VISOKO

Svijet bez siromaštva  

Kao i u mnogim drugim jedinicama lokalne samouprave, neimaština, besparica i težak život sastavni su dio svakodnevnice velikog broja stanovnika. Osobe starije životne dobi (penzioneri), naročito žene, zatim domaćinstva sa samo jednim članom, dugotrajno nezaposlene i nezaposlene osobe, i osobe sa niskim stepenom obrazovanja dio su rizičnih grupa u Gradu Visoko.

Kada je u pitanju podrška lokalne vlasti, odlukom Općinskog vijeća iz 2015. godine proširena su prava iz socijalne zaštite u vidu jednokratnih novčanih pomoći: licima u stanju socijalne potrebe, za nezaposlene porodilje i pomoć za troškove sahrane/dženaze korisnika stalne novčane pomoći i člana njegove porodice, za troškove ukopa umrlih lica koja su preko Centara za socijalnih rad Visoko smještena u ustanove socijalne zaštite. Zbog zakonskih prepreka pojedine kategorije stanovništva nisu mogle ostvariti pravo na neke od trajnih oblika socijalne zaštite osim prava na jednokratnu novčanu pomoć. U ovu kategoriju prvenstveno spadaju penzioneri, zatim radno sposobna lica koja su na evidenciji nezaposlenih lica, radnici koji su zaposleni ali bez materijalnih primanja, kao i oboljeli iz ovih kategorija kojima su potrebna stalna sredstva za liječenje.

Prema podacima iz 2021. godine u ustanovama socijalne zaštite sa područja Grada Visoko na smještaju je bilo 23 djece. Za njihov smještaj koji se finansira iz kantonalnog budžeta mjesečno je izdvajano od 600 do 1.100 konvertibilnih maraka. Dok je ustanovama za stara i iznemogla lica sa područja Grada Visoko bilo zbrinuto devet osoba.

U naselju Dobrinje kod Visokog otvoren je i dnevni Centar za djecu i odrasle sa posebnim potrebama kapaciteta za 100 korisnika sa područja Visokog, Breze i Kaknja. Namijenjen je osobama od sedam do 21 godinu koji ne mogu pohađati redovno školu, i odraslim osobama kojima je onemogućeno sudjelovanje na tržištu rada. U 2021. godini pravo na jednokratnu novčanu pomoć ostvarilo je 315 osoba, jednokratnu novčanu pomoć za nezaposlene porodilje ostvarile su 83 osobe, a pravo na dječji dodatak ostvarilo je 813 korisnika.

Zbog niskih penzija i problema neadekvatne zdravstvene zaštite i materijalne pomoći za najugroženije penzionere, veliki broj njih nije u mogućnosti da obezbijedi ni najosnovnije uslove za život. Svakodnevno se Centru za socijalni rad Visoko obraća znatan broj penzionera sa zahtjevom za priznavanje prava na jednokratnu novčanu pomoć radi zadovoljavanja osnovnih životnih potreba. Istim se pomagalo i isplatom jednokratne pomoći posredstvom Centra kao i donatorskim sredstvima. Također, putem Centra za socijalni rad Visoko, bolesnim i nesposobnim penzionerima sa 100% i 90% oštećenja organizma je priznato pravo na ličnu invalidninu, dodatak za tuđu njegu i pomoć. Ta novčana pomoć im olakšava težak materijalni položaj u kojem se nalaze. U Visokom ne postoji Dom za stara i iznemogle osobe, a također nema usluge niti organizacije koja bi pružala bilo kakav oblik podrške starim i iznemoglim licima u Gradu.

Iz budžeta Grada Visoko pravo na jednokratnu naknadu putem zahtjeva mogu ostvariti i pripadnici boračkih populacija podnošenjem zahtjeva. U 2021. godini za 89 korisnika prava civilnih žrtava rata isplaćeno je 351.160 KM. Od ukupnog broja korisnika 44 koristi porodične invalidnine, osam ih koristi mjesečna lična primanja, a 14 je korisnika ortopedskih dodataka.

Udruženja invalida rada i invalidskih penzionera Grada Visoko se samofinansira, te je naišlo na brojne probleme tokom pandemije, ali na svu sreću uspjeli su održati koliko-toliko normalan rad udruženja. Iz Udruženja ističu da su izrazito zadovoljni podrškom trenutne vlasti za doprinos, nesebičnu pomoć, te zaštitu invalida rada i invalidskih penzionera u gradu Visoko, jer su po prvi put postali stvarni partneri Gradske uprave i dobili sistemsku podršku iz budžeta Grada Visoko.

Ipak, ispitanici navode da se određeni problemi mogu uočiti u uspostavi međusobnog dijaloga između interesnih skupina u borbi protiv socijalnog isključivanja u kojem su se do danas vrlo malo izravno aktivirale grupe isključenih osoba i organizacije koje ih zastupaju, grupe koje predstavljaju mlade i osobe starije životne dobi, skupine iz ruralnog područja, privatnog sektora, te profesionalne udruge.

Poslove socijalne skrbi na području Grada obavlja JU Centar za socijalni rad Visoko koji aktivno djeluje u skladu sa važećim zakonskim rješenjima i prema vlastitim programskim opredjeljenjima, te je bio od velikog značaja u veoma složenim socio-ekonomskim prilikama koje su dodatno bile usložnjene pojavom koronavirusa i proglašenjem pandemije. Grad Visoko iz svog budžeta sredstvima koja odobrava znatno pomaže socijalno ugrožene kategorije stanovnika. Ipak ispitanici navode da bi se trenutno težak položaj korisnika Centra kao i penzionera mogao poboljšati kroz razne subvencije po pitanju zdravstvene zaštite, subvencioniranje plaćanja električne energije, vode, nabavka ogrijeva i prehrambenih paketa za najugroženije kategorije.

Aktivnosti iz domena socijalne skrbi provodi i nevladina organizacija Crveni križ Grada Visoko kao udruga građana koja svoje aktivnosti usmjerava na humanitarni rad kroz materijalna pomaganja.

Merhamet, je također aktivan i pomaže siromaštvom ugrožene kategorije u Gradu Visoko. Nakon desetak godina zastoja u radu zbog zloupotrebe imena Organizacije za vrijeme prethodne vlasti, u 2021. godini reaktiviran je rad „Merhameta“ u Visokom u sklopu nove vlasti. Iz Merhameta su tada istakli, da „nisu željeli biti servis vlasti nego servis građana i zbog promijenjene „političke klime“ smatraju da je vrijeme da Merhamet u Visokom počne raditi ono što mu je istinska svrha“. U protekloj godini, je osnovni odbor “Merhameta” Visoko, uz sufinansiranje Grada Visoko, pokrenuo projekat pod nazivom “Volontiraj i budi ruka podrške”. Cilj projekta je podizanje svijesti o važnosti pomaganja starim i iznemoglim osobama na području grada Visoko, te poticanje empatije kod mladih osoba prema starijima i osobama u stanju socijalne potrebe.

Dodatno, prosjačenje je prisutan problem i na području Grada Visoko. Prosjačenjem se uglavnom bave maloljetne osobe romske populacije. Kontinuirano se provodi akcija na sprečavanju pojedinačnog i organizovanog prosjačenja na ulicama i drugim javnim mjestima. Ipak, da bi se ova pojava zaustavila pojačane su aktivnosti Policijske uprave.

Svijet bez gladi

Udruženje „Mladi volonteri“ Visoko je prilikom implementacije projekata i komunikacije sa građanima Visokog uočilo problem siromaštva i velikog broja socijalno ugroženih stanovnika na području ove lokalne zajednice. U cilju poboljšanja stanja socijalno ugroženih kategorija prije deset godina pokrenuli su projekat otvaranja javne kuhinje. Podatke o tada 200 najugroženijih osoba preuzeli su od Centra za socijalni rad. Uz predviđanje Centara o povećanju broja ove kategorije, i podatak da u tom trenutku više od 100 osoba čine stara i iznemogla lica. Na osnovu podataka Centra za socijalni rad sačinjeni su kriteriji za korisnike javne kuhinje, a Grad (tada Općina) Visoko dodijelila je prostor za potrebe javne kuhinje. Javna kuhinja ima potpisan memorandum sa Gradskom upravom Visoko i Centrom za socijalni koji je ovlaštena institucija koja uvodi u pravo korisnike Javne kuhinje na osnovu kriterija i socio-ekonomske situacije.

Ispitanici navode da koliko god ima socijalno ugroženih osoba, toliko još ima i ljudi koji su spremni da pomažu, javno ili tajno. Kao jedan od primjer se navodi anonimnog građanina Visokog koji svake godine za Ramazan uplati za 350 paketa, to je vrijednost 35.000 KM. Dodatno, pored građana, Centru za socijalni rad donira i Grad, institucije, međunarodne humanitarne organizacije i privrednici.

Shodno tome, javna kuhinja u Visokom otvorena je 2014. godine, i svakodnevno služi u prosjeku oko 80 korisnika, iako ih je više od 260 uvedeno u pravo prema podacima Centra za socijalni rad, ali koji zbog udaljenosti stanovanja/ fizičke nesposobnosti ili bolesti nisu u prilici da dođu po obrok. Korisnici Javne kuhinje su uglavnom starije osobe ili osobe koje nisu sposobne za rad, kao i penzioneri sa minimalnom penzijom. Nadalje, sa dolaskom nove vlasti, prvi put u budžetu Grada Visoko planirana su sredstva kao podrška radu Javne kuhinje, te su po prvi put dodijeljena su finansijska sredstva udruženjima koja okupljaju osobe sa invaliditetom.

Zdravlje i blagostanje  

Zdravstvene usluge na području Visokog pruža Javna ustanova Dom zdravlja Visoko. Primarnu zdravstvenu zaštitu pored Doma zdravlja pružaju i četiri ambulante u mjesnim zajednicama Gračanica, Buci, Moštre i Porječina. U Domu zdravlja Visoko organizovani su: centar za borbu protiv bolesti ovisnosti iz Zenice, satelitski centar za hemodijalizu, u organizaciji Kantonalne bolnice Zenica, i hitna pomoć.

Finansijsko poslovanje zdravstvenog sektora u Gradu se počinje stabilizirati sa dolaskom nove vlasti. Naime, JU Dom zdravlja Visoko je u vremenu pandemije, ali i ranije imao jako loše finansijske rezultate u poslovanju. Ustanova je poslovala sa gubitkom ranije. Tu je i manjak stručnog kadra u JU Dom zdravlja Visoko zbog neblagovremenog pokretanja postupka specijalizacija za doktore, a kako bi se osigurala adekvatna zdravstvena zaštita naših građana. Zdravstvenu zaštitu u 2021. godini u Visokom pružalo je ukupno 43 doktora medicine, tri doktora stomatologije i 91 zdravstvenih tehničara.

Prema podacima Zavoda za zdravstveno osiguranje iz 2021. godine, 95% stanovništva u gradu Visoko je zdravstveno osigurano. Promjenama regulative u oblasti službi za zapošljavanje veliki broj nezaposlenih osoba je ostao bez zdravstvenog osiguranja uslijed čega je pojačan pritisak na Centar za socijalni rad u osiguravanju zaštite za nezaposlene osobe. U 2022. godini pravo na zdravstveno osiguranje preko Centara za socijalni rad Visoko koristilo je 420 osoba.

Uz prava koja su priznata kantonalnim odlukama, Grad Visoko osigurava stalnu i povremenu novčanu pomoć porodicama koje se nalaze u teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji. Također, od nedavno je otvoren i Centar za djecu i odrasle sa posebnim potrebama u naselju Dobrinje kod Visokog, kapaciteta za 100 korisnika, sa područja općina Visoko, Kakanj, Breza.

Nadalje, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, za 2019. godinu, kvaliteta zraka u Visokom je narušena visokim koncentracijama sumpor dioksida i lebdećih čestica u mjeri u kojoj ozbiljno može narušiti zdravlje ljudi. Nadalje, vodeća oboljenja u Visokom, prema podacima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica za 2021. godinu, bila su oboljenja respiratornog sistema.

Zdravstveni savjet Grada Visoko djeluje već pet godina, od 2018. godine, te su u isti uključeni predstavnici Gradske uprave, JU „Dom zdravlja“ Visoko, JU „Centar za socijalni rad“ Visoko, predstavnik Udruženja penzionera i Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika. Zdravstveni savjet, između ostalog, organizuje razne edukacije, javne tribine, predavanja, edukativne emisije iz sektora zdravstva, te u saradnji sa JU „Dom zdravlja Visoko“ izdraje mjere i preporuke apotekama i drugim učesnicima zdravstevnog sistema u Gradu.

Zdravstveni sektor u Gradu je s vremena na vrijeme podržan od strane raznih projekata i donatora. Tako je nedavno, zahvaljujući činjenici da grad Visoko ima aktivan i funkcionalan zdravstveni savjet, aplicirano na poziv jedinicama lokalne samouprave za donaciju tehničke i zaštitne opreme dnevnom centru za socijalno ugroženu djecu i jačanje kapaciteta, u okviru projekta „Jačanje lokalnih kapaciteta za implementaciju Agende 2030 i principa Nikoga ne zapostaviti“. Na ovaj način je obezbijeđena donacija za „Dnevni centar za djecu i odrasle sa posebnim potrebama“ Dobrinje i to informatička oprema, zaštitna i didaktička oprema.

Također, grad Visoko u saradnji sa JU Dom “Zdravlja Visoko” podržava i realizuje niz kapitalnih projekata, kao izgradnja ambulante TIKA u Moštru, konverzija grijanja i zamjena stare stolarije na objekta JU “Doma Zdravlja” Visoko, nabavka novog sanitetskog vozila, EKG i hematološkog aparata, i sl. Sa dolaskom nove vlasti, nabavljeni su senzori djeci i studentima koji boluju od šećera, te je podržan Centar za djecu i odrasle s posebnim potrebama i redovna isplata svih tranši, za razliku od prošlih godina kada su sredstva bila planirana budžetom ali nisu nikako isplaćivana. Izvršena je nabavka opreme za Centar u Dobrinju, te su sufinansirani troškovi vantjelesne oplodnje. Podržano je Udruženju srce za djecu oboljelu od raka.

Kada je u pitanju i samo blagostanje stanovništva, u Gradu trenutno postoje dvije sportske dvorane gdje se u istima održavaju razne manifestacije i to KSC “Mladost” i dvorana u sastavu Franjevačke Gimnazije u kojima se odigravaju rukometne i košarkaške utakmice. Također, postoji osam sportskih sala i 16 nogometnih stadiona na kojima se odigravaju nogometne utakmice druge lige Federacije, i općinske lige. Na području općine Visoko egzistira 74 sportska kluba i više škola fudbala. Tokom cijele godine održava se veliki broj kulturno zabavnih ,a krajem mjeseca jula i početkom augusta, u Visokom se održavaju dani kulture, sporta i trgovine, “Visočko ljeto” na kojima u toku svakog dana bude prisutno između 10.000-15.000 posjetilaca. Ipak, sredstava za razvoj sporta i kulture su ograničena. Lokalna vlast podržava koliko je u mogućnosti najbolje sportiste i sportiste na međunarodnim takmičenjima. Za kulturne i sportske manifestacije u 2022. godini izdvojili su 128.000 KM, a direktno u sport su usmjerili 280.000 KM za klubove koji se takmiče u ligama. Pružili su snažnu podršku kulturi KUD, LIKUM, ARS Tragovi, Preporod i dr. Osigurali su podršku vjerskim zajednicama na godišnjem nivou od 87.000 KM. Tako su u Visokom održane kulturne – vjerske manifestacije koje su direktno finansirali ili pomogli.

