USORA

Svijet bez siromaštva

Godinama poslije rata je Usora bila siromašna i nerazvijena opština. Posljednjih godina doživljava snažan ekonomski rast ali je siromaštvo svakako prisutno u Usori kao i u drugim, mnogo razvijenijim lokalnim zajednicama Bosne i Hercegovine.

Usora je među nekoliko ruralnih lokalnih zajednica u Federaciji BiH, koja je uključena u projekat razvoja ruralne konkurentnosti koji provodi IFAD – International Fund of Agricultural Development. Cilj projekta je smanjenje siromaštva kroz podršku zapošljavanju mladih i žena. Uz stare i nemoćne, žene i mladi pripadaju najugroženijim kategorijama stanovnika u Usori. Uglavnom se radi o zapošljavanju u plasteničkoj proizvodnji povrća.

Prema Anketi o potrošnji domaćinstava iz 2015. godine, stopa relativnog siromaštva stanovništva u Federaciji BiH je bila 16 psto. To znači da je u 2015. godini skoro 310.000 stanovnika FBiH živjelo ispod praga relativnog siromaštva. Mjesečni prag relativnog siromaštva za jednočlano domaćinstvo u Federaciji BiH je 2015. godine bio 401 KM. Prag siromaštva za dvočlano domaćinstvo bez djece bio je 601 KM mjesečno, a za četveročlano domaćinstvo sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina bio je 841 KM mjesečno. U Usori je 2020. godine registrovano  514 penzionera  sa prosječnom penzijom od oko 372 marke. Zbog toga su penzioneri kao i starije osobe, naročito žene, bez stalnih prihoda ili porodične podrške među najugroženijim kategorijama u Usori. Nužno bi bilo pojačati institucijonalnu podršku ovim kategorijama obzirom da su kapaciteti lokalne službe za socijalnu zaštitu ograničeni.

 

Svijet bez gladi          

Nema podataka o postojanju javne kuhinje u Usori ali postoje izvještaji da stanovnici Usore koriste javne kuhinje u Doboju i Maglaju. Nema kvantitavnih podataka o broju korisnika javne kuhinje sa područja Usore niti kretanju tog broja kroz posljednju deceniju. Sagovornici ističu da bi nužno bilo osnivanje javne kuhinje ali „na kotačima“ odnosno sa dostavom obroka na kućna vrata jer je Usora vrlo razuđena opština a socijalno ugrožene osobe često nisu u mogućnosti da odlaze po hranu usljed bolesti, nedostatka prevoznih sredstava ili novca.

Na području Zeničko-dobojskog kantona socijalna zaštita se provodi putem resornog Ministarstva, deset centara za socijalni rad i dvije općinske službe za socijalni rad koje djeluju u manjim opštinama Usora i Doboj Jug. U Analizi stanja socijalne zaštite u Zeničko-dobojskom kantonu sa posebnim osvrtom na utjecaj pandemije koronavirusa na sistem socijalne zaštite iz 2020. godine se navodi jedino podatak da u Usori 103 osobe primaju naknadu kao civilne i vojne žrtve/invalidi rata. Međutim, Opština Usora nema socijalnu kartu niti javno dostupne podatke o ukupnom broju korisnika socijalne pomoći ili statistici o osnovama po kojim ostvaruju pomoć. Izrada socijalne karte je u planu a ona bi svakako bila nužan prvi korak u sagledavanju stanja i potreba socijalno ugroženih stanovnika Usore.

U Specijalnom izvještaju Ureda ombudsmana BiH iz 2019. godine su osnovni problemi u radu socijalne opštinske službe bili nedovoljna popunjenost kvalitetnim kadrovima i loša IT oprema. Prema izjavama sagovornika takvi problemi su prisutni i danas uprkos ekonomskom razvoju i rastu budžeta proteklih godina.

