PRIJEDOR

Svijet bez siromaštva     

Prijedor je pogođen opštim siromaštvom, koje je definirano ne samo u ekonomskim pojmovima, već uključuje društveni i politički aspekt siromaštva koji se očituju kao nedostatak dostojanstva, slobode i društvene jednakosti. Opće siromaštvo je uzrokovano nizom faktora kao što je nefunkcionalan sistem socijalne zaštite, nekvalitetan obrazovni sistem, sveprisutne političke manipulacije i korupcija, neriješeni nacionalni sukobi i drugi slični problemi koji stvaraju osnovu za održavanje neizvjesnog statusa quo, što traje skoro tri desetljeća. U Prijedoru su siromaštvom pogođeni nezaposleni građani i njihove  porodice. U posebno teškom položaju su porodice sa malom djecom i porodice sa većim brojem djece, te porodice čiji je član bolestan ili ima posebne potrebe. Sugovornici tvrde da su uslovi za stvaranje porodice, u Prijedoru, izuzetno loši. Mladi se sve teže odlučuju na takav korak većinom zbog siromaštva ili straha od siromaštva, te nemogućnosti rješavanja stambenog pitanja. Također, sve veće opterećenje je na ženama - u slučaju da su zaposlene, one često rade duže od muškaraca, dok u kući  obavljaju kućanske poslove i preuzimaju brigu o starijima i iznemoglim. Siromašni su i penzioneri. U slučaju da nemaju pomoć od drugih članova porodice ili društva, iznos njihovih penzija ne može zadovoljiti ni njihove osnovne potrebe. Siromaštvom su pogođene i oboljele osobe, osobe slabog fizičkog ili psihičkog zdravlja koje nemaju podršku od članova porodice.

Svijet bez gladi      

U Prijedoru djeluju tri javne kuhinje.  Hljeb života i Optimisti djeluju u gradu Prijedoru, dok treća javna kuhinja djeluje u Ljubiji. Gladnih je sve više, a najvidljiviji su penzioneri. 'Više nije čudno vidjeti penzionera kako rovari po kontejneru u potrazi za hranom, te scene su nama bile nezamislive', kaže jedan od sugovornika. 

Zdravlje i blagostanje

U Prijedoru je građanima na usluzi bolnica "Dr. Mladen Stojanović" i Dom zdravlja. Pored Prijedora, bolnica prima pacijente i iz Novog Grada, Kostajnice, Oštre Luke i Kozarske Dubice, što predstavlja oko 170 hiljada pacijenata. U 2021. godini završeno je renoviranje dijela stare zgrade Bolnice, to jeste odjela za Psihijatriju, za šta je Vlada obezbijedila 570 hiljada maraka. Renoviran je krov, fasada, ali i drugi elementi u okviru projekta energetske efikasnosti. Jedan od narednih projekata prijedorske bolnice koji bi trebalo da bude završen do kraja godine, jeste otvaranje angio sale. Oprema u vrijednosti od milion i 300 hiljada maraka je nabavljena. Predstoji još rekonstrukcija prostorija za ovu namjenu u vrijednosti od 142 hiljade KM, koje bolnica trenutno potražuje i nada se u dogledno vrijeme nabaviti. Međutim, i nakon implementacije ovog projekta, infrastruktura medicinskih ustanova u Prijedoru potrebuje još mnoga ulaganja da bi se dovela do zadovoljavajućeg stanja. Građani Prijedora su tokom intervjua naglasili nedostatak specijalističkih i dijagnostičkih usluga u Prijedoru, zbog čega su primorani odlaziti u Banja Luku. Također su istakli da je smanjen broj radnika u javnim medicinskim ustanovama, što također otežava pristup uslugama. Još jedan od problema jeste dostupnost lijekova koje pacijenti ne mogu nabaviti u državi, pa su ih primorani nabavljati u Srbiji. Cijena lijekova je visoka, a socijalno osiguranje, za one koji ga imaju, pokriva samo dio troška.  

Kvalitetno obrazovanje 

Nešto više od 8 000 učenika pohađa nastavu u Prijedoru u sklopu osnovnog ili srednjeg obrazovanja. 2 000 studenata pohađa studije na Rudarskom Fakultetu ili u javnim i privatnim višim školama koje Prijedor nudi. Oko        3 000 djece ima ispod 6 godina, dok u Prijedorskoj regiji ima ukupno 6 javnih i privatnih predškolskih ustanova.  U javnim ustanovama je cijena mnogo prihvatljivija, ali oko 50-oro mališana je svake godine na listi čekanja.