O mentalnom zdravlju stanovništva brine se Centar za mentalno zdravlje, pri Domu zdravlja Visoko. Prema podacima za 2019. godinu prisutan je porast poteškoća s mentalnim zdravljem kod mladih. Podaci Strategije prema mladima navode da Centar radi na edukacijama kroz redovne aktivnosti i saradnju s osnovnim i srednjim školama, kroz predavanja za učenike o nasilju i ovisnostima, jačanju samopouzdanja i poboljšanju komunikacije i uspostavljanju kvalitetnih međuljudskih odnosa s bliskim ljudima, uklanjanju stigme te umanjenju predrasuda u vezi s posjetom psihologu i psihoterapeutu.

Kvalitetno obrazovanje     

U Visokom je uspostavljen sistem predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, dok za visoko obrazovanje mladi ljudi idu u druge gradove. Na području Grada postoji samo jedna predškolska ustanova, zatim, sedam osnovnih i četiri srednje škole. Osnivač predškolske ustanove je lokalna zajednica, a osnovnih i srednjih škola osnivač je kanton. Prema podacima Strategije razvoja Općine Visoko 2015. – 2021. po broju upisanih i diplomiranih studenata u Ze-Do kantonu, Visoko je druga po redu jedinica lokalne samouprave, odmah iza Zenice.

Bez obzira na stalna nastojanja za poboljšanjem evidentno je da postoje neujednačeni uslovi u svim školama na području kantona, pa i na prostoru Grada, a najizraženiji problemi su loše i zastarjele instalacije, nedostatak sportskih sala ili slaba opremljenost postojećih kao i problem nedostatka školske opreme i nastavnih učila. Potrebno je spomenuti da Grad nastoji da finansira ili sufinansira svaki projekat u osnovnim školama te da podržava inicijative roditelja, učenika, osnivača škole u cilju rješavanja problema u obrazovnom sistemu. Budžetom Grada izdvajaju se sredstva za JU za predškolski odgoj i obrazovanje, dok se kroz druge budžetske stavke finansijski pomažu projekti osnovnih i srednjih škola. U Budžetu Grada Visoko redovno se planiraju sredstva za stipendiranje učenika na osnovu rezultata postignutih u školovanju i/ ili socijalnog statusa. Također, nova vlast je omogućila besplatne udžbenike za prvačiće. Dodatno, redovno se finansira/sufinansira prijevoz učenika i studenata.

Centar za rani rast i razvoj djece i stručnu pomoć roditeljima je integrirani dio JU za predškolski odgoj i obrazovanje. Nastao je saradnjom „Save the Children Norway“, Grada Visoko i JU za predškolski odgoj i obrazovanje, kao vid pomoći roditeljima i djeci predškolskog uzrasta. Usluge koje pruža Centar za rani razvoj djece su promocija ranog razvoja djece, uključujući zdravlje, prehranu, dobro roditeljstvo, što opet dovodi do dobrih rezultata u školi i uspješno obrazovanje. Važna komponenta u funkcioniranju Centra je pružiti prostor za posjete roditelja, organizovanje radionica za roditelje i djecu. Centar će pružati podršku ranjivim i marginaliziranim porodicama.

Za potrebe srednjeg obrazovanja na području općine Visoko osnovane su i djeluju srednje škole: Gimnazija „Visoko“ Visoko, Mješovita srednja škola „Hazim Šabanović“, Franjevačka klasična gimnazija, Medresa „Osman ef. Redžović“. Gimnaziju „Visoko“ je od 1945. godine, iznjedrila veliki broj kasnije poznatih i priznatih osoba kako u BiH, i mnogo šire. Gimnazija je izuzetno priznata školska ustanova, koja je u bivšoj državi bila poznata, a danas je po mnogima jedna od najboljih i najcjenjenijih škola u Ze-Do kantonu. Nadalje, mješovita srednja škola „Hazim Šabanović“, obrazuje kadrove za stručna zvanja i zanimanja, kao mašinski tehničar, elektrotehničar elektronike; građevinski i arhitektonski tehničar; ekonomski tehničar; tekstilni tehničar-konfekcionar; zavarivač, bravar i automehaničar; elektromehaničar; krojač; frizer-vlasuljar, i dr.

Pored redovne nastave, u srednjim školama se odvija veoma živa i raznovrsna vannastavna aktivnost. Učenici prema svojim željama i sposobnostima biraju u koju će se sekciju uključiti: kulturno-umjetničku, naučno-tehničku, sportsku, literarnu, dramsku, ekološku, informatičku… Nadalje, sve škole u okviru svojih redovnih aktivnosti provode različite projekte, u koje su uključeni svi učenici, kao što su: „Vanjska učionica“, „Konekcije za budućnost“, „Prevencija nasilja“, „Odgovorno roditeljstvo“, „Dan ružičastih majica“, „Pravna manjina“, „Socijalizacija s pravom“, „Opasnost ovisnosti“, „Park mladosti“, „Priprema, recikliraj sad“, “Socijalni dan“, „Filmska radionica Viva filma“, „Mala medresa“, „Franjevačka mladež“, „Prva pomoć“, „Uči živjeti zajedno“, „Suživot i tolerancija“, i dr.

Ipak, u Visokom je prisutan nedostatak stručnih kadrova mnogih profila. To je dijelom uzrokovano regionalnim trendom migracije takvih kadrova u razvijene zemlje zapadne Evrope, a dijelom nedovoljnom zainteresiranošću mladih da se školuju za te zanate. Kada je u pitanju prerano napuštanje obrazovanja, u Visokom takvih mladih ljudi ima oko 12%, i to najviše muškaraca iz vangradskih sredina. S druge strane, s obzirom da je Visoko 25 km udaljeno od Sarajeva, dosta mladih je u mogućnosti studirati u Sarajevu, s obzirom na tu neku blisku udaljenost i neki ispitanici smatraju da je zaista visok nivo fakultetski obrazovanog stanovništva u Visokom, te da su isti usmjereni na zaista visoke pozicije koje zahtijevaju visoku stručnu spremu.

Kao i u većini jedinica lokalna samouprave u BiH, izazovi obrazovnog sistema leže u činjenici da mladi prekidaju školovanje jer ne vide perspektivu u daljem obrazovanju; u formalnom obrazovanju nedostaje ili je nedovoljno praktične nastave; obrazovni sistem nije prilagođen/ sporo se prilagođava potrebama tržišta rada; te mladi nisu dovoljno uključeni u programe neformalnog obrazovanja.

Ispitanici kao prepreke za perspektivni razvoj njihovih firmi navode da je to najviše nedostatak stručnog kadra, radnika, koji imaju neki stepen znanja na poslovima koje obavljaju. Misleći na ove zanatske poslove, operacije poput šivača, krojača, ovih ljudi na obradi ili pripremi izrade proizvoda od kože, pogotovo od krzna. U srednjoj školi imaju neka zanimanja zanatska koja su poput zavarivača ili bravara, vlasuljara ili automehaničara, autoelektričara. A u Visokom, u gradu u kojem postoji jedna reprezentativna i velika industrija proizvodnje kože – ne postoji ni jedan razred u srednjoj školi koji bi bio iz te oblasti. Jedina stvar koja je bila zadnjih par generacija, prema riječima jednog ispitanika, jeste da svake druge godine postoji tekstila, tehnička škola. Međutim, kadrovi koji dođu, s kojima su se privrednici susretali, koji su išli u tu školu, imaju veoma malo znanja i nimalo vještine.

Većina ispitanika je potvrdila da obrazovanje nije usaglašeno sa potrebama tržišta, iako postoji određena saradnja sa mješovitom školom, i zajednički projekti u obliku dodatne edukacije. Gdje je na primjer nabavljen mobilator CNC mašina kako bi se kroz obrazovanje mogla vršiti edukacija sa CNC mašinama da bi se dobivali certifikati, jer danas firme od firmi za proizvodnju reklama – u obradi drveta, metala – koriste CNC mašine, te ako iz obrazovanja osobe ne znaju koristiti CNC mašine onda poslodavac nema finalni proizvod, već mora educirati uposlenika. Tako da je kreiran ovaj centra, kako jedan ispitanik navodi, koji je dodatna vrijednost mimo redovnog obrazovanja kako bi mladi ljudi imali te certifikate i mogli biti konkurentni na tržištu. Dodatno, ispitani iz privrednog sektora navodi da ono što je mana obrazovnog procesa jeste nedostatak te prakse koja bi se kroz redovno obrazovanje dešavala u firmama koje su povezane sa obrazovanjem kao što je bilo prije kad su 3 dana bila praksa, a jedan dan teorija.

U gradu Visoko ne djeluje ni jedna ustanova za visokoškolsko obrazovanje, te trenutno ne postoje organizirani programi cjeloživotnog učenja. Nezaposleni mladi ljudi u Gradu imaju ograničen pristup neformalnom obrazovanju i mogućnostima za sticanje i unaprijeđenje znanja i kompetencija. Ipak, nevladin i poslovni sektor su prepoznali važnost stvaranja kvalitetnih kadrova, i lokalna vlast se trudi da podrži kvalitetne projekte. Neformalni oblik obrazovanja na području Grada Visoko provodi se uglavnom kroz aktivnosti i projekte nevladinog sektora. Grad Visoko, putem Službe za finansije, privredu i društvene djelatnosti, ostvaruje saradnju s udruženjima koja se u svojim aktivnostima bave edukacijom i potrebama mladih ljudi. Projekti koji se realiziraju bave se temama koje nisu prisutne u nastavnim planovima i programima (aktivizam, volontiranje…). Nije omogućeno ravnopravno učešće svih zainteresiranih mladih ljudi, nejednaka je dostupnost informacija o programima i geografski je neravnomjerna pokrivenost programima. Nadalje, na području općine Visoko nema registrovane Agencije za učenje stranih jezika i informatike ali se u okviru pojedinih udruženja i asocijacija održavaju i organizuju kursevi stranih jezika i informatike.

Rodna ravnopravnost  

Kada je u pitanju izvršna vlast u Gradu Visoko, nije definiran institucionalni mehanizam za ravnopravnost spolova. Lokalna vlast još uvijek ne ističe dovoljno pitanje ravnopravnosti polova kao dio svakodnevice. Ipak, gradonačelnik je izjavio da će Gradska uprava djelovati u pravcu postizanja potpune rodne ravnopravnosti i jačanja položaja žena u lokalnoj zajednici, odbacujući bilo kakav oblik diskriminacije, a naročito nasilja. Grad Visoko, nema razvijen Lokalni akcioni plan za rodnu ravnopravnost (LGAP), niti su trenutni strateški dokumenti rodno osviješteni. Nadalje, Visoko nema Gender akcioni plan koji bi definirao potrebe žena i iz nevladinog sektora ističu da je to jedan od ključnih problema ove lokalne zajednice. Lokalna vlast ističe da nedostaju stručna pomoć i finansijska sredstva potrebna za izradu akcionog plana za rodnu ravnopravnost. Najveće postignuće Komisije za rodnu ravnopravnost u Visokom, u kojoj je zastupljeno samo 25% žena, u posljednje dvije godine se navodi da je Strategija prema mladima Grada Visoko za period 2020-2024. godina.

Na zvaničnoj web stranici, kao ni u strateškim dokumentima Grada ne mogu se naći podaci o rodno odgovornom budžetiranju. Prema podacima istraživanja u sklopu projekta “Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH”, iz 2022. godine, Grad Visoko u 2020. godini nije izdvajao novac iz budžeta za NVO koje se zalažu za prava žena, udruženja koje se bave prvenstveno osnaživanjem žena i/ili rodnom ravnopravnošću. Dodatno, ispitanici navode da se Visoko ne razlikuje od drugih lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini gdje se živi u izuzetno patrijarhalnom društvu u kojem se stigmatizira svaka ambicija žene u bilo kojem pogledu te je ženama mnogo teže da dođu do bilo koje pozicije nego muškarcima.

Kada su u pitanju projekti u sferi rodne ravnopravnosti, UŽ ”Mozaik” Visoko uz finansijsku podršku Gradske uprave Visoko, GNRC Bosna i Hercegovina i GNRC Arigatou International realiziralo je projektne aktivnosti “Socijalno i ekonomsko osnaživanje žena kroz okupacionu terapiju”. Ovo su aktivnosti su imale za cilje da pruže priliku ženama da uz druženje rade na jačanju svojih životnih vještina i kapaciteta. Prva radionica je održana 2022. godini u cilju očuvanja mentalnog zdravlja žene na temu ”Kako se izboriti sa svakodnevnim stresom”.

U gradu Visoko postoji jedno žensko udruženje pod nazivom Udruženje „Aktiv žena Donje Moštre“ Visoko, koje podržava osnaživanje žena. Ipak jedan od najvećih problema s kojim se susreću jesu prostorije samog udruženja, na šta je skrenuta i pažnja trenutnom Gradonačelniku koji je rekao da će riješiti taj problem kako bi i sam rad Udruženja biti bolji i kvalitetniji. i podržati sve ostale projekte Udruženja. Visoko u svakom slučaju treba u budućnosti još više finansijskih sredstava planirati za projekte rodne ravnopravnosti i zajedno sa NVO sektorom na svojoj lokalnoj zajednici uključiti se u realizaciju još više projekata.

Nadalje, fondacija CURE, Fondacija za osnaživanje žena i Udruženje „Aktiv žena Donje Moštre“ Visoko organizirale su protekle godine okrugli stol gdje je naglašena važnost podrške lokalnih institucija i saradnje nevladinih organizacija kako bi se poboljšali uvjeti života u Visokom s posebnim fokusom na manjinske i marginalizirane grupe žena. Okrugli sto realiziran je u okviru projekta “Zagovaranje za ženska prava”, koji finansira Evropska unija. Skup je bio namijenjen članicama Udruženja „Aktiv žena Donje Moštre“ iz Visokog i njihovim saradnicima/cama, predstavnicima/cama lokalnih institucija kao što su predstavnici/ce općine, zdravstva, centra za socijalni rad, zavoda za zapošljavanje i predstavnicima/cama nevladinih organizacija. Cilj skupa bio je ostvarivanje dijaloga između institucija na lokalnom nivou i organizacija civilnog društva čiji su fokus djelovanja ženska prava kako bi se ostvarili preduvjeti za saradnju i zajednički rad na implementaciji postojećih mehanizama i zakonskog okvira za ostvarivanje ravnopravnog tretmana i prava na život bez diskriminacije svih manjinskih i marginaliziranih grupa.

