TEŠANJ

Svijet bez siromaštva    

U ranjive grupe stanovništva općine Tešanj, a koje najčešće prolaze kroz evidencije Centra za socijalni rad mogu se izdvojiti slijedeće grupe: stara lica bez dovoljno sredstava za život, djeca iz siromašnih porodica, djeca razvedenih roditelja, osobe bez zdravstvenog osiguranja/zdravstvene zaštite,  osobe izložene nasilju, civilne žrtve rata, te osobe sa invaliditetom. Problem ovih kategorija se odnosi na nedovoljan iznos vlastitih materijalnih sredstava u odnosu na stvarne životne potrebe, djelimično riješene zakonske regulative, i loše uređene mehanizme izvršenja.

Socijalna zaštita na području općine Tešanj provodi se putem JU Centra za socijalni rad, te djelimično putem  općinskih službi i različitih udruženja građana. Rad CSR-a se u cijelosti finansira iz budžeta Općine, kao i pojedini oblici socijalne zaštite. Drugi oblici socijalne zaštite finansiraju se iz budžeta Kantona i Federacije. To je možda i glavni problem zašto imamo veliki broj stanovništva koje je ekonomski ugroženo, na rubu gladi, koje ima neriješena pitanja dugoročno jer se rad socijalne isključivo bazira na finansijama koje dolaze iz budžeta. JU CSR Tešanj obavlja poslove neposredne socijalne zaštite, zaštite osoba sa invaliditetom, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, te obavlja druge poslove utvrđene zakonom.  Centar je tehnički i prostorno neopremljen, neprikladan za sve kategorije kojima pruža podršku. Ljudski  resursi nisu optimizirani ( ukupan broj zaposlenih je 11 od toga 6 stručnih radnika, poslovni prostor nije namjenski  građen  nego  je   adaptiran  u  porodičnom  objektu,  nije  prilagođen  invalidnim  osobama,  sa  nedovoljnim  brojem prostorija, dio tehničke opreme zastario) što govori o tome da se najsiromašnijem stanovništvu ne mogu pružiti najadekvatniji mehanizmi zaštite i podrške. Uvidom u pregled broja korisnika Centra možemo da zaključimo da od 2010. godine nije postojao značajniji pad u broju, već naprotiv, postojao je trend rasta za oko 16% prema podacima iz 2022. Analizom stranice Centra je evidentno da se radi o tradicionalno postavljenoj javnoj instituciji koja isključivo operira sa onim iznosom sredstava koju dobije iz budžeta (koji joj bude dodijeljen), a ni u kojem slučaju po projektnoj osnovi što je poražavajuća činjenica.

Kada su u pitanju potrebe ugroženih skupina stanovništva iz Tešnja, tu se najviše ogleda potreba za finansijskom podrškom i pomoći, potom za zdravstvenom zaštitom, dok se u treći plan stavljaju pitanja socijalne zaštite počevši od pitanja zaštite braka i porodice, do pitanja starateljstva i maloljetničke delikvencije. Kada je u pitanju socijalna inkluzija i zaštita lica sa invaliditetom, Tešanj za navedeno se koristi mehanizmom slanja osoba sa invaliditetom u druge veće centre BiH pošto za to nema izgrađene kapacitete.

Svijet bez gladi

Ugrožene kategorije koje žive na rubu egzistencije u Općini Tešanj su prevashodno osobe treće uzrasne dobi, osobe sa invaliditetom, djece bez roditeljskog staranja kojima ističe status i pravo za smještaj tj. koja su navršila 18 godina i neće se dalje školovati. Ono što Tešanj karakteriše jeste da je to zajednica u kojoj gotovo svaka porodica obrađuje zemlju, tako da u tom smislu vrlo vjerovatno  je i da nije visok postotak onih koji su gladni, ali da – koji jesu na rubu siromaštva. Pored toga, radi visokog stepena migracija u Tešnju ima dosta ljudi koji rade u inostranstvu pa sredstva donose u samu Općinu i doprinose njenom razvoju. Iz toga postoji i pretpostavka da u Tešnju postoji dosta individualaca koji pomažu one koji su na rubu siromaštva i na taj način doprinose da u ovoj Općini ne bude gladnih ljudi. U Tešnju djeluje Merhamet sa svojom javnom kuhinjom i u sklopu nje su najčešći korisnici upravo lica treće uzrasne dobi.