Mladi u Prijedoru smatraju da je obrazovanje konzervativno, uz postojanje autoritarnog odnosa između nastavnog osoblja i učenika u kojem postoji samo dihotomija dobrog i pogrešnog, dok je učitelj jedini arbitar. Neprihvatljivo, to jeste drugačije ponašanje ili mišljenje se često kažnjava u obliku slabijih ocjena, posebno ako se stavovi učenika ne podudaraju s učiteljevim. U Prijedoru učenici srednjih škola uče sadržaje koji se odnose samo na dominantnu etničku grupu. Povijest Srbije se uči na mjestima gdje postoji većina srpskog stanovništva, sadržaj literature se rijetko odnosi na teme iz svjetske književnosti, te gotovo isključivo na pisce srpske nacionalnosti. Čak i u zemljopisu postoje sadržaji koji potpuno zanemaruju dio države, to jeste Federaciju BiH. Povijesne teme vezane za Drugi svjetski rat imaju revizionistički karakter i veličaju ulogu Srba kroz historiju. Utjecaj obrazovnog sistema na mlade je mnogo veći od bilo koje druge lokalne specifičnosti, i jedan je od glavnih generatora nacionalističke indoktrinacije mladih. Iako udžbenici nemaju sadržaje koji izravno izazivaju mržnju, kurikulum se temelji na matricama nacionalnog identiteta. U tom smislu potrebna je hitna reforma obrazovnih programa, koja mlade uči slobodi mišljenja i govora, te kritičkom razmišljanju. Pored ovih problema gradivo koje se nudi u školi je zastarjelo i nije u skladu sa realnim sektorom. Metode učenja nisu stimulativne, a određeno gradivo preobimno u odnosu na potrebe đaka. 'Kod nas je definitivno potrebna reforma školstva jer mi zaostajemo za svima, kod nas još uvijek đaci uče tako što prepisuju lekciju iz udžbenika u svesku', kaže jedan od sugovornika. S druge strane praktična znanja izostaju i problem nije samo u obrazovnim institucijama, već je i u poslovnom sektoru gdje učenici trebaju da dobiju praktično znanje. Prakse koje obavljaju nisu svuda na jednakom nivou. Nekada poslodavci samo potpišu prisustvo učenika da zadovolje potrebnu formu. Određeni koraci su napravljeni u pravcu uvođenja dualne nastave. Međutim, puka promjena forme neće riješiti postojeći problem koji se odvija na nivou mogućnosti i znanja određene kompanije ili firme da pruži relevantnu obuku za đake na pravičan i edukativan način. Informatička pismenost učenika nije na zadovoljavajućem nivou jer im obrazovne ustanove ne nude kompletno znanje niti infrastrukturu iz ove sfere. Oni koji žele da saznaju više primorani su ići na informatičke kurseve koji se većinom plaćaju, tako da siromašnim nisu dostupni. Sugovornici smatraju da školska infrastruktura treba biti unaprijeđena i prilagođena djeci sa posebnim potrebama, a učionice modernizovane. Profesori i nastavnici trebaju da kontinuirano imaju pristup usavršavanju i dodatnim edukacijama. Trenutni sistem ne ulaže u bolju nastavu niti provjerava kvalitet izvođenja nastave, što je neophodno.  Vanškolske aktivnosti također izostaju, kao i sportski, kulturni i rekreativni sadržaj. Nadalje obrazovni sistem treba prepoznati marginalizirane učenike, kojima je potrebna novčana podrška jer su siromašni ili na pragu siromaštva ili je potrebno osloboditi ih plaćanja transporta, udžbenika i školskog materijala kako bi im se dala prilika da napreduju.

Rodna ravnopravnost

Većina žena u Prijedoru radi u uslužnom sektoru. Radnice koje djeluju u ovom sektoru često rade prekovremene sate, a plaćene su najnižom platom.  Ženska radna snaga u uslužnim djelatnostima radi najteže fizičke poslove raznoseći robu, a na posao idu i subotom i nedjeljom. Rijetke su one koji premaše platu od 550 KM.  Za vrijeme pandemije Covida-19, radnice su nastavile sa radom i za vrijeme lockdown-a, bez obzira na kršenje njihovih radničkih prava. Nepostojanje dovoljnih mjera zaštite u uslovima zarazne bolesti, nepoštovanje radnog vremena, uskraćivanje prava na bolovanje, samo su neki od primjera kršenja prava radnica. Radnice su u većini slučajeva od samog zasnivanja radnog odnosa svjesne da se njihova prava neće poštivati, ali preovladava strah od siromaštva i gubitka radnog mjesta, te zbog toga trpe.  Mnoge neće ni koristiti mogućnosti koje im zakon daje, to jeste prava zaštite jer nemaju povjerenja u institucije države, pa ni u sindikat ni u civilni sektor. Žene nemaju snage niti materijalne mogućnosti da pokrenu, a kamoli iznesu 'sizifovsku' borbu za pristup svojim osnovnim radničkim pravima. Nadalje, tokom pandemije, žene su bile dodatno opterećene neplaćenim kućanskim poslovima, te podučavanjem djece jer su škole bile zatvorene ili školski sati skraćeni. Zabrinjavajuće je također da su tokom pandemije žene prije nego muškarci bile primorane da napuste posao, kao rezultat povećanog opterećenja - radi njege i pomoći drugim članovima porodice. Na sva ova  opterećenja s kojima su se žene susrele tokom pandemije, vlasti u zemljii nisu odreagovale kako bi spriječile porast siromaštva i daljnje kršenje ženskih prava. Novčane naknade za roditelje koji su pogođeni zatvaranjem škola i dnevnih boravaka su izostale.  Nije uvedeno ni smanjenja radnog vremena, niti preraspodjela rada. Vlasti nisu učinile ništa ni kako bi proširile pristup plaćenim roditeljskim naknadama i bolovanjima. Samozaposleni radnici, posebno radnice, su bez ikakve zaštite bili izloženi udarcima pandemije. Kao rezultat mnogi su bili primorani zaustaviti svoje djelatnosti.