Drugi problem lokalne zajednice, koji ističe nevladin sektor, jeste problem nasilja u porodici i činjenica da nema dovoljno podrške za žrtve nasilja. Predstavnici policije i Centra za socijalni rad iznijeli su podatke o tome da je u posljednjih godinu dana zabilježen povećan broj prijava slučajeva nasilja nad ženama, za razliku od ranijih godina. MUP i Centar za socijalni rad rade mnogo na tome, ali još mnogo stvari potrebno je dovesti u red. Kada se izradi Gender akcioni plan trebalo bi postati jasnije kako pristupiti tom problemu. Neophodno je rješavati uzroke nasilja i to da li je do nasilja došlo zbog ekonomske nestabilnosti, psiholoških problem ili je u pitanju patrijarhalno shvatanje života da žene moraju slušati kako drugi kažu.

Strateški dokumenti Grada ne predstavljaju rodno-disegrirane podatke, te razlike u zastupljenosti muškaraca i žena unutar određenih kategorija obrazovanja nisu poznate. Kada je u pitanju struktura zaposlenih, poznato je da je učešće žena veće što je viši nivo obrazovanja, dok je približan broj nezaposlenih žena i muškaraca. Kada su u pitanju ekonomija brige i neformalna ekonomija, dosta više tereta o brizi djece, starijih i o porodici nose žene, posebno u urbanim dijelovima Grada. Dodatno, kada je u pitanju spolna struktura u službama, Visoko je prvo rangirano u Federaciji BiH sa 83,3% žena na rukovodećim pozicijama službi. Ipak, udio žena članica vijeća/skupština iznosi tek 14,3%, te je zastupljenost žena na rukovodećim poziciji klubova odbornika/vijećnika, 16,7%. Visoko je jedno od dvije jedinice lokalne samouprave koje je u posljednje četiri godine imalo ženu na poziciji gradonačelnice/načelnice. Tačnije rečeno, na čelu Grada Visoko osam godina je bila žena (2012. – 2020.).

Čista voda i sanitarni uslovi     

Grad Visoko čini 88 naseljenih mjesta, sa 26 mjesnih zajednica. Iako je prostornim planom utvrđeno 136 izvora vode, u Visokom se ne može govoriti o bogatstvu kvalitetnom pitkom vodom ukoliko se ne uradi nešto više na zaštiti izvorišta, podzemnih voda i vodotoka od zagađenja. Za početak, potrebno je riješiti pitanje odvodnje otpadnih i oborinskih voda, jer se kanalizacioni sistemi ulijevaju direktno u vodotoke.

Na teritoriji općine Visoko, trenutno egzistira organizovan gradski vodovodni sistem, koji obuhvata prostor uže urbane zone i pojedinih prigradskih naselja i urbanih područja, sa organizovanim upravljanjem kroz rad Javnog komunalnog preduzeća „Visočica“ Visoko. Tačnije rečeno pokrivreno je 60% teritorije Grada Visoko – 5.100 domaćinstava i 600 privrednih subjekata, od čega je 720 u prigradskim mjesnim zajednicama. Ovo glavno izvorište locirano je oko pet kilometara uzvodno od grada, uz rijeku Fojnicu. Ostali prostor snabdijeva se iz lokalnih vodovodnih sistema, koji nisu u sistemu javnog preduzeća.

Većina vodovoda je građena prije 30 ili 60 godina, pa su zbog lošeg, neadekvatnog održavanja i starosti prisutni veliki gubici vode. A problem je i nedostatak vode u određenim periodima u toku godine. Kontrola vode za piće na lokanim vodovodima nije u domenu rada Javnog preduzeća, a od samih korisnika je zapostavljena.

Organizirani sistem prikupljanja i odvodnje otpadnih voda na teritoriji općine Visoko se sastoji od kanalizacionog sistema sa glavnim i sekundarnim kolektorima i opslužuje u prosjeku 75% gradske populacije. Ukupna dužina postojećih glavnih vodova sa kanalizacionom mrežom iznosi oko 19 km. Ipak, komunalne i industrijske vode se ne zbrinjavaju i ne prečišćavaju, pa uz nedostatak kanalizacionih sistema zagađuju se vodotoci, zemljišta i podzemne vode. A zagađenje podzemnih voda može uzrokovati zagađenje vode za piće. Uži urbani dio grada ima kanalizacionu mrežu za otpadne i fekalne vode, ali je ona stara i dotrajala, zbog čega se dešavaju curenja iz cijevi, koja opet utiču na okoliš.

Pristupačna energija iz čistih izvora    

Obzirom da se na nivou države prosječno 60% električne energije proizvede iz termoelektrana na ugalj, što uzrokuje visoke emisije stakleničkih plinova, podaci za Grad Visoko ne pokazuju neku drugu sliku. U Visokom, kao na drugim mjernim stanicama u BiH, evidentiraju se izuzetno visoke, po zdravlje opasne koncentracije lebdećih čestica. Mjerna stanica u Visokom počela je sa radom 2019. godine. Opremljena je uređajem za praćenje sumporvodonika zbog emisija iz obližnjeg postrojenja za obradu kože, i prva je stanica te vrste u Federaciji BiH. Mjerenja su pokazala redovna prekoračenja graničnih vrijednosti, dok se mjerenja benzena, uzorkovanje i analiza benzopirena, uzorkovanje i analize sastava lebdećih čestica ne vrši.

Kada je u pitanju snabdijevanje električnom energijom, cjelokupna općina Visoko je priključena na mrežu JP „Elektroprivreda BiH“. U poslijeratnom periodu izvršena je značajna sanacija i izgradnja nove elektro-energetske infrastrukture koja još uvijek traje. U narednom periodu očekuje se dalja izgradnja, koje će doprinijeti još kvalitetnijem i urednijem snadbjevanju potrošača električnom energijom. Sveukupno snabdjevanje električnom energijom na području općine je uredno i dobro.

Grad Visoko nema izgrađen sistema daljinskog grijanja, stanovništvo koristi plin i tradicionalne individualne, decentralizirane izvore zagrijavanja. Ipak, lokalna vlast, se potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika 2019. godine opredjelila da će, u skladu sa zahtjevima Evropske unije, raditi na dekarbonizaciji, energijskoj efikasnosti, i smanjenju emisija CO₂, u cilju povećanja otpornosti na djelovanje klimatskih promjena.

Grad Visoko na svom području raspolaže sa značajnim potencijalima obnovljivih izvora energije. Kao najznačajniji se može izdvojiti hidropotencijal rijekа na području grada. Ovaj potencijal nije dovoljno iskorišten, te se u narednom periodu očekuju značajnija ulaganja u ovoj oblasti. Na prostoru grada Visoko, na rijekama Bosni i Fojnici, moguće je izgraditi značajan broj malih hidroelektrana (MHE). Urađena je predstudija opravdanosti izgradnje 4 MHE elektrane na rijeci Bosni i to tri kapaciteta od približno 8 MW i jedna kapaciteta 4 MW, kao i predstudija opravdanosti izgradnje 4 MHE na rijeci Fojnici, na području grada Visoko, kapaciteti ovih MHE su tri snage 2 MW i jedna snage 1 MW. Ipak, s obzirom da je Predstavnički dom Parlamenta FBiH u aprilu 2020. usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o zabrani gradnje MHE, Grad Visoko za sada ne planira graditi MHE na pomenutim rijekama.

Što se tiče ostalih obnovljivih izvora energije, za sada je izgrađena samo jedna vjetroelektrana „Moštre 1“, te se također planira istraživanje mogućnosti izgradnje još jedne vjetroelektrane. Ovo je, ujedno, prva vjetroelektrana u Federaciji koja je puštena u rad 2013. godine. Uz planiranje istraživanja mogućnosti gradnje još jedne vjetroelektrane, ostali projekti koji se tiču obnovljivih izvora energije trenutno su u početnim, planskim, fazama, kao što su: izgradnja manjih fotonaponskih elektrana, proizvodnja okolinski prihvatljivih goriva korištenjem šumskog otpada i ostataka, te poljoprivrednog otpada i ostataka, izgradnja solarnih ćelija za grijanje zgrada i sanitarne vode za potrebe domaćinstava i industrije, i izgradnja malih hidroelektrana. Tačnije rečeno, trenutno je u pripremi gradnja sedam manjih fotonaponskih elektrana ukupne priključne snage cca 300 kW koje su planirane za izgradnju na krovovima postojećih građevinskih objekata ili kao slobodnostojeće na zemlji. Također, Prostornim planom (2014 – 2034) je predviđena proizvodnja okolinski prihvatljivih goriva korištenjem šumskog otpada i ostataka, te poljoprivrednog otpada i ostataka – biomase.

Dostojanstven rad i ekonomski rast    

Prema procijenjenim podacima, trenutno na području grada Visoko živi 39.938 stanovnika. Od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva od 15 do 64 godine je oko 26.300, te je krajem 2022. godine u Gradu broj zaposlenih iznosio 10.511 (žene 4.783) sa neto platom oko 797 KM, dok je evidentirani broj nezaposlenih bio 5.732 (3.378 žene). Visoko je u 2021. godini prema podacima Federalnog zavoda za statistiku imali i najnižu prosječnu platu u kantonu. Od ukupnog broja nezaposlenih najviše ih je u dobnoj skupini od 36 do 55 godina, u kojoj prednjači broj nekvalifikovanih i kvalifikovanih radnika. Značajan broj nezaposlenih je i u skupini od 21 do 35 godina, gdje je ponovo dominantan broj onih u skupini kvalifikovanih i nekvalifikovanih, ali i radnika sa srednjom stručnom spremom.

Udio radno sposobnog stanovništva u ukupnoj populaciji je oko 66%. Visoko je drugo po broju nezaposlenih u kantonu u 2022. godini. Ipak, na osnovu informacija iz Biroa za zapošljavanje Visoko se može konstatovati da je stvarni broj nezaposlenih manji, s obzirom da da je veći broj nezaposlenih na evidenciji zbog korištenja beneficija (zdravstvenog osiguranja, dječjeg dodatka, poreskih olakšica i sl.). Također, značajan dio radno sposobnog stanovništva u Općini spada u neaktivno stanovništvo.

Ipak, mnogi ispitanici navode da je Biro za zapošljavanje ustvari biro evidencija, gdje nema komunikacije između biroa i poslodavaca u smislu kad se nekoj osobi ponudi jedan ili drugi posao, a on to ne prihvati da ga oni onda brišu s evidencije. Jedan privrednik navodi da je nekad davno bio u potrazi za vozačima i da su dobili spisak sa biroa gdje je bilo 30ak nezaposlenih osoba i koga god su kontaktirali njegovo je bilo ili da radi nešto privatno ili da se sprema na par mjeseci do Slovenije, itd. Tačnije rečeno, Biro ne vodi evidenciju i mnogo ljudi na birou ustvari ne traži posao.

Najbrojnija zanimanja sa visokom stručnom spremom na evidenciji nezaposlenih su: pravnici, ekonomisti, socijalni radnici, politolozi, i profesori bosanskog jezika. Pregledom zanimanja nezaposlenih mladih osoba od 15 do 30 godina uočava se najveći broj u kategoriji radnika za jednostavne poslove, zatim frizera i ekonomskih tehničara. Privrednici navode da je posebno posljednjih godina teško doći do stručnog kadra. Ono što se također dešava jeste da ima dosta prekvalifikovanih ljudi za neke pozicije zbog čega nisu firme u mogućnosti da im ponude zaposlenje, a posebno i što je dosta mladih ljudi završilo neke fakultete koji ne odgovaraju onome što firme traže i sl. Dodatno, navodi se da trenutno mnogo radnika nedostaje u ugostiteljstvu nedostaje, te su neki vlasnici primorani da zatvaraju objekte jer nema radnika. S druge strane, zbog manjka kvalifikovanih radnika, preduzetnici sada koriste uvoznu radnu snagu. Ispitanici navode da se Turska najviše traži, a tu je i Nepal, Indija, Bugarska. Pokazalo se da ta iznajmljena radna snaga podiže produktivnost 30% u svakoj firmi, jer kako ispitanik navodi „naši radnici mislie da su nezamjenjivi, pa sad kad se pojavila ova nova radna snaga i zamjena bolje rečeno i oni su se uozbiljili i mnogo bolje rade“.

U prosjeku, novoprijavljeni na evidenciju zaposlenje čekaju oko tri godine, a na posao najkraće čekaju nezaposleni sa visokom stručnom spremom, dok najduže čekaju nekvalifikovani radnici. Struktura nezaposlenih je nepovoljna, zbog velikog broja nestručnih osoba, a nepovoljna je i starosna struktura nezaposlenih gdje su dominantni oni u punom radnom kapacitetu – od 21 do 35 godine, kao i oni koji su višak kao posljedica deindustijalizacije – stariji od 45 godina.

Velika i rastuća nezaposlenost stanovništva, posebno žena i mladih, rastuća nezaposlenost obrazovanog stanovništva, nizak stepen finalizacije u djelatnostima privrede i poljoprivrede, problem vodosnabdijevanja i neriješeno pitanje odlaganja otpada, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nizak budžet po glavi stanovnika, nedovoljan broj i kapacitet mehanizama i instrumenata za ostvarivanje prihoda iz turizma, samo su neki od izazova na tržištu rada ovog Grada.

Izražena je migracija stanovnika, negativan migracioni saldo, je prisutan u Visokom kao i u ostatku BiH, ali i svijetu. Pri iseljavanju blago prednjači muški dio populacije, i to uglavnom kako navode ispitanici – radno sposobni muškarci, što se u konačnici ogleda i u smanjenju sposobne radne snage na teritoriji Grada. Nažalost nema zvaničnog registra koji prati odlazak ljudi u inostranstvo s obzirom na činjenicu da se vrlo mali broj odjavljuje sa mjesta prebivališta u Visokom. Odnedavno, pored mladih, odlaze i starije generacije, odnosno porodice sa djecom, uključujući i situirane osobe koje nemaju niska primanja. Pa je tako u posljednjim godinama novac postao sve manji motiv za odlaska stanovništva, već su prije loše zdravstvo i druge javne usluge, te kompletna neizvjesnost u državi i budućnost za djecu postali glavni razlog za migraciju.