Zdravlje i blagostanje

U sistem zdravstvenog osiguranja nije uključeno svo stanovništvo, što predstavlja jedan od najizražajnijih problema u zdravstvenoj zaštiti stanovništva. Na području općine Tešanj, zdravstvena zaštita je organizovana na primarnom i sekundarnom nivou.

Na području općine primarna zdravstvena zaštita organizovana je u: Domu zdravlja Tešanj, Privatne poliklinike Medikus i Huskić, privatnim ordinacijama kao dopunska djelatnost: ginekološka i dermatološka, 8 privatnih zubarskih ordinacija i 24 apoteke (od kojih je jedna sa državnim kapitalom – “Tefarm”).

Sistem zdravstvene zaštite upotpunjen je sa 10 terenskih ambulanti i sa centralnim objektom u kojim opslužuje 18 timova porodične medicine uz privatnu poliklinike Medikus u kojoj rade dva ljekara porodične medicine. (PILOT projekat).

Sve apoteke imaju raspolažu pravom snabdijevanja pacijenata i lijekovima sa esencijalne liste što znači da su u ugovornom odnosu sa ZZO ZE-DO kantona. Ugovorni odnos na našem  kantonu je jedan od najlošije riješenih odnosa u Federaciji BIH, najlošije plaćena usluga po izdatom receptu (preračunato iz marže) i najduži period čekanja naplate  (od 2 do 3 mjeseca).

Glavna prepreka zdravstvenog sistema u Tešnju je to što se radi o maloj zajednici koja ne može svoje zdravstvene usluge da razvije na nivou kako je to u većim zajednicama radi izvora finansiranja. Iako je zdravstveni sistem uvezan (sistemski to je solidno definisano), očigledan je izostanak pružanja tercijarne zdravstvene zaštite pri čemu svaki stanovnik ovog grada ukoliko dođe do neke veće povrede ili nesreće zahtijeva prebačaj u veće gradove u BiH (Sarajevo, Tuzla, Zenica). Obzirom da je kod pružanja zdravstvene zaštite najznačajnija brzina pružanja iste, veliki je broj onih koji „u putu podliježu“ jer se prebačaji vrše auto-kombi prijevozom. Upravo je to jedna od značajnih prepreka svih zdravstvenih sistema manjih lokalnih zajednica u BiH, pa tako i u Tešnju. Bilo bi dobro razmatrati helikoptersko prevoženje i izgradnju helidroma obzirom da  Zenička bolnica ima kapacitete da za organizaciju helikopterskog spašavanja.

Kvalitetno obrazovanje

U pogledu obrazovanja, u Tešnju postoji uspostavljen sistem osnovnog i srednjeg obrazovanja, dok za visoko obrazovanje je potrebno da mladi ljudi idu u druge veće univerzitetske gradove. Infrastruktura samih zgrada za obrazovanje je zastarjela te je istima potrebna adaptacija. Obzirom da je ista zastarjela, upitno je koliko su navedene zgrade inkluzivne za osobe sa invaliditetom. Trenutno, informacija iz 2022. iz Izvještaja o izvršenju budžeta za prvi kvartal 2022. godine je evidentno izdvajanje sredstava za izgradnju  objekta škole u Medakovu. Strukovna raspodjela srednjoškolskog obrazovanja se može reći da obuhvata gotovo sva neophodna zanimanja za ovu Općinu (7: Ekonomsko, Kompjutersko, Medicinsko, Labaratorijsko, Farmaceutsko, Mašinsko i Građevinsko). Škole prije konkursne procedure rade analizu tržišta rada što je jako dobra praksa i pored toga su uvezane sa privatnim preduzećima kako bi osigurale da obrazovanje bude u skladu sa potrebama tržišta rada. Također, još jedna dobra praksa jeste i organizacija Sajma srednjih škola i fakulteta u okviru programa profesionalne orijentacije pri čemu se mladima daje prilika se upoznaju sa mogćnostima visokog obrazovanja. Tešanj ima mjere pružanja podrške za obrazovanje djece i mladih kroz program stipendiranja.