Čista voda i sanitarni uslovi

Prijedor u samoj gradskoj jezgri ima donekle riješen vodovodni i kanalizacioni sistem. Infrastruktura u ovom pogledu je generalno loše ocjenjena i sugovornici tvrde da je potrebno sistematski pristupiti rješavanju ovog problema. Na primjer, izgradnja kanalizacije u Tukovima počela je prije skoro 10 godina, a do sada je u nju uloženo oko devet miliona maraka.  Preduzeće “Prijedorputevi” radilo je prvu i drugu fazu kanalizacije, ali zastoj je nastao kada je trebalo primiti radove i nakon toga izabrati izvođača koji će domaćinstva priključiti na mrežu. Što se tiče vodovoda, kroz projekat Švajcarske vlade obnovljena je primarna mreža, urađeni su novi bunari i ostali vezani radovi. Predstoji obnova sekundarne mreže koja je zastarjela, radi čega grad ima velike gubitke vode.

Pristupačna energija iz čistih izvora 

Što se tiče elektromreže, u Prijedoru domaćinstva imaju pristup struji, ali kvalitet infrastrukture nije uvijek na nivou. Problemi zbog loše infrastrukture  nastaju i u dotoku električne energije privatnim firmama, gdje dolazi do čestih nestanaka električne energije koji onda uzrokuju probleme u samoj proizvodnji.

Dostojanstven rad i ekonomski rast

Poticajna politika je do sada u Prijedoru većinom pratila model dodjele finansijske podrške malim preduzećima ili startupovima. Sugovornici smatraju da bi ti iznosi, koji su uglavnom mali, mogli biti bolje iskorišteni kroz obuke radnika, unaprijeđenije uslova rada, digitalizaciju i razvoj infrastrukture, obzirom da rezultati trenutnog poticajnog modela nisu vidljivi u zajednici. Firma Cromex, obzirom da nije mogla da nađe kadar željenog obrazovanja, je u svojim prostorijama oformila obrazovni centar gdje su mlade radnike obučavali. Ova praksa je istaknuta kao dobar primjer  za usmjeravanje podsticajnih sredstava. Istaknuto je da mnoga preduzeća rade godinama sa istim kapacitetima i istim brojem uposlenih. Sugovornici smatraju da postoji potreba da se poticaji usmjere  ka većim postojećim preduzećima koja imaju kapacitet da prošire svoje djelovanje. Što se tiče poticaja usmjerenih ka startupovima, sugovornici smatraju da oni moraju biti cjeloviti, pružiti edukativnu, finansijsku i mentorsku komponentu i trajati do optimalne stabilizacije novih preduzeća.  Dalje, poticajna logika treba biti dobro informisana o stanju i trendovima koji se odvijaju u lokalnoj zajednici i bazirana na preciznim istraživanjima. Potrebno je detektovati prepreke sa kojima se startupovi susreću, te poticajnim sredstvima djelovati kako bi se te prepreke prevazišle.

Pored javnih preduzeća kao što su toplane, obrazovne institucije, dom zdravlja, bolnica “Doktor Mladen Stojanović” i drugih, nosioci ekonomskog razvoja u Prijedoru su i firme koje se bave drvopreradom, metalopreradom, prehrambenom industrijom, rudarstvom i tekstilnom industrijom. Kroz istraživanje je naglašena potreba udaljavanja privrede od tradicionalnog načina proizvodnje i proširivanje kapaciteta ka gotovim produktima i inovativnim proizvodima koji mogu generisati veći profit. Trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala je branša koja također prednjači brojem zaposlenih u ovom gradu. Tu su i preduzeća koja zapošljavaju od 10 do 100 radnika kao što su Gavranović, Marijanović, Kolektor i drugi.

U regiji Prijedor je najviše nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom. Iako statistički gledano broj nezaposlenih u Prijedoru zadnjih godina opada, broj zaposlenih ne raste. Pad nezaposlenosti je manje rezultat otvaranja novih radnih mjesta na području grada, a više rezultat pronalaženja zaposlenja van teritorije grada. Ovo se pogotovo odnosi na mlade. Većina mladih koji odlaze da studiraju iz Prijedora u Banja Luku, druge gradove ili države, teško se vraćaju da žive u rodnom gradu.

Osnovni problem Prijedora, prema mišljenju ispitanika nije ni nekvalifikovana radna snaga niti u tolikoj mjeri otvaranje radnih mjesta, već sami uslovi rada. Plate su niske, uslovi rada loši, a radnička prava se ne poštuju. Sugovornici tvrde da su do sada u Prijedoru već sprovedeni kvalitetni programi prekvalifikacije i dokvalifikacije radnika, ali da su ti isti radnici, nezadovoljni uslovima rada, bili primorani da napuste grad i traže gradove ili države koje im mogu ponuditi bolje uslove. 'Tokom zadnjih godina, svi smo dobili povećanje plate 20 maraka ali je sve poskupilo za bar 100 maraka. Tako da ne znam... ako školujemo kadar ali ga ne možemo zadržati, mislim da to ne vrijedi...' navodi jedan sugovornik.