 

Zdravlje i blagostanje           

Zdravstvenu zaštitu u 2020. godini na području općine Usora pružala su ukupno 2 doktora medicine, jedan doktor stomatologije, te 16 zdravstvenih tehničara. Zdravstvenu zaštitu žena u istom periodu je provodio jedan tim, kojeg čine specijalista ginekologije i jedna ginekološko-akušerska sestra primaljskog smjera.

Jedan od najozbiljnijih problema s kojima se susreću zdravstveni radnici Usore je usklađivanje potrošnje oskudnih sredstava u zdravstvu sa namjerama i ciljevima zdravstvene politike.

Usluge fizikalne terapije, logopeda i drugih specijalističkih usluga iz domena rasta i razvoja djece, korisnici sa područja općine Usora ne mogu ostvariti u okviru javnog zdravstva. Imaju opciju da koriste neku od novotvorenih privatnih ordinacija ili da uslugu ostvaruju u susjednoj općini Maglaj. Stoga bi dobro bilo razmisliti i o uvođenju ovih usluga u dom zdravlja ili lobirati da Zavod zdravstvenog osiguranja počne subvencionirati te usluge u privatnim ordinacijama barem za socijalno ugrožene kategorije.

U Usori postoji ustanova za smještaj i njegu starijih osoba “Rajkovača&Šušak” kao i ustanova za smještaj starijih lica “Zlatno doba”.

U opštini žive 92 osobe koje primaju ratne invalidnine kao i 11 civilnih žrtava rata. Iz budžeta se godišnje izdvaja oko 90 hiljada maraka za NVO iz oblasti boračko-invalidske i socijalne zaštite.

Zbog ograničenih ljudskih kapaciteta, kako u svim javnim ustanovama na području općine Usora, tako i u JU „Dom zdravlja Prim. dir. Mijo Grgić“, ne vode se detaljne statistike o vrstama oboljenja kod građana. Ovo je nešto što je svakako treba unaprijediti jer je bez statističkog praćenja teško kvalitetno planirati i unaprjeđivati razvoj primarne i sekundarne zdravstvene zaštite.

 

Kvalitetno obrazovanje

U Usori radi pet osnovnih škola sa 247 učenika, 41 učiteljem. Prosjek od 39 učenika na 1.000 stanovnika je ispod prosjeka u FBiH, gdje je najmanji broj osnovaca u školskoj 2020./2021. godini u osnovnom obrazovanju zabilježen je u općini Ravno (3,8 na 1.000 stanovnika), a naveći u općini Tešanj (106 učenika na 1.000 stanovnika).  Uz to u Usori postoji jedna srednja škola sa 230 učenika i 36 učitelja.

Djelatnost osnovnog i srednjeg obrazovanja prenesena je sa razine Kantona na Općinu Usora, što je nakon Općine Žepče, drugi slučaj prenošenja nadležnosti nad osnovnim i srednjim obrazovanjem na jednu lokalnu zajednicu u FBiH, a što je predviđeno i Ustavom FBiH.

Usora je među rijetkim opštinama u BiH koja bilježi porast ukupnog broja osnovaca od 4,05% u odnosu na školsku 2019/20. godinu. Broj nastavnog kadra pratio je broj djece upisane u osnovne i srednje škole u skladu sa pedagoškim standardima te omogućava kvalitetno izvođenje nastavnog procesa. I u Srednjoj mješovitoj školi „Stjepan Radić“ je broj učenika u proteklih 5 godina bilježio porast sve do prošle godine, kada je zabilježeno značajno smanjenje broja učenika, i to za 28 posto.

Na području opštine djeluje i ustanova predškolskog odgoja „Ivančica“. JU “Ivančica” je smještena u Žabljaku. Zgrada JU i igralište su posebno dizajnirani za rad s djecom predškolske dobi a novi prostor je otvoren u februaru 2018. godine.  JPU “Ivančica” Usora se financira kombinacijom vlastitih sredstava i sredstava donatora – firma Imaco Systemtechnik doo Usora.