U Tešnju djeluje 19 osnovnih škola i 1 muzička škola, te 3 srednje – gimnazija, tehnička i stručna škola. U toku 2021./2022. godine osnovnu redovnu školu je upisalo 4425 djece, a muzičku 60-ero djece. Osnovnu školu je završilo 425 djece. Srednju školu je upisalo ukupno 1715 mladih i završilo 484 mlade osobe. Ono što je zamjetno je da je manji broj onih koji su školu završili od onih koji su istu upisali što nam govori o tome da su bile mnogo manje prethodne generacije.

Rodna ravnopravnost

Prisutna je nejednakost među polovima u pogledu zastupljenosti u politici i javnom životu, te po pitanju stepena zaposlenosti gdje muškarci dominantno imaju više prilika nego žene. Za to postoje navedene strateške mjere u Gender akcionom planu na koji način će se pristupiti navedenom problemu, međutim, u praksi je to gotovo beznačajno. Nedostaje kontekstualna situaciona analiza u pogledu nejednakosti među polovima, te u pogledu socijalne inkluzije nacionalnih/etničkih manjina. Neophodan je pri tome intersekcionalan pristup obzirom da svi u ovoj zajednici nemaju jednaku početnu poziciju. Trend nejednakosti se nastoji prevazići, međutim taj proces ide sporo.  Veća je nezaposlenost žena u odnosu na muškarce u ovoj Općini. U Tešnju imamo prepoznatljivo Udruženje žena Ruka iz Kaloševića koje se bave poboljšanjem socio-ekonomskih prilika žena. Pošto se radi o Udruženju koje djeluje u ruralnom području, ono što postoji kao potencijal jeste da se razvija koncept ekofeminizma i socijalnog poduzetništva među ženama kako bi se pomoglo njihova socio-ekonomska inkluzija.

Čista voda i sanitarni uslovi

Vodosnabdijevanje korisnika na području Općine Tešanj odvija se putem vodovodnih sistema kojima upravlja JP Rad d.d., putem manjih vodovodnih sistema i objekata kojima upravljaju druge organizacije i grupe građana te putem javnih izvorišta i privatnih vodnih objekata. JP „RAD“ snabdijeva 33,7% stanovnika općine Tešanj, mjesni vodovodi pokrivaju 46,5% stanovnika, dok 19,8% stanovnika se snabdijeva individualno (uglavnom sopstveni bunari). Smjer razvoja vodosnabdijevanja ide u cilju stalnog povećanja snabdijevanja stanovnika od strane JP „RAD“.

Prema podacima JP Rad d.d. ukupno se putem vodovoda kojima upravlja ovaj operater snabdijeva vodom oko 23.000 stanovnika. Dio korisnika nije priključen na kanalizaciju pa je u kategoriji korisnika koji imaju istovremeno riješeno i pitanje vodosnabdijevanja i odvodnje oko 9.000 lica. Razvoj i širenje vodovodne mreže odvija se u okviru priključenja novih korisnika na postojeću mrežu i u okviru kapitalnih projekata koje vodi Općina. Kroz redovno priključenje novih korisnika godišnje se realizuje cca 130 novih priključaka dok kroz kapitalne projekte u proteklih 5 godina izvršeno je proširenje vodovodne mreže u naseljima Dobropolje, Mekiš, Roše i Joldići. Od značajnijih projekata u toku                je izgradnja vodovoda Trepće-Medakovo, Tepe-Hrvatinovići te vodovoda Raduša-Jugozapad Tešanj za 1774 domaćinstava, odnosno 7100 stanovnika. U 2020. godini je postojao projekat pročišćavanja i sanacije vodovodnih sistema Općine Tešanj. U 2022. godini je usvojena Odluka za izgradnju probno-eksploatacionog bunara na lokalitetu Bobarsko polje koje će doprinijeti boljem vodosnadbijevanju ove Općine. Ova odluka se usvojila kao ona koja je od javnog interesa. Tešanj je poznat po kvalitetnoj vodi tj. poznat je po izvorima prirodne čiste vode. Među najznačajnijim tu za nabrojati je prirodna izvorska voda Oaza, te prirodna izvorska voda Princess. Kvalitet Oaze vode je potvrđen zlatnom medaljom na sajmu voda „Oskar za vode“ u američkom gradu Barkeley Springs i ona je prepoznata kao jedina koja na takmičenju za izbor najbolje vode nije sadržavala sulfate.