Industrija, inovacije, infrastruktura

Reindustralizacija ima veliki potencijal u Prijedoru, obzirom na industrijsku tradiciju grada. Reindustralizaciju Prijedora sugovorinici vide implementacijom novih zelenih industrija, gdje bi se prioritet dao održivosti i ekološkoj dobrobiti regije. Također smatraju da se treba usmjeriti na prerađivačku industrija i proizvodnju gotovih proizvoda, te da takvo usmjerenje može dovesti do brzog ekonomskog rasta i razvoja. Međutim, istaknuto je da je neophodno obezbijediti pravne mehanizme i sindikate koji će štititi prava radnika i radnica. Prijedor ne želi biti shvaćen kao mjesto gdje je moguće kršiti radnička prava niti mjesto jeftine radne snage, već grad koji ima kvalifikovanu radnu snagu i grad koji nudi mogućnost napretka i razvoja.

Firme koje se bave metalopreradom prednjače u izvozu. To su stabilne firme koje bilježe konstantni rast i ostvaruju dobar profit. Prednosti Prijedora su geografska lokacija i dobra transportna infrastruktura, te blizina aerodroma. Prijedor ima carinski terminal u okruženju koji također olakšava izvoz. Industrija svakako prednjači u izvoznim aktivnostima, te ima potencijal rasta. 

Za napredak industrije u narednom periodu u Prijedoru, treba raditi i na pokretanju novih industrija, ali i na rastu postojećih. To jeste, proširiti djelatnosti velikih preduzeća na druge oblasti, posebno se orijentirati ka proizvodnji finalnih proizvoda i njihovom izvozu. Što se tiče novih branši razvoj IT sektora je prepoznat kao veliki potencijal. U Prijedoru je pokrenuta Visoka Škola za ekonomiju i informatiku koja nudi solidan obrazovni program i IT HUB. Potrebni su dodatni obrazovni programi koji nude savremena znanja i tehnike iz ove oblasti.

Grad je na povoljnom geostrateškom položaju za investitore, udaljen magistralnim putevima od Banje Luke 50km,  a od Kozarske Dubice, Novog Grada i Sanskog Mosta po 32km. Kroz Prijedor prolazi željeznička pruga  Sarajevo–Zagreb. Dodatna je vrijedost što je grad Prijedor tradicionalno industrijska sredina. Značajan mineralno-sirovinski kompleks, rezerve drvne mase, kao i plodno zemljište, omogućili su razvoj rudarstva, poljoprivrede, drvne i metalne industrije.

Prijedor već 10 godina i više ima info centar za investitore, smješten u Agenciji Preda. Centar nudi usluge za investitore sa naglaskom na registraciji preduzeća, implementacione procedure u toku investicionog procesa, dobijanje dozvola, uvezivanje sa lokalnim dioničarima i kompanijama i usluge naknadne obrade. U gradskoj upravi oformljena je i radna grupa za investitore koja od prvog koraka stoji na usluzi investitorima.

Industrijska zona Celpak je također prilagođena investitorima i nudi pristojnu infrastrukturu.  Ukupna površina industrijske zone Celpak iznosi 10,20ha, dok raspoloživa površina sa parcelama spremnim za ponudu iznosi 8,80ha, a u vlasništvu je opštine i privatnih poslovnih subjekata.

Nadalje, Prijedor je na raspolaganje investitorima stavio i Fondaciju za razvoj koja za privrednike garantuje povrat kredita. Oni kojima Fondacija za razvoj „Prijedor” garantuje vraćanje kredita moraju da budu registrovani u ovom gradu ili da poljoprivrednu djelatnost obavljaju na području grada. Uslov je i da novac koji su zadužili ulože na teritoriji grada. Skoro je otvorena i kancelarije investicione razvojne banke u Prijedoru. 

Radna snaga postoji u Prijedoru i okolnim gradovima BiH. Da bi se ona privukla a potom i održala,  potrebno je osigurati siguran radni ambijent u kojem je radnik valorizovan i zarađuje pristojnu platu, ima zaštitu na radnom mjestu, te mogućnost usavršavanja i napredovanja. Potrebno je osloboditi proces zapošljavanja od političkog i koruptivnog utjecaja, te vratiti kriterije znanja i stručnosti u prvi plan. Za ekonomski razvoj Prijedora neophodno je poštivanje i promoviranje radničkih prava, jer u suprotnom Prijedoru prijete neprestani emigracijski valovi.

Firme koje se bave proizvodnjom u Prijedoru temelje svoj rad i rast na izvozu  prema drugim gradovima BiH i zemljama EU. 