Sagovornici ističu da je obrazovanje u BiH slično kao i na Balkanu uopšte zastarilo i okoštalo u nekom prošlom vremenu sa učenjem previše teoretskih i nebitnih stvari i premalo prakse i fokusa na osposobljavanje mladih za samostalan život i samostalno privređivanje. Nužno bi bilo intenzivirati napore da se školovanje unaprijedi i uskladi sa potrebama rastućeg tržišta obzirom da Usora većinu radne snage uvozi iz okolnih opština.

 

Rodna ravnopravnost          

U Usori djeluje Udruga žena „SUNCE“ koje je jedino udruženje koje se bavi pitanjima rodne jednakosti. Uglavnom se bavi ekonomskim osnaživanjem žena kroz plasteničku proizvodnju.

Zastupljenost žena u zakonodavnoj vlasti u gradovima i općinama ZDK je 2020 godine analizirao Elmin Fehrić, student Filozofskog fakulteta u Zenici. Analizom je obuhvatio tri ciklusa lokalnih izbora 2008., 2012., i 2016. godine na uzorku od 234 kandidatske liste za opštinska/gradska vijeća iz mjesta: Breza, Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Olovo, Tešanj, Usora, Vareš, Visoko, Zavidovići, Zenica i Žepče. Primjetno je da je na lokalnim izborima 2016. godine značajno povećan udio žena na kandidatskim listama i dostigao je 40,5 posto. Iako je broj žena kandidatkinja na listama značajno povećan procentualno je zabilježen blagi pad broja žena koje su osvojile mandat na 17,7 posto. U Usori su te godine bile tri žene od ukupno 13 kandidata.

Žene su češće nezaposlene u Usori nego muškarci, navedeno je u Integriranoj strategiji razvoja općine Usora za period 2022. – 2027. Postoje inicijative lokalne vlasti da intenzivira zapošljavanje žena ali je nužno intenzivirati te napore kroz subvencije majčinstvu i podršku predškolskom odgoju djece.

 

Čista voda i sanitarni uslovi

Vodoopskrba naselja u Usori je riješena vodovodom na koji je 2017. godine priključeno ukupno 1.947 potrošača (porast za 239 u odnosu na 2016. godinu). Izvori vodosnabdijevanja su tri sistema: sistem 1. koji se sastoji od izvorišta „Bare“ (tri bunara), izvorišta „Duboki potok“ (dvije bušotine) i izvorišta „LIPA“; sistem 2. koji se sastoji od izvorišta „Makljenovac“ i „Ularice“, sa po jednim bunarom; Sistem 3 „Žabljak“, (tri bunara); Sistem 4 „Alibegovci“ (dva bunara). Ukupni kapacitet svih izvorišta i vodo-zahvata je 35,6 litara u sekundi. Komunalno preduzeće JKP Usora upravlja vodovodnom infrastrukturom a cijena vode za domaćinstva varira od 0,7 do 1 marke po metru kubnom dok za firme on iznosi od 1,76 do 2 marke po metru kubnom. Ne postoje precizni statistički podaci o potrošnji vode stanovnika pojedinih kategorija potrošača u općini Usora ali sagovornici ističu da su prisutne povremene redukcije vode na pojedinom lokacijama u ljetnim mjesecima.

U izgradnji je kanalizaciona mreža duga 6,3 kilometra a u 2021. godini nije bilo priključenih korisnika. Usora ima uspostavljenu međuopštinsku saradnju sa opštinom Tešanj, na projektu izgradnje kanalizacije i u skladu sa sporazumom iz 2017. godine se priključuje na Uređaj za prečišćavanje otpadnih voda (UPOV) Tešanj. Tu će se vršiti sekundarno prečišćavanje (prečišćavanje komunalnih otpadnih voda procesom biološkog prečišćavanja sa sekundarnim taloženjem ili druge metode smanjenja propisanih graničnih vrijednosti emisije za ispuštanje prečišćenih otpadnih voda u vodotokove).

Povremeno je proteklih godina stanovništvo obavještavano da ne pije vodu iz vodovoda jer je zagađena. Glavni zagađivači su kanalizacione vode kao i rastuća industrija u Usori i okolnim opštinama.

