POSUŠJE

Ovaj izvještaj je nastao kao rezultat desk istraživanja sa ciljem da predstavi stanje i perspektive održivog razvoja za svaki od postavljenih UN ciljeva. Ocjena stanja je urađena na osnovu strateških i razvojnih dokumenata na lokalnom nivou[1], dostupnih statističkih podataka, informacija iz medija i drugih raspoloživih izvora. Korištenje podataka iz različitih izvora omogućilo je da se približimo što realnijoj, objektivnoj ocjeni stanja u relevantnim oblastima vodeći se zadatim istraživačkim pitanjima.

Svijet bez siromaštva

Lokalni strateški i akcioni dokumenti ne adresiraju posebno siromaštvo. Nisu postavljene direktne mjere za smanjenje siromaštva. Ne postoji sveobuhvatno istraživanje siromaštva u općini Posušje. Sliku o siromaštvu nam djelimično daju zvanični podaci o stanju nezaposlenosti, stanju u oblasti socijalne zaštite, podaci o dohotku, odnosno primanjima i dr.

Krajem siječnja 2023. godine u općini Posušje bilo je 2.512 nezaposlenih. Više od polovine nezaposlenih činile su žene. U odnosu na 2021. i 2022, broj nezaposlenih krajem siječnja 2023. je nešto veći.[2]

Broj umirovljenika u 2021. iznosio je 1.994, dok je broj zaposlenih iznosio 3.784. To znači da na jednog umirovljenika dođu 1,9 zaposlena. Podaci iz ranijih godina ukazuju da broj umirovljenika u općini Posušje ima trend rasta. Posmatrano po strukturi korisnika mirovine u 2021, najviše je korisnika starosne mirovine (1.099), potom invalidske (285) i obiteljske (610). Ukupna prosječna mirovina u Posušju u decembru 2021. godine iznosila je 455,34 KM.[3]

Prosječna neto plaća u općini Posušje u 2021. godini iznosila je 808 KM.[4] Na grafikonu je vidljivo da je u razdobolju od 2017. do 2021. godine ostvaren mali rast prosječne neto plaće.

Mladi su kroz strateške dokumente prepoznati kao posebno ranjiva kategorija na tržištu rada, dok općina Posušje spada u skupinu općina s mladom populacijom. To vodi ka zaključku da mladi dominiraju u broju nezaposlenih, što potvrđuju i zvanični podaci.

Broj korisnika socijalne zaštite je u prethodnom sedmogodišnjem razdoblju imao trend rasta.[5] U 2020. godini u općini Posušje bilo je 924 korisnika socijalne zaštite. Posmatrano po vrstama usluga, najviše je korisnika invalidnine i novčane naknade za pomoć i njegu od strane druge osobe. Takođe, značajan je i porast korisnika jednokratne novčane pomoći.[6] Broj korisnika socijalne pomoći na 1.000 stanovnika u 2021. iznosio je 35.[7]

Centar za socijalni rad Posušje je ustanova od posebnog društvenog interesa koja pruža usluge kojima se u cjelini ili djelomično zadovoljavaju socijalne i druge potrebe korisnika socijalne zaštite. Financijska sredstva za korisnike usluga izdvajaju se iz županijskog proračuna, dio sredstava za jednokratne novčane pomoći iz općinskog proračuna, dok se financijska sredstva za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom osiguravaju iz proračuna FBIH preko federalnih ministarstava zdravstva, rada i socijalne politike. Da bi se osiguralo kvalitetnije pružanje socijalnih usluga, neophodno je ojačati kapacitete Centra za socijalni rad, prvenstveno kroz jačanje stručnog kadra, jačati stacionarne kapacitete ustanova socijalne zaštite i osigurati financijska sredstva za potporu socijalnim uslugama.

Posmatrano prema podacima za prvu polovinu godine, procenat izvršenja proračunskog plana na ime Centra za socijalni rad u posljednje tri godine je manji od 50%. Obzirom da ne raspolažemo preciznim podacima o socijalnim potrebama i izvršenju za preostali dio godine, teško je ocijeniti da li su u posljednje tri godine postojećim institucionalnim programima zadovoljene socijalne potrebe na razini lokalne zajednice.

Uzimajući u obzir visinu prosječne neto plaće i visinu prosječne mirovine kao dokaze životnog standarda[8], naročito u kontekstu stalnog rasta cijena u BiH, možemo pretpostaviti da je problem siromaštva prisutan u općini Posušje.

Na osnovu dostupnih pokazatelja možemo posredno zaključiti da su nezaposlene osobe, među kojima su značajno zastupljeni mladi i žene, osobe s invaliditetom, osobe i obitelji u stanju socijalne potrebe, te umirovljenici kategorije koje su pogođene siromaštvom.

Svijet bez gladi

Tokom sekundarnog istraživanja nisu bili dostupni podaci o broju gladnih ljudi, niti o javnim kuhinjama na području općine Posušje. Lokalni strateški dokumenti ne tretiraju ova pitanja.

Zdravlje i blagostanje

Podaci u u vezi sa ovim ciljem su oskudni. Zdravstvena zaštita se sprovodi u Domu zdravlja Posušje s dvije ambulante obiteljske medicine. Financijska sredstva za rad Doma Zdravlja osiguravaju se putem Zavoda za zdravstveno osiguranje.[9] Vodeća oboljenja u općini Posušje su kardiovaskularne bolesti, cerebro-vaskularne bolesti i maligne neoplazme.[10]

U 2021, 85% stanovnika Posušja imalo je zdravstveno osiguranje.[11] Broj ljekara na 1.000 stanovnika u 2021. iznosio je 1. Nedostatak ljekara prisutan je u skoro svim domovima zdravlja u Federaciji BiH.[12] Kapaciteti JU Doma zdravlja Posušje nisu u potpunosti bili dovoljni za borbu s iznenadnom i neizvjesnom pandemijom COVID-19.[13] Ovo nam govori o nepovoljnom stanju u zdravstvu. Mali broj ljekara nije dovoljan da se zadovolje zdravstvene potrebe, a istovremeno dovodi do opterećenja postojećih ljekara i tako utječe i na kvalitet zdravstvene usluge. Odlazak iskusnog stručnog medicinskog kadra je faktor koji doprinosi nefunkcionalnosti kompletnog zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini.

Strateški razvojni okvir općine Posušje prepoznaje značaj unaprijeđenja zdravstvenih usluga.

Ciljevi javnog zdravstva na području Županije Zapadnohercegovačke su usmjereni na pružanje usluga preventivnih ultrazvučnih pregleda, izdavanje sanitarnih knjižica, mikrobiološku analizu zdravstvene ispravnosti vode za piće, kvalitet otpadnih, površinskih i voda za rekreaciju.

Kako bi se dosegli ciljevi koji se odnose na zdravlje i blagostanje, treba uzeti u obzir pitanja standarda i kvaliteta zdravstvenih usluga i prevencije u cilju očuvanja zdravlja ljudi, te resursa zdravstvenog sistema koji pored broja ljekara obuhvataju i broj medicinskog osoblja, broj bolničkih kreveta i medicinsku opremu.

Na osnovu dostupnih podataka, možemo zaključiti da je pristup zdravstvenim uslugama u općini Posušje otežan, što se prije svega ogleda kroz mali broj ljekara, odlazak ljekara, kao i nedovoljne kapacitete JU Doma zdravlja Posušje. Tokom istraživanja nisu bili dostupni precizni podaci o zdravstvenim potrebama stanovnika Posušja. Također, ovi podaci nisu dostupni ni kroz odgovore ispitanika.