Emigracija i neadekvatan obrazovni sistem su jedan od razloga usporenog razvoja industrije i poduzetništva u Prijedoru. Još veći problem predstavljaju kršenja ljudskih i radničkih prava, te nemogućnost kreiranja zdravog ambijenta za život i rad.  Oko  30 000 Prijedorčana živi van Bosne i Hercegovine. Ova situacija je nastala tokom rata kada je nesrpsko stanovništvo protjerano iz grada i regije. Trend iseljavanja se nastavio nakon rata većinom zbog straha od siromaštva i loših životnih uslova u ovoj zajednici. Danas mnoge osobe koje žive van BiH i dalje imaju neku vezu sa rodnim krajem. Neki su tu samo izgradili kuće ili vikendice, a neki sa svojim investicijama pokreću firme i otvaraju radna mjesta. Takvih primjera u Prijedoru, kažu sugovornici ima puno. Na primjer, vlasnik firme Kromax, je svoj život proveo u Švajcarskoj, ali se odlučio investirati u Prijedor. Zatim tu je i vlasnik firme 'Austronet' koji je pokrenuo fabriku u Prijedoru, a bavi se proizvodnjom i preradom mreža od polietilinskih tekstilnih platana u svrhu zaštite u građevinarstvu, poljoprivredi i slično.

Sugovornici smatraju da su osnovni uslovi za investicije u Prijedoru zadovoljeni. Potrebno je raditi na poboljšanju uslova rada i života generalno kako bi se svi zahtjevi jedne zdrave radne sredine ispunili.  Grad Prijedor je 2006. godine osnovao razvoju Agenciju PREDA Prijedor čije osnivanje je imalo za cilj jačanje preduzetništva i poslovnog ambijenta na lokalnom nivou. Agencija kroz svoj rad podržava razvoj inovacija i pomaže malim preduzećima da se etabliraju na tržištu. U svojim brojnim aktivnostima Agencija vrši i analiziranje položaja i razvoja privrede, te podsticanje ulaganja u privredne aktivnosti, kreiranje stimulativnog poslovnog ambijenta na području lokalne zajednice, promociju preduzetništva i inovatorske djelatnosti, uvođenja novih proizvoda, stručne i konsalting usluge i mnoge druge aktivnosti koje idu u pravcu implementacije Strategije ekonomskog razvoja grada Prijedora.

Također, Vlada Republike Srpske je usvojila Akcioni plan za inovacije u malim i srednjim preduzećima u Republici Srpskoj za period 2021. – 2023. godine. Akcioni plan je usklađen sa Strategijom razvoja malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj za period 2021.-2027. godine, s obzirom na to da su prioriteti koji se odnose na inovacije detaljnije razrađeni u ovom planu. U Akcionom planu su definisana četiri područja intervencije, čija realizacija će u narednom periodu omogućiti podršku razvoju inovacija i unapređenju konkurentnosti MSP u Republici Srpskoj. Riječ je o dizajniranju i testiranju inovacionog fonda, jačanju inovacione infrastrukture, povećanju uključenosti u programe EU i zapadnog Balkana, te promociji platforme za umrežavanje, saradnju i inovacione aktivnosti. Nosilac izrade ovog dokumenta je Ministarstvo privrede i preduzetništva u saradnji sa institucijama i organizacijama relevantnim za ovu oblast, uz podršku projekta „Inovacije i digitalizacija u malim i srednjim preduzećima“, koji provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ)  i Ede – Agencije za razvoj preduzeća u okviru  projekta „Evropski okvir za razvoj strategija i politika za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini – SBA u BiH“ koji finansira Švedska.

Mladi imaju bojazan od pokretanja vlastitog biznisa zbog političke atmosfere u zemlji, komplicirane administracije i velikih izdataka (doprinosi, režije, najam prostora i sl.), te je istaknuto da je potrebno kreirati sigurnije okruženje za mlade poduzetnike u kojem bi oni bili spremniji za pokretanje vlastitog biznisa. Nadalje, mladima je u sklopu obrazovanja potrebno ponuditi više praktičnog rada, kako bi stekli osnovno radno iskustvo koje bi ih moglo ohrabriti za pokretanje svog biznisa. Kao što je prethodno istaknuto, potrebno je raditi na zaštiti radničkih prava i stvarati bolje radno okruženje koje nudi plate u skladu sa realnim potrebama i stanjem tržišta. Trenutne plate su suviše niske a poslovno okruženje nesigurno, tako da se mladi ljudi odlučuju prije za migraciju nego za pokretanje valstitog biznisa u BiH.

Na području Prijedora prisutne su brojne strane IT kompanije koje upošljavaju freelancere ili koje zbog jeftine radne snage otvaraju urede na prostoru lokalne zajenice.  Obzirom da IT kompanije nude zanimljiv radni ambijent i da ovom sektoru nedostaje radne snage bitno je promovirati i uvesti jače IT obrazovanje od osnovne škole do fakluteta, koje će posebno usmjeriti žene i marginalizirane skupine ka ovom zanimanju. Obrazovna digitalna infrastruktura bi trebala biti ojačana, a kadar stručan i motivirajući.