 

Pristupačna energija iz čistih izvora

Preduzeće Energy trade je 2012. godine izgradilo u Usori prvu solarnu fotonaponsku elektranu na području ZDK, snage 30 kilovata (kW). Do 2021. godine je firma izgradila još četiri fotonaponske elektrane ukupne snage 573 kW sa planovima da nastavi širenje poslovanja u ovoj oblasti. Općina Usora planira do 2027.godine smanjiti za 20 posto troškove javne rasvjete i najmanje 10 rasvjetnih tijela javne rasvjete napajati energijom iz solarnih sistema. Dodatno planira i poboljšati energetsku efikasnost javnih zgrada.

Među slabostima lokalne zajednice Usora je i nedovoljno korištenje dostupnih obnovljivih izvora energije (posebno sunca i biomase) te niska energetska učinkovitost. Kao treći strateški fokus u Planu razvoja Usore 2022. do 2027. godine, opština planira iskoristiti sve dostupne resurse, uključujući privatne inicijative i javno privatno partnerstvo, kako bi se primijenili principi dugoročno održivog razvoja u oblastima zaštite okoliša i prevencije šteta od elementarnih nepogoda, sa naglaskom na primjenu mjera energetske efikasnosti i unaprijeđenja upravljanja otpadom.

 

Dostojanstven rad i ekonomski rast           

U 2020. godini je u Usori bilo 348 firmi, područnih ogranaka stranih firmi i obrtnika, što je oko 55 pravnih lica na 1.000 stanovnika ili u prosjeku ZDK. Od oko 6.500 stanovnika Usore radno sposobnog stanovništva je 4.675. od čega je zaposlenih u 2020. bilo 1.780. Stopa nezaposlenosti je 2020. bila 26 posto a prosječna neto plata je iznosila 776 KM.

Snažan ekonomski rast Usore lokalna i kantonalna vlast pripisuje izgradnji dviju poslovnih zona, Žabljak i Srednja Omanjska.  Poduzetnička zona Žabljak osnovana je 2008. godine i proširivana u dva navrata, 2014. i 2019. godine. Dobro je saobraćajno povezana sa važnijim regionalnim saobraćajnicama, koridor Vc (koji se primiče opštini) te magistrale M4 i M17. Ukupna površina zone je 27 hektara i u njoj radi 8 firmi koje zapošljavaju 379 radnika. Poslovna zona Srednja Omanjska je osnovana 2014. godine a 2019. godine je površina udvostručena na trenutnu površinu od 51 hektar. Trenutno u zoni posluju tri značajne firme sa oko 200 uposlenih. U ovim poslovnim zonama radi skoro trećina zaposlenih Usorana. Naime, broj zaposlenih je narastao sa oko 1.230 u 2016. godini na oko 1.930 u 2021. godini, dok je nezaposlenost u istom periodu opala sa 824 na 610.

Usora je  u 2020. godini poboljšala svoj rang za 6 mjesta u odnosu na prethodnu godinu, popevši se sa 37. na 30. mjesto, pokazuju socio-ekonomski pokazatelji Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Rastu je najviše doprinio rast prihoda od poreza na dohodak po stanovniku. Usora je u 2020. godini izvezla robe u vrijednosti od oko 63 miliona maraka dok je uvezla oko 22 miliona, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila čak 288 posto.

Rad osoba koje se ne nalaze na listama registriranih zaposlenika, odnosno „rad na crno“ je evidentan problem kako u cijeloj Bosni i Hercegovini, tako i na području Usore. I pored aktivnog angažmana nadležnih inspekcijskih organa na suzbijanju ove pojave, s obzirom na strukturu privrede u ovoj opštini teško je u potpunosti eliminirati rad „na crno“.