Pristupačna energija iz čistih izvora       

Stanovništvo Tešnja ima pristup električnoj energiji. Planirano je kroz strateške dokumente da se dalje usmjerava razvoj Tešnja po principima energetske efikasnosti.

Kroz dokument SECAP uviđamo da je jedan od glavnih problema ove Općine jeste da se pobrine da se koristi manje uglja za grijanje obzirom da rad Toplane funkcionira na principu korištenja uglja, te obzirom da većinski broj stanovništva nastanjuje ruralna područja (72%). U Strategiji razvoja Općine do 2027. stoji da je jedan od strateških projekata upravo i izgradnja vjetrenjače, što zasad još nije implementirano. Trenutno se sprovodi eksproprijacija zemljišta za svrhe projekta kopanja bunara koji će biti novo izvorište vode. Ono što je karakteristika Općine Tešanj jeste da obiluje bogatstvom prirodne vode, ali i to da ima povoljan geo-strateški položaj za upotrebu i solarne energije i energije vjetra. Trenutno u Tešnju djeluje preduzeće pod nazivom SV ENERGIJA d.o.o. koja se bavi proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora. Ovo preduzeće ima uspostavljen grupe programa za prebacivanje domaćinstava i javnih institucija na upotrebu obnovljivih izvora energije. Imaju tekuće i aktuelne projekte i najčešće ih angažuju privatna preduzeća kako bi se za potrebe njihovog rada uspostavile elektrane koje su na principima upotrebe obnovljivih izvora energije. Jedan od primjera je GRADNJA 1 d.o.o.

Dostojanstven rad i ekonomski rast       

Procjena ukupnog broja stanovnika u Tešnju prema statističkim podacima iznosi 43 797 stanovnika, te od tog broja je najveći broj radno sposobnih ljudi: 30 823 osobe (70%). Prosječan broj zaposlenih je 13 783 osobe (oko 40% ukoliko ne računamo osobe od 15-18 godina starosti koje se još školuju). Najviše zaposlenih je u prerađivačkoj industriji, trgovini i obrazovanju. A prosječna neto plata je iznosila 707 KM u 2021. godini. Broj prijavljenih nezaposlenih je 5 300 osoba, te najviše ih je KV, NKV i SSS po kvalifikacionoj strukturi. Žena je oko 60 % nezaposleno više u odnosu na muškarce.

Općinski razvojni tim za sektor ekonomije zaključio je da je privreda općine Tešanj u odnosu na prosjek Bosne i  Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Zeničko-Dobojskog kantona značajno razvijena, ali da je to dosta daleko od prosjeka okruženja, a naročito prosjeka Evropske Unije. S tim u vezi u narednom periodu bilo bi neophodno omogućiti dalji napredak i razvoj kompanije koje već posluju na području općine kao i osnivanje i razvoj novih kompanije te podsticati domaće i strane investicije. Kako bismo to omogućili neophodni su nam resursi, a prije svega radna snaga, izvori snabdijevanja sirovinama (dobavljači), električna energija, voda, kao i infrastruktura.

I u Tešnju, kao i u ostalim lokalnim zajednicama BiH, imamo evidentan odliv stanovništva poslije rata, naročito u posljednjih deset godina što je proizišlo kao posljedica nedovoljne razvijenosti ove općine u prošlosti. Pozitivan prirodni priraštaj koji je postojao od 2010. godine je trenutno u padu od 2020. godine tj. 10 godina poslije. Od 2010. je evidentan rast zaposlenosti prema statističkim podacima.

Stanje na terenu koje govori o migracijama u Općini Tešanj nam govori da se to obično radi o mladim ljudima i onima koji su radno sposobni. Odlasci iz Tešnja se odvijaju najvećim dijelom u veće gradove i administrativne centre BiH – Sarajevo, Zenica, Tuzla, te van granica u zemlje poput Njemačke, Švicarske, Austrije, Italiju i Sloveniju. Kao osnovni razlog za to se navode „bolje životne prilike“, „bolji uslovi života“ i „prilike za zaposlenjem“. Veliki broj osoba koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih su osobe koje se tu nalaze 7 godina i više. Oni koji ostaju i radno su sposobni se također i vrlo često odlučuju za osnivanjem vlastitih obrta ili preduzeća radi čega je evidentan rast privrednih subjekata koji ustvari predstavljaju izvorište sredstava kojim se doprinosi umanjenju stepena gladi. Unatoč tome, evidentan je netransparentan način primanja radnika u privatnom sektoru koji se obično odvija po osnovu „porodičnih veza“. Prosječna neto plata u općini Tešanj je iznimno niska, čak prema podacima iz 2016. godine  gotovo 30% niža od prosječne plate na Federalnom, odnosno 20% niža od plate na kantonalnom (ZDK) nivou .