Kvalitetno obrazovanje

Na području općine Posušje organizirano je predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, te glazbena škola. Srednja strukovna škola Posušje je javna ustanova za srednjoškolski odgoj i obrazovanje, u kojoj se izvodi nastavni plan i program u četverogodišnjem i trogodišnjem trajanju, čijim završavanjem se stječe srednja školska sprema. Gimnazija Posušje je također javna ustanova za srednjoškolski odgoj i obrazovanje u kojoj se nastavni plan odvija isključivo u četverogodišnjem trajanju čime se stječe odgovarajuće zvanje prilikom završetka obrazovanja. Od školske godine 2020/2021. godine otvorena je i srednja glazbena škola.[14]

U jednoj osnovnoj školi postoji poseban Odjel za djecu s poteškoćama u razvoju, dok djeca s poteškoćama u razvoju u osnovnoškolskom obrazovnom programu redovnoj nastavi prisustvuju uz asistenciju asistenata jer se radi o manjim poteškoćama u razvoju.[15]Strateškim razvojnim okvirom je planirano formiranjeCentra za odgoj i obrazovanje osoba s posebnim potrebama.

Broj učenika u školama se kontinuirano smanjivao u prethodnim godinama.[16] Može se pretpostaviti da je ovakav nepovoljan trend posljedica iseljavanja mladih i obitelji.

Općina Posušje redovno ulaže u obrazovanje mladih kroz dodjelu stipendija studentima putem javnog natječaja. Tako su u februaru 2023. potpisani ugovori o stipendiranju sa 38 studenata. Riječ je o potpori studentima deficitarnih zanimanja, koje općina na godišnjoj razini revidira na osnovu aktualnih podataka s tržišta rada. U odnosu na prošlu akademsku godinu, općina Posušje je omogućila 10 dodatnih stipendija. Povećao se mjesečni iznos stipendije sa 100 na 150 konvertibilnih maraka.[17]

Općina Posušje kontinuirano radi na rješavanju problema deficitarnih zanimanja u Posušju. U školskoj 2017/18. godini u srednjoškolsko obrazovanje uvedeno je zanimanje CNC operater (trogodišnja srednja škola) na osnovu ukazane potrebe za ovim zanimanjem.

U Logističkom centru i u Tehnološkom parku Posušje odvija se praktična nastava za CNC operatere i također Tehnološki park daje usluge edukacije i obuka za odrasle, za ljude iz industrije itd.[18]

Na osnovu intervjua sa predstavnicima poslovnog sektora, imamo saznanje da je u općini Posušje potrebno ulagati u kvalitetne obrazovne sustave, programe strukovnog osposobljavanja i nadogradnju vještina u cilju jednostavnijeg uključivanja u svijet rada. U obrazovnom sustavu trebalo bi provesti fleksibilizaciju i modernizaciju tog sustava na način da se obrazovni programi prilagode potrebama poduzetnika.

S obzirom da obrazovanje nije u nadležnosti općine nego županije, općina u suradnji s Udrugom gospodarstvenika može (i treba) inicirati kod županijskih institucija i nadležnih ministarstva prilagodbu obrazovnih programa tržištu rada, odnosno poboljšanje sustava praktične nastave.[19]

Lokalnim akcijskim planom zapošljavanja 2022-2025. planirano je informatičko obrazovanje svih nezaposlenih, kao i osoba sa invaliditetom i drugih ranjivih skupina. Nosilac aktivnosti je općina Posušje. Planirani su i kursevi stranih jezika za mlade osobe uzrasta od 15 do 30 godina. Kao nosioci aktivnosti definirani su općina i nevladin sektor. Ovim planom je definirana i praksa u općinskoj upravi kako bi se studentima završne godine studija i diplomcima omogućilo sticanje praktičnog znanja i iskustva relevantnog za uključivanje na tržište rada.

Važna mjera u sklopu ovog plana odnosi se na promociju poduzetničkog duha kod učenika u osnovnim i srednjim školama (poduzeća za vježbu). Nosioci ovih aktivnosti su općina i obrazovne institucije.

Sa ciljem povećanja zapošljivosti u ruralnim područjima općine planirana je organizacija specijaliziranih obuka po potrebi u općini (organska proizvodnja, ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, seoski turizam, avanturistički turizam), kao i edukacije: kako tražiti posao, pisanje CV-ja. Nosioci ovih aktivnosti su općina i služba za zapošljavanje.

Preostale mjere planirane kroz LAPZ se odnose na odvijanje prakse srednjoškolaca u Tehnološkom parku Posušje (nosioci su općina Posušje i Srednja strukovna škola), te prekvalifikaciju nezaposlenih osoba (nosioci Općina Posušje i Tehnološki park Posušje).

Strateške potrebe na području općine se odnose na proširenje kapaciteta predškolskih ustanova, opremanje i modernizaciju škola i uvođenje suvremenog načina odvijanja nastave u srednjim školama. Možemo zaključiti da obrazovna infrastruktura nije na zadovoljavajućem nivou. To potvrđuje i činjenica da su izdvajanja na ime školstva u proračunskom planu 2023. manja nego u prethodnim godinama; u odnosu na 2020. godinu skoro duplo manja.

U 2022. godini, u općini Posušje je otvorena jedna osnovna škola.[20]

U ranijem periodu, općina Posušje je finansijski pomagala opremanje i umrežavanje kabineta u osnovnim školama.[21] U sklopu Plana infrastrukturnog razvoja općine Posušje za razdoblje 2022-2024, planiran je projekat opremanja kabineta u osnovnim školama iz općinskih sredstava (za svaku od godina po 80.000 KM). Međutim, ne raspolažemo informacijom da li je ovaj projekat realizovan u 2022. godini.

Rodna ravnopravnost

Na lokalnom nivou ne postoji poseban dokument niti tijelo koje se bavi pitanjima rodne ravnopravnosti. Strateški razvojni okvir samo djelimično tretira pitanja ravnopravnosti polova, u dijelu koji se odnosi na stanje i kretanja na tržištu rada, stanje korisnika socijalne zaštite i strukturu učenika glazbene škole.

Poticajne mjere općine Posušje definisane Lokalnim akcijskim planom zapošljavanja u općini Posušje 2022 – 2025. ciljaju na povećan broj žena poduzetnica i obrtnica. Međutim, ove mjere nisu precizno opisane.

Nekoliko dostupnih podataka ukazuje na rodni jaz, prvenstveno u oblasti rada i zapošljavanja.

Iz intervjua saznajemo da su muškarci puno više plaćeni u svim sektorima i u svim oblastima. Prema mišljenju ispitanika, žena preuzima puno više, i da radi i ostaje kod kuće, brine o djeci, obavlja kućne poslove.

U strukturi lokalne vlasti dominiraju muškarci. Od ukupno 25 vijećnika, 9 je ženskog pola. Načelnik općine je osoba muškog pola.^[22] Predsjednik Općinskog vijeća općine Posušje je osoba muškog pola. Zamjenik predsjednika Općinskog vijeća općine Posušje je osoba ženskog pola. Tajnik tijela državne službe je osoba muškog pola. Šefovi općinskih službi su većinom muškarci.

Visok postotak žena u ukupnoj nezaposlenosti bilježi kontinuiran rast.[23] Lokalnim akcijskim planom su definirane poticajne mjere usmjerene, između ostalog, i na žene poduzetnice i obrtnice.