Digitalizacija javne uprave u lokalnoj zajednici kao i u državi ne ide željenom brzinom većinom zbog izostanka usvajanja Zakona o elektronskom potpisu. Na području Prijedora u segmentu e-Uprave postoji aplikacija e-dokument, putem koje je moguće poručiti lične dokumente koji se onda šalju na adresu poštom. Postoji i aplikacija Citizen čija je svrha da poboljša transparentnost rada javne uprave, te omogući građanima da postavljaju pitanja i prijave probleme s kojima se sreću, a tiču se javne administracije. Putem Citizen aplikacije moguće je doći do informacija o radu Uprave, pratiti rad skupštine preko interneta i preko lokalnog radija.  Ovo su neki prvi koraci u reformi javne uprave i javnih službi.  Veća transparentnost u radu javnog sektora generalno je prioritet za daljnji razvoj lokalne zajednice. Potrebno je da lokalni političari izađu iz nacionalističkih matrica i krenu da rade na razvoju zajednica. Također, poticaji usmjereni na suradnju između nevladinog i privatnog sektora mogli bi unaprijediti digitalizaciju javnih usluga i informacija vezanih za turizam, kulturu, sport i rekreativne sadržaje. U ovom polju, u okviru projekta “Razvoj prekogranične mreže kreativne industrije – CREATIVE@CBC”, Agencija za ekonomski razvoj grada Prijedora “PREDA-PD” u saradnji sa partnerskim organizacijama iz Siska (SI-MO-RA) i Podgorice (ADP-ZID) u prethodnom periodu sprovela je istraživanje kulturnih i kreativnih industrija na pomenutim područjima. Istraživanje na području Prijedora sprovedeno je tokom prvog kvartala 2021. godine, a kao rezultat istraživanja proizašao je dokument “Analiza kulturnih i kreativnih industrija Grada Prijedora”.

Što se tiče transportne infrastrukture u planu je izgradnja zaobilaznice oko Prijedora, čija je izgradnja započeta prije 30ak godina, ali koja nikad nije dovršena. Očekuje se i izgradnja autoputa kao i  brza cesta prema Dubici to jeste prema graničnom prelazu Dubica koji će uveliko olakšati izvoz proizvoda na EU tržište. Planirana je i izgradnja još jedne saobraćajnice kroz industrijsku zonu. Prva je izgrađena u sklopu USAID-ovog projekta koja je omogućila  razvoj zone za dodatnih 7 ili 8 privrednih subjekata. Naravno realizacija svih ovih projekata ovisi o raspoloživosti budžeta i odluka viših nivoa vlasti.

Digitalna infrastruktura na području Prijedora slabo je razvijena i potpuno ovisi o uslugama Telekoma. U Plan kapitalnih investicija grada Prijedor za period 2021.-2023. godina u ovoj oblasti, uvršteni su projekti koji se odnose na unapređenje rada Gradske uprave putem digitalne transformacije, odnosno projekti unapređenja javne digitalne usluge prema građanima i unapređenja digitalnih kapaciteta grada Prijedora. Kada je riječ o unapređenju infrastrukture ispitanici smatraju da uprava grada ažurno radi na njenoj uspostavi.

Smanjenje nejednakosti           

Istaknuto je da stanje socijalne isključenosti najviše ovisi o klasnoj podjeli, to jeste podjeli na siromašne i na bogate. U Prijedoru nažalost i dalje postoje i etničke podjele i često je na snazi sistemska diskriminacija na osnovu vjerske, etničke i nacionalne pripadnosti. Proces suočavanja sa prošlošću nije na zadovoljavajućem nivou. Prijedor je grad koji je, iz perspektive žrtava i organizacija koje se bave pitanjima i problemima tranzicijske pravde i suočavanja s prošlošću, mjesto potpunog zaborava i poricanja patnje žrtava. O tome svjedoči nepostojanje ijednog spomen obilježja stradanju nesrpskih civilnih žrtava, za razliku od postojanja tri impozantna spomenika poginulim srpskim borcima i mnogih drugih spomenika i spomen-ploča na cijelom teritoriju grada. Osim toga, zabrana komemoracija i prosvjednih šetnji koje organiziraju udruge preživjelih žrtava i obitelji žrtava, kršenje ljudskih prava svakodnevica su ovih nebrojeno puta traumatiziranih ljudi. Zloglasna izjava gradonačelnika Prijedora data je tokom obilježavanja Međunarodnog dan bijelih traka za ruke 2013., u kojoj je ovaj skup nazvan „paradom pedera“. Događaj je organizirala Inicijativa „Jer me se tiče“.
S druge strane, došlo je do značajnog buđenja građanskog otpora protiv policijske brutalnosti i nesposobnosti sustava za borbu protiv kriminala prisutnog u institucijama. Izravni uzrok masovnog izlaska građana na ulice u Banjoj Luci i drugim gradovima BiH i u Federaciji je smrt banjalučkog mladića Davida Dragičevića, koji je pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen u ožujku 2018. Od ožujka 2018. do 25. prosinca 2018. na glavnom trgu u Banjoj Luci održavali su se prosvjedi članova obitelji i stotina građana, a u to su vrijeme organizirana i tri velika prosvjeda koja su okupila po 30 000 do 40 000 ljudi. Dana 25. prosinca policijske snage nasilno su zaustavile ove proteste na glavnom trgu u Banjoj Luci, iako su to bila mirna okupljanja građana. Policijske snage onemogućile su daljnja okupljanja, ali se manja skupina građana i dalje odlučno okuplja ispred crkve. Otac ubijenog mladića morao je napustiti zemlju, a za njim je raspisana potjernica. Do sada ovaj slučaj ubojstva nije riješen.