Ipak, s obzirom na lokaciju Visokog i njegovu blizinu Sarajevu i Zenici, ispitanici navode da sugrađani ukoliko ne uspiju pronaći zaposlenje u Visokom, isto uspijevaju pronaći u susjednim gradovima, primarno u Sarajevu, tako da migracije nisu toliko izražene u Visokom kao u nekim recimo pri graničnim područjima BiH, ali je to definitivno jedan od problema s kojim bi se trebali ozbiljnije suočiti organi naše države. Dodatno, ispitanici navode da su migracije danas manje izražene nego vremenski period prije COVID-19, koji je promijenio čitavu koncepciju, a onda su privredni subjekti shvatili da moraju izdvojiti određena finansijska sredstva za povećanja plata kako bi održali svoju proizvodnju i plate su prilično povećane, a i ljudi koji su migrirali shvatili su da nije baš jednostavno ni u stranoj zemlji. Ispitanik navodi da zna određen broj ljudi u Visokom koji su otišli vani i kad su vidjeli šta sve trebaju tamo platiti, gdje spavaju i koliko je sve skupo da su se vratili i vratili se u firme i tražili da se vrate ponovo na ta radna mjesta.

Svi ispitanici ističu da kad su u pitanju doprinosi, porezi za zaposlene radnike, iste treba smanjiti i da se da malo prostora privrednicima kako bi po osnovu tih sredstava poboljšali uslove rada. Nadalje, mnogobrojne firme imaju loše uslove rada. Ne samo u pogledu plata, već po pitanju izgleda samog radnog prostora i sl.

Ispitanik navodi da su se mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi Federalni zavod za zapošljavanje, dakle, mjere koje se provode sa federalnog nivoa pokazale zaista dobre, i to posebno mjere sufinansiranja i samozapošljavanja za poslodavce. Lokalna vlast je poprilično pasivna kada je u pitanju tržište rada. Aktivne mjere zapošljavanja odnose se uglavnom na one dodjele od strane Vlade kantona ili stranih donatora. Najrecentnije primjer sredstava obezbijeđen od strane Grada je podrška biznisu na godišnjem nivou koje ja iznosila 180.000 KM. Na ovaj način je podržano otvaranje 12 novih biznisa koje su pokrenule mlade osobe (mlađi od 35 godina). Također, pružena je podrška ženama koje su registrovale obrt u 2020. i 2021. godini, riječ je o ukupno 78 obrta. Nadalje, podrška je pružena i svim obrtima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom i to za oko 180 obrta.

Iz gradske uprave navode da je u posljednje dvije godine preko 20 start-upa finansirano i oni su pokrenuti i jako dobro rade na području grada. To su mladi ljudi koji donose nove ideje i svježinu i samim time inovacije u radu i javna uprava odnosno gradska uprava sa svojim javnim sektorom je uvidjela da ti ljudi zaista mogu pomoći generalno i javnoj upravi i javnom sektoru u unapređenju određenih stvari.

Nadalje, kada je u pitanju saradnja Grada sa međunarodnim donatorima, 2022. godine, uspostavljen je projekat „Visoko – Brend poduzetništva“ koji se realizuje u okviru projekta “COVID-19 Investment Response” – EU4Business Recovery koji finansiraju Evropska Unija i vlada Savezne Republike Njemačke, a realizuju GIZ, MOR i UNDP. Cilj ovog projekta je poboljšanje lokalne privrede kroz novu generaciju poduzetnika koji spajaju tradiciju i inovativnost u profitabilne poslove i bolje uslove rada za sve. U okviru Projekta objavila su se do sada četiri javna poziva za učešće u Programu podrške poduzetništvu na području grada Visoko, koja uključuju i tehničku i finansijsku podršku. Pravo učešća imale su sve osobe koje se nalaze na evidenciji JU Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona – Biro rada Visoko, a koje žele pokrenuti vlastiti posao na području grada Visoko. Jedan od poziva se i odnosio na nezaposlene žene, koje planiraju pokrenuti poslovnu djelatnost da se prijave za učešće.

Uslijed nedostatka radne snage u metalnoj industriji, Grad je bio i učesnik projekta “3E” – „Together in Education for Employability and Employment“ (Zajedno u obrazovanju za zapošljivost i zapošljavanje) koji se realizirao u okviru IPA II Programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014 – 2020. Njegov glavni cilj je bila podrška zapošljavanju i povećanju mogućnosti zapošljavanja na području mačvanskog okruga u Srbiji i Ze-Do kantona u BiH. S tim u vezi, Grad Visoko je osnovao svoje partnerstvo za zapošljavanje i razvio svoj lokalni akcioni plan zapošljavanja koji će specifičnim mjerama doprinijeti smanjenju nezaposlenosti na području Grada Visoko u narednim godinama. Na osnovu ciljeva utvrđenih u Lokalnom akcionom planu zapošljavanja Grada Visoko 2021-2024. godine, a u okviru ovog projekta, Grad je 2022. godine raspisao tri javna poziva za nezaposlene osobe za obuku 3D štampanja, obuku na CNC mašini i obuku za zanimanje zavarivač. Kao rezultat, 30 nezaposlenih lica, sa područja Grada i okoline, stekli su neophodna znanja i vještine koje su tražene u lokalnim preduzećima, te time otvorili vrata za lakše pronalaženje posla.

Dodatno, 2023. godine je Ze-Do kanton objavio Javni poziv nezaposlenim osobama sa područja Kantona za učešće u realizaciji programa sufinansiranja obrazovanja odraslih za potrebe tržišta rada Ze-Do kantona u 2023. godini. Programom je predviđena obuka i zapošljavanje 35 nezaposlenih osoba sa evidencije JU Službe za zapošljavanje ZDK, za zanimanja zavarivač, CNC – operater, obrađivač plastike, i šivač. Specifični cilj Programa je podsticanje osoba prijavljenih na evidenciji nezaposlenih na području Kantona na uključivanje u neformalne programe obrazovanja odraslih u svrhu zapošljavanja.

Ipak, bitno je naglasiti da je grad Visoko prva lokalna zajednica u BiH implementirao aplikaciju – ”Biro App”, koja besplatno povezuje poslodavce i osobe koje traže posao. Upravo sa nastojanjem da se prevaziđu negativni efekti pandemije na stanje u privredi, gradska administracija Visokog provela je IT servis u obliku aplikativnog rješenja, koje ima za cilj jednostavno povezivanje ponude i potražnje na tržištu rada. Putem ove aplikacije se stanovnici Visokog mogu na jednostavan, transparent i besplatan način informisati o otvorenim oglasima za posao. Cilj aplikacije je stvaranje povoljnih uslova za povećanje kompetitivne prednosti kompanija sa jedne strane, kao i olakšavanje pristupa tržištu rada građanima sa druge strane, a kroz omogućavanje bolje međusobne povezanosti i bolje komunikacije.

Dodatno, Visoko, kao i većina drugih jedinica lokalne samouprave, u mnogim slučajevima nema problem sa nedostatkom posla, već sa nedostatkom kvalitetnih, odgovarajućih kadrova. Neophodno je postojećoj radnoj snazi omogućiti kontinuiran razvoj profesionalnih znanja i vještina kako bi se pratili svjetski trendovi i potrebe tržišta rada, te postojećoj nezaposlenoj radnoj snazi ponuditi mogućnosti do- i prekvalifikacija u skladu sa potrebama lokalnih poslodavaca. U tu svrhu Visoko već neko vrijeme provoditi aktivnosti na programima prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u tijesnoj saradnji sa lokalnim firmama i poslodavcima na čijim se radnim mjestima može vršiti praktična obuka. U prethodnom periodu Visoko je imalo programe stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije radnika u koje je uključila privredna društva sa područja općine Visoko i to: Prevent Visoko, Alma Ras d.o.o. Visoko, Sinerga d.o.o. Visoko, D&U Company Visoko koji su rađeni u saradnji sa USAID Sida GOLD projektom. Tačnije rečeno, u saradnji sa Mješovitom srednjom školom “Hazim Šabanović“ iz Visokog, u prethodnom periodu razvijen je program obuke u neformalnom obrazovanju za sticanje znanja i vještina za posao obućara nakon čega su kandidati prošli kroz proces obuke. Nakon što je završena obuka, u stalni radni odnos u firmi Company D&U primljene su 63 osobe. Također, kroz dokvalifikaciju i školovanje, kao dio projekta implementiranog u Visokom zaposleno je 80 osoba u Prevent BH, što ukupno čini 143 nova radna mjesta.

Ispitanik iz privatnog sektora navodi da je Grad već započeo projekat prekvalifikacije radnog osoblja podsticanjem otvaranjem novih obrta ili nekih malih biznisa i time će se stvarati znači kako infrastruktura znači da veći privredni subjekti mogu iskoristiti neke manje obrtnike i sl.za svoj proizvodni pogon ili za nabavku nekih sirovina, a tako će se i oplemeniti Grad sa novom radnom snagom koja će ovdje ostati i koja će biti zadovoljna da ostane u Visokom da radi i da gradi svoju porodicu i svoj život. Također, grad Visoko je već započeo jedan projekat usmjeravanja učenika da upišu određene smjerove u srednjoj školi, pa je tako bio jedan novi smjer koji se ticao baš poljoprivrede i turizma, gdje su uložena određena sredstva za opremanje kabineta, postavljanje npr. određenog plastenika za praktičnu nastavu i sl. gdje su se djeca zainteresirala da upišu, te smjerove a kako bi smo pomogli našoj privredi da ti kadrovi koji izađu iz škole mogu biti odmah sposobni za rad bez odlaska na fakultet.

Dodatno privrednici navode da je pristutna i siva ekonomija, tj. nelojalna konkurencija prodaje na društvenim mrežama i na ulicama koja je velika opstrukcija privredi. To niko ne kontroliše niti kažnjava. Neki privatnici su probali skrenuti pašnju na to i obratiti se vlastima, ali nije ostvaren neki rezultat. Smatraju da bi se to moralo riješiti institucionalno i da bi trebali biti neka služba koja se bavi time.

Industrija, inovacije i infrastruktura   

Visoko je grad poznat po jako vrijednim ljudima. Grad Visoko ima veliki privredni sektor i odlične predispozicije za ekonomski razvoj s obzirom na geografski položaj, prometnu povezanost, raznovrsne prirodne resurse, dugogodišnje iskustvo u kožnoj, tekstilnoj i prehrambenoj industriji kao i trgovini, te tradicionalno razvijen poduzetnički duh. S tim u vezi, što se tiče nosioca privrednog razvoja Grada Visoko, zastupljena su privredna društva koja se bave proizvodnjom kože i kožnih proizvoda, pakovanjem i preradom prehrambenih proizvoda, proizvodnjom tekstila i tekstilnih proizvoda, proizvodnjom građevinskog materijala, i metaloprerađivačka i drvna industrija, kao i onih u sektoru auto-industrije. Većina ispitanika smatra da je trenutno najdominantnija industrija u Gradu koja se rame uz rame prati, poljoprivreda i turizam.

Dominantna su mala i srednja preduzeća – proizvodna, trgovačka i uslužna – koja su dio poslovne (industrijske) zone. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku iz 2022. godine, na teritoriji Grada Visoko poslovalo je 957 pravnih osoba, 546 jedinica u sastavu i 1.659 obrta. U Visokom su registrovane i četiri poljoprivredne zadruge (ZZ“Visoko“, Opća poljoprivredna zadruga „Ide-al“ poljoprivredna zadruga „Moštre“ i Opća poljoprivredno proizvodno-uslužna zadruga „Bios“) te devet udruženja iz oblasti poljoprivredne proizvodnje. Nosioci razvoja poljoprivredne proizvodnje su slijedeća pravna lica: “Suša commerce“d.o.o.Visoko, „Brovis“d.d. Visoko, PPUZ „Bios“ p.o. Visoko, „Fruti-Funghi“ d.o.o. Visoko, „VoćarPiramida“d.o.o. Visoko te opća zadruga „ Ide-al“ Visoko. Ipak, jedan ispitanik navodi da Visoko ima „tri industrijske zone“, ali da to ustvari nisu industrijske zone. Prijašnja lokalna vlast, je odabrala nekoliko njiva koje su u vlasništvu 50 ljudi sa čudnim parcelama i oni su odlučili da će to biti „industrijska zona“. Unutar tih industrijskih zona, ne postoje put, infrastruktura, energenti struja, plin, nema nikakve podrške.

Uspješan rad preduzeća u Visokom zasniva se na dugotrajnoj tradiciji i kvalificiranim ljudskim resursima. Visoko je oduvijek bilo grad zanata, od kojih su neki uspjeli opstati i do danas, kao kožarski zanat, proizvodnja čibuka, češljeva, drvenih kutija, ćupova i sl. Na području Grada postoji značajan broj industrijskih i privrednih objekata i postrojenja od kojih je potrebno izdvojiti “Pogon Elektroprenosa”, IGM Visoko, pogoni firme “Prevent“, Asfaltgranja , “Brovis”, “VISPAK”, “Kent-Elit”,”RAMPART”, te niz drugih privatnih firmi i preduzeća. Isto tako postoji određen broj firmi i preduzeća koja se gase i dolazi do otpuštanja radnika što utiče na izražavanje nezadovoljstva kod građana i predstavlja jedan od mogućih uzroka incidentnih situacija i protesta bivših uposlenika KTK Visoko i Velepromet Visoko.

U gradu Visoko locirane su četiri poslovne zone različitih namjena koje su proizvodno-trgovačkog karaktera. S obzirom na privrednu strukturu Grada Visoko, gdje dominiraju mala i srednja preduzeća, ona su dominantna i u poslovnim zonama. To su proizvodna, trgovačka i uslužna preduzeća. Poslovne zone u Visokom su Ozrakovići, Čekrekčije, Kula Banjer i Topuzovo polje. U svim zonama postoji mogućnost priključka na sve oblike komunalne infrastrukture (voda, struja, plin…). Sve parcele unutar zona su u privatnom vlasništvu, s tim da na svim parcelama Grad ima pravo raspolaganja pošto se lokalitet nalazi u obuhvatu urbanističkog plana grada, tako da Grad ima prvenstveno pravo kupnje. Djelatnosti koje su dozvoljene u poslovnim zonama su one koje svojim radom ne utiču na čovjekovu okolinu, kao što su: trgovina, proizvodnja, prerada, uslužne djelatnosti. Dodatno, poslovna zona Topuzovo Polje ujedno je slobodna (bescarinska) zona koja je kao pravni subjekt formirana 1997. godine. S tim u vezi, logistička infrastruktura i potencijali za greenfield i brownfield investicije u slobodnim zonama su potencijali za razvoj skladišne distribucije i logistike u Gradu. Ipak, pomenute industrije su ujedno i jedan od zagađivača u lokalnoj zajednici, posebno kada je u pitanju očuvanje vodnog svijeta. Svijest o očuvanju okoliša i održivoj i odgovornoj proizvodnji u lokalnoj zajednici može biti dodatno ojačana.

Ipak, shodno svemu navedenom, grad Visoko je pogodno tlo za rast investicija. Mogućnosti za investiranje u postojećim poslovnim zonama su odlične. Investitorima bi također zanimljivi i iskoristivi mogli biti neiskorišteni potencijali u poljoprivredi, naročito organskoj.