Industrija, inovacije i infrastruktura

Tešanj je općina koja ima jaku uspostavljenu privredu i visoku stopu osnivanja privrednih subjekata, međutim ne postoji evidencija koja govori o tome koliko ti privredni subjekti dobro i efikasno posluju, te koliko se dugo zadržavaju.  Postoji podatak koji govori o tome da vlada netransparentan sistem zapošljavanja u privatni sektor što govori o tome da se u Tešnju razvijaju „porodični“ biznisi što kao oblik poslovanja i nije negativno, ali za veći razvoj je neophodna profesionalizacija.

 

Tešanj je poznat i po svojoj poljoprivredi u smislu da svaka porodica pored toga što radi (zaposlena je u nekoj organizaciji), radi i na zemlji tj. istu obrađuje, pa prema tome postoji prilika da se kreira jedna forma domaće proizvodnje kojoj ne bi smetalo to da bude zasnovana na porodičnom rukovođenju uz određene savjete od visokoobrazovanih ljudi u oblasti (agronoma, menadžera i sl), te da se uvede neki sistem otkupljivanja o malih proizvođača za veće firme. Također, kada govorimo o privrednim subjektima koji se osnivaju u Tešnju, tu se najčešće radi o onima koji se bave prodajom ili uslužnim djelatnostima. Također tu imamo tekstilnu industriju zastupljenu, drvoprerađivačku industriju, proizvodnju obuće i metalpreradu.

Obzirom na prisutnost  bogatog kulturno-historijskog naslijeđa i tradicije, Tešanj ima potencijal za razvoj u turističkoj oblasti, te samim time i potrebu za obrazovanjem u oblasti kulture, historije, pružanja turističkih usluga i kreiranja turističkih ponuda i proizvoda.

Tešanj ima uspostavljena i dva hub-a (Futurist i Solution) koji su pozitivno poslovali u proteklim godinama (informacija iz 2022, internet pretraživanje stranice Futurist i Solution).

Općina  Tešanj se okreće obnovljivim izvorima energije i zaštitom prirodnih izvorskih voda. No osim toga, oni su poznati i po velikom broju uspješnih privatnih firmi u Bosni i Hercegovini. Među njima su u kategoriji velikih kompanija: HIFA-OIL, MADI, PREVENT FAD, MANN+HUMMEL BA, NAPREDAK, POBJEDA i AS – vode se među najuspješnijim. U kategoriji srednjih kompanija:  ENKER, EUROPA TRADE, MEDENA-COMERC i INOX AJANOVIĆ. Te u kategoriji malih kompanija:  EURO KANTIĆ, HRAST i ADI MARK. EURO KANTIĆ.

Kada uđemo detaljnije u analizu npr. HIIFA OIL se uključila u biznis koji se tiče uspostave obnovljivih izvora energije tj. upotrebom solarne energije. U poslovnoj politici su naveli kao značajan aspekat vrijednost zaštite okoliša, poštivanje zaštite zdravlja, te kontinuiranog istraživanja o uticaju na okoliš. Kada je u pitanju MADI, obzirom da je on proširio asortiman proizvoda od peradi i među isti se nalaze i pašteta, salame i hrenovke, pretpostavka je da postoji puna iskoristivost i odgovornost u pogledu upotrebe vlastitih sirovina. Kada je u pitanju PREVENT FAD koji djeluje u sklopu Prevent Grupacije u kojem se obavlja finalna obrada metala evidentno je da se koriste domaći materijali. Njihovo poslovanje se ogleda preko proizvodnje metalnih komponenti za automobilsku industriju. Te svoje tržište su još proširili i na proizvodnju nanoautomotiva. Otprilike i sve ostale kompanije imaju neke elemente poslovanja koje se tiču odgovorne proizvodnje i potrošnje radi čega i jesu ostvarile veliki uspjeh na prostoru BiH.