Preporučljivo bi bilo da Usora svoj ubrzan industrijski razvoj uskladi sa potrebama zaštite okoline, naročito zaštite od opasnih otpadnih voda koje ispuštaju firme metalne industrije, koje najčešće sadrže visoke koncentracije teškim metala i predstavljaju dugoročno opterećenje na okoliš i javno zdravlje. Ne postoje dostupni podaci o tome da li i koje firme uopšte imaju sisteme za prečišćavanje otpadnih voda koji su nužni da bi se otpadne vode prečistile do zakonom propisanog nivoa prije ispuštanja u kanalizaciju odnosno vodotoke.

 

Industrija, inovacije, infrastrukture            

Prema osnovnim pokazateljima razvijenosti 2007. godine, opština Usora je bila znatno ispod nivoa razvijenosti Federacije BiH i to za 66 posto ispod prosjeka po Bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku, te za za 53 posto ispod prodječne stope zaposlenosti u FBiH. Također je stopa nezaposlenosti bila veća za 50% u odnosu na FBiH. Danas, međutim, Opština Usora spada u krug razvijenijih lokalnih zajednica i prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja za 2020. godinu nalazi se na 30 mjestu u Federaciji BiH, od ukupno 79.

Bitan faktor razvoja je korištenje kapaciteta izgrađenih poslovnih zona, zapošljavanje stanovništva, te povrat uplaćenih poreza, navodi lokalna vlast. Postoje neslaganja upodacima o zaposlenosti Usorana. Tako je prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja u Usori zaposleno 1.780 osoba ili 38 posto radno sposobnog stanovništva, osnosno 51 posto aktivnog stanovništva, dok podaci Porezne uprave govore o 2.032 zaposlena. Sagovornici ističu da više od polovine zaposlenih dolazi iz okolnih mjesta izvan Usore. Stoga bi dobro bilo inicirati povećanje subvencioniranje za stambeno zbrinjavanje mladih iz drugih opština koji tu rade, kako bi se malo popravilo stanje sa migracijom i negativnim prirodnim priraštajem. Trenutno opština daje poticaj od oko 10 000 maraka po porodici ali bi dobro bilo razmisliti o povećanju tog iznosa ili dodjeli građevinskog zemljišta za izgradnju.

U proteklih 5 godina bilo je značajnijih ulaganja u razvoj cestovne mreže koja je u nadležnosti opštine, tako da dužina mreže lokalnih cesta iznosi 130 km. Iz budžeta se svake godine izdvajaju sve značajnija sredstva za sanaciju i izgradnju puteva. Tako su u 2020 godini ona iznosila 677.500,00 maraka za razliku od oko 51.000 maraka izdvojene u 2016. godini. Razvoj cestovne mreže u narednom periodu je baziran na planiranoj izgradnji autoceste na koridoru Vc, koja će biti osnovna pokretačka snaga razvoja.

 

Smanjenje nejednakosti

Najugroženije kategorije u Usori su stare osobe bez ikakvog staranja od strane obitelji, žene i mladi. Stari i nemoćni ostvaruju primanja po osnovu tuđe njege i zaštite kao i jednokratne socijalne pomoći, koje nisu dovoljne za dostojanstven život. U planu razvoja Opštine Usora od 2022. do 2027. godine se ranjive kategorije samo spominju, bez navođenja o kojim grupama stanovnika se radi jer lokalna vlast tek planira da izradi socijalnu kartu opštine. Pomoć ranjivim kategorijama se u planu lokalne vlasti ogleda tek u izdvajanju 40.000 maraka za nabavku plastenika ranjivim kategorijama, što je premalo i neadekvatno s obzirom da su mnogi pripadnici tih kategorija radno nesposobni.

Visina penzija u od 2016. do 2020. godine se značajnije mijenjala, pa je tako prosječna starosna penzija u 2020. godini iznosila 433,05 KM i za 14 posto je veća nego 2016. godine. Prosječna invalidska penzija u 2020. godini je iznosila 325 KM i za 9 posto je veća u odnosu na 2016. godinu, dok je prosječna porodična penzija od 302 KM u 2020. godini za 7 posto je veća od iste u 2016. godini. U Usori je 2020. godine registrovano  514 penzionera  sa prosječnom penzijom od oko 372 marke. Vidljiva je ekonomska ugroženost ove populacije s obzirom da je mjesečni prag relativnog siromaštva za jednočlano domaćinstvo u Federaciji BiH u 2015. godini bio 401 marku a za dvočlano domaćinstvo 601 marku.