Žene su jedna od ciljnih grupa u okviru programa zapošljavanja i samozapošljavanja 2023.[24]

Općina Posušje je u prethodne tri godine realizirala Javni poziv za podnošenje prijava za poticajne mjere poduzetništvu općine Posušje. Jedna od ukupno tri kategorije poticajnih mjera se odnosi na podršku ženama poduzetnicama. Do 2023. godine, kroz ovu mjeru je podržano 75 žena (u 2020. godini 20 žena, u 2021. godini 30 žena, u 2022. godini 25 žena). Podaci iz medijske objave pokazuju značajan udio poduzetničke aktivnosti žena u odnosu na ukupan broj korisnika poticajnih mjera na području općine Posušje. Za realizaciju navedenih kategorija poticajnih mjera je utrošeno preko 42.000,00 KM.[25]

Na jednoj od sjednica Općinskog vijeća općine Posušje pokrenuta je ideja o osnivanju Kluba za podršku poduzetništvu žena općine Posušje, koji djeluju u više općina i gradova u BiH. Klub je zamišljen kao mjesto koje će okupljati žene koje već jesu u poslovanju i potencijalne poduzetnice gdje bi imale priliku za edukacije, razgovor, razmjenu ideja i iskustava, kao i pokretanja inicijativa koje su od značaja za lokalni ekonomski razvoj u cjelini.[26]

Posmatrajući polnu strukturu učenika srednjih škola, u razdoblju od 2015. do 2020. godine, evidentan je veći broj učenika u odnosu na učenice u srednjoj strukovnoj školi, dok je u gimnaziji veći broj učenica u odnosu na učenike.[27]

Čista voda i sanitarni uslovi

Nedovršena komunalna infrastruktura ukazuje na nepovoljnu situaciju u vezi sa ovim ciljem. Posušje nema izgrađen kanalizacijski sustav, njegova izgradnja se odvija po segmentima. Pokrivenost stanovništva vodoopskrbnim sustavom je oko 85%.[28] Pokrivenost domaćinstava s pristupom kontrolisanoj vodi za piće iznosi 90%.[29] Veliki problem predstavlja nedostatak separatne kanalizacijske mreže i pročistača vode.

Strateškim razvojnim okvirom su definirane mjere u vezi sa ovim ciljem usmjerene na razvoj vodovodnog, kanalizacionog sustava i upravljanje otpadom. Planirana su sredstva iz proračuna općine i drugih izvora (Fond za zaštitu okoliša FBIH, IPA sredstva, Ministarstvo gospodarstva ŽZH, Hrvatske vode) u ukupnom iznosu od 7.170.000 KM (za razdoblje sprovođenja strategije).

Općina Posušje je krajem 2022. godine započela prvu fazu izgradnje kolektora, odnosno linijskog voda fekalne i oborinske kanalizacije. Nakon uspješno završene prve faze projekta u 2023. godini počinje i druga. U siječnju 2023. godine, u općini Posušje potpisan je ugovor za izvedbu II. faze u sklopu projekta ”Izgradnja kanalizacijskog kolektora općine Posušje – Podsustav 2 na području Zagrebačke ceste.” Vrijednost radova iznosi nešto više od 231.000 KM.[30] Realizacija ovog projekta trebala bi osigurati okolišno i higijenski prihvatljivo prikupljanje i tretman otpadnih voda.

Pitanje odvodnje otpadnih voda jedno je od najvažnijih u općini Posušje, kako sa aspekta kvaliteta života, tako i sa aspekta razvoja, uzevši u obzir da je turizam osnovna grana ovog područja.[31]

U sljedeće dvije godine svi gospodarski i industrijski subjekti na prostoru Federacije BiH koji ispuštaju svoje tehnološke otpadne vode u okoliš, a koje ne zadovoljavaju granične vrijednosti emisije supstancija i parametara kvalitete za tehnološke otpadne vode koje vrijede u zemljama članicama EU-a, će morati imati pročišćivače, kolektore. Vlada Federacije BiH donijela je odluku da je krajnji rok za primjenu ovih mjera 19. prosinca 2023. godine.[32]

Pristupačna energija iz čistih izvora

Za elektroprivredni sektor nadležna je Elektroprivreda HZHB preko svoje općinske jedinice ili ispostave u Posušju. Prema posljednjim dostupnim podacima (2021), sva domaćinstva imaju pristup električnoj energiji.[33]

Na području općine Posušje, izgrađena su dva objekta za proizvodnju samobnovljivih izvora i to: solarno foto-naponska elektrana Batin i foto-naponska elektrana Ladanušić.

Na osnovu intervjua sa predstavnikom poslovnog sektora saznajemo da su troškovi dozvola za izgradnju solarnih elektrana veliki. Ovaj problem bi se mogao riješiti kroz subvencioniranje izgradnje solarnih elektrana, konkretno kroz fond za zaštitu okoliša.

U 2016. godini u Posušju je postavljena prva solarna klupa u Županiji Zapadnohercegovačkoj i šire. Cilj je bio da se omogući cjelodnevan pristup električnoj energiji za komunikacijske uređaje, te da se poveća razina svijesti o korištenju obnovljivih izvora energije.[34] Nema svježijih informacija o ovim aktivnostima.

Kada je riječ o vjetroelektranama, u medijskim objavama se pominje VE Poklečani u općini Posušje, ukupne instalirane snage 132 MW, te planirane godišnje proizvodnje od 437 GWh, koja još nije dovršena.[35]

VODOVOD d.o.o. Posušje izgradio je malu hidroelektranu na vodovodnom sustavu pitke vode instalirane snage 400 kW i predviđene godišnje proizvodnje električne energije 2.500 MWh.[36]

Dostojanstven rad i ekonomski rast

Sredinom 2021. godine, broj stanovnika u općini Posušje iznosio je 20.257. Demografski pokazatelji ne idu u prilog razvoju lokalne zajednice. Kao i u drugim općinama u BiH, u Posušju je izražena pojava iseljavanja, posebno mladih i obitelji. To potvrđuje i negativan migracijski saldo koji općina Posušje bilježi godinama unazad. Iako se odlazak mladih i drugih najčešće povezuje sa ekonomskim razlozima, prilikom razmatranja migracija potrebno je uzeti u obzir i psihološke faktore zbog kojih građani napuštaju BiH, socijalne i društvene norme, te lošu političku situaciju u BiH, na šta ukazuju ispitanici iz civilnog i poslovnog sektora.

Udio radno sposobnog stanovništva u općini Posušje iznosi oko 70%.[37] Podaci ukazuju na visoku stopu nezaposlenosti, koja je u 2021. iznosila 38,8%.

Iz dostupnih statističkih podataka, vidljivo je da broj nezaposlenih imao trend rasta u razdoblju od 2019. do 2021. godine.

Posmatrano po stručnoj spremi, najviše je nezaposlenih osoba iz kategorija SSS i KV.

Stopa zaposlenosti u 2021. iznosila je 26,5%. Stopa aktivnosti u 2021. godini iznosila je 43,4%.

Prema podacima iz ranijeg razdoblja, najviše je zaposlenih u trgovini na veliko i malo, potom u prerađivačkoj industriji – sektorima sa niskim prosječnim platama. Sa aspekta starosne dobi, općina Posušje, posmatrajući podatke iz 2020, ima povoljnu strukturu zaposlenih.

U kretanju neto prosječne plaće u ranijem razdoblju zabilježen je blagi trend rasta.

Prilikom popisa stanovništva iz 2013. godine, 4.700 osoba izjasnilo se da radi u tzv. sivoj zoni što u poređenju sa dostupnim statističkim podacima o zaposlenosti čini visok udio sivog tržišta od 25-30%.

Ključni identifikovani problemi u vezi sa zapošljavanjem u općini Posušje su: nedovoljna povezanost gospodarstva i obrazovanja, nedovoljno razvijeni kapaciteti na razini lokalne zajednice za kreiranje i implementaciju politike zapošljavanja, visok udio žena u ukupnoj nezaposlenosti, nedovoljno radnih mjesta za osobe sa invaliditetom, neadekvatne kvalifikacije nezaposlenih osoba, neusklađenost potreba lokalnog tržišta rada sa obrazovnom upisnom politikom u srednje škole, veliki postotak radne snage radi na „crno“, porast broja mladih nezaposlenih, nedovoljno stimulativnih mjera ili nepostojanje instrumenata podrške za nezaposlene koji žele samostalno pokrenuti osobni biznis.[38]

Prema mišljenju predstavnika poslovnog sektora, da bi se riješilo pitanje zadržavanja radne snage potrebno je poboljšati ravnotežu između poslovnog i privatnog života zaposlenika a to se može postići kroz suvremenije radno zakonodavstvo, razne programe socijalne sigurnosti od kojih neki uključuju fleksibilnije radno zakonodavstvo u smislu definiranja roditeljskih dopusta, otvaranja vrtića za pristupačno čuvanje djece da bi radnici mogli s mirom odraditi svoje radno vrijeme. Zatim pristupačno stanovanje, pristupačnu zdravstvenu skrb i slične stvari.