Postoji kritika za visinu plaće gdje se tvrdi da osobe koje su zaposlene u industrijama drvoprerade, tekstilne industrije i pravljenja obuće da rade na tzv. „minimalcu“. Potrebno je osmisliti poslovanje i razvijati potencijalno strateške alijanse kako bi se moglo još više ulagati u ljudske resurse.

Smanjenje nejednakosti

Velika većina stanovništva koje rade i djeluju u Tešnju da bi osigurali da nisu ispod srednje vrijednosti prihoda rade ili dva posla, ili se bave poljoprivredom i stočarstvom. Osobe sa invaliditetom, Romi, žene, osobe treće uzrasne dobi i mladi ljudi predstavljaju populaciju koja je u riziku.

Kroz istraživanje je istaknuta potreba i potencijal za razvojem IT sektora gdje bi se potencijalno mogli mladi ljudi zaposliti. Također postoji potencijal za prekvalifikaciju žena za rad u IT sektoru i tzv. Call centrima ukoliko bi se za isto omogućila adekvatna infrastruktura. Romska zajednica je izuzetno mala, gotovo nezamjetna, te je kroz Gender politiku istaknuta potreba za inkluzijom, no u praksi je to kroz obrazovni sistem najviše zastupljeno dok u kontekstu rada Romi su na neki način „prepušteni samima sebi“. Postoji potencijal i za razvoj priče o „ekofeminizmu“ među ženskom populacijom kroz poljoprivredu i stočarstvo jer je ovaj kraj zaista po tome naročito, nakon trgovine, prepoznat. Tešanjci su prepoznati kao dobri trgovci, no ono što izostaje jeste trgovina uslugama što je potencijal također za razvoj pri čemu bi se doprinijelo umanjenju stepena nejednakosti. Osobe sa invaliditetom prevashodno idu da se školuju u Zenicu jer tamo postoji škola za osobe sa invaliditetom, te ukoliko ne pronađu tamo mogućnost zaposlenja i ostanka, vraćaju se svojim porodicama na „službu“. U Tešnju ne postoji neko preduzeće koje je orijentirano ka zapošljavanju osoba sa invaliditetom, te u tom kontekstu postoji potencijal za razvoj koncepta socijalnog poduzetništva. Također uključivanje osoba sa invaliditetom u rad javnih uprava na laganim poslovima poput ovjere i sl. bi moglo uveliko da potpomogne smanjenje stepena nejednakosti i položaja osoba sa invaliditetom. Osobe treće uzrasne dobi se obično bave poljoprivredom ili pčelarstvom što im doprinosi u finansijskom smislu. Obzirom da se u Zeničko-dobojskom kantonu kao i u Tuzlanskom kantonu proizvodi dosta meda i obzirom da je ova, 2022. godina, bila za tu djelatnosti plodonosna, bilo bi dobro da se ova dva kantona uvežu i da organizuju sistem izvoza proizvoda od pčela ka’ zemljama koje bilježe manjak ili potpuni izostanak istog poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Emirata i sl. gdje cijena meda mnogo viša nego u BiH i gdje bi postotak zarade mogao da bude 100% i više.

Održivi gradovi i zajednice

Tešanj kao Općina se fokusira na održivost grada i u tome zaista vidi potencijal za razvoj. Nekako su nosioci održivost gradova i zajednica opet industrije, privatna preduzeća i individue. Pa tako imamo privatna preduzeća koja se bave otkupom i reciklažom otpada poput Eko servis d.o.o. i Fortina d.o.o. Potom imamo primjere preduzeća koji imaju za vlastite potrebe solarne elektrane  poput Madi preduzeća, i imamo one koji proizvode i ugrađuju solarne panela poput HIFA OIL GAS d.o.o.

Općina je u tekućoj, 2022. godini, završila procese utopljavanja nekoliko zgrada koje su od javnog značaja na inicijativu građana, a koje je sufinansirala Općina. Općina ponovo raspisuje javni poziv za sufinansiranje utopljavanje  zgrada od javnog interesa.

Bilo bi dobro da se primjeri dobrih praksi iz Općine Tešanj šire dalje po ZDK, te se na osnovu tih primjera razvijaju i sva ostala preduzeća u ZDK.