Održivi gradovi i zajednice

Od ukupne površine Usore od oko 3.772 hektara većina je poljoprivredno zemljište 3.620 ha uglavnom oranice i bašte 3.264. Obrađeno je skoro 100 posto obradivog zemljišta.

Posljednji preliminarni podaci o migracijama pokazuju da su jedino Sarajevo, Mostar, Usora i Orašje imali pozitivne neto migracije u 2019. godini. Međutim, broj od 85 umrlih u odnosu na 18 novorođenih ne ulijeva optimizam u održivost razvoja Usore.

udžet Usore je sa 2 miliona maraka u 2016, godini narastao na četiri miliona u 2020 godini što pokazuje stopu razvoja. U planu za narednih pet godina Usora planira intenzivirati ruralni razvoj uz očuvanje okoliša i životne sredine.

Treći strateški cilj lokalne vlasti je usmjeren na dugoročno održiv razvoj i unaprijeđenje zaštite okoliša. Planirani indikatori za praćenja ovog napretka do 2027. godine su: povećanje energetske efikasnosti za najmanje 20 posto; povećati zadovoljstvo građana  uslugama odvoza čvrstog otpada i odvodnje otpadnih voda na najmanje 70 posto; povećati broj domaćinstava priključenih na kanalizaciju i vodovod za 5 posto; povećati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za 10 posto.

Sagovornici ističu da je odlazak mladih jedan od velikih izazova za održivost lokalne zajednice i njenog razvoja. Stoga bi dobro bilo razmišljati o subvencioniranju i drugim vrstama pomoći za mlade roditelje i samohrane roditelje. Od bolje zaštite radnih prava žena kojima trudnoća često znači automatski prekid ugovora, pa do finansijske pomoći sa opštinskog nivoa ili besplatnih vrtića.

 

Odgovorna proizvodnja i potrošnja           

Iako je lokalna zajednica doživjela određeni procvat vidljiva je zastarjelost, pa tako porodične kuće za grijanje uglavnom koriste drva i ugljen. Javna rasvjeta je još uvijek pokrivena starim tipom žarulja a solarni paneli još uvijek nisu u primjeni na javnim objektima, uglavnom zbog velikih početnih ulaganja. Kada su u pitanju mjere za unapređenje energetske efikasnosti, opština je dužna postupati u skladu sa Zakonom o energijskoj efikasnosti u Federaciji BiH, koji je usvojen u februaru 2017. godine. U skladu sa skromnim resursima, plan opštine je u narednom periodu da  za 3 posto smanji potrošnju energije od fosilnih goriva u objektima pod ingerencijom općine Usora, primjenom principa energetske efikasnosti, te da smanji potrošnju električne energije za javnu rasvjetu za 30% ovođenjem solarne energije u ovaj sistem.

 

Očuvanje klime         

Javno komunalno poduzeće Usora nadležno je za skupljanje, odvoz i deponiranje otpada a prema podacima preduzeća broj korisnika usluge odvoza smeća i komunalnog otpada se od 2016. do 2020. godine povećao sa 1.861 na 1919. Održivo upravljanje otpadom na području općine Usora ne postoje industrijski kapaciteti koji bi uticali na zagađenje zraka, te su kao glavni izvori zagađenja zraka prepoznate male kotlovnice i individualna ložišta u domaćinstvima i automobilski ispušni plinovi. Najveći dio zagađenja uzrokuju upravo zastarjeli i energetski neučinkoviti sistemi grijanja stambenog, poslovnog i javnog prostora, kao i korištenje električne energije na energetski neefikasan način. Ova tvrdnja vrijedi kako za sektor stanovanja tako i za gospodarstvo i javnu administraciju.