Održivi gradovi i zajednice

Održivost za Prijedor znači uspješna reindustrializacija koja je usklađena sa svim ekološkim mjerama, te uspostavljena vladavine ljudskih i radničkih prava. Također održivost znači i razvoj IKT sektora i kompanija iz ove oblasti i oblasti kreativnih industrija, kao i razvoj turizma a posebno eko turizma. Proteklih godina zrak u Prijedoru je treće kategorije što znači da je prekomjerno zagađen, gdje su prekoračene tolerantne vrijednosti za jednu ili više zagađujućih materija. Vazduh je najviše zagađen u zimskom periodu, tokom grijne sezone, a pored individualnih ložišta i korištenja jeftinijih, niskokvalitetnih i goriva nepoznatog porijekla, pa zbog siromaštva čak i otpada, zagađenju vazduha doprinosi i saobraćaj. Uzrok tome je opet siromaštvo ali i korupcija. Stari automobili i kamioni su i dalje u upotrebi, pa čak i oni koji očigledno ne bi mogli da prođu tehnički pregled. Međutim zbog prisustva sitne korupcije, tj. primanja mita, mnogi gradovi u BiH se susreću sa ovim problemom. Prijedor je 2021.godine izradio Akcioni plan za smanjenje zagađenja vazduha čiji je cilj smanjenje emisije polutanata iz svih izvora.
U zadnje vrijeme određeni ali idalje mali broj ljudi se odlučuje da pređe na održive izvore energije. Stimulacija ovih ulaganja za sada ide najčešće preko komercijalnih banaka zato je povoljnija stopa kredita ako novac ulaže u održive izvore energije, ako pojedinac želi ugraditi solarne panele, grijanje koje je kombinovano i slično. Sugovornici smatraju da je malo informacija o ovakvoj vrsti poticaja, te da mediji nisu previše zainteresovani za ove teme a da bi trebali biti.

Odgovorna proizvodnja i potrošnja  

U Prijedoru trenutno imamo evidentiranu sprovedbu projekta energetske efikasnosti bolnice „Doktor Mladen Stojanović“ pri čemu se vrši energetsko opremanje centralnog bloka bolnice i izmještanje i izgradnja nove kotlovnice koju finansira Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Navedeno Ministarstvo je prethodno podržalo realizaciju projekta uspostave energetske efikasnosti Nacionalnog parka u Kozari i odjela psihijatrije Opće bolnice u Prijedoru.  Trenutno se radi i na projektu unapređenja putne infrastrukture auto-putu Banjaluka-Prijedor za koji su trenutno provedene dvije javne rasprave da bi se iznašla najbolja rješenja, te je trasa povećana za kilometar i po u odnosu na prvobitno plan. Eko Sirovina NS Prijedor d.o.o. je prepoznata kao preduzeće koje vrši reciklažu otpada na ovom području, te se ističe projektima odgovornog upravljanja elektronskim otpadom. Grad ima donesene akcione planove koji podrazumijevaju setove mjera u oblasti energetske efikasnosti i odgovornog upravljanja otpadom. Kod realizacije javnih nabavki je prisutan pristup ekonomske održivosti gdje isti sprovodi kroz princip „najpovoljnija ponuda“.

Očuvanje klime    

Kako bi odgovorio na izazove koje klimatske promjene nose sa sobom Prijedor treba raditi na zamjeni prljavih industrija eko industrijama.  Što se tiče utjecaja klimatskih promjena na području Prijedora primjećene su hirovitije promjene u temperaturi i padavinama, periodi suša ili periodi dužih padavina, to jeste lagani gubitak ravnoteže i smjene godišnjih doba.

Grad Prijedor je jedna od ciljnih zona gdje je potrebno raditi na razvoju pravne regulative, obrazovanju stanovništva o štetnim uticajima i očuvanju zdravlja te praćenju kvaliteta vazduha. Podaci prikupljeni na mjernoj stanici u Prijedoru uporno pokazuju da je i vazduh u Prijedoru veoma zagađen. Oko 4.000 ljudi boluje od astme i hronične opstruktivne bolesti pluća. Polovina njih su djeca. Ovo je zvanična procjena Doma zdravlja i Opšte bolnice Prijedor.  U Prijedoru je stanica za mjerenje kvaliteta vazduha postavljena 2016. godine, ali podataka o zagađenosti u ovom bh. gradu već odavno nema. 2021. godine Grad Prijedor je prvi put dobio Akcioni plan za smanjenje zagađenja vazduha, što je obaveza svake lokalne zajednice u kojoj su prekoračene granične vrijednosti za grube i fine suspendovane čestice (PM 10 i PM 2,5). Cilj ovog plana je smanjenje emisije polutanata iz svih izvora zagađenja, za šta je predviđeno 16 konkretnih mjera, i to uspostavljanje lokalne mreže mjernih mjesta, popis i češće kontrole najvećih zagađivača, podsticanje energetske efikasnosti i upotrebe peći, kotlova i energenata koji imaju manje emisije zagađujućih materija, te striktna zabrana loženja stvari koje nisu namijenjene za ogrijev.
U planu su i javne medijske kampanje radi edukacije građana, regulisanje saobraćaja na način koji će smanjiti zagađenje /reprogramiranje semafora, skuplji parking u užoj gradskoj zoni, više pješačkih zona/, stroža kontrola tehničkog pregleda motornih vozila, učestalije pranje gradskih saobraćajnica, vlaženje saobraćajnica unutar gradilišta i saniranje divljih deponija. Predviđeni su i sadnja drveća i povećanje zelenih površina i zaštitnih pojaseva, razvoj biciklističke infrastrukture i prijedlog Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpke za uvođenje obaveznih predmeta vezanih za zaštitu životne sredine i ekoloških sekcija u osnovne i srednje škole, kao i edukacije predškolske djece u vrtićima o ovoj temi. Saglasnost na Kratkoročni akcioni plan za smanjenje zagađenja vazduha usvojila je Skupština grada Prijedora.