Upravo, kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, povoljni su prirodni uslovi za proizvodnju voća, povrća, mesa, mlijeka i mliječnih prerađevina. Ono što čini ograničavajući faktor u razvoju poljoprivrede su usitnjene parcele koje su obično na različitim lokacijama te neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Ipak, poljoprivredna proizvodnja u Visokom ima trend rasta u posljednjih nekoliko godina. Prema socio-ekonomskim pokazateljima za 2021. godinu, Visoko ima 8,6% neobrađenog zemljišta, što ga svrstava u lokalne zajednice sa manjim postotkom neobrađenog zemljišta. Podignuto je do 150 ha intenzivnih zasada voća, a trend proizvođača povrća je proizvodnja u plastenicima. Otprilike, 1/3 poljoprivrednog zemljišta čine oranice i bašte koje spadaju po upotrebnoj vrijednosti u najkvalitetnije zemljište. Kvalitetno zemljište i blizinu rijeke stanovništvo moštranskog, dobrinjskog i radovljanskog područja koristi za proizvodnju povrća. Kada je u pitanju podrška ovom sektoru, lokalna vlast je 2022. godine objavila Javni poziv za odabir korisnika podrške za proljetnu sjetvu po Programu utroška sredstava iz Budžeta Grada Visoko za podršku poljoprivredi za 2022. godinu radi dodjele finansijske pomoći za proljetnu sjetvu za kupljeni sjemenski, sadni material i mineralna gnojiva.

Nadalje, na području Visokog proizvode se mlijeko i mliječni proizvodi, meso i mesni proizvodi od goveda i peradi, mlinski i pekarski proizvodi, razne tjestenine, stočna hrana, sokovi raznih vrsta, voće i povrće konzumno i za preradu, med i proizvodi od meda, šumsko voće i povrće i drugi poljoprivredno-prehrambeni proizvodi. Ipak, uslijed nedostatka ili nemogućnosti pronalaska posla u svojoj struci ili nekoj drugoj, bavljenje poljoprivrednom djelatnošću predstavlja alternativu za rješavanje egzistencijalnih pitanja mladih. U posljednje četiri godine broj mladih koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom povećao se za više od 50%. Prema stepenu obrazovanja najviše je mladih koji se bave poljoprivredom sa završenom srednjom školom (235), zatim sa osnovnom (55), sa fakultetom (19), mlade osobe sa nezavršenom osnovnom školom (16), i sa završenom višom školom (11).

Kada je u pitanju prehrambena i prerađivačka industrija pojedini visočki brendovi prepoznatljivi su širom svijeta, što otvara mogućnosti dodatnih investicija i ulaganja u ovu industriju. Jedan od poznatijih je „Zlatna džezva“ kompanije Vispak d.d. Visoko. Prepoznate su i firme koje se bave proizvodnjom mesnih prerađevina, pilećeg mesa i suhomesnatih proizvoda. U Visokom se suho meso i sudžuk tradicionalno prave od pedesetih godina.

Kada je u pitanju ratarstvo, evidentno je povećanje proizvodnje krmnog bilja – silažnog kukuruza, kao i proizvodnja povrća u zatvorenom prostoru. Općina Visoko zauzima vodeću poziciju u Kantonu po zasijanoj djetelini, krompiru, grahu, paprici i nudi investicione mogućnosti u ratarstvu. Za sektor voćarstva, Grad ima vrlo povoljne hidrogeološke uslove za sadnju maline. Te je u posljednjih nekoliko godine zasnivanje voćnjaka krošnjastog voća u stagnaciji, a sve veće interesovanje je za proizvodnju maline. Također, peradarska proizvodnja i pčelarstvo imaju na području općine Visoko trend rasta. U pogledu proizvodnje suhomesnatih proizvoda u BiH tradicionalno posebno mjesto zauzimaju suho meso i sudžuka koji dolaze sa područja Visokog. Proizvodnja suhomesnatih proizvoda u Visokom ima značajan, ali neiskorišten potencijal za proširenje proizvodnje, povećanje zaposlenosti i povećanje plasmana što će doprinijeti evropskoj i svjetskoj prepoznatljivosti već etabliranog brenda visočke pečenice i sudžuke. U Visokom se stotinjak porodica bavi ovim poslom, a kvalitet i ukus proizvoda zavise od ishrane goveda, pripreme mesa i drva koja se lože pri sušenju. Što se tiče samog napretka ovog sektora, Visoko je u proteklom periodu jako puno uradio. Prema riječima jedne ispitanice, Grad je brendirao visočku pečenicu i zaštitio je i samim tim omogućio ovim i manjim i većim proizvođačima da budu br.1 na tržištu. Jer sad se zna da postoji samo Visočka pečenica da nije ni jedna druga pečenica da su sve ostale kopije te pečenice.

Tekstilna i kožarska industrija imaju duži niz godina značajno učešće u privrednoj strukturi na Grada. Njihovi proizvodi, zbog zavidnog kvaliteta, plasiraju se na zahtjevno evropsko tržište. Socijalni aspekt ove industrijske grane je izuzetno značajan za Grad, jer zapošljava veliki broj radnika, koji su generalno niže kvalifikacijske strukture, koje uglavnom čini ženska radna snaga, sa velikim udjelom ličnog rada, u kojoj je cijena tog rada manja nego u drugim granama prerađivačke industrije. Najveći izvoznik u BiH po konsolidovanim rezultatima poslovanja već niz godina zaredom je Prevent BH d.o.o. Visoko koji sarađuje sa renomiranim svjetskim proizvođačima u autoindustriji kao što su Volkswagen, Audi, Škoda, Seat, BMW, PSA grupacija, Renault. Dodatno, jedan ispitanik navodi kako je jedna od prepreka u ovom sektoru, nemogućnost izvoza svježe kože, i nemogućnost izvoza kože namijenjene za ljudsku upotrebu, od koje se proizvodi kolagen i želatin, što je jako popularno trenutno u svijetu, ali nažalost u BiH nemamo te certifikate, nemamo te standarde i tako ne možemo da izvozimo iz BiH tu kožu.

Metaloprerađivačka, građevinska i drvna industrija imaju dugu tradiciju i ostvaruju dobre poslovne rezultate. Tradiciji i uspješnosti drvnog sektora u Visokom doprinose šume kao izuzetan resurs koji privredne subjekte u ovom sektoru stavlja u pozitivnu poziciju u odnosu na konkurente na tržištu i jako dobro kotiraju na inostranom tržištu. Također, veliki broj građevinskih preduzeća posluje uspješno na području Grada Visoko.

U Visokom, osim iznimno važnih dijelova privrede prepoznat je i turizam kao strateška grana razvoja. Dobar geografski položaj, blizina glavnom gradu, dobra povezanost sa ostalim gradovima i regijama i ugodna klima od bitnog su značaja za promociju Visokog kao turističke destinacije. Rast turističkog prometa posljednjih godina, potvrđuje da je Visoko na putu da turizam postane aktivni generator razvoja privrede, a time i stvaranja novih radnih mjesta. U ovom gradu nalazi se šest nacionalnih spomenika BiH što govori o bogatom kulturno-historijskom naslijeđu i značaju ovog grada kroz historiju za cijelu BiH o kojoj govori historijski dokument “Povelja Kulina bana”, uz to prirodne ljepote, kultura i tradicija, turistička odredišta ukljućujući antičke i srednjovjekovne lokalitete i objekte, vjerske objekte, Zavičajni muzej, tzv. Bosanska dolina piramida neke su od zanimljivosti.

Ipak, dosta ispitanika je istaklo, da iako se Visoko smatra nekim turističkim gradom, da to ipak nije turizam zato sto turizam trenutno drže pojedinci, a lokalna zajednica ne ulaže dovoljno u turizam. Dosada je jedan pojedinac napravio jednu turističku atrakciju, a Grad nije bio sposoban da napravi jedan vozić, jedno šetalište, hotel, i sl. Gospodin Semir Osmanagić je napravio velik iskorak, ne samo za Visoko, nego već čitavu državu, ali nije podržan od strane države na način na koji bi to takav jedan projekt zaslužio. Dodatno, Visokom nedostaje turist info biro, koji kako ispitanici kažu – imamo, a nemamo. Turisti dođu i hodaju po ulici, ispituju gdje će.

Također, jedan ispitanik navodi, u posljednje vrijeme kako se razvija više turizam, to pozitivno utiče i na prehrambene kompanije u smislu povećane potrošnje proizvoda, povećanog broja novih konzumenata koji kad dođu u Visoko prvi put se susreću sa određenim proizvodima i ostaju zadovoljni, te nastavljaju sa korištenjem i konzumacijom tih proizvoda.

Lokalna vlast nastoji da ubrzala ekonomski razvoj Grada, te upravo razvojem industrijskih zona Grad želi da ostvari dodatno stimulativno djelovanje prema poduzetnicima, kako bi se u konačnici stimuliralo brži razvoj postojećih poduzeća i postiglo privlačenje direktnih stranih investicija. Lokalna zajednica nastoji konstantno jačati saradnju s privrednim subjektima. Iz gradske uprave navode da su u potpunosti korisnički orijentirani, i u svakom trenutku spremni da budu partner ulagačima i da im pruže svu potrebnu pomoć i podršku. Jedan od primjera jeste podsticanje proizvodnje maline koji Grad sprovodi kroz programom Razvoja savremene proizvodnje jagodastog voća na području Visokog u cilju zapošljavanja stanovništva u ruralnim područjima, a koji podrazumijeva organizaciju proizvodnje jagodičastog voća na dugoročnom nivou i apsolutno savremenim osnovama u svim segmentima. Nosilac ovog programa je kompanija „Frutti-Funghi d.o.o. Export-Import“. Proizvodi ove firme se izvoze u Italiju, Austriju, Njemaĉku, Francusku, Sloveniju i Tursku. Kompanija posjeduje najveću plantažu američke visokožbunaste borovnice na području BiH. Te je upravo ovaj program bio osmišljen tako da se razvoj proizvodnje plodova na području Grada Visoko bazira na lokalnoj produkciji sadnog materijala u okviru kompanije „Frutti-Funghi“ koja posjeduje rasadnički kapacitet u saradnji sa Gradom. Nakon produkcije sadni materijal je Grad dodjeljivao lokalnom stanovništvu, odnosno potencijalnim kooperantima kompanije, te time obezbijedio zagarantovan sistem otkupa i zapošljavanje lokalnog stanovništva, a lokalnoj kompaniji ojačali kapaciteti i obezbijedili konkurentnost na tržištu.

Kada je u pitanju konkretno šta učiniti za ekonomski razvoj, ispitanici smatraju da treba osnovati jednog poseban kutak za investitore. Da jedan investitor ne treba da kada uđe u zgradu Gradske uprave da traže informacije od četiri službe. Dakle da postoji jedna posebna kancelarija u kojoj će biti zaposlena dva do tri službenika koji će moći pružiti adekvatnu informaciju po pitanju građevinskih dozvola, po pitanju poreskih olakšica, po pitanju svih odluka na gradskom nivou koje regulišu privredno poslovanje, tako da bi to bilo od velikog značaja ne samo za strane već i za domaće investitore.

Lokalna vlast pokazuje popriličan interes da pomogne firmama iz realnog sektora da osiguraju primjetno deficitarnu radnu snagu, kao i da pruži bolje uslove života trenutnim kadrovima. Ipak, uglavnom su to prioriteti predstavljeni u lokalnim strateškim planovi po pitanju daljeg unapređenja poslovnog okruženja i ekonomskog razvoja, koji još uvijek nisu pokrenuti u stvarnosti. Finansijska podrška za firme u nastajanju je postojala i ogledala se u javnim pozivima, koji su prethodno spomenuti, od strane Grada kao dio projekta sa međunarodnim organizacijama. U saradnji sa stranim donatorima udružuju se sredstva, te se kreiraju posebne grant šeme koje se usmjeravaju ta razvoj preduzetništva, te Grad sudjeluje u istima. Dodatno, ispitanici su naveli da je u Gradu razvijeno poduzetništvo međutim zbog male frekvencije dolazaka ljudi koji nisu iz Visokog u samo Visoko, sve više i više se gasi taj poduzetnički duh jer su lokalne fime usmjerene prema velikim centrima.

Jedna ispitanica navodi da kad je u pitanju podrška prema privrednim subjektima, grad Visoko po svojoj nadležnosti i po budžetu pomažu u većem dijelu manje obrte i ove koji su deficitarni, koji su nam bitni da se razvijaju, a s druge strane prema nadležnosti kanton i federacija podržavaju malo veće privredne subjekte. Ipak, lokalna vlast pored grantova, treba da uvede i ostale olakšice privatnom skrotu. Na primjer, da se brže mogu dobiti određene dozvole, da postoje službenici koji preuzmu određeni predmet, pa ga oni vode da građani ne bi ste morali dolaziti nekoliko puta, da sami službenici prikupljaju određene dozvole sa drugih nivoa vlasti i sl.

Većina preduzeća u Visokom su izvozna preduzeća i uspješnost njihovog poslovanja prvenstveno ovisi od uvjeta na vanjskim tržištima, kao i općem poslovnomo kruženju na nivou BiH. Prema zvaničnim podacima, grad Visoko zabilježio je u 2020. godini, prosjek izvoza po stanovniku u iznosu od 8.005,17 KM, a uvoza 8.251,98 KM, na osnovu čega je treći najveći izvoznik po stanovniku u Kantonu. Ispitanici navode da je Visoko jedan od rijetkih gradova koji ima slobodnu bezcarinsku zonu i s time je to izvoznicima primamljivo zato što lakše mogu da upravljaju sa svojom robom i sličnim stvarima. Shodno tome, to je jedan od bitnih uslova koje pruža grad i privlači određene privredne subjekte.

Pandemija COVID-19 nesumnjivo je ostavila negativan uticaj i na poslovanje skoro svih privrednih subjekata u Gradu Visoko. Kompanije u Gradu su se suočavale sa poteškoćama u nabavci sirovine i repromaterijala neophodnog za poslovanje, te je veliki broj izvoznika bio spriječen da izvozi, a pojedine kompanije su potpuno obustavile rad. Ipak, pandemija je bila i od koristi za neke firme, posebno one koje su iskoristile prednosti digitalizacije u tom period. Jedan od takvih primjera je i vodeći proizvođač kartonske ambalaže u BiH, Neimax d.o.o. iz Visokog, koji je i pored brojnih problema u poslovanju u vrijeme pandemije COVID-19, investirao oko pola miliona KM u unaprjeđenje proizvodnje.

Ispitanici navode da ratna dešavanja nisu mnogo ljude iselili iz Visokog i ne postoji ta dijaspora koja bi, kao što je to specifično za Krajinu ili Hercegovinu, dostigla već 30 godina u dijaspori i da sad ulaže u Visoko, a ti koji sad odlaze iz Visokog vjerovatno nemaju tu moć toliku da će u nekih narednih desetak godina moći automatizmom ulagati u Visoko.