 

Očuvanje vodnog svijeta

Kroz Usoru protiče istoimena rijeka koja je jedna od najvećih pritoka Bosne. U opštini nije profunkcionisala kanalizaciona mreža koja uz poslovne zone u kojima nema prečistača otpadnih industrijskih voda predstavljaju najveće opterećenje za vodeni svijet. Usora je u većem dijelu toka bujična rijeka bogata ribom škobalj, klen, plotica, štuka, bjelica, a u gornjem toku i pastrmka.

Razvojem industrije a naročito metalne u Usori i susjednim opštinama, enormno je narastao i pritisak zagađenja na vodotoke. Nužno bi bilo provesti rigorozniju kontrolu nad količinama i vrstom otpadnih voda koje se ispuštaju. Iako je to nadježnost federalne inspekcije, to ne bi smjelo biti opravdanje lokalnoj zajednici za pasivnost u ovom segmentu. U saradnji sa lokalnim ekološkim ili ribolovačkim udruženjima, nužno bi bilo identifikovati tačke najvećeg zagažđenja odnosno najveće zagađivače i prisiliti ih da poštuju zakonske norme o kvalitetu otpadnih voda koje se puštaju u vodotok.

Izloženost Usore elementarnim nepogodama, posebno poplavama, jedna je od najvećih prijetnji koja ugrožava razvoj ove lokalne zajednice na obala, a bujične rijeke Usore. Elementarne nepogode značajno utiču na društvenu i javnu infrastrukturu, lokalnu privredu i budžet. Jačanje kapaciteta lokalne zajednice da smanji rizike od prirodnih, ekoloških i drugih opasnosti uključuje: izgradnju i uređenje komunalne infrastrukture, uređenje vodotoka i zaštitu izvorišta vode, sanaciju divljih deponija i unaprjeđenje kapaciteta za zaštitu i prevenciju prirodnih katastrofa. Otpad iz Usore se odvozi na regionalnu deponiju u Doboju i taj segment je dobro riješen.

U studiji uticaja  izgradnje koridora Vc na okolinu već je 2007. godine prediđeno da će izvori Ularice, Makljenovac i Alibegovci u opštini Usora trpiti značajan štetan uticaj, koji se izgradnjom i primjećuje. Uočene su pojave pomora riba na rijekama Gnjici nizvodno od Čelića i na rijeci Usori. Dolina Usore spada u najneuređenije vodotoke sa izraženom intezivnom i neplanskom eksploatacijom šljunka, koja ugrožava vodotok i izvorišne zone.

 

Očuvanje života na zemlji

Nerazvijen sistem selektiranja i upravljanja krutim otpadom je prepoznato kao jedna od slabosti lokalne zajednice. Na području općine Usora sa cca 6.339 stanovnika, godišnje se proizvede oko 1.200 tona 4.437 metara kubnih otpada. Javno komunalno poduzeće Usora je nadležno za prikupljanje, odvoz i deponiranje otpada i pokriva 1.919 građana ovom uslugom. Godišnje prikupi oko 3.600 metara kubnih otpada, koji odlaže na regionalnu deponiju. Usora nema uređen sistem recikliranja i ponovne upotrebe otpada. U planu je izrada Općinskog plana upravljanja otpadom kojeg će zajedno uraditi Opština Usora i komunalna poduzeća.

Na području FBiH je registrovano 1.198 neuređenih deponija koje zauzimaju površinu od skoro 800.000 kubnih metara. Od toga je na području opština Usora, Vareš, Kakanj i Zavidović evidentirano neuređenih deponije otpada zapremnine od skoro 38 hiljada kubnih metara.

