljenju procedura za registracije stranih firmi. Uveden je niz pogodnosti za investitore i kreirane su industrijske zone Knešpolje i Trn koje se šire iz godine u godinu. Široki Brijeg ulaže kontinuirano i u razvoj industrijskih zona pripremama parcele kako bi privukao što veći broj investitora u toj zoni. Prvenstveno se radi na razvoju infrastrukture unutar zone, to jeste izgradnja prometnice i komunalne infrastrukture. Kritični faktori za investiranje u Širokom Brijegu su donekle prevaziđeni izgradnjom industrijskih zona Trn i Knespolje. Trenutno se radi na izgradnji infrastrukture unutar poslovnih zona i pristupnoj infrastrukturi, uključujući poboljšanje priključne ceste na magistralni put. 

U Širokom Brijegu nedostaju visokostručni kadrovi zbog zastarjelog obrazovnog sistema i činjenice da su mnogi visokostručni radnici emigrirali. Ukoliko bi se osigurali savremeni obrazovni programi u skladu sa realnim sektorom i sa druge strane oslobodio pristup zaposlenju na pravičan način, Široki Brijeg bi mogao generisati potrebnu radnu snagu. Naravno još jedna od predispozicija jeste osiguranje radničkih prava i pristojne plate. 

S druge strane, Opština Široki Brijeg donekle radi i na stvaranju sadržaja društvenog i kulturnog života. Ove godine će se, na primjer, u Širokom Brijegu održati  ITF World Tennis Tour (Juniors), što ukazuje na volju i sposobnost lokalne administracije da privuče visoko kvalitetne sportske događaje. Na polju kulture ima dosta prostora za napredak i događaji koji se organizuju su prije zabavnog nego edukativnog karaktera.

Velike firme u Širokom Brijegu već temelje svoj rad i rast na izvozu  prema drugim gradovima BiH i zemljama EU. Blizina Širokog Brijega  Hrvatskoj i dobre komšijske veze olakšavaju izvoznicima rad. Emigracija i neadekvatan obrazovni sistem su jedan od razloga usporenog razvoja industrije i poduzetništva u Širokom Brijegu. Još veći problem predstavljaju kršenja radničkih prava i nemogućnost uspostava vladavine prava. Korupcija u Širokom Brijegu jača još od ratnih godina i veoma je prisutna i potpomognuta vladajućom strukturom HDZ-a.  

U Širokom Brijegu nekoliko je pozitivnih primjera investicija dijasporske populacije  u lokalnu zajednicu. Ovaj broj bi se mogao uvećati ukoliko bi se radilo na ostvarenju ambijenta vladavine prava na prostoru opštine.

Trenutno opština u Širokom Brijegu ne dodjeljuje poticaje za samoinicijativne inovatore. Inkubator za inovacije također nije uspostavljen. Ispitanici većinom smatraju da je potrebno uvesti obavezne investicije godišnjeg proračuna koji se odnose na inovacije mladih na Start Up-e koji pokreću mladi i investicije za samozapošljavanje. Mladim poduzetnicima u Širokom Brijegu nedostaju prostorni, tehnički, savjetodavni i financijski oblici pomoći koji su im potrebni da bi ostvarili uspješan poduzetnički pothvat. Onima koji su započeli svoj biznis nedostaje podrška u jačanju njihove kompanije i doprinos stabilnosti biznisa, a onima koji ga tek žele pokrenuti, nedostaju informacije, edukacija i novac. Mladi imaju bojazan od pokretanja vlastitog biznisa zbog politike i komplicirane administracije te je istaknuto da se mora kreirati sigurnije okruženje za mlade poduzetnike u kojem bi oni bili spremniji za pokretanje vlastitog biznisa. Korupcija, nedostatak tvrtki koje se bave proizvodnom djelatnosti, politička situacija  glavni su indikatori koji su doveli do visoke stope nezaposlenosti u Širokom Brijegu i Zapadnohercegovačkoj i Hercegovačkoneretvanskoj županiji.