Ne postoje zvanični podaci o broju dijaspore iz Visokog, ali u poređenju sa nekim drugim jedinicama lokalne samouprave, Grad nema mnogobrojnu dijasporu. Ispitanici navode da niti se dolazi niti se puno odlazi iz Visokog zato što je Visoko jako blizu Sarajeva, pa sve ono što nema to Visoko ili ne možete naći zaposlenje u Visokom nalazi te u Sarajevu, te je i jako blizu Zenice pa građani i tu nalaze zaposlenje i nemaju toliku potrebu da napuštaju državu. Bez obzira na to, dijaspora je zainteresovana za pomoć Visokom i jedan od takvih primjera je Amir Šahinović, Visočanin koji živi i radi u Sydneyu (Australija), koji je odlučio pomoći rodnom gradu u periodu pandemije koronavirusa. Naime, tim povodom je donirao 300 zaštitinih vizira Štabu civilne zaštite Grada Visoko. Nisu zabilježeni neki projekti koje su pokrenuli povratnici. Lokalna vlast nije do sada mnogo učinila kako bi doprinijela saradnji sa dijasporom, ali ističu da im je planu poboljšanje komunikacije sa istom, te je Grad i učestvovao prošle godine u „Danima dijaspore“ u Sarajevu.

Grad Visoko nije direktno fokusirano na razvoj IKT sektora, niti raspolaže kvalitetnim kadrovima u IKT sektoru, a mladi koji su se obrazovali u tom smjeru uglavnom nisu zainteresovani da se vrate rodni kraj. Ipak tehnologija je danas sastavni dio svake firme, i privatni sektor sve više teži ka digitalnoj transformacija svoji procesa. Tako su i firme u Visokom digitalizirale neke svoje poslove uz pomoć projekata međunarodnih organizacija, te je i ova gradska administracija prva u BiH implementirala aplikaciju koja besplatno povezuje poslodavce i osobe koje traže posao.

Kada su inovacije u pitanju, inspirativne priče iz Visokog dolaze uglavnom od individualnih preduzeća koji moraju da prate najnovije tehnologije i budu inovativni u svom poslovanju kako bi pratili dinamiku tržišta u kojem posluju. Neki od tih primjera su firma Prevent Interior koja je nedavno novi program za IKEA-u sa modelom savremenog i inovativnog dizajna. Nadalje, zadruga Bios iz Visokog je lansirala web platformu eBios.ba, kako bi uspostavila redovne isporuke svježeg voća i povrća, te kvalitetnih džemova i sokova, za tržište. Te je i Vispak plasirao na tržište nove proizvode, te su se općenito proizvodni pogoni članica AS Holding grupacije pokazali inovativnima, te plasirali na tržište nekoliko brendova koji svojim karakteristikama dokazuju originalnost i unikatnost u odnosu na ostale iz iste kategorije. Ipak iz firme navode da ograničen pristup stranim fondovima utiču na njihovu poziciju na tržištu koju uzročno limitiraju njihovi kapaciteti i tehnološki razvoj. Dodatno, jedan ispitanik navodi da je momak iz Visokog, još uvijek student informatike na jednom od univerziteta u Sarajevu, napravio web stranicu Visokog na kojoj se objavljuju sve bitne informacije iz Visokog. Na primjer za turiste koji dolaze u Visoko gdje možete spavati, jesti, gdje možete posjetiti nacionalne spomenike, gdje možete vidjeti datume za događaje i sl.

Lokalna vlast do sada nije poduzela neke konkretne koraka kada je u pitanju podrška inovacijama, u smislu kreiranja programa i poticaja za inovacije, i slično. Zasigurno, ideje su tu, samo je potrebna podrška kako pojedincima tako i kolektivu.

Unaprijeđenje kvalitete javnih usluga i javne infrastrukture je jedan od strateških prioriteta Grada Visoko. Neki od inicijativa koje lokalna vlast počinje da sprovodi jesu projekti ulaganja u javnu rasvjetu. Također, kada su u pitanju javne usluge Grad teži da transparentno i efikasno riješi sve zahtjeve građana. U vezi s tim, Visoko pruža javne usluge i elektronskim putem, kao elektronski registar i sl.

Nadalje, geografski položaj grada Visoko, cestovne i željezničke infrastrukture pruža mogućosti za daljnji razvoj područja u cjelini. Grad raspolaže prirodnim kapitalom, tj. prostorom za formiranje i izgradnju poslovnih/industrijskih zona sa povoljnim terenskim uslovima za prostorni razvoj. Visoko je prometno povezano sa ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine putem cestovnog i željezničkog koridora. Smješteno je uz cestovni koridor Vc, a trenutno je autocestom A-1 povezano sa Zenicom na jednoj i Jošanicom-Vogošća na drugoj strani, te dalje magistralnim putem M-17 sa Sarajevom, dok je sa preostalim susjednim općinama povezano regionalnim putevima. Nalazi se uz željezničku prugu Sarajevo-Zenica. Izuzimajući trasu autoputa koja prolazi kroz područje općine Visoko, ostale putne komunikacije su uglavnom u lošijem stanju zbog postojanja udarnih rupa i oštećenog kolovoznog zastora. Također, evidentan je i nedostatak i dotrajalost vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije. Kroz područje općine Visoko prolazi željeznička pruga koja povezuje Sarajevo sa Zenicom i dalje. U proteklih nekoliko godina nije bilo značajnijih ulaganja u razvoj cestovne mreže koja je u nadležnosti Grada, a koja bi zasigurno uticala na cjelokupni privredni rast.

Smanjenje nejednakosti    

Statistički podaci ukazuju na sve izraženiju ekonomsku i socijalnu nejednakost u Visokom. Ranjive, socijalno ugrožene i marginalizovane skupine u stanju su dugoročne socijalne ugroženosti. Putem JU Centra za socijalni rad Visoko, iz budžeta Grada, korisnicima se isplaćuju stalne i povremene socijalne pomoći. Crveni križ grada Visoko, prema procjenama potreba, a u skladu sa svojim mogućnostima, svakodnevno pruža pomoć ugroženim građanima.

Iz Centra za socijalni rad navode da se trude da sarađuju sa privrednicima, te da je pokrenuta inicijativa- da se uključe privrednici u socijalni aspekt društva. Shodno tome svakog mjeseca jedan privrednik dođe i rasporedi pakete u prehrambene proizvode zajedno sa uposlenicima Centra. Nadalje postoji i saradnju sa međunarodnim organizacijama, gdje se doniraju socijalno ugroženima, plastenici, peci, drva, ogrijev, sve sto je potrebno za normalan zivot. Nadalje, u saradnji sa World Vision formirani su timovi za spriječavanje trgovine ljudima i prosjačenja, jer ima puno prosijaka s obzirom da je Visoko turistička destinacija. Do sada je ovim putem izdano već 40 prekršajnih naloga za 2-3 mjeseca, neke ljude su i prebacili iz Visokog koji su dolazili iz Mostara, Banja Luke, i sl.

Ispitanici iz lokalne vlasti navode da je Grad učinio dosta po pitanju smanjenja nejednakosti, pa su uvedeni razni novčani poklon paket za novorođene bebe, pomoć za vantjelesnu, pomoć djeci sa posebnim potrebama, i sl.

Mladi su prepoznali i nejednak pristup obrazovanju, koji opet može ovisiti od nejednakih ekonomskih i socijalnih parametara. U sklopu osnovnih škola na području Grada nema posebnih odjeljenja za učenike sa posebnim potrebama, nego oni pohađaju nastavu sa ostalim učenicima što često doprinosi dodatnoj društvenoj isključenosti i nejednakosti. Nadalje, prema podacima Strategije prema mladima Grada Visoko nezaposleni mladi ljudi imaju ograničen pristup neformalnom obrazovanju i mogućnostima za sticanje i unapređenje znanja i kompetencija. Nejednaka je dostupnost informacija o obukama, a pokrivenost programima obuka je geografski neravnomjerno raspoređena, time je onemogućeno učešće svih zainteresovanih mladih ljudi.

Jedan pozitivan promjer u smanjenju nejednakosti je i Projekat “Odgovor mladih” Udruženja “Mladi Volonteri” iz Visokog predstavio je alternativni koncept pomoću kojeg mladi mogu biti nosioci promjena u zajednici, ali i pokretači i inicijatori razvoja. Podržan kroz program „Stvaranje povoljnijeg okruženja za civilno društvo“ (EMBRACE) koji finansira Vlada Kraljevine Norveške, a provodi Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP), “Odgovor mladih” kao jedan od glavnih ciljeva imao je okupljanje i osnaživanje grupe mladih ljudi koji će znati koja je njihova pozicija u društvu i voditi dalje društvene promjene

Mladima iz udruženja je projekat mnogo značio, posebno kada su u pitanju aktivnosti na poboljšavanju obrazovanja, čistiji grad i naselja u kojima stanuju, gdje su imali jednu veliku akciju čiščenja, podnijeli inicijativu prema jedinici lokalne samouprave zahtjev za rješavanje problema pasa lutalica, i slične aktivnosti koje su pokrenule i afirmisale mlade kao aktivne članice i članove zajednice. Posebno važan segment bile su edukacije putem kojih su mladi stekli brojna znanja iz oblasti aktivizma, volonterizma i nadležnosti nivoa vlasti, a sve sa ciljem pravilnog pristupanja i slanja incijativa na pravu adresu. Sve aktivnosti doprinijele su poboljšanju kompetencija mladih u Visokom, što im daje mogućnost za pozicioniranje na liderske pozicije. Projekat je uticao na poboljšanje kvalitete cjelokupnog položaja mladih. Zahvaljujući implementaciji projekta “Odgovor mladih” omogućeno je poboljšanje položaja mladih na području Grada Visoko kroz aktivno uključivanje u procese javnog dijaloga na lokalnom nivou.

Održivi gradovi i zajednice

Ključni preduslovi za održiv razvoj Grada, koji su prvenstveno u nadležnosti lokalne zajednice ostaju neispunjeni. To su prije svega održivo upravljanje otpadom i prečišćavanje komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja u rijeku. Neophodno je da sve industrijske firme počnu tretirati svoje otpadne vode prije ispuštanja u vodene tokove, u skladu sa već postojećim zakonima. Za potpunu zaštitu javnog zdravlja i prirodnih resursa Grada, nužno bi bilo u potpunosti zaustaviti ispuštanje otpadnih voda iz poslovnih objekata, ali i iz domaćinstava, u rijeke i potoke.

Poljoprivredna i prehrambena industrija imaju dugu tradiciju na području grada Visoko sa dobro kvalifikovanom radnom snagom od koje je danas u ovim industrijama zaposleno i angažovano dosta radnika i samostalnih privrednika, odnosno poljoprivrednika. Ipak dosta zemljišta je još neobrađeno i plodno što predstavlja i priliku za pokretanje ekološke proizvodnje i proizvodnju zdrave, s obzirom da većina poljoprivrednih površina mnogo godina nije hemijski tretirana. Poljoprivrednici nemaju praksu vršenja hemijske kontrole, tako da se korištenje mineralnih đubriva vrši neracionalno, što dovodi do neplodnosti zemljišta i smanjenja produktivnosti. Neophodno bi bilo poljoprivredu razvijati na principima održivosti i bez upotrebe pesticida, herbicida i vještačkih đubriva, ili barem njihovu upotrebu strogo kontrolisati.

U 2021. godini je sprovedena recertifikacija, te je zaključeno da Gradska uprava uspješno upravlja sistemom kvaliteta i zaštitom okoline u skladu sa dva ISO standarda, upravljanja kvalitetom – ISO 9001:2015. i zaštitom okoline – ISO 14001:2015. Lokalna vlast je sprovela ekološku akciju «Čisto Visoko – naš obraz», kao i akciju sađenja drveća povodom Međunarodnog Dana planete, u saradnji sa UNDP-em. Organizirali su i čišćenje i uređenje korita rijeke Bosne i Fojnice. 

Prirodni resursi na području grada Visoko nude priliku za razvoj lovnog, ribolovnog i rekreativnog turizma koji bi povećao stepen urbaniteta Grada. Nova vlast se trudi da poveća ulaganje u poljoprivredu i turizam. S tim u vezi, u 2020. godini, za vrijeme bivše vlasti, realizovano je tek 60.000 KM. A dok je već u 2021. godini povećana podrška poljoprivrednicima na 460.000 KM. U prethodno godini je podrška iznosila 640.000 KM. Visoko je lider u peradarstvu, plasteničarstvu i malinarstvu. Grad je prvi u FBiH pomogao proizvođačima mlijeka u vremenu velikih suša i velikih poskupljenja hrane.

Nadalje, za potrebe turizma osigurana je podrška na godišnjem nivou u iznosu od 135.000 KM, dok je ista prethodno u staroj vlasti bila svega 2.000 KM. Novim i većim izdvajanjima za turizam obuhvaćeni su projekti kao što su: planinarske staze u rejonu Visočice, Ravana i Čajangrada; izrada i postavljanje info tabli, tabli s putokazima, klupe za odmor sa kantama za smeće, te nadstrešnice s klupama Gorani i Gorica, Stakleni Grad. Izvršene su nabavka i instalacija bungalova na izletištu Ada Buci, opremanje planinarskih domova i kuća, te opremanje lovačkih domova, kao i uređenje muzeja. Također, je od značaja naglasiti i dolazak većeg broja turista koji posjećuju Arheološki park “Bosanske piramide” gdjeje Fondaciji Arheološki park dodijeljeno zemljište na korištenje za parking prostor za sve posjetioce. Trenutno je u toku adaptacija novog Info turist biroa, a u okviru podrške turizmu je i čin proglašenja počasnih građana Novaka Đokovića i Muse Šahina. Jedan ispitanik navodi kako u Visoko dolaze toliki turisti, da bude po 20.000 ljudi na jednom mjestu, a niko ne dođe u grad, svi dođu na piramidu i odu kuci. Razlog toga je što ne postoji neki vodić i neko informisanje da postoji Grad. Dodatno, Visoko nema hotel, a želi da se bavi turizmom.

Odgovorna potrošnja i proizvodnja     

U gradu Visoko su prisutni značajni gubici vode zbog lošeg neadekvatnog održavanja i starosti lokalnih vodovodnih sistema, kao i neodgovorna potrošnja električne energije uslijed energetski rastrošnih objekata, i generalno nasavjesne upotrebe energije. U ovom segmentu, u Visokom su u realizaciji projekti koje finansira kanton vezani za utopljavanje obrazovnih objekata, sa ciljem uštede energije i smanjenja zagađenja.

S obzirom da je Grad Visoko jedan od potpisnika Sporazuma gradonačelnika od 2019. godine, očekuje se provedba mjera za ispunjenje vizije Evropske unije za klimu i energiju na području ove lokalne zajednice. Između ostalog, osiguranje univerzalnom pristupu sigurnoj, održivoj i cjenovno dostupnoj energiji svim građanima što će pridonijeti unaprijeđenju kvalitete života i povećanju energetske sigurnosti. Akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) definisao je mjere za ovu lokalnu zajednicu, za period do 2030. godine.