Općina Posušje je izradom lokalnog akcijskog plana zapošljavanja postavila okvir sa ciljevima i prioritetima, programima i mjerama usmjerenim na povećanje zaposlenosti. Planom je obuhvaćen širok spektar mjera kao što su program obuke, prekvalifikacije nezaposlenih osoba, dodjele poticajnih sredstava, subvencija za zapošljavanje i samozapošljavanje, oslobađanja od plaćanja općinske takse za registraciju obrta i dr.

U 2021, bruto domaći proizvod po glavi stanovnika općine Posušje iznosio je 8.692 KM.[39] Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, općina Posušje se nalazila na 25. mjestu po stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH u 2021.

Poboljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti lokalnog gospodarstva u strateškom je fokusu općine Posušje. Općina je ranijih godina i 2021. oslobodila sve plaćanja općinske pristojbe za registraciju obrta, provela je drugi po redu Javni poziv za poticajne mjere poduzetništvu te pozitivno ocijenjena na prvoj nadzornoj posjeti za BFC nakon što je recertifikacijom dobila ponovno certifikat 2020. godine.[40]

Općina Posušje je u prethodne tri godine realizirala Javni poziv za podnošenje prijava za poticajne mjere poduzetništvu općine Posušje. Javnim pozivom su se prikupljale prijave za tri kategorije poticajnih mjera:

Sufinanciranje troškova osnivanja i registracije poduzetnika – početnika u gospodarstvu (start up – ova),
Podrška očuvanju tradicionalnih i starih obrta i djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost,
Podrška ženama poduzetnicama.

Kroz navedene kategorije poticajnih mjera u trogodišnjem razdoblju je podržano bespovratnim sredstvima preko 102 korisnika (u 2020. godini 27 korisnika, u 2021. godini 45 korisnika, u 2022. godini 30 korisnika).[41]

Kako se čini iz provedenih intervjua, poticajna sredstva za podršku poduzetništvu nisu dovoljna spram potreba.

Industrija, inovacije, infrastrukture

Gospodarstvo općine Posušje temelji se na mikro i malim poduzećima, obrtima i poljoprivrednim gospodarstvima i tradiciji zanatstva. Prerađivačka industrija zauzima značajno mjesto u gospodarstvu, kako po udjelu u ukupnom broju poduzeća, tako i po broju zaposlenih. Najvišu dobit (77,9%) u 2019. godini bilježila je prerađivačka industrija. Najviše izvoza stvara prerađivačka industrija.

Poslovne aktivnosti 90% registriranih poslovnih subjekata u općini Posušje koncentrirane su oko nekoliko sektora: prerađivačka industrija (metal, plastika, kamen, meso i mliječni proizvodi), građevinarstvo, zabava i rekreacija, trgovina na veliko i malo, te sve ostale obrtničke usluge.

Gotovo 80% svih zaposlenih u općini Posušje zaposleno je u privatnom sektoru.

Broj poslovnih subjekata u općini Posušje (pravnih lica) na dan 31.12.2021. iznosio je 789. U razdoblju od 2019-2021. nije bilo značajnijeg rasta broja poslovnih subjekata.[42]

10 najvećih poduzeća koji su nositelji gospodarske aktivnosti skoro u dvije trećine po prihodima, po broju zaposlenih itd. su: Meglle, Vokel, Miviko, Planet, Lager, Dara, Invest, Weltplast, mesna industrija Rakitno i Formula do Posušje.[43]

Općina Posušje je bogata prirodnim resursima (boksit i kamen, lapor i glina). Kamen predstavlja važan resurs, koji ima potencijal primjene u različitim industrijama, od prehrambene do farmaceutske i kemijske.

Na osnovu intervjua sa predstavnicima poslovnog sektora, prepreke sa kojima se suočavaju privatne kompanije su visoko opterećenje rada, fiskalni i parafiskalni nameti, pravna nesigurnost i nekonzistentnost fiskalne politike. Politička (ne)podobnost je faktor od velikog značaja za razvoj poduzetništva, ali i lokalne zajednice. U BiH snažno je prisutna birokratizacija poslovanja, nema transparentnosti, nema digitalizacije čime se administrativne obaveze usložnjavaju i vezuju znatan dio radnog vremena zaposlenika.

Većina navedenih pitanja/prepreka je u nadležnosti viših nivoa vlasti, prvenstveno Federacije BiH.

U razdoblju 2017-2019. godina vidljiv je trend povećanja visine izvoza. Ipak, visina izvoza znatno je manja od visine uvoza, što ukazuje na potrebu za novim mjerama podrške razvoju domaće proizvodnje i izvozu. Od izvoznih proizvoda najviše su zastupljeni cijevi za vodovod i kanalizaciju, elektro kablovi, proizvodi od čelika, boksit i nešto manje namještaj.

Prema mišljenju predstavnika poslovnog sektora (anonimni intervju), glavni problem je izvoz domaćih proizvoda van granica Bosne i Hercegovine gdje su zakoni Evropske unije dosta rigorozni. Država još uvijek nije ispunila sve uvjete da bi poduzeća iz BiH mogla plasirati svoje proizvode van EU.

Općina Posušje je opredijeljena ka razvoju gospodarstva utemeljenog na racionalnom i održivom korištenju prirodnih resursa. Ovo se posebno odnosi na preradu i obradu kamena, razvoj poljoprivredne proizvodnje i stočarstva kao i na razvoj specifičnih grana turizma. Općina Posušje ima preduvjete za razvoj raznih oblika turizma. U ranijem razdoblju su provedeni projekti koji naglasak stavljaju na aktivni i pustolovni turizam, te ruralni i agroturizam kako bi se unaprijedila turistička ponuda samog Posušja (kanjon Ričina i Tribistovo jezero). Povodom značajnih manifestacija za turizam općinu Posušje na godišnjoj razini posjeti najmanje 3.000 posjetitelja (duplo veći broj u odnosu na 2015).[44] Planirane su mjere za razvoj turizma.

Strateški razvojni okvir poklanja pažnju razvoju proizvodnog i izvozno orijentiranog poduzetništva, te formiranju i potpori razvoju novih poslovnih subjekata s posebnim naglaskom na poticanje mladih i start up poduzeća, kao i privlačenju poslovne dijaspore. Planirane su mjere koje se odnose na promociju ulaganja u općinu Posušje i druge mjere od značaja za razvoj poduzetništva. Može se zaključiti da općina Posušje prepoznaje razvojne potrebe i nastoji da odgovori na njih jer su gotovo iste mjere predložili i predstavnici poslovnog sektora.

Uslijed pandemije COVID-19 došlo je do pada gospodarske aktivnosti, što se odražava i na realizaciju strateških projekata. Pad gospodarske aktivnosti ima i negativne posljedice na pad prihoda općine Posušje iznosi od 10-15%.[45] Unatoč nepovoljnom pandemijskom razdoblju, očekuje se daljnji rast lokalnog gospodarstva.

Najznačajniji projekat u 2021. godini u području ekonomskog sektora je dovršetak i stavljanje u funkciju Planinarskog doma u Masnoj Luci gdje je za ovaj projekat u 2021. godini izdvojeno 26.000,00 KM, te projekat Uređivanje i obilježavanje planinarskih, pješačkih i biciklističkih staza u Posušju za koji je izdvojeno 52.000,00 KM. Sve je realizirano uz pomoć donatora.[46]

Od velikog značaja za privlačenje investicija jeste BFC certifikat (Business Friendly Certificate), koji općina Posušje posjeduje.