Očuvanje vodnog svijeta

Sugovornici smatraju da vode u Prijedoru nisu čiste koliko bi trebale biti. Rijeka Sana je zagađena fekalnim vodama, ali je na određenim lokacijama moguće kupanje na rijeci. Neplanska gradnja također djelimično ugrožava obale rijeke, jer rijeke nisu dovoljno zaštićene. Na primjer, nedavno je pokrenuta peticija protiv izgradnje benzinske pumpe uz rijeku, ali građanski glas nema težinu koju bi trebao imati u društvu.  Sana pruža mogućnosti za razvoj kupališnog turizma, jer svojim najvećim dijelom ima miran tok. Na području Prijedora se nalazi nekoliko mjesta uređenih za kupanje, koje u toku ljetnih mjeseci posjeti velik broj turista.

Očuvanje života na zemlji

Uklanjanje divljih deponija i bacanje otpada na javnim površinama problem je sa kojim se građani Prijedora godinama bore. Divlje deponije češće se prave u seoskim područjima, ali ima ih i u prigradskim mjestima. Mještani prijedorskih naselja Urije i Čirkin Polje godinama apeluju vlasti da uklone divlju deponiju koja se nalazi u neposrednoj blizini kuća. Oko 500 mještana ovih naselja potpisalo je peticiju kojom traže da Gradska uprava hitno ukloni deponiju koja im, kako kažu, ugrožava zdravlje.

Mir, pravda i snažne institucije

'Danas se u Prijedoru dijelimo po vjeri, po naciji, jesi zaposlen, nisi nezaposlen, po hijerarhiji ko je na vrhu ko je ispod.. kohezije nema', kaže jedan od sugovornika na istraživanju. Građani Prijedora nisu zadovoljni radom lokalne uprave po pitanju stvaranja veće i bolje kohezije društva.  Sugovornici tvrde da u Prijedoru svako radi za sebe i gleda svoja posla. Solidarnosti između građana nema ili je malo, a nema je ni među radnicima. Ljudi žive u strahu od siromaštva, diskriminacije i obespravljenosti, te ne vjeruju u pravosudne institucije ove zemlje.  Sugovornici tvrde da u gradu vlada korupcija i despotizam, te da to više nikoga ne iznenađuje što je, kažu, i glavni razlog odlaska stanovništva u inostranstvo.

U Prijedoru su česti slučajevi napada i zastrašivanja od strane policije nad braniteljima i braniteljkama ljudskih prava i sistematično se ponavljaju, bez adekvatne reakcije izvršnih organa vlasti. Činjenica da ovakva tortura i zastrašivanje dolazi od strane upravo organa vlasti je jako zabrinjavajuća. U Gradu je zabilježeno i djelovanje nekoliko ekstremno desničarskih grupa, koje svoje korijene vuku još iz rata. Njihov rad također nije osporavan od strane izvršnih vlasti, te građani smatraju da te grupe zapravo surađuju sa vlastima. Nakon dugog niza godina građani ujedinjeni u inicijativi 'Jer me se tiče' su ove godine napokon dobili obećanje od gradskih vlasti da će izgraditi spomenik nastradaloj djeci iz proteklog rata. Ove godine je i nadležna gradska služba u Prijedoru dodijelila status žrtve ratne torture prvom logorašu nesrpske nacionalnosti, po Zakonu o zaštiti žrtava ratne torture Republike Srpske donesenom 2018. godine.

Partnerstvom do ciljeva

Napori usmjereni ka uspostavi suradnje između javnog i privatnog sektora podržani su u zajednici i smatra se da imaju veliki potencijal ukoliko su apolitični i transparentni. Ističe se da bi trebalo jačati suradnju i između javnog, privatnog i civilnog sektora koja ima puno potencijala da zagovara održivi razvoj zajednice.  

U Prijedoru su formirani privredni savjeti. Čak se ide ka formiranju sektorskih privrednih savjeta. Savjeti se sastaju više puta tokom godine sa privrednicima, ali prema iskustvu sugovornika ti sastanci nisu efikasni. 'Na privrednim savjetima skupite 30 privrednika, svi su iz različitih oblasti, niko nikog ne razumije, onda se to pretvori u jedan sastanak gdje svi nešto kažu, izađu i nemaju neke zajedničke stavove', kaže jedna od sugovornica na istraživanja.