Kao što je već navedeno, poslove prikupljanja i deponovanja otpada sprovodi JKP «Visočica» Visoko. Otpad se ne razvrstava. JKP Visočica vrši organizovano skupljanje i odvoz komunalnog otpada na području Grada i dijelu prigradskih naselja. Ipak, na području Grada postoji 12 otpada sekundarnih sirovina od kojih većina ne posjeduje odobrenja za rad. Svi otpadi su evidentirani i o tome su obaviješteni nadležni općinski i kantonalni organi radi preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti. Veliki dio ukradenih metalnih predmeta završava na tim otpadima i da ih je veoma teško iskontrolisati. Dodatno, Grad Visoko je jedan od rijetkih gradova u BiH koji vrši kontinuiranu analizu morfološke strukture miješanog komunalnog otpada. S tim da treba naglasiti da se analiza obavlja u okviru Regionalne sanitarne deponije Mošćanica na koju se dovozi i finalno odlaže otpada iz Visokog.

Ispitanici navode da je Visoko jedini u Kantonu koji 100% procentu odvozi smeće.  I time je u potpunosti riješen sam odvoz smeća u Visokom. Također javno komunalno preduzeće u Visokom ima posebne programe za odvoz različitog otpada animalnog porijekla ili otpada koji se treba posebno zbrinuti i sl. i nudi se privrednim subjektima da mogu putem javno-komunalnog preduzeća da jedan takav otpad odvoze. Također vrlo često gradska uprava ima ekološke akcije zajedno sa udruženjima, građanima, privrednim subjektima i javnim sektorom u čišćenju samog grada i jedna takva akcija je završena nedavno – „čist obraz za čisto Visoko“. Međutim još uvijek ne postoji cjelokupna svijest građana, ljudi prave različite deponije, ali Grad se jako dobro bori s tim, čisti te deponije, postavlja nadzorne kamere na deponijama, kupuje dobru opremu za tu djelatnost. Nedavno je kupljena najmodernija čistilica za grad preko 200.000 KM je uloženo u to kako bi se pospiješilo da se čišćenje može i u onim uličicama koje su uske male ući. Tako da postoji jako puno tih projekata na kojima se radi na zaštiti samog okoliša. Nadalje, kada je u pitanju savjest lokalnog stanovništva ispostavilo se da je određeni broj proizvođača suhog mesa neprimjereno odlagalo svoj otpad tako da su dobili određene kazne, ali puno još treba poraditi na tome. U tom smjeru pomaže i Institut za zdravlje i sigurnost hrane. Grad ima s njima potpisan sporazum o saradnji i oni povremeno održe i edukacije za stanovništvo.

Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu u cilju povećanja pokrivenosti teritorije općine Visoko uslugama organiziranog prikupljanja otpadom isto je prije nekoliko godina prošireno na naselja izvan gradskog područja koja su priključena na gradski vodovodni sistem, a do tada nisu bila obuhvaćena organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada. Ovom Odlukom propisano je da se u naseljima koja su priključena na gradski vodovodni sistem prikupljanje komunalnog otpada vrši putem adekvatnih posuda za smeće. Odvoz komunalnog otpada vrši JKP «Visočica» Visoko, a posude za smeće i kontejnere za korisnike usluga osigurala je Općina Visoko iz donatorskih sredstava Švedske organizacije SIDA.

Grad Visoko je prije nekoliko godina pristupio izradi Plana upravljanja otpadom na osnovu Sporazuma između Ambasade Švedske i Grada o realizaciji projekta upravljanja čvrstim otpadom u BiH, koji podržava Švedska u cilju izgradnje efikasnog sistema upravljanja čvrstim otpadom u općinama u BiH. Na osnovu pristupanja projektu gradu Visoko odobreno je 470.000,00 KM. Glavni ciljevi projekta uključivali su poboljšanje upravljanja čvrstim otpadom; proširenje sistemskog i organizovanog prikupljanja i odvoza komunalnog otpada; jačanje znanja i svijesti u pogledu upravljanja otpadom; te bolja usluga i naplativost usluge prikupljanja komunalnog otpada. Grad je ove godine sa ENOVA d.o.o. Sarajevo zaključio Ugovor za izradu Plana upravljanja otpadom na području grada Visoko za period 2022. do 2027. godina, u iznosu od 20.475,00 KM sa PDV-om. Sredstva za realizaciju navedenog ugovora su obezbijeđena od Fonda za zaštitu okoliša FBiH i iz Budžeta Grada Visoko.

Glavni izvori zagađenja zraka u Gradu, pored industrije su male kotlovnice i individualna ložišta u domaćinstvima, automobilski ispušni plinovi i divlje deponije. Na teritoriji Grada nema izgrađenog sistema daljinskog grijanja. Visoko i njegovi stanovnici koriste plin i tradicionalne individualne, decentralizirane izvore zagrijavanja. Najveći dio zagađenja uzrokuju upravo zastarjeli i energetski neučinkoviti sistemi grijanja stambenog, poslovnog i javnog prostora kao i korištenje električne energije na energetski neefikasan način. Shodno tome, lokalna vlast planira izgradnju solarnih ćelija za grijanje zgrada i sanitarne vode za potrebe domaćinstava i industrije. Dodatno, lokalna vlast je ukidanjem paušala na mjerno mjesto za plin, uradili ono što je u domenu njihove odgovornosti i ovaj energent su učinili cjenovno pristupačnijim građanima, a sve u cilju smanjenja zagađenja zraka u toku grijne sezone. U 2021. godini su tako osigurali da ne dođe do poskupljenja plina u zimskom periodu.

Generalno, do 5% proračuna lokalnih zajednica izdvaja se na troškove električne energije i održavanja sistema javne rasvjete. U Visokom, javna rasvjeta je još uvijek pokrivena starim, energetski neefikasnim, tipom sijalica, te je Strategijom razvoje Grada planirana rekonstrukcija postojeće mreže javne rasvjete kako bi se postavile LED sijalice. Nadalje, kao ni u ostatku BiH, solarni paneli još uvijek nisu u primjeni na javnim objektima, uglavnom zbog velikih početnih ulaganja koja gradski proračun nije u stanju podnijeti. I u Visokom kompanije postaju sve više svjesne značaja odgovorne potrošnje, pa je iz Vispaka navode da su počeli da investiranju u fotonaponske elektrane i trenuto raspolažu sa vlastite četiri fotonaponske elektrane, dvije fotonaponske elektrane su namjenjene za prodaju odnosno za distribucijsku mrežu, a dvije fotonaponske elektrane su namjenjene za našu potrošnju. Ipak ispitanici navode da je procedura za izgradnju solarnih elektrana jako komplikovana i duga, te prethodna vlast nije lahko ili ikako izlazila u susret privrednicima koji su željeli da investiraju solarne panele, pa su mnogi tada i odustali.

Očuvanje klime     

Grad Visoko pripada južnom dijelu umjerenog pojasa, gdje preovladava umjereno kontinentalna vlažna klima, tj. umjereno topla vlažna klima sa toplim ljetom, te zimske mjesece karakteriše pojava temperaturnih inverzija, uslijed čega dolazi do prizemne kondenzacije vodene pare što često uzrokuje pojavu magle, naročito u dolini rijeke Bosne. Količina padavina ima veliki značaj za razvoj poljoprivrede.

Dodatno, predstavnici privatnog sektora ističu da su klimatske promjene itekako prisutne, kako u Gradu, tako i generalno, što se najbolje može primijetiti kroz promjere u godišnjim dobima i njihovim pomjeranjima. Sami poremećaji u klimi i situacija u kojoj sada imamo više dva godišnja doba – ljeto i zimu, nego četiri ostavlja i direktan uticaj na privrednike, npr. proizvođače obuće, predmeta od krzna, i drugih kojih ima u Visokom.

Nadalje, klimatske promjene u cijelom svijetu utiču i na Visoko, posebno u sektoru poljoprivrede. Gdje ispitanik koji se bavi organskom proizvodnjom navodi da ako imamo sušu u određenim zemljama to se odrazi na slab prihod određenih kultura. Na primjer, to se desilo nedavno u Indiji, što je rezultiralo da su sirovine koje trebaju nedostupne ili su previše skupe što se direktno reflektovalo na posao poljoprivrednika. Također, ispitanik koji se bavi preradom kafe, kafu uvozi iz Brazila i klimatske promjene koje su se odrazile na produktivnost prinosa kafe u Brazilu su se direktno odrazile i na količine dostupne kafe, na cijene dostupne kafe i na djelovanja kompanije iz Visokog na tržištu i to je prouzrokovalo potpuno pomjeranje dosadašnji tržišta.

Grad Visoko je planskim dokumentom – SECAP u julu 2020. godine identifikovao opasnosti koje predstavljaju posljedice klimatskih promjena i to: ekstremno visoke temperature, obilne padavine koje se ogledaju kroz obilne kiše i obilne snježne padavine, poplave, suša i nestašice vode te zemljotresi. Vodeće opasnosti su poplave i klizišta. Analiza je pokazala da su gotovo svi segmenti ljudskog djelovanja izloženi opasnostima od klimatskih promjena. Pa su tako u kontekstu poplava u Visokom ugroženi sektori: zgradarstvo, prijevoz, proizvodnja i distribucija energije, vodosnabdijevanje, planovi korištenja zemljišta, poljoprivreda i šumarstvo, zdravstvo, civilna zaštita i hitne službe, obrazovanje i informaciono-komunikacione tehnologije.

Ipak, sve intenzivnije klimatske promjene u vidu učestalih oscilacija u temperaturi i ekstremnih vremenskih prilika, donose nove izazove. Upravo nedavno, u toku 2023. godine je Visoko pogodilo nevrijeme koje se ne pamti i izazvalo velike materijalne štete. Led je uništio poljoprivredne usjeve, poplavio je određen broj kuća, cestama su rijeke tekle i značajan broj njih je oštečen, a oštećena su i vozila. Grad je tada u koordinaciji s mjesnim zajednicama i putem Civilne zaštite odmah poduzeo određene aktivnosti i obećana je podrška Grada u saniranju štete svojim građanima.

Trenutna situacija po pitanju kvaliteta zraka i aero zagađenja na području grada Visoko relativno je povoljna, te se kontinuirano radi na poboljšanju iste. Grad Visoko u saradnji sa Ministarstvom za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Ze-Do kantona je instalirao stalnu stanicu za mjerenje kvaliteta zraka na području grada. Mjerenje aero zagađenja na području Grada vrši se najmanje jednom godišnje pomoću mobilne mjerne stanice, a najveća zagađenja nastaju usljed sagorijevanja uglja, sagorijevanja benzina i od strane ostalih izduvnih plinova nastalih u saobraćaju. Evidentna je i prisutnost neugodnih mirisa koji nastaju kao posljedica raspada bjelančevinastih materija prilikom prerade kože, ali su prisutna i nastojanja prerađivača da se ta emisija smanji u narednom periodu. Dodatno zagađenje nastaje i prilikom spaljivanja gume i drugih plastičnih masa. Na prostoru Grada ne postoji adekvatan monitoring koji je neophodno provoditi ne samo po pitanju zraka već cjelokupnog ekosistema (voda, zemlja, biodiverzitet…). Neophodno je da se razvoj postojećih privrednih subjekata i pokretanje industrijskih kapaciteta vrši na održiv način.

Ispitanici navode da je poslije rata došlo do totalnog zagađenja Visokog, Visoko je bio grad koji je bio 100% čist. Međutim ispitanik navodi da je blizu termoelektrana Kakanj koja je jako opasna, „lijepi se na pluća“, sve to utiče na Visoko, Zenica zagađena, Kakanj zagađen, Sarajevo. Nekoliko ispitanika je također istaklo i problem koji Grad ima sa Preventom i sa neugodnim mirisom koji nije samo pitanje čak Visokog jer se intenzivno osjeti na dijelu autoputa kojim svi praktično prolaze. Gradska vlast je pokušala da ti riješi sa kompanijom, ali Prevent nije imao sluha za to. Firma ima dozvolu za rad i smrad koji ispuštaju je u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša, sa okolišnim dozvolama.

Očuvanje vodenog svijeta 

Prema podacima iz Prostornog plana grada Visoko 2002-2020. na području Grada hidrografska mreža je dosta razvijena, obzirom da ovim područjem protiču rijeke Bosna i Fojnica i pritoke rijeke Bosne koje poboljšavaju hidrografsku mrežu općine. Bosna je jedna od najzagađenijih rijeka, zbog komunalnih i industrijskih otpadnih voda koje se ispuštaju u ovu rijeku bez prečišćavanja.

S obzirom da u Visokom ne postoje kolektori i uređaji za prečišćavanje otpadnih voda znatan je negativan uticaj na vodotoke, zemljišta i podzemne vode. U ruralnim područjima, također, ne postoje adekvatne septičke jame, pa se kanalizacija ispušta na zemljište ili odvodi u rijeku. Nadalje, negativan uticaj na vodeni svijet imaju i odlagališta otpada uz/u rijeke, kao i neodgovorna privreda i poljoprivreda. Na ovaj način, zagađenjem rijeka, direktno se narušava zdravlje ljudi i životinja koji koriste rijeku za različite potrebe. Lokalna vlast nastoje da kroz svoje strateške planove, aktivnosti i projekte da reguliše navedene probleme.

Očuvanje života na zemlji 

Obzirom da je zaštita okoliša postala univerzalan problem, u prethodnom periodu su na području Grada Visoko preduzimane organizirane mjere na zaštiti okoliša. Kada je riječ o zaštiti okoline predviđene su dugoročne aktivnosti koje se odnose na: gasifikaciju Grada, pokretanje inicijative za rješavanje problema odsumporavanja dimnih plinova TE Kakanj, izgradnju regionalnog kolektora i uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, organiziranje odvlačenja čvrstih otpadaka iz vangradskih mjesnih zajednica, čišćenje obala i korita rijeka od čvrstih otpadaka, postavljanje kontejnera za reciklažno odvajanje otpadaka, klasifikaciju zemljišta, rekultivaciju površinskog kopa IGM u Bradvama i sanaciju neuslovne deponije u Očazima, proglašenje šuma koje gravitiraju TE Kakanj zaštitnim šumama i usaglašavanje šumsko-privredne osnove sa Prostornim planom Grada.

Glavni uzročnici zagađenja tla u grad Visoko su neadekvatno odloženi otpad, otpadne vode septičkih jama, privredne djelatnosti i neadekvatno i nekontrolisano korištenje hemijskih sredstava u poljoprivredi. Visoko trenutno nema dugoročno riješen sistem upravljanja otpadom. Kao strateški izazov u vezi sa ovim pitanjem u Strategiji razvoja ova lokalna zajednica navodi saniranje postojećeg odlagališta i izgradnja adekvatne infrastrukture za selektiranje, reciklažu i konačno odlaganje otpada. Nadalje, Visoko nema reciklažno dvorište i pretovarne stanice. Otpad se odvozi na Regionalnu deponiju „Mošćanica“ u Zenici. JKP Visočica vrši organizovano skupljanje i odvoz komunalnog otpada na području grada i dijelu prigradskih naselja. Oko 50% stanovništva je obuhvaćeno organizovanim prikupljanjem i odvozom otpada, jedanput sedmično, šest dana u sedmici. Sa područja Grada Visoko odvozi se prosječno 7.200 tona godišnje, a prema procjenama najviše učešće ima otpad iz domaćinstava i javnih ustanova (95%), a ostatak (5%) je iz privrednog sektora.