U ranijem razdoblju bilo je nekoliko izravnih ulaganja u domaće poslovne subjekte, većinom u proizvodno orijentisane, ali nema preciznijih informacija o efektima ovih investicija i daljem razvoju.

Općina Posušje nema službenu bazu podataka o dijaspori. Od 2014. godine Općina provodi projekat D4D (Diaspora for development) kroz koji je procijenjeno da dijaspora Općine broji 4.500 osoba, ali službeni registar nije uspostavljen. U 2018. u općinu Posušje je investiralo poduzeće Energo d.o.o. čiji je vlasnik iz dijaspore. Iz dokumenata se stiče utisak da je općina Posušje opredijeljena da nastavi suradnju sa dijasporom.

Na web stranici općine Posušje predstavljen je Investicijski vodič https://www.opcina-posusje.ba/investicijski-vodic-opcine-posusje/ i niz drugih informacija, uključujući olakšice za gospodarstvo, od značaja za investiranje u općinu Posušje.

U sklopu Plana infrastrukturnog razvoja općine Posušje 2022-2024[47], posmatrano po planiranim izdvajanjima za projekte za realizaciju lokalne strategije razvoja, projekti iz ekonomskog sektora su zastupljeni sa 6% u ukupnoj strukturi izdvajanja.

Poduzeća s područja Posušja ne posjeduju dovoljno kapaciteta za inovativne aktivnosti i osvajanje novih tržišta. Da bi se povećala inovativnost, potrebno je raditi na postizanju veće produktivnosti rada, koja je, pored eksternih faktora, određena i načinom organizacije i upravljanja, osposobljenošću zaposlenih, stepenom tehnološkog razvoja itd. Ključna su ulaganja u ljudski kapital, istraživanje, tehnologiju. Kada je riječ o tehnološkoj opremljenosti i modernizaciji poslovanja, na osnovu intervjua sa predstavnicima poslovnog sektora se može zaključiti da se poduzeća uglavnom oslanjaju na vlastita sredstva.

Predstavnik javnog sektora je mišljenja da su u BiH vrlo mala sredstva rezervirana za podršku razvoju inovacija.

Kada je riječ o korištenju sredstava iz evropskih fondova, ispitanici su mišljenja da su zahtjevi za apliciranje složeni, da bi to trebalo organizovati tako da se lakše i brže može pristupiti tim fondovima. Isto se odnosi i na zahtjeve, odnosno upite prema općinskim službama, gdje se, kako ističu predstavnici poslovnog sektora, za određenu ideju potrebno obratiti na više adresa.

Na osnovu dostupnih informacija, može se zaključiti da je prometna povezanost općine dobra. Gotovo kompletno područje je pokriveno asfaltnim putem, dok je strateškim razvojnim okvirom planirana 100% pokrivenost. Od velikog značaja za gospodarstvo je završetak radova na graničnim prijelazima, odnosno izgradnje novih u skladu sa potrebama poslovnog sektora, kako bi se omogućio ubrzan protok roba.

Na području općine postoji sportska dvorana, a u narednom strateškom razdoblju planirano je opremanje prostorija kako bi se unaprijedio prostor za sportske aktivnosti. Sportski savez Posušje koji broji 12 klubova djeluje kao krovna organizacija u oblasti sporta. Godišnje se za sport iz proračuna izdvaja oko 70.000 KM.

Na području općine ne postoji centar za kulturu ili slična ustanova koja bi omogućila realizaciju programa i sadržaja u području kulture. Jedini objekat za kulturu je kinodvorana, koja se koristi i za vježbu učenika glazbene škole. U planu je izgradnja Doma kulture, odnosno adaptacija prostora i prenamjena u Dom kulture. Predstavnik civilnog sektora ukazao je da je potrebno više kulturnih i sportskih sadržaja u općini.

U općini Posušje postoje dvije poduzetničke zone koje su u funkciji, Osrdak i Vlake.

Određeni problemi na koje se nailazi u vezi sa poduzetničkom infrastukturom se ne mogu riješiti zbog nedostatka zakonske regulative vezane za poslovnu, poduzetničku infrastrukturu. Zakon je usvojen u formi nacrta i prema mišljenju ispitanika – predstavnika javnog sektora potrebno ga je unaprijediti kako bi se stimulirao razvoj poduzetničkih struktura.[48]

U poslovnoj zoni Osrdak se nalazi Logistički centar za male i srednje poduzetnike i obrtnike s registriranom fondacijom TPP (Tehnološki park Posušje), koji je opremljen sa CNC strojevima za obradu metala i plastike, a gdje se izvode praktični dijelovi nastave za učenike smjera CNC operater u Srednjoj strukovnoj školi. Osim učenika, nabavljenu opremu koriste i privatna poduzeća iz sektora metala i plastike. U Logističkom centru su smještena 2 poduzetnika. Planirane su mjere za poboljšanje infrastrukturne opremljenosti poslovnih zona, izradu modela financijske sheme podrške start up-ovima kao i podrške Tehnološkom parku Posušje i proširenje Logističkog centra.

Nisu bili dostupni podaci o freelance aktivnostima niti o digitalizaciji, IKT sektoru, izuzev informacije da je kroz projekat “Digitalizacija obrazovnog sustava Županije Zapadnohercegovačke – E-škola 2022” opremljena jedna osnovna škola u Posušju.

Kada je riječ o digitalizaciji i dijaspori, aktivna je usluga e-matičar, tako da građani bilo gdje u inozemstvu mogu uplatiti određenu taksu koja je zakonom propisana internet bankarstvom i dobiti svoje potrebne dokumente, a samim time i dostupnost na web stranici svih pravilnika i odluka i strateških dokumenata, obrazaca, zahtjeva.[49]

Prema mišljenju predstavnika javnog sektora, pristup mreži, odnosno Internet-u u ruralnim dijelovima je jako loš.

Smanjenje nejednakosti

Raspoloživi dokumenti ne obrađuju posebno pitanja (ne)jednakosti. Na osnovu naprijed predstavljenih – dostupnih podataka, može se zaključiti da su neophodna poboljšanja u relevantnim oblastima, kao što su socijalna i zdravstvena zaštita, zapošljavanje, poduzetništvo, poboljšanje životnog standarda stanovnika itd.

Nejednakosti su uglavnom posljedica ograničenih mogućnosti na tržištu rada, neadekvatnih odgovora države na socijalne potrebe, neravnopravnosti polova, ograničenog pristupa obrazovanju itd.

Izrada socijalne karte omogućila bi detaljan uvid u stvarne potrebe stanovnika, čime bi se osiguralo bolje targetiranje osoba i grupa, te prilagođavanje mehanizama i mjera podrške u skladu sa potrebama. To bi u konačnom uticalo na smanjenje nejednakosti i smanjenje siromaštva.

Održivi gradovi i zajednice

Planom upravljanja otpadom na području Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje 2021-2031. postavljeni su važni ciljevi zasnovani na principima integriranog upravljanja otpadom.

Sakupljanje i tretiranje komunalnog otpada na području Općine Posušje vrši se u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove, katastar, prostorno uređenje i zaštitu okoliša općine Posušje odgovorna je za planiranje upravljanja otpadom. Općina Posušje donijela je Plan prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada.