Na području Širokog Brijega već je prisutan određeni broj kompanija koje se bace IKT biznisom. Kroz istraživanja nije prikupljeno više detaljnih informacija oko naziva i stukture tih kompanija. Spomenuto je da jedna od takvih kompanija radi za velike automobilske kuće u EU i radi na višemilijunskim projektima.

U Širokom Brijegu postoje solidni programi za poticaj start-up preduzeća. Etablirane su i poreske olakšice. Ono što nedostaje jeste mentorstvo i uslovi za održivost start-upova. Bolji i lakši pristup informacijama o procedurama i fondovima je potreban u lokalnoj zajednici.

Do sada su na polju e-uprave i e-biznisa na području Širokog Brijega napravljeni  minimalni koraci. Putem e-mail-a je moguće zatražiti i dobiti izvod iz matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih, uvjerenje o državljanstvu, te uvjerenje o slobodnom bračnom stanju. Digitalna infrastruktura na području Širokog Brijega slabo je razvijena. Opština zaostaje sa razvojem fizičko-tehnološke infrastructure, normativne i institucionalne infrastrukture, edukativne infrastrukture, bezbjednosne infrastrukture, kao i poslovne i preduzetničke infrastrukture.  Ukoliko jedan od iznad navedenih segmenata nije razvijen ili zaostaje u razvoju, nemoguće je postići punih efekat digitalizacije i stvaranja ambijenta za digitalnu ekonomiju. Trenutno stanje u Širokom Brijegu, kao i ostatku države ukazuje na nedovoljnu razvijenost praktično svih pobrojanih segmenata. Potreban je i besplatan Wi-Fi pristup na užem gradskom području zbog potreba suvremene tehnologije kao i za potrebe turizma.

Što se tiče transportne infrastrukture, prioritetno se radi na spajanju industrijskih zona sa magistralim putem, te u nešto manjoj mjeri na rješavanje gradske i prigradske transportne infrastrukture.  Putna, komunalna i druga infrastruktura predstavlja jedan od prioriteta lokalne zajednice i uprava se dosta dobro drži izrađenih planova. Kada je riječ o unapređenju putne, komunalne i druge infrastrukture ispitanici smatraju da je uprava grada donijela ispravnu odluku time što je za prioritet postavila izgradnju industrijskih zona. Što se tiče gradske, prigradske i ruralne infrastrukture koje su također prioritetne za razvoj malih i srednjih preduzeća i OPG-ova, situacija nije na nivou.  Potrebno je napraviti sistematski plan rješavanja infrastrukturnih problema prema realnim kriterijima i krenuti odlučno u njihovo rješavanje. Smatra se da je trenutni kriterij odabira lokacija koje se saniraju, političke naravi, te da se procjena oslanja na mogućnost dobijanja broja glasova koji će vladajuće strukture održati na vlasti na sljedećim izborima, jer su radovi najintenzivniji pred izbore. Infrastruktura mjesnih zajednica u kojima žive moćnici je također razvijenija i trenutno prioritetnija za sanaciju. Drugi problem se odnosi na kvalitet radova, odnosno na formalni nadzor nad izvođačima koji nikako ne garantuje dugotrajnosti i kvalitet .

Smanjenje nejednakosti     

Istaknuto je da stanje socijalne isključenosti najviše ovisi o klasnim podjelama, to jeste podjeli na siromašne i na bogate. Ta razlika je sve veća u Širokom Brijegu. Uvijek isti krugovi pristupaju plaćenim poslovima i ostvaruju veću dobit. Radničke plate su male i nisu se povećale dugi niz godina, dok cijene osnovnih potrepština itekako jesu.  Te klasne razlike su normalizovane u zajednici i ne vide se pomaci koji bi vodili ka njihovom smanjenju. Ispitanici smatraju da srednji sloj polako nestaje u njihovoj zajednici. 

Nejednakosti su prisutne i u sferi jednakih mogućnosti za sve. Bogati mogu sebi i svojoj djeci obezbjediti bolje obrazovanje, hranu, zdravstvene usluge, pristup prvom radnom iskustvu, bolji posao koristeći privatne usluge, političke ili poslovne veze, dok siromašni to ne mogu. Bogati nisu opterećeni brigom o starijim i iznemoglim licima jer si te usluge mogu pribaviti, dok siromašni troše mnogo vremena na brigu o drugima.

Nejednakosti ima i rodni karakter. Ženama je otežan pristup poslu jer poslodavci smatraju da njihova uloga brige o drugima ugožava njihovu produktivnost na poslu. Ova situacija je odraz nefunkcionalnosti socijalnih javnih usluga. Vrtići, kvalitetne i promptne zdravstvene usluge, briga o starijim licima su u zajednici dostupne samo u privatnom sektoru i cijene tih usluga su izrazito visoke obzirom na primanja. Ponekada se ženama ni ne isplati ići na posao jer su primanja mizerna, što ih gura u siromaštvo, izoluje od društva, ali i osiromašuje društvo smanjenim učešćem žena u svim njegovim segmentima.  

Ispitanici su naglasili da svi građani nemaju ni isti pristup informacijama - prvenstveno o zaposlenju, praktičnim informacijama oko pokretanja biznisa ili pristupu razvojnim fondovima. Prisutna je i digitalna izoliranost uzrokovana neznanjem o korištenju novih tehnologija, ali i siromaštvom. Nadalje,  društvena izoliranost danas nastaje i nedovoljnim poznavanjem stranih jezika jer je internet omogućio pristup informacijama koje izostaju u zajednici, ali pristup je uvjetovan poznavanju barem jednog svjetskog jezika.

Takođe, navedene nejednakosti su prožete i nezvaničnim, ali itekako realnim, osporavanjem prava na politički izbor. Osobe koje su apolitične ili se ne slažu sa politikama vladajućih nacionalističkih stranaka također su izolovane iz društva. Njima je onemogućen pristup zaposlenju i generalno napretku. Mnogi se zbog toga odlučuju na emigraciju. 

Održivi gradovi i zajednice             

Održivost za Široki Brijeg prije svega znači uspostavu vladavine prava i osnažena ljudska i radnička prava. Održivost znači i zaštitu prirodnih resursa zajednice i okoline. Nadalje održivost znači jačanje i demokratizaciju javnog sektora prije privatnog sektora, te izgradnju snažnih socijalnih struktura koje imaju snagu da vrate povjerenje građana u javni sistem. 

Odgovorna proizvodnja i potrošnja        

Trenutno nije uočeno da se provode neki projekti koji se tiču eko-efkisanosti u proizvodnji roba i usluga sa svrhom umanjenja ekološkog uticaja i ograničenja korištenja resursa kroz korištenje novih tehnologija. U Širokom Brijegu je uspostavljen tzv. Eko HUB u sklopu projekta Misli o prirodi te se realizuje sa svrhom zaštite okoliša. Trenutno nije uočena sprovedba projekata fokusiranih na održive infrastrukture i prostorno planiranje, kao ni projekti koji se odnose na pristup čistoj proizvodnji. Donesen je novi plan upravljanje otpadom koji podrazumijeva sistem održivosti i primjene principa 3R. Kod realizacije javnih nabavki je prisutan pristup ekonomske održivosti gdje isti sprovodi kroz princip „najpovoljnija ponuda“.

Očuvanje klime     

Klimatske promjene u Širokom Brijegu pogađaju najviše poljoprivrednike. Veliki periodi suše i porast temperatura utiču na njihovu proizvodnju. Do sada lokalne vlasti nisu oformile fondove podrške niti radile na mjerama koje bi se uhvatile u koštac sa ovim globalnim problemom. Potrebna je uspostava aktivne suradnje između vladinog, nevladinog i privrednog sektora kako bi se problem razumio, napravila ozbiljna evaluacija utjecaja klimatskih promjena na lokalnu zajednicu i prema njoj našla rješenja.