Na području Grada prisutno je i neadekvatno odlaganje otpada na takozvane „divlje deponije“. Javno komunalno preduzeće „Visoko“ prethodnih godina radio je na sanaciji ovih divljih odlagališta, uz molbe građanima da odlaganju otpad prema propisima na mjesta predviđena za odlaganje. Grad Visoko dio je inicijative koja se istovremeno sprovodi na području BiH i Srbije – „Opštine sa nula otpada“, koji ima za cilj da principe koncepta nula otpada ugradi u upravljačke sisteme lokalnih zajednica i time direktno podrži unapređenje sistema upravljanja otpadom.

Općina posjeduje plodno i nezagađeno zemljište izuzetno pogodno za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Zbog višegodišnjeg nekorištenja pojedinih dijelova zemljišta, postoji idealna osnova za razvoj organske ili ekološke proizvodnje. Osnovni problem u oblasti poljoprivrede u Visokom je neprimjenjivanje standarda zaštite okoliša na farmama i gazdinstvima i nepostojanja sustava za monitoring korištenja količina i vrsta pesticida i gnojiva. U cilju zaštite tla, potrebno je smanjiti korištenje hemijskih i vještačkih đubriva, te stimulisati proizvodnju hrane na principima tradicionalne i ekološki prihvatljive proizvodnje, naročito u područjima gdje postoji mogućnost razvoja ruralnog turizma. Dodatno, Visoko posjeduje bogate šume gdje 56% od ukupnog zemljišta pripada šumama. Ipak izazov predstavlja očuvanje šumskog fonda od nesavjesnih sječa, kao i rad na procesima pošumljavanja šumskih površina u svrhu očuvanja biodiverziteta.

Mir, pravda i snažne institucije      

U Visokom, prema statističkim podacima, preovladava bošnjačko stanovništvo, 92%, i nema značajnih međuetničkih previranja. U ovoj lokalnoj zajednici nema podataka o uspostavljenim mehanizmima prijave korupcije u javnom sektoru, niti je ovo pitanje adresirano kroz strateške dokumente. Različite političke partije djeluju na području Grada.

Svi ispitanici navode da je novi gradonačelnik uložio puno truda i da je fin, pametan i čestit momak koji je osvježio Grad. Ističu da se dosta stvari promijenilo kako je došao gradonačelnik Mirza Ganić. U Gradu je sasvim druga priča. Sve je toliko pozitivno da zaista ide sve, lakše se rješava administracija u Gradu, nema potrebe da ljudi to rješavaju po kantonima. Rezultati njegovog rada su vidljivi – „on daje za sport maksimalno, daje za poljoprivredu, daje za razvoj stočarstva, grad Visoko je prvi u ZD kantonu“. Novi gradonačelnik je unio novinu smanjenja cijene vode što se značajno odrazilo na pozitivan pozdrav od strane građana, ukinuta je neka taksa na mjerno mjesto za plin, postupak građevinskih dozvola je brži i jeftiniji, i sl.

Policijska stanica (PS) Visoko organizacijski pripada MUP-u Ze-Do kantona, a geografski gledano pokriva područje Grada Visoko. Tokom 2022. godine, na području PS Visoko, evidentirano je ukupno 243 slučaja narušavanja javnog reda i mira (svađe, omalovažavanje, tuče, prosjačenje i ostali prekršaji), čime je procenat ovakvih slučajeva ispod 0.5% po stanovniku. Porast broja krađa je posebno zabrinjavajuća okolnost za građane Visokog broj krivičnih djela u 2021. godini je bio veći u odnosu na prethodnu godinu za 40%. Dok je u godinama prije toga (2015.-2020.) broj krivičnih djela na području PS Visoko bio smanjen za više od stotinu po godini.

U prosjeku jedna četvrtina krivičnih djela ostane nerasvijetljeno, odnosno počinitelji tih krivičnih djela tokom protekle godine ne budu otkriveni. Jedan od razloga za to može biti i činjenica da je u PS Visoko izražen problem nedostatka policijskih službenika, čiji se nedostatak itekako osjeti i utiče na mogućnosti pravovremenog intervenisanja. Ipak, ispitanici navode da je do prije četiri-pet godina u Visokom bilo dosta kriminalaca gdje je bilo ranjavanja i pucanja, ali su sa razvojem turizma i same institucije bolje reagovale i dale svoj doprinos u razvoju sigurnog Grada. S obzirom na povećan obim posla Centra za socijalni rad uslijed i nakon COVID-19, Grad je podržao Centar i u kadrovskom smislu, tj. kroz planirana sredstva.

Prema istraživanju rađenom za potrebe izrade Strategija prema mladima Grada Visoko 2020 – 2024 većina mladih se izjasnila da je zadovoljna sa sigurnosnom situacijom u mjestu u kojem živi. Međuvršnjačko nasilje je najzastupljeniji oblik nasilja kod mladih, a u tendenciji porasta je nasilje na internetu. Aktivnosti Policijske stanice Visoko usmjerene na sigurnost mladih i djece vezane su za realizaciju projekta „Zajedno za bolje sutra“ u organizaciji nevladine organizacije „Narko ne“. U okviru ovog projekta održana su predavanja učenicima osnovnih i srednjih škola, kojim je obuhvaćeno 1.440 učenika.

U prosjeku na području PS Visoko u izvršenju krivičnih djela evidentira se oko 6% maloljetnih lica. Kao način borbe protiv povećanja maloljetničke delikvencije u ukupnom kriminalitetu pored klasičnih represivnih metoda koje se primjenjuju u radu policijskih službenika u velikoj mjeri se provode i određene preventivne mjere koje imaju za cilj spriječavanje maloljetničke delikvencije. Ove preventivne mjere se odnose na realizaciju više projekata rada policije u zajednici kojeg karakteriše preventivni i proaktivni rad policije, otvorenu komunikaciju sa građanima u projektima ” Policajac u školi”, ” Dani otvorenih vrata”, ” Forum o bezbjednosti građana” te medijske kampanje koje se odnose na oblasti upoznavanja građanstva sa propisima iz oblasti saobraćaja, nasilja u porodici, zlupotrebe opojnih droga i slično. Također, svakodnevno se nastoji ojačati saradnja sa drugim državnim organima i institucijama, sportskim udruženjima, udruženjima građana i drugim licima koja mogu bitno utjecati na preventivno djelovanje prema maloljetnim licima.

Grad Visoko je posljednji put 2012. godine učestvovalo u istraživanju o zadovoljstvu građana javnim uslugama, te ne sprovodi vlastita istraživanja o zadovoljstvu građana javnim uslugama, niti posjeduje ISO certifikate za poslove javne općinske administracije.

Ipak, većina ispitanika navodi da je potrebno dalje unaprijediti administraciju. Za početak pojedina dokumentacija koja se traži građanima, posebno privrednicima, zaista nije potrebna i mogu je uposlenici u gradskoj upravi lahko sami provjeriti, npr. da bi se dokazao neki status. S duge strane može se još poraditi informisanju i dostupnosti nekih podataka, jer je prisutno i neznanje građana koji žele da nešto otvore, naprave zahtjev, gdje i kako. Nadalje navodi se da je prisutan i manjak informacija od strane medija, u smislu pozitivnih priča iz privrede i lokalne zajednice, uključujući poticaje gradske vlasti. Na primjer, ispitanica navodi kako je  u zadnjih šest mjeseci registrovano je novih 20 samostalnih privrednika koji su dobili i poticaje, gdje su bili uključeni i gradonačelnik, privrednici i mnogi ljudi iz javnog sektora, ali lokalna televizija to nije prenijela.

Tokom istražvanja u 2012. godini najbolje rangirane javne usluge u Gradu Visoko su održavanje, cijena i raspoloživost grobnih mjesta, dostupnost interneta i kvalitet osnovnog obrazovanja te redovnost snabdijevanja vodom, ok su loše bile rangirane javne usluge održavanja vodotokova, raspoloživost i lokacije dječjih igrališta, održavanje horizontalne i vertikalne signalizacije, volonterstvo u održavanju zelenih površina, održavanje ulica i putova i dostupnost mjesta za odlaganje smeća.

Neki ispitanici ističu da otkako žive u Gradu, nije bilo nekih značajnijih izmjena u uređenju Grada. Na primjer, kada su u pitanju trotoari po Visokom, kad jedna žena vozi kolica od svoje bebe ne može voziti po trotoaru, ili invalidi, već voze na cesti. Opet i tamo gdje postoji trotoar, ima toliko oštećenja ili otvorenih šahtova da žena ne može voziti kolica sa djetetom. Nadalje, ono što je problem ne samo Visokog nego i drugih gradova jesu nepropisna parkiranja, trotoari su zakrčeni automobilima. Dolazi često i do smrtnih slučajeva i teških povreda iz razloga što pješaci šetaju ulicama, a ne trotoarima.

Dolaskom nove vlasti, u 2022. godini je kreirana nova organizacija i sistematizacija radnih mjesta u Gradskoj upravi, s ciljem povećanja efikasnosti gradske administracije. Nadalje, povećana je transparentnost javne administracije i osigurana slobda medijskog izražavanja. Televizija Visoko sada slobodno i neovisno izvještava, i nema više «crnih listi» na kojima su imena onih kojima je zabranjeno pojavljivanje u programu. Nadalje, osiguran je i TV prijenos sjednica Gradskog vijeća na javnom servisu, Televiziji Visoko. Također, izvršena je izmjena Pravilnika o korištenju male i velike sale Gradskog vijeća za potrebe političkih stranaka i udruženja građana u cilju izvršavanja svojih redovnih aktivnosti u segmentu održavanja sastanaka, jer u Visokom političkim strankama je bilo zabranjeno koristiti prostore u Gradskoj upravi, a komercijalni prostori su imali izuzetno visoku cijenu. Renovirani su i kancelarijski prostori, te su putem javnog poziva dodijeljeni političkim subjektima Demokratska fronta (DF) i Platforma za progres (PzP).

Iz gradske uprave navode da su u posljednje vrijeme napravili protok infrastrukture i modernizacije gdje su imali kritične tačke gdje se nije moglo pokrenuti veliki broj projekata i taj dio su riješili. S druge strane turizam, krenuli su sa 2.000 KM budžeta, evo sad imaju 150.000 KM, poljoprivredu su krenuli podržavati sa 60.000 a sada izdvajaju 600.000 KM. Vezano za privrednike, nije čak ni bila podrška u budžetu vezano za biznise, sad imaju oko 100.000 KM i još one od međunarodnih organizacija.

Partnerstvom do ciljeva    

Postoji dosta prostora da se još unaprijedi saradnja između poslovnog i javnog sektora na lokalnom nivou, posebno kada je u pitanju lokalni razvoj. Grad ima korektnu saradnju i koordinaciju sa javnim institucijama u BiH, kao i sa određenim međunarodnim organizacijama kao što je prvenstveno UNDP i USAID, te razvojnom agencijom SERDA. Razvoj lokalnog partnerstva sa ključnim učesnicima, kao civilnim sektorom i drugim organizacijama i institucijama, se navodi kao jedan od prioriteta u narednom periodu ove lokalne vlasti. Pojedinci ističu da je posebno dolaskom nove vlasti, unaprijeđena saradnja sa privrednicima Grada Visokog, kao i sa Ze-Do kantonom i Federacijom BiH.

Grad još uvijek ne radi dovoljno na građenju lokalnih partnerstava sa ključnim interesnim grupama – lokalnim privrednicima i drugim javnim i privatnim institucijama. U tom smislu potrebno je u potpunosti aktivirati novoosnovane Savjete: poljoprivredni savjet i poljoprivredni savjet Visoko kojeg čine uspješni privrednici sa područja Grada, te je potrebno formirati/ ojačati partnerstvo sa poslovnom zajednicom, Zavodom za zapošljavanje i obrazovnim institucijama. Ipak, lokalna vlast je počela da radi na stvaranju javno-privatnih partnerstava u cilju finansiranja implementacije razvojnih projekata. Jedan od takvih primjera je program „Stručno osposobljavanje, priprema za rad i zapošljavanje šivača gornjih dijelova obuće za potrebe kompanije Sinerga d.o.o Visoko“, što predstavlja sporazum o partnerstvu između Vlade ZDK, Općine Visoko, Federalnog zavoda za zapošljavanje, USAID Sida GOLD Projekat, kompanija Sinerga doo i Regionalne razvojne agencije za regiju Centralna BiH.

Ipak, ispitanica iz javnog sektora navodi da je u posljednje vrijeme jako povećana saradnja javno-privatnog partnerstva. Iako to u zakonskom smislu nije do kraja definirano, ali u posljednje vrijeme Visoko ima jako puno zajedničkih projekata i privredni subjekti u Visokom su uvijek bili na usluzi građanima, javnoj upravi i javnom sektoru. To se pokazalo najbolje, nako ističe ispitanica, na primjeru COVID-19 gdje je postojala fantastična saradnja i gdje vjerovatno javni sektor ne bi mogao sam opstati da nije bilo privrednih subjekata.

Nadalje, 2022. godine, u okviru projekta “COVID-19 Investment Response” – EU4BusinessRecovery, uspostavljeno je Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Visoko. Ovom Lokalnom partnerstvu pristupili su Grad Visoko, JU Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona – Biro rada Visoko, JU MSŠ „Hazim Šabanović“ Visoko, E-konto d.o.o. Visoko i Udruženje trenera CEFE u BiH. Također, kada je u pitanju podrška mladima, Grad Visoko je vrlo dobar primjer uvezane saradnje s različitim akterima u lokalnoj zajednici koja rezultira uspostavljanjem mehanizama brige o mladima što u konačnici znači i bolji položaj mladih. Tačnije rečeno, u gradu Visoko je održana prva tematsku sjednica o pitanjima i položaju mladih. Tematska sjednica Komisije za ljudska prava, mlade i jednakopravnost spolova grada Visoko, a koja je podržana kroz program lokalnih građanskih inicijativa u okviru Uči, Misli i Djeluj! – UMID.

Grad ima određene javne pozive za sufinansiranje projekata iz nevladinog sektora, iz područja kulture, sporta, turizama, poduzetništva i sl. Iz lokalne vlasti navode da su kroz posljednji javni poziv sufinansirali oko 70-80 projekata. Ovakva udruženja i njihova saradnja sa privredom i javnim sektorom su od velikog značaja za Grad, pa jedna ispitanica navodi i udruženje Setap u Visokom sa kojim javni sektor jako puno radimo naročito u segmentu razvoja kulture i sl. Na primjer, zajedno organizuju SFF u Visokom.