Za upravljanje otpadom na području općine Posušje odgovorno je poduzeće JP “Vodovod” d.o.o. Posušje, koje se nalazi u stopostotnom vlasništvu Općine Posušje. Javno poduzeće „Vodovod“ d.o.o. vrši prikupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada sa području 4/5 općine Posušje, dok na preostalom dijelu općine (1/5 površine) prikupljanje otpada vrši poduzeće “Ladanušić“ d.o.o. Posušje.[50]

U razdoblju od 2014. do 2019. godine na području općine Posušje realizirani su projekti poboljšanja energetske učinkovitosti javnih objekata što je uključivalo postavljanje fasade, novih izolacijskih otvora kao i zamjena načina grijanja (obnovljivi izvori energije). Mjere energetske učinkovitosti provodile su se na javnim objektima što uključuje objekte škole, sportske dvorane, zgrade Općine, Centar za socijalni rad, objekt Rudnici boksita, Dom zdravlja Posušje. Radi se o ukupno 10 objekata.[51]

Prema medijskim objavama iz 2022, Dječji vrtić “Bajka” postao je energetski učinkovit objekat zahvaljujući rekonstrukciji i radovima koji su provedeni u prethodnom razdoblju.[52]

Strateškim razvojnim okvirom su planirane mjere koje se odnose na prostorno planiranje i zemljišne knjige, urbano uređenje općine, podizanje kvalitete javnih usluga. Financijsku konstrukciju u iznosu od 595.000 KM čine proračunska sredstva (51.500 KM) i ostali izvori.

Odgovorna proizvodnja i potrošnja

Pored Sektorskog plana za zaštitu okoliša razvijenog u okviru strategije, općina Posušje ima urađen Lokalni Ekološki Akcijski Plan – LEAP za razdoblje 2016-2026. godina. LEAP prepoznaje značaj ekološke proizvodnje u pogledu minimiziranja štetnog utjecaja po okoliš.[53] Kada je riječ o utjecaju industrije na okoliš, razvoj kozarstva, iako gospodarski perspektivan, sa okolišnog gledišta nije poželjan (zbog pritiska na biološku raznolikost uslijed ispaše koza).

Procjenjuje se da područje općine Posušje ima prosječno nastajanje komunalnog otpada od 0,5 kg/st/dan. Godišnji nastanak komunalnog otpada po stanovniku iznosi 174 kg/st/god.

Prema procjeni Agencije za statistiku BiH, na području općine Posušje dnevna proizvodnja otpada po stanovniku iznosi 1,0 kg, pa ukupna godišnja količina proizvedenog otpada iznosi 7.550 tona, što je duplo više od ukupnih količina koje su se odložile na općinsku deponiju “Konjovac.”

Smatra se da je selektivno prikupljanje komunalnog otpada na području općine na zavidnoj razini, jer je općina Posušje svrstana među prve općine u FBiH po količinama reciklažnih materijala koje su se prikupile u toku 2015. godine. Otpad na području općine Posušje se odvojeno prikuplja na više od 100 lokacija u gospodarstvu i putem 6 zelenih otoka s kontejnerima za papir, plastiku i staklo. Također, na području općine postoje kontejneri za prikupljanje papira i transportne ambalaže uz svaki veći poslovni objekt i kod općinskih i drugih javnih institucija.

Iako općina ima 100 postotnu pokrivenost stanovništva i teritorija organiziranim prikupljanjem otpada, velika prijetnja za okoliš je postojanje velikog broja divljih deponija, te nedovoljno razvijen sustav reciklaže i selektivnog prikupljanja otpada. Na godišnjoj razini ukupno se prikupi oko 3.500 tona otpada. Prema evidenciji općinske Sanitarne inspekcije, uklonjene su 24 divlje deponije. Procjena je da danas ima 15 divljih deponija na području Općine. Važno je napomenuti da Općina kontinuirano radi na provođenju aktivnosti čišćenja i uklanjanja divljih deponija koji je prisutan zbog neodgovornog ponašanja pojedinaca na što je teško utjecati iako se radi na edukaciji i upozorenju građana na štetnost i zabranu.[54]

Neke od važnih mjera i projekata u Akcijskom planu u sklopu LEAP-a se odnose na sanaciju općinske deponije “Konjovac”, postavljanje zelenih otoka, izgradnju reciklažnih dvorišta, izgradnju Centra za gospodarenje otpadom i reciklažno dvorište unutar istog, organizovanje radionica, seminara u cilju edukacije i jačanja javne svijesti po pitanju otpada, saniranje divljih deponija na području općine Posušje.

U 2020. godini, J.P. Vodovod Posušje d.o.o., i Eko život d.o.o. potpisali su ugovor o suradnji kojim se u Posušju uspostavlja sustav reciklažnog dvorišta i kanti za razdvajanje otpada u prometnijim posuškim ulicama. Nakon nekoliko mjeseci, prikupljene su prve sirovine stakla i plastike.[55]

Općina Posušje u suradnji s ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje otpada (sekundarnih sirovina) zaokružila je prvih pet etapa reciklažnog ciklusa i svrstala se u pet lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini po kulturi gospodarenja otpadom. Nabavljeno je namjensko vozilo za prikupljanje razdvojene plastike i stakla u suradnji s ovlaštenim operaterom za zbrinjavanje otpada Eko život d.o.o. Tuzla.

Nakon višegodišnjeg edukativnog i terenskog rada i suradnje (2017–2022) općine Posušje i ovlaštenih operatera za zbrinjavanje otpada: Eko život d.o.o. Tuzla (plastika i staklo), KimTec Eco d.o.o. Vitez (elektronika), Vuprom d.o.o. Čitluk, realizirani su sljedeći projektni zadaci:

provedene prve sveobuhvatne (institucionalne) ekološke edukacije u BiH (preko 2000 učenika),
uspostava jedinstvenog reciklažnog dvorišta,
uspostava kontejnera za razdvajanje otpada,
uspostava kontejnera za razdvajanje elektronskog otpada,
uspostava kontejnera (prvog u BiH) za razdvajanje tekstila,
sanacija divljih deponija,
sanacija objekata,
gospodarenje otpadom i održivi razvoj.[56]

Namjenski reciklažni kontejner za elektronski i elektronički otpad postavljen je u 2021. godini. Prema informaciji iz 2022, više od tone otpadne elektronske i elektroničke opreme isporučeno je ovlaštenom operateru.[57] Može se pretpostaviti da je ta količina veća do danas.

Očuvanje klime

Tokom istraživanja nije prikupljena nijedna informacija koja bi ukazala da općina Posušje ima ili radi na akcionom planu održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) ili sličnom dokumentu.

Strateški razvojni okvir prepoznaje prirodne i klimatske uvjete kao pogodne za razvoj specifičnih grana poljoprivrede i EKO poljoprivrede (stočarstvo, voćarstvo, ratarstvo, pčelarstvo).

LEAP je identifikovao klimatske promjene kao jednu od prijetnji u eksternom okruženju. Nema detaljnijih informacija o klimatskim utjecajima.

Prema mišljenju predstavnika poslovne zajednice, najviše štete od klimatskih promjena imaju lokalni poljoprivredni proizvođači, kao i poslovni subjekti koji se bave montažom i vanjskog ugradnjom određenih proizvoda.

Očuvanje vodnog svijeta

Voda je jedan od najznačajnijih prirodnih resursa Posušja. Općina Posušje nema nijedne stalne vode tekućice ili riječnog toka. Postoji nekoliko malih povremenih izvora i vodotoka. Blidinje jezero je prirodno jezero malog kapaciteta, ali sa raznovrsnim biljnim i životinjskim svijetom.

Umjetno ili akumulacijsko jezero „Tribistovo“ osigurava pitku vodu za sva naselja u Posušju.

U jesenskom i zimskom razdoblju dolazi do izviranja ogromnih količina vode iz podzemnih vrela, te plavljenja cijelog Posuškog polja.

Prema LEAP,grad i sva okolna naselja udaljena do 5 km od grada pokrivena su distribucijskom vodovodnom mrežom.Cijelim vodoopskrbnim sustavom upravlja JP „Vodovod“ Posušje.

Kvaliteta vode kontrolira se svaki mjesec na više lokacija od strane Zavoda za javno zdravstvo FBiH iz Mostara.

U sklopu izgradnje kanalizacijskog sustava planirana je izgradnja pročistača otpadnih voda od čega zavise i razvojni projekti.