Odgovorna potrošnja i proizvodnja        

Kada je u pitanju potrošnja i proizvodnja u Tešnju, tu imamo veliki broj stranih investitora ali i stranih preduzeća koja djeluju i koja da bi uopće mogla da izvoze moraju da ispunjavaju određene mjere za odgovornu potrošnju i proizvodnju. Pretežno sve jače firme imaju uspostavljene mehanizme koje se tiču ovog SDG cilja.

Pohvalno je da u Tešnju djeluju dva preduzeća koja se bave reciklažom: Eko – servis d.o.o. i Fortina d.o.o. One otkupljuju i recikliraju sve vrste metala, papira, najlona i ostalog industrijskog otpada. Također vrše reciklažu zauljenih voda, emulzija i antifriza. Također vrše transport otpada i sarađuju sa zemljama regiona.

U Tešnju postoji nekolicina privatizovanih instaliranih kapaciteta solarnih panela koji proizvode električnu energiju ali i vrše usluge montiranja solarnih panela. Među njima imamo SV Energija d.o.o., Eurosolar koji je u sklopu Hifa Oil Gas. Pored toga, privatni sektor Tešnja je prepoznat po tome što za svoje potrebe gradi solarne elektrane, pa tako imamo primjer Madi d.o.o.-a koji ima u BiH instaliranu najveću solarnu elektranu za vlastite potrebe – površine od 5 500 m2. Brojne pozitivne primjere iz privatnog sektora Tešnja bi se mogli prenijeti u druge gradove Zeničko-dobojskog kantona, ali i po prostoru cijele BiH.

Očuvanje klime najčešći zagađivači tla na području općine Tešanj predstavljaju: otpadne vode, organska gnojiva, herbicidi, pesticidi i poljoprivredna ulja, deponija otpada (komunalni i biološki otpad), divlje deponije, autopraonice, autoservisi, saobraćaj, akcidenti u saobraćaju, medicinski otpad. Pored toga još jedan od zagađivača jesu privatna domaćinstva u ruralnim područjima shodno tome da stanovništvo pretežno tu boravi i grije se na prevashodno ugalj.

Šume na području općine Tešanj se odlikuju relativnom očuvanošću šumskih ekosistema, što predstavlja izvanrednu komparativnu prednost. Osobito se tu ogleda područje Crnog Vrha koje potencijalno trebalo i zaštiti obzirom da se u istom nalaze prirodna izvorišta kvalitetne vode, punionica Oaze i sl.

Mjere koje se tiču prilagođavanjima klimatskim promjenama se odnose na one koje štite od opasnosti poplava, klizišta, suše i nestašice vode, od ekstremno visokih temperature i od grada.

Očuvanje vodenog svijeta

Na području općine Tešanj najčešće zagađenje vode u rijekama može nastupiti usljed ispuštanja raznih vrsta štetnih materija industrijskog otpada kroz javni kanalizacioni sistem na području općine i van područja istog i kao posljedica akcidenta u drumskom saobraćaju pored rijeke. Upravo iz tog razloga je Općina poduzela mjere zaštite i sanacije mreže vodosnadbijevanja u 2020. godini, te u 2022. godini poduzima projekat izgradnje novog bunara.  Služba civilne zaštite, u saradnji sa komunalnim preduzećem, izradila je Operativni plan interventnih mjera za slučaj iznenadnog zagađenja rijeke Usore. U narednom periodu nužno je izvršiti opremanje adekvatnom opremom i izvršiti kvalitetnu edukaciju osoblja uključenog u provođenje mjera. Aktivnost koja posebno negativno utiče na vodne resurse je eksploatacija šljunka iz korita rijeke Usore. Višegodišnja eksploatacija dovela je do spuštanja dna korita rijeke, a time i do opadanja nivoa podzemnih voda u priobalju što je direktno uticalo na izdašnost izvorišta. Nužno je osigurati provođenje svih mjera na sprječavanju nelegalne eksploatacije. Zbog velike gustine naseljenosti i atraktivnosti zemljišta u zaštitnim zonama izvorišta primjetan je pritisak za odobravanjem gradnje u zaštitnim zonama izvorišta. Nužno je dosljedno provođenje mjera propisanih u Odlukama  o zaštitnim zonama.