Mir, pravda i snažne institucije

Općina Usora spada u relativno sigurne sredine. To pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova ZDK o kriminalitetu na području Policijske stanice Usora. Broj krivičnih djela počinjenih u 2020. godini je 26, što predstavlja stopu od 0,41% po stanovniku općine. Generalno promatrajući broj krivičnih dijela u proteklih 5 godina bilježi tendenciju pada, pa je tako broj krivičnih djela u 2020. godini manji za 22 posto u odnosu na 2016. godinu. Analizirajući strukturu kriminaliteta dolazi se do saznanja da prevladavaju imovinski delikti na koje je u 2020. godini otpadalo 72 posto evidentiranih kaznenih djela. Zatim slijede ostala kaznena djela sa udjelom od 24 posto. U 2020. godini, kao ni u prethodne 3 nisu zabilježena krivična djela ubistva. Također, u proteklih pet godina nije zabilježeno ni jedno kazneno djelo maloljetnika.

Zanimljivo je da je 2018. godine zabilježen najmanji odziv birača upravo u Usori (30,20 %) što bi moglo ukazivati na nepovjerenje građana prema lokalnoj vlasti . Sagovornici ističu da nemaju saznanja o korupciji u Usori ali navode primjere nepotizma i „ukorijenjenih navika i običaja“ da se darivaju ljekari i babice novcem i flašama vina kako bi dobili bolju uslugu, što ukazuje na suprotno. Opština Usora je 2017. godine donijela  Lokalni plan za borbu protiv korupcije općine Usora ali nema javno dostupnih podataka u kojoj mjeri je taj plan i realizovan.

 

Evidentan je još uvijek problem nedovoljne transparentnosti rada. Tako na primjer nema javno objavljenih zapisnika sa sjednica Opštinskog viječa niti  donesenih odluka, što bi bio značajan iskorak ka većoj transparentnosti. Trenutno se na stranici samo objavljuju pozivi sa dnevnim redom sjednice.

 

Partnerstvom do ciljeva

Jedna od primjera partnerstva privatnog i javnog sektora je vrtić JPU Ivančica koji se financira kombinacijom vlastitih sredstava i sredstava donatora – odnosno firme Imaco Systemtechnik. Sa donatorom ugovor važi do kraja 2023. godine, nakon čega će Općina u potpunosti preuzeti obvezu finansiranja vrtića. Inicijativa je krenula od privatnih poduzetnika koji su uočili probleme pri zapošljavanju i shvatili da tako mogu pomoći svojim zaposlenicama koje su zbog nedostataka vrtića bile spriječene da rade. Trenutno se u Usori gradi moderan vrtić ali bi trebalo razmisliti u pravcu besplatne vrtićke usluge za djecu iz Usore kako bi se maksimalno suzbili negativni trendovi odlaska i negativnog prirodnog priraštaja.

 

U Usori djeluje 26 registrovanih udruženja. Najzastupljenije su kulturno-umjetnička i sportska dok ostala okupljaju mlade, penzionere i ostale grupe stanovništva. Lokalna vlast traži modalitete za uključivanje civilnog sektora u aktivnije učešće u razvoju lokalne zajednice. Trenutni način rada udruženja  je da se u pravilu ne uključuju u rasprave o pitanjima od društvenog interesa i ne sudjeluju u odlukama važnim za razvoj zajednice. Njihovo djelovanje je fragmentirano i ograničeno na kratkotrajne kampanje s nedovoljno razvijenim strategijama, pa je stoga bez većeg uticaja. Postoji znatan deficit organizacija ekološkog i omladinskog profila, ali i udruženja čije članove povezuju interesi za ostvarivanjem određenih prava. Budžetska sredstva opštine nisu dovoljna da osiguraju njihov nesmetan rad. Za naprednije djelovanje civilnog društva nedostaje podrška osnivanju novih NVO i osposobljavanje i usmjeravanje NVO sektora na realizaciju projekata od strateškog značaja, a posebno projekata EU i drugih domaćih i međunarodnih razvojnih fondova. Korištenje razvojnih fondova EU nije moguće bez saradnje i partnerstva sa svim nivoima vlasti a to je ono što bi se moralo bitno unaprijediti prema riječima sagovornika.