LIVNO

U ovom istraživanju dat je osvrt na analizu stanja 17 ciljeva održivog razvoja UN-a koji imaju 169 podciljeva i 246 indikatora. Na osnovu dostupnih indikatora predstavljena je inicijalna procjena za grad Livno koja se ovoj fazi oslanja prije svega na zvanične strateške i razvojne dokumente, dostupne statističke podatke[1] te na sekundarne podatke dostupne na internetu i medijima. Veliki dio informacija prikupljen je direktnim kontaktima sa relevantnim institucijama kao i pisanim zahtjevima za dostavom podataka prema administraciji grada Livna i relevantnim ministarstvima kantona. Za svaki održivi cilj, napravljen je kratak osvrt na status i analizu cilja unutar razvojno-strateških dokumenata[2] te su razmatrane relevantne politike, tamo gdje one postoje, a nakon toga urađena je analiza na osnovu raspoloživih statističkih podataka koji prikazuju trenutno stanje i trendove kretanja dostupnih indikatora sa stopama rasta ili promjenama u periodu od 2014. do 2021. godine ili za period koji je najbliži toj seriji. Tamo gdje ne postoje indikatori ciljeva održivog razvoja predstavljeni su najbliži indikatori praćenja. Prethodne studije, objavljeni izviještaji i bilteni detaljno su pregledani te su izvori priloženi u biografiji.

Cilj 1: Svijet bez siromaštva

Strategija razvoja grada Livno ne bavi se konkretno pitanjima siromaštva niti ima definisane mjere ili projekte kada je u pitanju borba protiv siromaštva, marginalizovanih ili najugroženijih grupa društva ali postoje podaci o korisnicima socijalne zaštite.

Prema podacima Centra za socijalni rad na osnovu kojih je analizirano stanje unutar Strategije razvoja grada Livna broj korisnika pomoći koje se isplaćuju kroz Centar za socijalni rad u 2020. godini iznosio je 1.353 od čega je 60% žena i 40% muškaraca. U strukturi korisnika socijalne pomoći najveći udio spada u skupinu novčanih naknada za pomoć i njegu druge osobe i to 34%, dok je 25% korisnika jednokratne novčane pomoći. