ZENICA
Svijet bez siromaštva
U Zenici su dominantno najviše pogođene siromaštvom lica treće uzrasne dobi (65+) koja su penzionisana ili nikako nemaju primanja, potom slijedi Romska populacija, mlade osobe, mladi bračni parovi, demobilisani borci i ratni vojni invalidi. Primanja lica treće uzrasne dobi koja su penzionisana su poražavajuće niska, te ista iznose oko 400,00 KM, što nije dovoljno za mjesečne izdatke. Evidentno je, prema sprovedenom istraživanju, da se lica treće uzrasne dobi često koriste uslugama Narodne kuhinje što dodatno govori o razini njihova siromaštva gdje nemaju dovoljno novaca za rješavanje egzistencijalnih potreba. Izdaci su pak, sa druge, strane visoki, a obzirom da se radi o skupini stanovništva koja je pretežno ovisna o lijekovima, te veći dio primanja moraju da izdvajaju na iste.
Kada govorimo o Romskoj populaciji, onda govorimo o grupi stanovništva koje je generalno marginalizirano u BiH društvu, pa tako i u Zenici. Njihovoj marginalizaciji doprinosi smanjen broj aktivnosti ali i organizacija koje se bave radom pitanja Romske populacije na ovom području gdje se prema podacima u Zenici nalazi svega jedno udruženje. Izvori prihoda su im obično od prosjačenja ili prodaje/preprodaje robe na buvljacima i pijaci. Općenito govoreći, žive u neuvjetnim uslovima i ne postoje politike koje se bave inkluzijom Romske populacije, kao ni konzistentni programi afirmacije smanjivanja njihovog prosjačenja i iskorištavanja djece za prosjačenja. Prisutno je ugovaranje brakova maloljetnika_ica te seksualno iskorištavanje žena romske populacije. Izuzetno je nizak broj djece romske populacije koja prolaze kroz redovni obrazovni sistem shodno tome da trebaju da „zarade“ za život u porodici. Od posljednjih nabrojanih su mladi, uzrasne kategorije od 18-30 godina. Razlog za osiromašenje mladih je nezaposlenost, visok nivo korupcije, ali i općenito manjak i potpuni nedostatku radnih mjesta za diplomante u oblastima društvenih i humanističkih nauka. Evidentan je također i prevelik i nesrazmjeran broj svršenika pravnog i ekonomskog fakulteta u odnosu na potrebe zeničkog tržišta rada. Zeničko tržište rada zasada najviše ima potrebu za kadrom tehničkih i strukovnih škola i fakulteta u oblastima drvoprerade i metalproizvodnje, te nešto malo u oblasti IT sektora. Što se tiče posebnih potreba svake od navedenih skupina, lica treće uzrasne dobi imaju potrebu za višim primanjima kako bi mogla sebi obezbijediti bolju i kvalitetniju egzistenciju jer nam činjenice izvučene iz sprovedenog istraživanja govore kako upravo ova kategorija živi na rubu egzistencije grada Zenice. Treća uzrasna dob ima potrebu i za besplatnim ili povoljnim lijekovima, povećanjem broja lijekova na esencijalnoj listi koja se iz godine u godinu evidentno smanjuje, te posebno za učestala oboljenja koja pogađaju ovu uzrasnu skupinu, a koja se obično odnose na kardiovaskularne i lokomotorne tegobe i bolesti. Potrebe romske populacije se najviše odnose na potrebe za sistemskim školovanjem, javnim politikama koje zabranjuju i kažnjavaju maloljetničko prosjačenje, ugovaranje brakova, i koje zagovaraju i nagrađuju konzistentno i kontinuirano školovanje. Evidentna je potreba da se mladi pripremaju za život i brak kroz predbračna i bračna savjetovanja shodno tome da je stopa sklapanja brakova i razvoda istih gotovo jednaka. Niži socio-ekonomski status na Zenicu kraktoročno gledajući utiče kroz visoku stopu iseljavanja kako unutar države, tako i van nje, a dugoročno gledajući kroz kreiranje tzv. “bijele kuge”. Dugoročno gledajući postoji strah od toga da Zenica postane grad “staraca”. Iako je standard značajno niži od sarajevskog, zasada pravno-politički uslovi još uvijek ne dozvoljavaju razvoj preduzetništva u svrhu kreiranja novih radnih mjesta koje bi zadržale vlastitu obrazovanu radnu snagu (shodno tome da je Zenica univerzitetski grad). Iako je Zenica grad koji ima razvijenu i bogatu kulturnu scenu, postoji potreba da se navedena još više obogati kako bi se kulturne potrebe svih skupina stanovništva (a prevashodno navedenih marginaliziranih) zadovoljile i kako bi popravile socio-kulturnu atmosferu grada. Za grad Zenicu ne postoje evidentirana istraživanja o stepenu “osjećaja sreće” ili “zadovoljstva”, međutim, evidentno je prisutno opće nezadovoljstvo stanovništva društveno-političkom situacijom. Najznačajniju ulogu u iskorjenjivanju siromaštva u budućnosti može da odigra Zenička Razvojna Agencija (ZEDA) i Gradska uprava kroz podršku razvoja preduzetništva kod mladih, potom IT firme koje su registrovane u ZEDI, potom BICOM IT firma, firme koje nude komunikacijske usluge i usluge prevođenja,potom razvoj planinarskog i ruralnog turizma, “zelene” firme tj. firme koje se bave energetskom efikasnošću i reciklažom. Značajnu ulogu u svemu navedenom igra i civilno društvo koje jedino u Zenici nudi priliku mladim ljudima da steknu praktične vještine neophodne za život i za bolje snalaženje za prva poslovna iskustva. Trenutno značajnu ulogu još uvijek u iskorjenjivanju siromaštva igraju firme koje se bave metal i drvo proizvodnjom i (pre)prodajom poput Arcellor Mittala, Pero firme, Bohe, RM LH, Almy, BISS TOURS-a i dr.
Svijet bez gladi
Prema sprovedenom istraživanju gladnih ljudi u Zenici ima i ponajviše pripadaju trećoj uzrasnoj dobi, Romskoj populaciji, ratnim vojnim invalidima i demobilisanim borcima. Tu se prema istraživanju mogu ubrojati i osobe zaposlene u oblastima zanimanja tzv. plavih i bijelih ovratnika. Radi se o socio-ekonomski ugroženim kategorijama čiji socijalni status i etiketiranost dodatno ugrožava i onemogućuje njihovu ekonomsku neovisnost. U Zenici postoji jedna javna kuhinja koju drži humanitarna organizacija Merhamet koja ima tu svoj regionalni odbor. Ona je više nego potrebna ovom stanovništvu i osim podjela obroka ona nudi i usluge kućne njege za osobe 65+, te je naročito angažovana sada za vrijeme pandemije korona virusa. Prema nezvaničnom podatku preuzetom iz istraživanja korisnika ove Kuhinje u Zenici ima oko 850. Jedan od prijedloga preuzetih iz istraživanja koji se smatra kreativnim i potencijalno moguće ostvarivim jeste da se uspostavi sistem tzv. “socijalnih samoposluga” u kojima bi se skupljala hrana koja je pred istek roka i sl. i kojom bi se moglo socijalno ugroženo stanovništvo Zenice poslužiti po potrebi i bez nečijeg nadzora kako se ne bi njihov integritet narušavao.
Zdravlje i blagostanje
Građani Zenice prevashodno imaju potrebe za primarnom i sekundarnom zdravstvenom zaštitom. Obično se to radi o potrebama dijagnostičke prirode. Iako je u Zenici osnovan Medicinski fakultet, Zenička bolnica još uvijek nije stekla status kliničkog centra tj. još uvijek ne nudi usluge tercijarne zdravstvene zaštite, tako da te usluge građani Zenice obično koriste u obližnjim gradovima - u Sarajevu ili u Tuzli. Navedeno nije problem kada se radi o nekim manje hitnosti situacijama i potrebama, međutim, ukoliko se radi o urgentnim situacijama, navedeno predstavlja problem shodno na razdaljinu koju je potrebno preći i vremensku odrednicu kako bi se pružila zdravstvena zaštita. Usluge javnih zdravstvenih institucija, prema istraživanju, obično koriste građani nižeg socio-ekonomskog statusa koji nemaju drugog izbora. Dok osobe koje su socio-ekonomski stabilnije obično koriste usluge privatnih zdravstvenih institucija poput onih u poliklinici Sunce, Medicom, Dr. Strika ili Institutu koji je poluprivatna zdravstvena institucija. Razlozi koji su navodili građani za navedeno se najviše zasnivaju na vremenskoj odrednici tj. brzini pružanja zdravstvene usluge i zaštite u privatnim institucijama u odnosu na javne institucije. Drugi razlog zašto socio-ekonomski stabilnije stanovništvo prije bira potražiti zdravstvenu zaštitu u privatnim u odnosu na javne institucije jeste radi količine profesionalizma pri čemu smatraju da istoga često izostaje u javnim zdravstvenim institucijama. Naročito je navedeno primjetno u zdravstvenoj zaštiti žena - trudnica i porodilja koje trebaju usluge pregleda i usluge porađanja gdje je zamjetan i visok stepen korupcije ali i neprofesionalizma kojem svjedoče brojne žene. U pogledu visokog stepena neprofesionalizma i korupcije, značajno je navesti da je navedenim izrazito zahvaćen zdravstveni sistem gdje je evidentno veliki broj obrazovanog kadra otišao izvan granica zemlje, dok je prazna mjesta popunio kadar koji je vanredno završio Srednju medicinsku školu (u roku od 6 mjeseci vanredno dok redovno se škola pohađa 4 godine). Pristup zdravstvenim uslugama u Zenici je lak i pristupačan za osobe koje su zaposlene i osigurane i žive u gradskim i prigradskim naseljima, no isti nije baš jednostavan za one koji žive u okolnim ruralnim područjima, ali i za osobe koje nisu zaposlene ili nisu osigurane što je također čest slučaj. Iako se prva zdravstvena pomoć uvijek može pružiti, navedeno ponovno zahtijeva određene novčane izdatke koje osobe koje su na marginama društva poput Roma, osoba slabijeg socio-ekonomske situacije ili osoba treće starosne dobi ne mogu priuštiti. Obzirom da u Zenici postoji veliki broj osoba koje su religijski orijentirani, vrlo često se može dogoditi da iz čina “milosrđa” se skupe sredstva za nekoga da mu se pruži zdravstvena zaštita. Kada su u pitanju demobilisani borci i ratni vojni invalidi, njihove potrebe su nešto kompleksnije prirode, te se prevashodno odnose na pružanje psiho-socijalne podrške i pomoći koja sistemski izostaje ili nije dovoljna u odnosu na potrebe. Kada govorimo o navedenom, govorimo o pružanju pomoći i podrške u razrješavanju traumatskih iskustava koje su doživjeli tokom rata, te prevazilaženju teškoća PTSP-a sa kojima se suočavaju i koji predstavlja tabu BiH društva. Osim toga, tu su i potrebe njihovog socio-ekonomskog osnaživanja, prevashodno ako se radi o ratnim-vojnim invalidima. Što se tiče osoba sa ruralnih područja, istima je pristupačna primarna zdravstvena zaštita shodno tome da je Zenički zdravstveni sistem zasnovan na porodičnoj - ambulantnoj medicini pri čemu svako mjesto posjeduje svoju područnu lokalnu ambulantu. Međutim, kada je u pitanju sekundarna zdravstvena zaštita, ukoliko za istom postoji potreba od strane osoba koje žive u udaljenim ruralnim područjima, onda svaka loša vremenska prilika ili druga nepogoda može da onemogući pristup sekundarne zdravstvene zaštite. Takvi primjeri su bili na početku pandemije korona virusa kada je bio ukinut javni prijevoz, te usljed poplava 2014. godine. U tom pogledu možemo reći kako ne postoji regulisani plan djelovanja zdravstvenog sistema u vremenima krize što ukazuje na nedostatnost kapaciteta znanja u pogledu menadžmenta i organizacije. Da je to tako, svjedoči i činjenica kako se u menadžmentsku strukturu ne dozvoljava ulazak za to edukovanih kadrova u navedenoj oblasti, već naprotiv i isključivo, ljekara opće prakse ili specijalista koji imaju dugogodišnje iskustvo rada. Iako Zenica posjeduje vlastiti Univerzitet sa Ekonomskim fakultetom koji posjeduje Katedru menadžment i organizacija, te sa druge strane na Medicinskom fakultetu smjer Menadžment u oblasti zdravstva, evidentno je nepostojanje saradnje između navedena dva fakulteta, a samim time nepostojanje prijenosa punog kapaciteta znanja u navedenoj oblasti. Nažalost, u vremenima krize se Zenica dosta oslanja na organizaciju zdravstvene zaštite od strane Civilne zaštite u sklopu koje djeluje Vatrogasna služba, Gorska služba spašavanja - Stanica Zenica, potom Sportsko-rekreativni rafting klub i Crveni Križ Zenica za čiji razvoj se ne izdvaja dovoljno sredstava.
Kvalitetno obrazovanje
U pogledu trenutno uspostavljenog formalnog obrazovanja u Zenici postoje potrebe za uvođenjem praktične nastave, prilagođavanjem nastavnih planova i programa savremenom kontekstu i potrebama tržišta rada sa jedne strane, ali sa druge strane globalnim naučno-istraživačkim potrebama. Postoji velika potreba za međunarodnom razmjenom studenata i saradnjom fakulteta kako bi se poboljšali kapaciteti mladih i kako bi se isti osposobili sa za život potrebnim vještinama. Evidentno je da navedenu ulogu preuzima u Zenici civilni sektor, umjesto da igra ulogu tzv. korektora vlasti. Što se tiče znanja i vještina koje građani Zenice žele da steknu, ona se odnose na znanja i vještine u pogledu učenja stranih jezika poput engleskog, njemačkog, turskog, italijanskog, arapskog, francuskog i kineskog jezika, potom znanja i vještine u oblasti informacijske i digitalne pismenosti. Građani smatraju da to što je u BiH besplatan školski sistem, samim time je njegov pristup značajno olakšan. Iako moramo navesti i to da za one koje žive u ruralnim područjima, školovanje ipak zahtijeva veće izdatke poput izdatke za prijevoz i za dnevne obroke. Grad Zenica pruža određenu socijalnu pomoć u tome za ekonomski ugrožene kategorije stanovništva, iako ta pomoć zahtijeva prolaženje kroz set procedura što komplikuje dodatno navedeni proces. Značajno je navesti da iako je Zenica Univerzitetski grad, njoj izostaje kritična masa naučnika i istraživača koji bi predstavili prave i realne rezultate u pogledu socijalnih i ekonomskih prilika i neprilika lokalne zajednice, potreba i prijedloga kako da se navedene prilike poboljšaju, izmjene ili poprave. Prisutan je izostanak funkcionalnog znanja kod djece i mladi, te se smatra da je kritičko razmišljanje neophodno da se njeguje još od vrtićke dobi.
Rodna ravnopravnost
U Zenici u pogledu rodne ravnopravnosti možemo reći kako postoji više prilika za zapošljavanje muškaraca nego žena radi razvijenosti sektora koji više privlači muškarce poput drvne i metal proizvodnje, tj. sektora plavih i bijelih ovratnika. Samim time, postoji veći broj žena koje su nezaposlene ili koje se odlučuju da posao traže izvan rodnog mjesta - u drugom gradu ili u drugoj državi. Kada su u pitanju razvojne potrebe, trenutno žene imaju potrebu za programima osnaživanja za djelovanje u političkom svijetu, potom programima osnaživanja i mentorisanja u pogledu uspostave i vođenja malih i srednjih preduzeća, te djelovanja na pozicijama moći. U Zenici je evidentno postojanje podjela na muške i ženske uloge, iako postoje izuzetci, navedeno stvara neplaćeni ženski rad u pogledu održavanja domova i brige o djeci. Evidentno je da postoji veći broj žena koje se obrazuju na Univerzitetu u Zenici i za navedeno pronalazimo uporište u broju diplomanata na kraju akademske godine (podaci posljednje tri godine) pri čemu je značajno veći broj žena u odnosu na muškarce. Opet pak, sa druge strane, kada je u pitanju uspostavljanje porodice, evidentno je da žene tada preuzimaju ulogu domaćica i odgajateljica pored svog sopstvenog zanimanja. Iako je veliki postotak žena koje studiraju i završavaju fakultete na Univerzitetu u Zenici, zamjetno je i tu prisustvo patrijarhalnog odnosa pri čemu se implicitno od žena traži da u javnom sektoru se ponašaju i budu kao i muškarci. Kada to navodimo, mislimo na postojanje implicitne “nemogućnosti” da žena istovremeno bude mlada majka i studentica jer je navedeno u trenutno uspostavljenom obrazovnom sistemu nemoguće izvedivo. Trenutno nije zabilježeno postojanje izuzetaka. Fakulteti u Zenici ne posjeduju vrtiće kao u drugim razvijenijim zemljama u kojima bi mlade majke mogle da ostave svoju djecu dok su na predavanjima i na taj način od ranih godina da svoju djecu uče na vlastitom primjeru kako je obrazovanje značajan segment života svakog pojedinca i pojedinke. Dovođenje male djece na predavanje predstavlja pri tome misaonu, nezivedivu, imenicu. U tome se značajno gubi kontakt djece tokom odrastanja u odnosu na životnu realnost što opet pak potpada pod pitanja i problematike u oblasti obrazovanja. Mlade majke nemaju dovoljno adekvatnu sistemsku podršku u odgoju i obrazovanju svoje djece, dok sa druge strane dječji doplatak u ovoj, ZDK, regiji je gotovo na mizernom nivou. Kada je u pitanju neplaćeni rad, tu možemo ujedno da pomenemo i rad mladih koji obično u ovom gradu volontiraju do neke 25 godine što u organizacijama civilnog društva, to i u javnim institucijama kroz tzv. pripravnički-volonterski rad.
Čista voda i sanitarni uslovi
Prema podacima iz istraživanja svi stanovnici imaju jednak pristup vodi i kanalizaciji u Zenici te nije zabilježeno neko značajno odstupanje izuzev za socio-ekonomski ugrožen kategorije koje sebi možda ne mogu priuštiti plaćanje mjesečnih režija.
Pristupačna energija iz čistih izvora
Zenica je prilično centričan grad što u kontekstu pristupa obnovljivim izvorima energije znači da je navedeno pristupačno samo za osobe koje žive u gradu, dok je isto neprepoznato u prigradskim naseljima i na ruralnim područjima. Iako postoji strateški fokus grada na “zelene” politike i maksimalan razvoj energetske efikasnost, navedeno trenutno nije dovoljno zastupljeno niti razvijeno. U gradu postoje klupe sa solarnim panelima, jedna firma koja se bavi reciklažom i jedna firma koja proizvodi vlastitu električnu energiju i reciklira vlastito smeće, međutim ova praksa nije još uvijek zaživjela kao općeprihvaćeni standard. Za privatna lica koja žele da ugrade solarne panele za potrebe vlastitog doma, navedeno je otežano državnim procedurama i porezima koji se moraju plaćati kako bi se mogli koristiti obnovljivi izvori energije. Nisu poznate procedure građanima kako za vlastite procedure koristiti obnovljive izvore energije i navedeno traži velika ulaganja. Značajno je navesti i to kako u Zenici postoji nekoliko privatnih preduzeća koja predstavljaju lidere u pogledu ekološke i energetske osviještenosti. Potrebe za obnovljivom energijom u Zenici se ponajviše zasnivaju na one koje se odnose na električnu energiju, te za recikliranjem otpada kako bi se isti ponovno upotrebljavao i kako bi se na osnovu toga otvorila nova radna mjesta shodno tome da je veliki broj mladih ljudi nezaposleno.
Dostojanstven rad i ekonomski rast
U Zenici postoji veliki broj nezaposlenih ljudi, te trenutno taj broj prema podacima zeničkog Biroa rada koji datiraju iz maja mjeseca 2021. godine iznosi oko 18 200 ljudi. Veliki broj nezaposlenih upravo čine mladi ljudi i to mladi ljudi koji su prevashodno završili studije u oblasti društvenih i humanističkih nauka. Tržište rada grada Zenice najviše ima otvorenih radnih mjesta u oblasti tehničkih i strukovnih zanimanja, te u oblasti metal i drvo proizvodnje i (pre)prodaje. Iako prema podacima zeničkog Biroa postoji trend opadanja broja nezaposlenih ukoliko se gledaju podaci s početka godine i iz prošle godine, značajno je navesti i to da veliki broj stanovništva odlazi u druge gradove ili van države, te se upravo u tome pronalazi i dio objašnjenja za trend opadanja broja nezaposlenih. Kvaliteta poslova u Zenici je takva da najmanje ima razvijen kreativni tj. tzv. intelektualni ili tercijarni sektor. Postoji intencija razvoja navedenog, ali još nema značajnog broja primjera u praksi. Nova i kvalitetna radna mjesta bi se mogla kreirati ukoliko bi postojao strateški pristup javnih i privatnih institucija kako bi se sa jedne strane prilagodila trenutna radna mjesta potrebama tržištu rada, a sa druge strane kako bi se na strateški način pristupilo kreiranju novih radnih mjesta tj. novih potreba tržišta rada. Za navedeno se smatra da postoji kapacitet shodno tome da je Zenica Univerzitetski grad koji posjeduje 8 fakulteta. Potrebe mladih se ponajviše odnose na potrebe za otvaranjem novih radnih mjesta kako bi navedena skupina mogla da postane socio-ekonomski neovisna, potom za sprovedbom Strategije omladinske politike ZDK, njenog kontinuiranog i konzistentnog monitoringa u koju će biti uključeni upravo mladi ljudi. Što se tiče obrazovanja, postoji evidentna potreba za reinoviranjem nastavnih planova i programa koji će biti u skladu sa savremnim društvenim kontekstom i potrebama tržišta rada shodno tome da je prema istraživanju evidentno da isto nije dovoljno usklađeno, te da ne postoji praktična nastava za mlade koja će ih pripremiti za rad i život.Ono što je značajno za kreiranje kvalitetnih radnih mjesta za grad Zenicu i za savremeni društvenih kontekst u kome prevashodno trebaju da rade milenijalci jeste da organizaciona kultura radnih mjesta treba da bude takva da može prevashodno da zadrži zaposleni kadar. Mnogo je značajno za tu svrhu da se rade mjerenja zadovoljstva na radnim mjestima, ali također da se ista prilagođavaju potrebama ljudi. Shodno tome da je pandemija korone virusa, freelancing rad, te općenito globalizacija ukazala na mogućnosti za većom fleksibilnošću na radnim mjestima, postoji želja građana grada Zenice da se navedena fleksibilnost zadrži i da se maksimalno prilagode radna mjesta kako se to čini u zemljama Skandinavije (6h radno vrijeme, više slobodnih dana, fleksibilno radno mjesto). Lokalni razvoj u Zenici bi se prema mišljenju građana trebao podstaći kroz razvoj preduzetništva, preko davanja poticaja prevashodno mladim ljudima za osnivanjem obrta i preduzeća, kroz mentorske programe, kroz razvoj IT i kulturno-turističkog sektora, poticaj za razvoj festivala i sajmova. Podsticaji bi trebali biti u novčanom vidu i u vidu mentorske podrške. Značajno je pri tome navesti kako građanstvo smatra aspekat “osjećaja sigurnosti” i povjerenja u vlast bitnom u pogledu povećanja broja osnovanih obrta i preduzeća. Trenutni nosioci ekonomskog razvoja grada Zenice su privatne firme poput Arcellor Mittala, Almy-ija, BISS Tours-a, PERO i dr. preduzeća. Visok stepen nezaposlenosti u Zenici se odražava na visoku stopu emigracije stanovništva pri čemu se to događa najviše iz ekonomskih razloga (traženje posla i prilika za zaradu), potom radi boljih socijalnih prilika, i na trećem mjestu radi boljih prilika u pogledu obrazovanja.
Industrija, inovacije, infrastruktura
Reindustrijalizacija grada Zenice ima veliki značaj za njen socio-ekonomski razvoj i potencijal a odvija se kroz razvoj preduzetništva, potom kroz razvoj IT sektora, turizma i kulture. Iako su u Zenici trenutno najviše zastupljene firme koje se bave metal proizvodnjom i prodajom i drvo proizvodnjom i prodajom, nešto malo proizvodnjom prehrambenih artikala, Zenica ima veliki potencijal za razvoj drugih, neindustrijskih, djelatnosti. Reindustrijalizacija bi za Zenicu značila povećanje broja radnih mjesta, naročito za mlade osobe, prevashodno one koje se bave društveno-humanističkim naukama, i tehničko-tehnološkim zanimanjima. Zenica kao grad ima veliki potencijal za razvoj istraživačke i naučne djelatnosti, kreiranje znanstveno-tehnoloških parkova, te ima potencijal da djeluje kao svojevrsni naučno-istraživački centar u Bosni i Hercegovini. Kada je u pitanju turizam, ima veliki potencijal za razvoj sajamskog i festivalskog turizma, potom ruralnog turizma, kulturnog i avanturističkog turizma. Bitno je i naglasiti kako Zenica radi svog industrijskog, historijskog konteksta, ima prepoznatljivo industrijsko kulturno naslijeđe koje bi se moglo prenamjeniti za svrhe reindustrijalizacije grada (Papirna, Termoelektrana, Željezara, Rudnik mrkog uglja). Reindustrijalizacija bi Zenicu tada značajno oslobodila “okova” prepoznatljivosti po Željezari, Bolnici i Kazneno-popravnom zavodu Zenica koji marketinški gledano ne dozvoljavaju njenu socio-kulturnu prepoznatljivost po nekim drugim, ne-industrijskim, intelektualnim i kreativnim djelatnostima koji se nastoje razviti. Standard Zenice je mnogo niži za razliku od Sarajeva što ovaj grad čini mnogo prosperitetnijom za djelovanjem inostranih kompanija, a radi geostrateškog položaja i blizine svih glavnih centara u BiH čini je uvezanom sa svih strana što olakšava protok robe i usluga.
Zenica ima veliki potencijal za proizvodnjom i izvozom robe i usluga. Trenutni generatori ekonomskog razvoja ponajviše svoje ekonomske prihode zasnivaju upravo na izvozu robe. Međutim, ono što se smatra problemom jeste da se to obično radi o izvozu sirovina koje se prerađuju u drugim zemljama i koje se kasnije kupuju po mnogo većoj cijeni Bosna i Hercegovina. Izuzetno bi bilo važno da se za navedene sirovine osnuju firme koje će vršiti njeno prerađivanje, pa tek onda preprodaju po većim tržišnim cijenama. Industrija u Zenici treba da strateški nastupa na način da ulaže u proizvodnju ali i u preradu sirovina i materijala koje proizvodi jer bi na taj način mogla da uposli veći broj kadrova i da se ekonomski osnaži. Konkurentska prednost industrije u Zenici se ponajviše zasniva na njenom historijskom ili tradicijskom osnovu shodno tome da je Zenica sama po sebi industrijski grad i da je kroz proces industrijalizacije ovaj grad nastao. Ono što bi bilo značajno za Zenicu jeste da se napušteni industrijski prostorni kapaciteti iskoriste tj. da se isti prenamjene za svrhe razvoja drugih djelatnosti. Kada govorimo o tome, govorimo o reprezentativnom industrijskom naslijeđu Zenice koji je praktički prepušten zubu vremena poput Termoelektrane, većeg dijela postrojenja Željezare, upravne direkcije Rudnika Mrkog Uglja, hotela Rudar, hotela Internacional, Papirne koja je uvrštena u nacionalnu baštinu i sl. Za prenamjenu Papirne i Termoelektrane čak postoje projekti koje je napravio Arhitektonski studio Bostjančić ali koji se isključivo koriste za predizborne kampanje, shodno tome da je vrijednost istih jako visoka i da Zenica kao grad ne posjeduje taj kapital da navedeno realizuje. Kada bi se ti projekti realizovali, Zenica bi značajno odmakla sa svoje trenutne stajne tačke razvoja jer bi omogućila bolju podlogu za socio-ekonomski i kulturni razvoj i korištenje vlastitih kapaciteta.
Rast industrije u narednom periodu se pojaviše treba bazirati prema istraživanju na razvoj IT sektora, kulturnih i kreativnih industrija, turizma, potom razvoj industrija koje će vršiti preradu sirovina koje se ekstrahuju i proizvode u Zenici. Ono se dakle zasniva na formiranje novih firmi koje će se koristiti novim tehnologijama, ali i na razvoj postojećih koje će razvijati opsežnije svoju djelatnost. Također, Zenica ima veliki potencijal za razvoj tzv. “zelenih firmi” koje će se baviti recikliranjem i korištenjem obnovljivih izvora energije. Najznačajniji faktor koji može da potpomogne osnivanje navedenih novih firmi i poboljšanje djelatnosti postojećih jeste razvoj javnih politika i strategija u saradnji javni-privatni sektor, obrazovne institucije i civilno društvo, njen adekvatan, pravovremeni, konzistentan i kontinuirani monitoring i evaluacija. Značajno je da svi akteri socio-ekonomskog razvoja Zenice sjednu za jedan sto i da postave ciljeve za isti, te da nađu prave načine kako da navedene realiziraju i evaluiraju.
Geostrateški položaj Zenice, niži standard i bogatstvo sirovinama, turističkim i prirodnim potencijalima čini ovaj grad zanimljivim stranim investitorima. On trenutno broji oko 110 000 stanovnika prema zadnjim popisima, te ima prostora za širenje.
U gradu Zenici je pristuna orijentacija na rast investicija u industriju, prevashodno tešku industriju i drvo preradu, ali i razvoj novih djelatnosti poput IT industrije (softverski inženjering), turizma i kulturnih i kreativnih industrija. Zenica ima vlastitu razvojnu agenciju preko koje se implementiraju različiti razvojni projekti ali i preko koje se mogu dobiti sredstva kao i mentorska podrška za razvoj obrta ili preduzeća. Za rast investicija potrebna je bolja putna infrastruktura i konekcija sa svim gradovima kako bi se pospješio dodatno promet roba i usluga i na čemu grad Zenica trenutno i radi. Neophodno je izvršiti i prilagodbu nastavnih planova i programa kako bi izlazni obrazovani kadar bio bolje pripremljen za potrebe tržišta rada. Također je neophodna bolja saradnja privatnog i javnog sektora za radi socio-ekonomskog razvoja.
Da bi industrija pružala veće prilike za zapošljavanje i veće plaće potrebno je da podiže inovativni i tehnološki nivo. Grad Zenica ima kapaciteta da navedeni proces realizuje, no neophodno je da se ostvari bolja saradnja sa svim ključnim akterima ove zajednice, te da se problemima zajednice pristupi strateški, kontinuirano, ozbiljno i konzistentno. Zenica posjeduje visokoobrazovani kadar koji bi mogao da pokrene inicijativu za poboljšanje navedenih uslova, no vrlo često radi negativne socijalne atmosfere izostaje motivacije i poticaja da se ta inicijativa sprovede. Radi negativne atmosfere i smanjene trenutne mogućnosti za rad i djelovanje, veliki broj visokoobrazovanog kadra napušta ovu lokalnu zajednicu. Mjere koje se trenutno sprovode kako se održao visokoobrazovani kadar su programi podrške zapošljavanja i programi podrške uspostave i vođenja preduzeća, međutim to još uvijek nije u dovoljnom broju kako bi pokrenulo potrebnu inicijativu za poboljšanjem socio-ekonomskih prilika zajednice.
Konkurentska prednost grada Zenice se najviše odnosi na njenu centralizaciju, kontinuirano unapređenje lokalne i međugradske putne infrastrukture, orijentiranosti na “zeleni” razvoj, potom dobro etabliranoj industriji, nižem standardu u odnosu na Sarajevo, te na dobrom potencijalu za razvoj kulturno-turističke djelatnosti. Zenica ima bogato kulturno-historijsko naslijeđe, te potencijal za razvoj sajamskog i festivalskog turizma. Ova LZ mora još raditi na poboljšanju putne infrastrukture i lokalnim i međugradskom uvezivanju, osnivanju firmi koje će se baviti preradom sirovina koje se ekstrahuju i proizvode u Zenici, te na razvoju kulturnih i kreativnih djelatnosti kako bi izvoznicima pružila bolje uvijete za biznis.
Emigracije i neadekvatan sistem obrazovanja u Zenici definitivno da u velikoj mjeri utiču na razvoj industrije lokalne zajednice. Ono što je neophodno poduzeti jeste strateški planirati razvoj i saradnju među svim značajnim akterima društva, pružanje podrške za razvoj preduzetništva i bolju pripremu radne snage za aktuelno tržite rada kao i savremeni socio-kulturni kontekst. Postoji veliki potencijal dijaspore u pogledu mogućnosti investiranja u industriju u Zenici, međutim da bi se navedeno olakšalo neophodno je prema istraživanju olakšati procedure za investiranje. Zenica ima razvijenu komunikaciju sa vlastitom dijasporom, iako se ne može reći da se u potpunosti razumiju sve potrebe investitora iz dijaspore.
Inovacije se smatraju značajnim za razvoj Zenice, no postoji prisutan skepticizam shodno tome da se smatra da se za razvoj isti treba anagažovati veći broj aktera društva. Smatra se prema istraživanju da se mladi trebaju što više motivirati za poduzetničke poduhvate. U pogledu rada javne uprave u korist građana se smatra da je neophodno da se rad gradske uprave značajno poboljša, te da se građanstvo oslobodi nepotrebnih administrativnih procedura. Također postoji mišljenje da je neophodno napraviti bolji protok informacija o mogućnostima za poduzetniče poduhvate. Građani smatraju da je neophodna digitalizacija u javnim institucijama, prevashodno u radu gradske uprave, MUP-a i zdravstvenog sektora. Turistička zajednica ZDK je prije nekoliko godina raspuštena, te je u tom pogledu potrebno ponovno istu uspostaviti i strateški pristupiti kreiranju turističke ponude u ovom području. Prisutno je javno mnijenje kako je značajno da se potiče razvoj inovacija i preduzetničkih poduhvata od strane mladih ljudi te se navedeno vrši trenutno preko Zeničke razvojne agencije. U Zenici također postoji uspostavljen master studij pod nazivom Menadžment preduzeća koji bi trebao dodatno da pospješi osnivanje preduzeća od strane mladih ljudi, no međutim procedure za isto su veoma komplikovane te ih je neophodno pojednostaviti. Također je značajno uvesti mentorsku podršku koja će mlade ljude pratiti kroz cjelokupan proces od osnivanja, do realizacije prvih poslovnih uspjeha. Neophodno je na ključnim mjestima okupljanja mladih napraviti info blokove sa osnovnim informacijama o tome kome se mogu obratiti za pomoć ukoliko žele osnovati vlastito preduzeće ili obrt, od koga mogu dobiti novac, kome se i kako mogu obratiti za mentorsku pomoć i podršku. Unatoč tome što postoji osnovan studij na Ekonomskom fakultetu pod nazivom Preduzetnički menadžment, moramo navesti i to kako isti ne nudi neki vid mentorske podrške i pomoći za uspostavu i razvoj preduzeća u gradu što bi bilo jako bitno da se uspostavi.
Prilike za razvoj ICT biznisa u Zenici se odnose na trenutno uspostavljenom studijskom programu Softverski injžinjering na Politehničkom fakultetu, Univerziteta u Zenici. Trenutno postoji nekoliko firmi koje djeluju u oblasti IKT - a i njihova ograničenja se odnose na neuređene pravne legislative u ovoj oblasti u našoj državi te prevelike poreze i komplikovane administrativne procedure.
U Zenici bi bili neophodni programi poticaja za razvoj IT firmi i firmi u oblasti kulturno-turističke i kreativne djelatnosti shodno tome da za iste postoji veliki potencijal za razvoj. Kada govorimo o saradnji sa višim nivoima vlasti bilo bi vrlo dobro istu kreirati za razvoj naučno-istraživačke djelatnosti i kreiranje kulturno-turističke ponude. Trenutno u poslovnoj zoni u Zenici postoji nekoliko firmi koje djeluju u oblasti IT sektora i koje imaju potencijal za rast.
U Zenici postoji razvijen set javnih politika koje bi trebale da potpomognu njen bolji rast i razvoj u pogledu rada javne uprave lokalne zajednice, digitalizacije iste i poboljšanja kulturno-turističke djelatnosti. Nešto malo se već izvodi na tom planu, no međutim, vrlo često izostaje aktivna, kontinuirana i konzistentna saradnja između ključnih aktera LZ, potom ne sprovodi se adekvatna provjera izvedenih procedura i ostvarenja postavljenih ciljeva. Politička previranja vrlo često usporavaju procese donošenja odluka.
Zenica mnogo ulaže u razvoj putne infrastrukture lokalnog i međugradskog saobraćaja. Ona ima razvijen sistem kružnih tokova koji umnogome olakšavaju gradski saobraćaj, potom ima uspostavljen glavni gradski magistralni put (GGM) koji predstavlja gradsku zaobilaznicu, te uspostavljenu novu okolnu dionicu autoputa tzv. Koridor c. Trenutno se na glavnoj gradskoj magistrali u Zenici, na dionici III, izvode radovi na pješačkim stazama, postavljaju se ivičnjaci, nasipaju i kompaktiraju tamponi te asfaltiraju pripremljene površine. U toku su i radovi na izradi horizontalne i vertikalne signalizacije te radovi na hortikulturnom uređenju saobraćajnice. Paralelno sa ovim radovima izvode se i radovi na javnoj rasvjeti. Otpočeti su i radovi na semaforizaciji ulice “Vatrogasni put”. Svi radovi se odvijaju planiranom dinamikom i u predviđenim rokovima, te navedene radove izvodi firma Euro Asfalt. Svi navedeni projekti su prioritetni za Zenicu i njeno bolje poslovanje. Ono što je značajno navesti jeste da je Zenica sportski grad, te posljednjih godina postoji značajan trend povećanja vožnje biciklima, trčanje, korištenje romobila što zahtijeva posebno kreirane staze. U Zenici su postavljene biciklističke staze na šetališnim trotoarima, no one su urađene prilično nekvalitetno i navedene bi bilo potrebno poboljšati za radi poboljšanja atraktivnosti lokalne zajednice kao mjesta u kojem ljudi žele da žive i rade jer navedeni trend neke firme pokušavaju iskoristiti za svrhe poboljšanja uslova za svoje radnike u smislu da im obezbijeđuje romobile i/ili bicikla za prijevoz do i od posla. Također, značajno je navesti kako Zenica ima uspostavljen sistem Nextbike-a, te je zamijetno da se isti svakodnevno koristi u ovom gradu i to vremenski periodima kada ljudi odlaze i dolaze sa posla.
Gradska uprava, Zenička razvojna agencija, firma Alba, Arcelor Mittal, Almy i arhitektonski studio “Bostjančić” najviše djeluju na polju unapređenja lokalne putne i komunalne infrastrukture. Zenica kao grad pretendira da bude “zeleni grad” i upravo iz tog razloga se mnogo ulaže u razvoj i unapređenje gradskih, dječijih igrališta i sportske infrastrukture. Zenica posjeduje i Bilino polje, jedini stadion u BiH koji je osposobljen za fudbalske igre BiH reprezentacije, potom Sportski-trening centar, Gradsku Arenu i Atletski stadion na Kamberovića polju. Posjeduje vlastite teniske stadione, bazen na otvorenom, te trenutno radi na ponovnom uspostavljanju zatvorenog olimpijskog bazena. Trenutno je pokrenut i projekat prenamjene Papirne koja će imati jedan fudbalski teren i teretanu. U gradskom području Zenice postoji veliki broj teretana, tako da se i kroz tu činjenicu nazire njena pretenzija da bude nazvana “sportskim gradom”. Radi toga što je na političkoj vlasti ove lokalne zajednice opozicija u odnosu na Kantonalnu vlast, navedeno predstavlja otežavajuću okolnost kada je u pitanju saradnja i proces donošenja odluka. Očigledan primjer imamo u procesu realizacije projekta “Eko-kuća i izviđački centar” na Smetovima koji je čekao tri godine na dogovore između ove dvije vlasti jer nijedna strana nije htjela odobriti sredstva za realizaciju istog dog ona druga to prva ne učini. Radi se o projektu vrijednom 300 000 eura koji podrazumijeva poboljšanje smještajnih kapaciteta radio-amaterskog i izviđačkog doma na Smetovima, postavljanju putne signalizacije, poboljšanju turističke ponude, postavljanju klupa i kanti za smeće, postavljanju botaničke bašte i razvoju drugih značajnih kapaciteta. Navedeni projekat je trenutno u fazi sprovedbe i on će umnogome da poboljša turistički kapacitet grada Zenice. Kada su u pitanju planovi za razvoj Zenice sa idejom poboljšanja njenih kapaciteta, tu imamo plan za prenamjenu stare industrijske baštine koji se nalaze u poslovnoj zoni - stare termoelektrane u fakultet i muzej savremenih umjetnosti, potom projekat prenamjene Papirne - nacionalne kulturne i industrijske baštine, potom izgradnja nove gradske biblioteke sa čitaonicom, izgradnja vidikovca i žičare koja će spajati grad sa planinom Smetovi. Postoji projekat preuređenja šetališta bulevar koji bi se tako značajno proširio, te bi se dobio i dodatni prostor za širu i poboljšanu biciklističku stazu. Trenutno je aktuelan i projekat izgradnje Islamskog-kulturnog centra u Zenici čija se uspostava planira do početka iduće godine. Osim navedenih, u Zenici je izražena i izgradnja novih stambenih objekata, ali i poboljšanje ruralne putne infrastrukture. Ono što je značajno navesti kao manu jeste da je ovaj grad prilično centričan tj. navedeni sadržaji su pretežno namijenjeni za one koji žive i djeluju u gradskom i prigradskom području, dok osobe koje žive na ruralnim mjestima nemaju pristup kulturnim sadržajima, bibliotekama, sportskim i svim drugim sadržajima koji se nalaze u centru grada. Izuzetak čine neke lokalne mjesne zajednice poput mjesne zajednice Orahovica koje su same uspostavile vlastite biblioteke, teretane i mjesta za okupljanje i edukaciju mladih ljudi. Navedenu praksu bi bilo značajno proširiti i na ostalim mjesnim zajednicama kako se ne bi stvarao veliki jaz između tzv. “gradske” i “ruralne raje”.
Sistemsko upravljanje razvojem napredne infrastrukture u kojem se osigurava stvaranje ljudskog i socijalnog kapitala postoji kroz obrazovne institucije koje djeluju u Zenici, no ciljevi njihovog strateškog djelovanja su dugoročni i trebat će još dosta vremena da se isti primjete u smislu poboljšanja društvenih tokova u Zenici. Prvi koraci jesu napravljeni, međutim sam proces je uveliko otežan političkim previranjima, korupcijom, nepotizmom, nedovoljnom saradnjom među ključnih aktera u društvu, te konkurentnošću na nivou lokalne zajednice. Sve navedeno se odražava na kvalitetu života građana koji evidentno iskazuju nezadovoljstvo sistemom, osjećaj nepovjerenja i nesigurnosti naspram istog, te krajnjim osjećajem potrebe za “bijegom” van granica države. Smatra se da se za značajnije promjene moraju praviti kontinuirani protesti i izmjene u vlasti. Također je evidentno da i sama decentralizacija ali i Sarajevocentričnost uveliko utiču na kvalitetu života u Zenici. Zenica je u teoretskom smislu razvila lijep sistem za implementaciju ključnih projekata za razvoj lokalne zajednice što se sprovodi preko lokalne, gradske, Razvojne agencije - ZEDE. No, za potrebe građana to trenutno nije dovoljno zato što su svi projekti i strateški pristupi dugoročno orijentirani i jako sporo rješavaju trenutačna pitanja i probleme. Ključ zalaganja za osiguranje potrebnih sredstava i koordinaciju aktivnosti sa višim nivoima vlasti leži u saradnji i kreiranju strateških alijansi između privatnog, javnog i civilnog sektora. Iako Zenica posjeduje IKT kompaniju koja je razvila vlastite softvere i koja ima razvijene telekomunikacijske aplikacije, ona ne prepoznaje BiH tržište, a naročito ne tržište lokalne zajednice kao prospektivno za poslovanje. Bilo bi vrlo značajno da gradska vlast prepozna ovu kompaniju kao bitnog aktera lokalne zajednice te da je nastoji involvirati u njene društvene procese i probleme kako bi potpomogla razvoj Zenice u kontekstu djelovanja navedene kompanije. Trenutno u Zenici postoji jedino saradnja navedene kompanije sa Univerzitetom u Zenici, Politehničkim fakultetom-smjerom Softverski injžinjering pri čemu se studentima ovog smjera nudi mogućnost volonterskog rada i kasnije radnog angažmana u ovoj kompaniji.
Zenica radi mnogo na unapređenju poduzetničke infrastrukture i prilično dobro razumije potrebe i zahtjeve stranih investitora. Trenutno iste nije u stanju zadovoljiti, ali su prisutni planovi i projekti na radu na istom. Ono što izostaje ovoj lokalnoj zajednici jeste adekvatan naučno-istraživački rad koji će ispitati sve moguće potrebe građanstva od socijalnog, ekonomskog, kulturološkog, pa do psihološkog, pedagoškog i dr. Navedeno bi mnogo doprinijelo poboljšanju postojećih planova i strategija sa idejom unapređenja stanja u Zenici. Navedeno bi također doprinijelo poboljšanju poslovanja privatnih preduzeća u ovoj LZ, ali i kreiranju prostora za saradnju između javnog, privatnog i civilnog sektora. Samo na taj način je moguće mjerljivo i pravilno pristupiti aktuelnom procesu reindustrijalizacije i kontinuiranom i konzistentnom rastu investicija u prisutnu industriju.
Smanjenje nejednakosti
U Zenici postoji značajna razlika između bogatih i siromašnih, te kada je u pitanju nejednakost navedena je zastupljena u odnosu na osobe sa invaliditetom koje nemaju prostor za svoje radno ospsobljavanje i zapošljavanje u ovom gradu, te je prisutna u odnosu na Romsku populaciju. Kada su u pitanju rodne nejednakosti, bitno je navesti kako u Zenici se više obrazuju žene nego muškarci što možemo da uočimo prema podacima o broju diplomanata na kraju akademske godine. Kada je u pitanju radno iskustvo, tu imamo veći broj žena koje dobijaju priliku za prvo radno ili volontersko iskustvo u Zenici. Bitno je navesti kako radi prevashodne orijentiranosti Zenice na metalnu i drvnu industriju koje pretežno interesuje mušku populaciju, imamo u tom segmentu veći broj zaposlenih muškaraca na navedenim poslovima. U Zenici jeste prisutna podijeljenost na muške i ženske uloge što predstavlja svojevrstan patrijarhalni odnos koji postaje zamijetan tek kada se ulazi u zrelu životnu dob, u periodima kada se mladi odlučuju za stupanje u bračne odnose i osnivanje porodica. Navedeno nije standard jer postoje neki izuzetci, ali oni nisu dovoljni kako bi poboljšali sliku o dovoljnom učešću žena u svim segmentima društva Zenice. Kada je u pitanju političko djelovanje, tek na vlasti i na značajnim pozicijama imamo nekoliko žena koje se tu nalaze već nekoliko godina, dok je za mlade ljude nešto teže da se na iste pozicije “probiju” radi visokog stepena korupcije i nepotizma.
Održivi gradovi i zajednice
Zenica jeste orijentirana kao zelenoj transformaciji i težnja za istom postoji već nekoliko godina unazad. Inicijativu za navedenu sprovodi gradska vlast u saradnji sa Albom - komunalnim preduzećem. Zabilježeno je da Alba jako kvalitetno izvršava svoj posao u pogledu održavanja čistoće grada Zenice pri čemu je sada za vrijeme pandemija korona virusa gotovo svaku sedmicu čistila ulice vodom, dok su zelene površine znatno bolje održavane u odnosu na grad Sarajevo. Opet pak, u tom pogledu postoje i određeni nedostaci koji se javljaju u vidu “divljih” deponija na rubovima ruralnih područja Zenice radi toga što ne postoji adekvatno usklađeno odvoženje smeća sa udaljenih područja. Zenica trenutno uvodi i solarne panele i dosta radi na poboljšanju vlastitih zelenih površina. Posjeduje i kante za recikliranje otpada i radi na osvještavanju djece i mladih u tom pogledu. Ono što se prema istraživanju smatra je da se treba još više raditi na osvještavanju djece, mladih i odraslih ljudi za bolje eko ili “zeleno” ponašanje. Bilo bi veoma dobro za Zenicu da posjeduje vlastitu firmu koja bi radila na reciklaži i prodaji otpada jer za navedno ima kapacitete.
Odgovorna proizvodnja i potrošnja
Grad Zenica se orijentirao u strateškim okvirima na tzv. „zelene“ inicijative i razvoj eko efikasnosti u svim područjima djelovanja, no što se tiče same implementacije ovaj proces jako sporo teče, te se za svrhe istog provodi nekoliko značajnih projekata. Postoje primjeri privatnih preduzeća koja su svoju proizvodnju fokusirala na eko-efikasne modele rada poput PERO d.o.o. gdje se pametno koristi energija i vrši reciklaža otpada, Empress d.o.o. gdje se nastoje iskoristiti svi materijali tako da ne ostaje otpad, Arcelor Mittala gdje se proizvodnja čelika nastoji učiniti održivom i sl. Što se tiče grada Zenice, evidentno je učešće u projektima u cilju sprovođenja Agende 2030, te u sklopu istog učešće u projektu „Partnerstvo održivog razvoja jedinice lokalne samouprave“ koji se implementirao 2018. godine. Zenica je pri tome bila jedan od 12 gradova iz BiH, Srbije i Kosova koja je uz partnerstvo bratskih gradova iz Njemačke realizirala projekat. Pri tome je realiziran i projekat „Solarni most Gelsenkirchen – Zenica“ gdje su solarni paneli dopremljeni za svrhe izviđakog eko-centra. Implementiran je i projekat „Pametni parkovi“ pri kojem su postavljene klupe sa solarnim panelima. U procesu je i projekat obnove infrastrukture toplotne mreže sa ciljem obezbijeđenja efikasnog i funkcionalnog sistema grijanja. Planirana je zamjena grijanja na ugalj za ugljikov plin koji predstavlja mnogo ekološki prihvatljiviju opciju. Izvršeni su procesi utopljavanja zgrada kroz obnove fasade na području naselja Jalije, te je planirano da se navedeni proces proširi na ostala naselja u Zenici. Sprovedeni su i projekti izrade održivih sistema odvođenja urbanih oborinskih voda i zaštita okolnih šuma. Svaku godinu se vrše akcije pošumljavanja koje implementiraju u saradnji grad Zenica sa lokalnim nevladinim organizacijama. Što se tiče upravljanja otpadom, nastoji se navedeno pospješiti i Alba dosta radi na tome da promovira kocnept reciklaže, no to nije još u dovoljnoj mjeri izraženPostavljene su bicliklističke staze, te je kreriana nova putna infrastruktura za svrhe rada Hitne pomoći u Zenici. Izvršeno je manje preuređenje autobuske stanice, te se radi na modernizaciji gradskog voznog parka. Postavljen je novi sistem javne rasvjete. Uspostavljen je Nextbike sistem, te su postavljeni parkinzi za bicikle sa osnovnom svhom promocije bicikala kao sredstva javnog prijevoza. U procesima javnih nvabavki roba i usluga se primjenjuje pravilo „najpovoljnije ponude“, te se na taj način primjenjuje princip održivosti kroz uštedu. Sistem javnih nabavki prepoznaje isključivo finansijsku efikasnost tj. sprovodi se na osnovu najpovoljnije ponude.
Očuvanje klime
Klimatske promjene utiču na grad Zenicu na način da postoji značajna izmjena vremenskih prilika. Navedeno se najviše pokazalo 2014. godine kada su bile aktuelne poplave u Bosni i Hercegovini, što je nezaobilazno uticalo i na grad Zenicu shodno da kroz centar iste prolazi rijeka Bosna. Neposredno nakon toga su implementirani projekti unapređenja gradske infrastrukture kako bi onemogućila daljnja prelijevanja rijeke Bosne, no u tom pogledu je potrebno još značajno poboljšati lokalnu infrastrukturu.
Očuvanje vodnog svijeta
Kroz centar Zenice protiče rijeka Bosna po kojoj je ova država dobila i svoje ime, no nažalost u nju se ulijeva kanalizacioni odvod, te je zagađena mnogobrojnim otpadom. Svake godine grad Zenica organizuje akciju čišćenja korita rijeke Bosne, no taj projekat nije dovoljan kako bi se ova rijeka održala čistom radi nesavjesnosti građana. Također, postoji i inicijativa da se kanalizacioni odvod premjesti i da se rijeka u potpunosti očisti unošenjem bakterija koje jedu otpadne materijale, no taj projekat je dugoračan i za njega trenutno ne postoje mogućnosti za izdvajanje sredstava, a niti politički dogovor.Očuvanje života na zemlji
Otpad u Zenici se odlaže na odlagalištu Mošćanica te na nekoliko divljih deponija koje se nastoje u posljednih par godina očistiti. Nije prisutna reciklaža već odloženog otpada, no grad ima u planu da nešto učini po tom pitanju.
Reduce, Reuse, Recycle - postoji velika potreba za primjenom ovog koncepta u gradu Zenice, postoji i želja gradske vlasti da se navedeno primjeni ali još uvijek ništa značajno nije učinjeno na ovom planu. Ekološka svijest građana je na niskom nivou i prema nalazima istraživanja je značajno mnogo raditi na ovom polju. Evidentno za sada postoje dvije prepoznate organizacije koje rade u Zenici na ovom području i to su Eko forum i Savez Izviđača grada Zenice. Prema istraživanju se navodi kako stanovništvo grada Zenice jeste ugroženo otpadom i za navedeno navodi otpadne materije i smeće koje zagađuju rijeku, potom čestice teških metala koje zagađuju zrak i zemljište, te divlje deponije koje se nalaze na krajevima ruralnih područja. Iako ovaj grad radi na kreiranju zelenih politika, posjeduju eko-policiju koja ne djeluje nešto naročito na području ove lokalne zajednice (tj. ne kažnjava i ne doprinosi), evidentno je da on trenutno jeste zagađen i mora navedenom problemu strateški da pristupa. Radi se dakle o dugoročnom pristupu koji uključuje zajedničko djelovanje svih aktera društva kako bi se ostvarili željeni “zeleni” rezultati.
Mir, pravda i snažne institucije
Zenica je od svog začetka bila multietničan grad i u tom smislu dobro funkcionira do danas. Na sreću nije bila značajno zahvaćena ratom i ratnim stradanjima i bila je svojevrsna “zaštitna” zona koja je okupljala izbjeglice iz okolnih gradova. U tom smislu je zadržala mir sve do danas, te nisu zabilježena značajna interetnička previranja. Čak je Zenica u historijskom kontekstu prepoznata kao grad koji je štitio i Romsku populaciju ali i koja je bila utočište za Jevreje-Sefarde tokom Drugog svjetskog rata. Kada je izdata naredba za pogubljenje Roma tokom Drugog svjetskog rata, zenička elita se sakupila i sastavila tzv. Zeničku rezoluciju (1942. godine) kojom je dokazala kako su zenički Romi Muslimani i da prema tome ne poznaju dijeljenje po rasi ili etniji, te su tako spašeni od pogubljenja u Jasenovcu na osnovu vjerskog identiteta. Sa druge strane, kada je u pitanju savremeno političko djelovanje, kroz istraživanja religijskog poučavanja u osnovnim školama prisutna je određena “nacionalizacija” i stvaranje “straha” od drugih religijskih ubijeđenja. Navedeno je naročito prepoznato prevashodno u pravoslavnoj, pa onda na drugom mjestu u islamskoj vjeronauci. U pogledu pristunosti korupcije postoji značajno javno mijenje kako u Zenici postoje tzv. “porodični biznisi” u javnoj upravi, te da je Zenica neminovno zahvaćena visokim stepenom korupcije. Iako trenutno postoji projekat za smanjivanje stepena korupcije na nivou ZDK, rezultati navedenog još uvijek su značajno neosjetni. Kada je u pitanju kriminal u Zenici, u posljednih nekoliko godina je zamijetno povećanje broja ubistava, slučajeva čedomorstva, nasilja u porodici, seksualnog zlostavljanja i pedofilije. Također, zamjetno je i prisustvo povećanja broja samobuistava i tu se prevashodno radi o licima treće uzrasne dobi, te se često za razloge navode egzistencijalna pitanja ili bolest sa kojom se navedene osobe više “ne mogu nositi”. Prema tome zaključujemo kako u pogledu socijalne atmosfere postoji osjećaj nesigurnosti, nepovjerenja u vlast i sistem, posljedice siromaštva i općeg nezadovoljstva na čemu bi bilo značajno promptno napraviti korake u pogledu poboljšanja socijalne atmosfere. Nema sprovedenih istraživanja u pogledu stepena subjektivnog osjećanja sreće i zadovoljstva lokalnog stanovništva, načina na koje se isto nosi sa stresom, no prisutno je subjektivno mišljenje ispitivanih kako su u globalu ljudi ove lokalne zajednice nesretni i nezadovoljni. Značajno je navesti kako Zenica ima ogroman prirodni, kulturni, geostrateški potencijal, no vrlo malo se isti koristi što opet govori u prilog inicijative i rada na poboljšanju od strane građanstva Zenice.
Kada je u pitanju primjena modernih tehnologija, javna uprava radi na digitalizaciji lokalne administracije, no taj proces je izuzetno spor i ne postoji evidentirana saradnja sa lokalnim IT firmama i stručnjacima na tom polju. Projekti digitalizacije su u najmanjoj mogućoj mjeri sprovedeni i pretežno se tu radi o nekim privatnim inicijativama koje za potrebe privatnih preduzeća navedenu digitalizaciju sprovode. Evidentno je prisustvo i digitalnog sistema na pojedinim fakultetima Univerziteta u Zenici, no taj sistem nije prisutan na svih 8 fakulteta. U Zenici postoji već duži niz godina IKT firma koja posjeduje vlastite softvere i koja djeluje globalno, no navedena firma nema trenutno pretenzija da djeluje na poboljšanju IKT usluga i u procesima digitalizacije na nivou Zenice. Zenička razvojna agencija ima značajne projekte koji se odnose na primjenu novih tehnologija, no isti još uvijek nisu dovoljno zaživjeli kako bi smo za Zenicu rekli da je u skladu sa savremenim globalnim društvenim kretanjima u toj oblasti.