Kvaliteta površinskih voda nije procijenjena. Veliki okolišni problem predstavlja neuralgična točka, tzv. „Mokrii Dolac“ gdje se slijevaju oborinske vode. Kako ne postoji regulirana odvodnja oborinskih voda miješaju se oborinske vode sjevernog dijela grada sa fekalnim vodama iz septičke jame stambenih zgrada na zapadnom rubu Mokrog Doca. Septička jama je propuštala fekalne vode. Rješavanje ovog problema uslovljeno je imovinskopravnim odnosima, koji su nad većinom zemljišta u Mokrom Docu privatnog karaktera (vlasništva). (Ne)odgovornost za redovito pražnjenje septičke jame i sprječavanje miješanja oborinske vode sa sadržajem septičke jame je na vlasnicima što dodatno usložnjava rješavanje ovog lokalnog problema.

Nekontrolirano zagađenje vodotokova zbog divljeg odlaganja otpada također predstavlja veliki okolišni problem.

Podatak o kvaliteti podzemnih voda nije dostupan.

Akcijski plan u sklopu LEAP-a obuhvata mjere koje se odnose na završetak izgradnje vodoopskrbnog sustava Rakitno, Tribistovo, Vir, završetak izgradnje pročistača pitkih voda, poboljšanje sistema javno-zdravstvene kontrole vode za piće, uspostavu registra mjesnih izvorišta i hidro-geoloških ispitivanja izvorišta (lokacija, izdašnost i druge informacije), smanjenje emisije otpadnih voda iz industrijskih pogona i postrojenja, implementaciju odredbi iz okolišnih dozvola i primjena BAT-ova i dr.

Očuvanje života na zemlji

U 2016. godini provedeno je anketiranje stanovništva općine Posušje sa ciljem ispitivanja mišljenja građana o stanju okoliša i analize razine svijesti građana o okolišu. Ispitanici su, u prosjeku, najbolje ocijenili stanje zraka (sa prosječnom ocjenom 3,68) dok su najlošije ocijenili stanje vodnih resursa (sa prosječnom ocjenom 2,97). Okolišni problemi oko kojih brinu stanovnici općine Posušje su: nepostojanje odgovarajuće kanalizacijske infrastrukture, upotreba genetički modificiranih organizama (GMO) u poljoprivredi, kemijsko zagađenje, zagađenje vode, poljoprivredno zagađenje, otpad, zagađenje zraka te nedostatak kvalitetne vode za piće.[58]

Najveći broj ispitanika smatra da je najveći uzrok zagađenja neprimjereno odložen otpad (nesanitarne i divlje deponije), značajan broj ispitanika navodi kao najvećeg zagađivača kućanstva i industrije kroz ispuštanje neprečišćenih kanalizacijskih voda u vodotoke, te kao najvećeg zagađivača cestovni promet tj. vozila koja sudjeluju u prometu, dok su industrijski pogoni također prepoznati kao najveći zagađivači. Prema mišljenju ispitanika, emisije iz kućnih ložišta i kotlovnica te neredovan odvoz otpada nisu značajan uzrok zagađenja okoliša.[59]

Prema LEAP, u općini Posušje ne postoji automatska mjerna stanica za praćenje kvalitete zraka, a najbliže mjerne stanice su bile u mjestu Ivan Sedlu te gradu Mostaru, ali iste nisu u funkciji. Jedini dostupni podaci o kakvoći zraka u Općini Posušje dostupni su iz 2009. godine i isti su bili zadovoljavajući tj. u granicama vrijednosti propisanih legislativom u ovoj oblasti. Na osnovu pregleda literature te rezultata ankete lokalnog stanovništva, stanje kvalitete zraka na području općine Posušje je zadovoljavajuće.

Podaci o emisijama iz ložišta i emisijama iz prometa nisu dostupni.

Ispitivanja zemljišta sa gledišta kontaminacije teškim metalima nisu vršena.

Akcijskm planom u sklopu LEAP-a su definirane mjere i projekti koji se odnose na mjerenje kvaliteta zraka, podizanje svijesti i educiranje lokalnog stanovništva o važnosti očuvanja kvaliteta zraka, ispitivanje zemljišta sa aspekta kontaminacije teškim metalima, ažuriranje i uređivanje katastra, uspostavljanja zemljišnih knjiga i dr.

Mir, pravda i snažne institucije

Pitanja socijalne kohezije nisu posebno tretirana u dokumentima na lokalnom nivou.

Može se pretpostaviti da je dio udruga u općini Posušje aktivan na pitanjima od značaja za socijalnu koheziju. Prema popisu udruga Ministarstva pravosuđa i uprave Zapadnohercegovačke županije na području općine Posušje registrirano 146 udruga iz različitih područja djelovanja (sportske udruge, udruge mladih, ekološke udruge, kulturno umjetnička društva i sl.). Na području općine Posušje, djeluje Vijeće mladih, registrirano kao NVO.

Kada je riječ o javnoj sigurnosti, prema podacima PU Posušje u razdoblju 2017-2019. godine došlo je do blagog povećanja broja kaznenih djela. U 2018. godini, općina je izradila dokument „Procjena ugroženosti općine Posušje od prirodnih i drugih nesreća.“ Na razini općine postoji i „Program razvoja Zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u općini Posušje“ za razdoblje od 2019-2023. godine. U ovom programu su kao moguće prirodne katastrofe i velike nesreće definirani: potres, poplava, oluja i mraz, visoki snijeg i snježni nanosi, tehničkotehnološke nesreće i ostalo gdje se ubrajaju požari. Na području općine kontinuirano se provode aktivnosti kako bi se postigao što veći stupanj sigurnosti građana (postavljanje radarskih kamera, nadzornih kamera u dvorištu škole, sportskoj dvorani i dr). U općini Posušje ne postoji izražen problem pasa lutalica.[60]

Partnerstvom do ciljeva

Stanje u vezi sa ovim ciljem se može ocijeniti kao zadovoljavajuće. Postoji određeni stepen saradnje javnog, privatnog i nevladinog sektora, prvenstveno kroz izradu strateških dokumenata i lokalnih planova.

Kada je riječ o institucionalnim kapacitetima gradske uprave i suradnji sa bitnim sudionicima, poslove projektnih aktivnosti provodi Jedinica za upravljanje razvojem (JURA) u suradnji i partnerstvu sa Odsjekom za razvoj u Službi za gospodarstvo općine Posušje. JURA i Odsjek za razvoj pružaju usluge pomoći u pisanju projekata za eksterne subjekte (institucije i NVO) pored svojih internih-općinskih projektnih aktivnosti i drugih razvojnih aktivnosti u partnerstvu sa npr. UNDP BiH, GIZ , REDAH, HERAG itd.[61]

Udruge su partneri u nekim projektnim aktivnostima, bilo u suradnji s Općinom Posušje ili samostalno, a sve u svrhu poticanja realizacije strateških ciljeva iz Strategije razvoja općine Posušje.

Na razini općine je uspostavljeno Lokalno ekonomsko vijeće –LEV sa ciljem da gradi dijalog između privatnog i javnog sektora u cilju kreiranja povoljnog poslovnog ambijenta. U zadnjih nekoliko godina znatno je poboljšana suradnja s lokalnim gospodarstvenicima gdje predstavnici općine, gospodarstvenika i civilnog sektora pokušavaju zajedničkim radom doći do stvaranja boljih uvjeta za poslovanje za domaće, ali i strane gospodarstvenike na području općine Posušje.[62]

Definirani su mehanizmi provođenja LAPZ, kako bi se omogućilo uspješno provođenje ovog dokumenta. Prepoznat je značaj uspostavljanja multisektorske suradnje između ključnih sudionika u primjeni LAPZ-a i jačanje partnerstva lokalnih institucija (uprava, privatni sektor, javna poduzeća i ustanove), organizacija građanskog društva i gospodarskih subjekata u cilju primjene politike zapošljavanja.

Na području općine djeluje Udruga gospodarstvenika koja je povezana sa lokalnom samoupravom, tako da na osnovu te udruge informacije dolaze do poslovnog (privatnog) sektora.[63]

Javno privatno partnerstvo postoji u oblasti prikupljanja otpadom. Javno poduzeće „Vodovod“ d.o.o. vrši prikupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada sa području 4/5 općine Posušje, dok na preostalom dijelu općine (1/5 površine) prikupljanje otpada vrši poduzeće “Ladanušić“ d.o.o. Posušje.[64]

Ključni strateški dokumenti korišteni tokom rada:

Strategija razvoja općine Posušje za razdoblje 2021-2027. godine https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2021/07/Strategija-razvoja-opcine-Posusje-21-27.pdf

Lokalni akcijski plan zapošljavanja u općini Posušje 2022 – 2025 https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2021/12/LAPZ-2022-2025.pdf

Izvješće o ostvarenju godišnjeg plana implementacije Strategije razvoja općine Posušje za 2021. godinu https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2022/05/Izvjesce-o-ostvarenju-godisnjeg-plana-implementacije-Strategije-razvoja-opcine-Posusje-za-2021.godinu.pdf

Lokalni Ekološki Akcijski Plan – LEAP za razdoblje 2016-2026. godina https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2017/03/leap-opcine-posusje-2016-2026.pdf

Plan infrastrukturnog razvoja Općine Posušje 2022-2024 https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2022/05/Plan-infrastrukturnog-razvoja-2022-2024.pdf

https://www.opcina-posusje.ba/investicijski-vodic-opcine-posusje/

[1] Strategija razvoja općine Posušje za razdoblje 2021-2027. godine https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2021/07/Strategija-razvoja-opcine-Posusje-21-27.pdf; Lokalni akcijski plan zapošljavanja u općini Posušje 2022 – 2025. https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2021/12/LAPZ-2022-2025.pdf i dr.

[2] Evidencija Službe za zapošljavanje Županije Zapadnohercegovačke https://szz-zzh.ba/wp-content/uploads/2023/02/Broj-nezaposlenih-osoba-na-evidenciji-po-opcinama-i-strucnoj-spremi-na-dan-31.01.2023..pdf

[3] Federalni zavod za programiranje razvoja https://fzzpr.gov.ba/files/Socioekonomski%20pokazatelji%20po%20op%C4%87inama/Socioekonomski%20pokazatelji%202021_FINAL_12092022.pdf

[4] Isti izvor

[5] Prema podacima Centra za socijalni rad Posušje predstavljenim u Strategiji razvoja općine Posušje 2021-2027. i Izvješću za 2021, 2020. godinu

[6] Strategija razvoja općine Posušje za razdoblje 2021-2027. godine https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2021/07/Strategija-razvoja-opcine-Posusje-21-27.pdf

[7] Izvješće o ostvarenju godišnjeg plana implementacije Strategije razvoja općine Posušje za 2021. godinu https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2022/05/Izvjesce-o-ostvarenju-godisnjeg-plana-implementacije-Strategije-razvoja-opcine-Posusje-za-2021.godinu.pdf

[8] U 2015. godini domaćinstva/kućanstava u Federaciji Bosne i Hercegovine su za potrebe finalne potrošnje u prosjeku mjesečno trošila 1.508,04 KM (Anketa o potrošnji domaćinstava u FBiH). Kako je izračunao Savez samostalnih sindikata, sindikalna potrošačka korpa za januar 2023. u Bosni i Hercegovini iznosi 2.996,70 konvertibilnih maraka. Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca. https://www.sssbih.com/sindikalna-potrosacka-korpa-za-januar-2023-godine/

[9] https://dzposusje.com/o-nama/

[10] Lokalni Ekološki Akcijski Plan – LEAP za razdoblje 2016-2026. godina https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2017/03/leap-opcine-posusje-2016-2026.pdf

[11] Izvješće

[12] https://bug.ba/u-bosni-i-hercegovini-nedostaje-50-posto-ljekara-porodicne-medicine.html

[13] Strategija

[14] Strategija i Lokalni akcijski plan zapošljavanja u općini Posušje 2022 – 2025 https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2021/12/LAPZ-2022-2025.pdf

[15] Strategija

[16] https://fzzpr.gov.ba/bh/publikacije/socioekonomski-pokazatelji-po-opcinama

[17] https://bljesak.info/sci-tech/obrazovanje/opcina-posusje-potpora-za-38-studenata-stipendista/410655

[18] Izvor je intervju sa djelatnikom općine Posušje

[19] Lokalni akcijski plan zapošljavanja u općini Posušje 2017 – 2020.

[20] http://www.vladazzh.com/detaljno.aspx?id=11989

[21] https://www.opcina-posusje.ba/naslovnica-hr/suradnjom-sa-skolama-do-novih-uspjesnih-projekata/

[22] https://www.opcina-posusje.ba/presjednik-opcinskog-vijeca/ Pristupljeno 31.03.2023.

[23] LAPZ

[24] https://szz-zzh.ba/2023/03/16/javni-pozivi-zavoda-od-27-03-2023-godine/

[25] https://bljesak.info/gospodarstvo/ulaganja/opcina-posusje-do-sada-podrzala-75-zena-poduzetnica-kroz-poticajne-programe/406181

[26] Isti izvor

[27] Strategija

[28] Strategija

[29] Izvješće 2021

[30] https://www.posusje.info/uskoro-nastavak-gradnje-kanalizacijskog-kolektora-na-podrucju-zagrebacke-ceste/

[31] https://www.opcina-posusje.ba/naslovnica-hr/posusje-zurno-rjesavanje-pitanja-otpadnih-voda/

[32] https://posusje.net/do-kraja-2023-svaka-tvornica-i-tvrtka-morat-ce-ugraditi-sustav-za-prociscavanje-otpadnih-voda/

[33] Izvješće o ostvarenju godišnjeg plana implementacije Strategije razvoja općine Posušje za 2021. godinu https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2022/05/Izvjesce-o-ostvarenju-godisnjeg-plana-implementacije-Strategije-razvoja-opcine-Posusje-za-2021.godinu.pdf

[34] https://posusje.net/postavljena-prva-solarna-klupa-u-posusju/

[35] https://www.dnevnik.ba/teme/ep-hz-hb-ulaze-u-obnovljive-izvore-energije-proces-je-tezak-i-slozen-za-mesihovinu-smo-cijelu-prostoriju-napunili-dokumentacijom-2645147

[36] https://bljesak.info/gospodarstvo/industrija/izgradena-prva-mala-hidroelektrana-u-posusju/371841

[37] Federalni zavod za statistiku, Zapadnohercegovački kanton u brojkama 2022, Sarajevo, 2022. https://fzs.ba/index.php/2021/06/30/kantoni-u-brojkama/

[38] LAPZ https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2021/12/LAPZ-2022-2025.pdf

[39] Izvješće

[40] Izvješće

[41] https://bljesak.info/gospodarstvo/ulaganja/opcina-posusje-do-sada-podrzala-75-zena-poduzetnica-kroz-poticajne-programe/406181

[42] Federalni zavod za programiranje, Socio-ekonomski pokazatelji po općinama 2021, 2020, 2019. https://fzzpr.gov.ba/bh/publikacije/socioekonomski-pokazatelji-po-opcinama

[43] Izvor: intervju sa predstavnikom javnog sektora

[44] Strategija

[45] Isti izvor

[46] Izvješće

[47] https://www.opcina-posusje.ba/wp-content/uploads/2022/05/Plan-infrastrukturnog-razvoja-2022-2024.pdf

[48] Izvor: intervju sa predstavnikom javnog sektora

[49] Izvor: intervju sa predstavnikom javnog sektora