Očuvanje vodnog svijeta     

Što se tiče vodenog svijeta na prostoru Širokog Brijega mjesna zajednica Knešpolje se godinama bori sa zagađenom vodom koju crpe iz rijeke Crnašnice. Knešpolje je također mjesna zajednica u kojoj je izgrađena istoimena industrijska zona.  Mještanima je još davno obećana izgradnja vodovoda i  preduzete su aktivnosti izgradnje, ali je proces spor. Mjesne zajednice poput Ljubotića, Dobrkovića i mnogih drugih imaju isti problem.  Problemi su riješeni većinom u mjesnim zajednicama u kojima žive lokalni moćnici. Rijeke i izvori su slabo zaštićeni. U njih se izlijevaju septičke jame i odlaže otpad. Pročišćivač voda je bio na snazi i sada se radi na izgradnji novoga. Pohvalno je da se korito rijeke Lištice koja prolazi kroz grad redovno čisti.

Očuvanje života na zemlji     

Odlaganje smeća i divlje deponije predstavlja problem u lokalnoj zajednici kao i na prostoru Zapadnohercegovačke Županije, gdje je nedavno locirano preko 220 divljih deponija. Deponije se mogu locirati na interaktivnoj mapi webstranice 'našapriroda.com'. Lokalna uprava i komunalna preduzeća nisu preduzela aktivnosti za njihovo uklanjanje niti rješavanje ovog problema. Smeće se ne sortira niti ne reciklira.
Lokalne nevladine organizacija ulažu napore u skladu sa svojim kapacitetima kako bi preventivno radile na sprječavanju nezakonitog odlaganja smeća i generalno ukazale na važnost ovog problema. Pojavila se i zanimljiva inicijativa na Instagramu pod nazivom “sirokibrijeg.com“ gdje se objavljuju informacije i fotografije o prešućivanim temama u Širokom Brijegu, a tiču se većine stanovnika, poput problema u očuvanju okoliša, infrastrukturnih nedostataka, nedovršenih radova i slično. Postoji također inicijativa ECOHUB Široki Brijeg koja predlaže suradnju javnog, privatnog i nevladinog sektora i sistemski pristup rješenjima.

Mir, pravda i snažne institucije                

Široki Brijeg bilježi političku vladavinu HDZ-a od kraja rata pa sve do danas. Nacionalistička retorika je normalizovana i ne radi se mnogo na uspostavi kritičkog mišljenja. Revizionističke tendencije su također primjetne. Srušeni su partizanski spomenici a izgrađeni nacionalistički. Oštri nacionalizam je javnosti predstavljen kao nužan za opstanak naroda, a pripadnici drugih nacija i etniciteta kao neprijatelji. Snažan otpor prema multikulturalizmu je također osjetan. Osobe koje se ne slažu sa nacionalističkom politikom i izražavaju svoje mišljenje javno bivaju izolovane iz zajednice. Tako sa ovi glasovi kojih ima mnogo slabo čuju. Nacionalističku retoriku prati korupcija i despotizam. Prijaviti korupciju gotovo je izjednačeno sa izdajom 'brata' iste nacije. Sloboda govora kao i rad pravosudnih organa je na jako niskom nivou. 

Partnerstvom do ciljeva     

Kad je u pitanju nivo suradnje između poslovnog i javnog sektora napravljen je niz pozitivnih koraka. Usvojena je strategija o javno-privatnom partnerstvu. Također su pokrenuti su projekti poput “DualSCI”, “KnowHUB” , “IC SMED” i drugi čija je svrha jačanje suradnje visokog obrazovanja i privatnog sektora i jačanje  kapaciteta za provedbu dualnog obrazovanja. Takvi napori su podržani u zajednici i smatra se da imaju veliki potencijal ukoliko su apolitični i transparentni.