Očuvanje života na zemlji

Na području Općine Tešanj djelimično je riješeno pitanje prikupljanja i zbrinjavanja otpada. Prikupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada vrši JP Rad d.d. Tešanj. Za druge vrste otpada često ne postoje sistemska rješenja ili postoje operateri ovlašteni od strane viših nivoa vlasti samo u pojedinim slučajevima. Primjer neadekvatnih rješenja je naknadno poništeni model koji je u FBiH primjenjivan na ambalažni otpad. Općina Tešanj do sada nije pristupala aktivnostima donošenja i usvajanja Plana upravljanja otpadom, što je predviđeno propisima a postaje nužno kod uređenja ove oblasti. Komunalno preduzeće „RAD“, čiji je osnivač Općina Tešanj, upravlja zbrinjavanjem komunalnog otpada (istovremeno, vodovodom i kanalizacijom). Preduzeće je osposobljeno stručnim osobljem, voznim jedinicima i potrebnom opremom da na lokalnoj deponiji  prihvati veće količine komunalnog otpada od onih koje je prikupilo u 2016. godini . Uz to, KP „RAD“ godinama  posluje pozitivno i investiciono je sposobno a nije opterećeno kreditnim zaduženjima. Pored KP „RAD“, postoji privatno preduzeće „EKO-SERVIS“ koje otkupljuje razne vrste komunalnog otpada.

Mir, pravda i snažne institucije

U pogledu etničke strukture u Općini Tešanj preovladava bošnjačko stanovništvo tako da u tom smislu nema nekih značajnih međuetničkih previranja.  Ova Općina je uspostavila mehanizme prijave korupcije u javnom sektoru, međutim ne postoji analiza dosadašnjih prijava i načina na koje su se iste sankcionisale. Prepoznato je da je najveći broj slučajeva u pravosudnom sistemu koji se tiču pitanja zdravlja ljudi, imovine i braka, porodice i mladeži. U Tešnju imamo primjere 10-ak samoubistava u proteklih 24 mjeseca i radi se prevashodno o osobama zrele i treće uzrasne dobi. Jedan primjer je mlada djevojka. Pretežno su nepoznati uzroci i obično se radilo o osobama koje su bile fine, mirne i povučene kako tvrde komšije i prijatelji. Radi toga je nužno kreirati sistem prevencije i ranog prepoznavanja suicidalnosti kod građana, te širenja poruka o značaju mentalnog zdravlja stanovništva. Također, nužno je uspostaviti sistem podrške i zaštite mentalnog zdravlja, osobito u malim lokalnim zajednicama poput Tešnja, i posebno u ruralnim područjima. Nažalost, postoje i slučajevi ubistava i tu se obično radi o primjerima obračuna među ljudima. Značajno bi kroz programe obrazovanja ali i kulturnih događaja isticati značaje i vrijednosti ljudskog života, pitanja mentalnog zdravlja, tako da se na izvjestan način educiraju građani, osvijeste i nauče načinima reagovanja i ranog sprečavanja navedenih nemilih događaja. Postoje i slučajevi silovanja i to se obično odvija u krugu porodice ili interesantno od strane maloljetnih lica. Postoje i primjeri mučenja i silovanja životinja. Neophodno je, dakle, raditi i na osvještavanju pitanja seksualnosti i reproduktivnog zdravlja u ovoj zajednici za radi sprečavanja ovakvih događaja. Nažalost, postoje i slučajevi pedofilije, no ne tako učestalo. Svi navedeni slučajevi su u nekim brojkama do 10 počinjitelja/žrtava u toku protekle 2 godine što je za malu zajednicu ipak značajan broj.

Partnerstvom do ciljeva              

Fokusi međuopćinske saradnje u oblasti društvenog razvoja će biti na regionalnoj saradnji jačanja prijateljskog poslovnog okruženja sa općinama Žepče i Teslić (projekat BEAR iz prethodnog perioda). Isto tako u organizaciji sajma privrede razvijati saradnju sa susjednim općinama, posebno s Gračanicom u kojoj se također održava godišnja sajamska manifestacija.

U ovoj Općini preduzeća sarađuju jedna sa drugima i kao produkt toga nastaju zajednički proizvodi. Primjer za to imamo u saradnji Fada sa Inoxom gdje su zajedno proizveli na novi način metalnu komponentu za automobile, te pri tome se fokusirali na iskorištavanje domaćih sirovina.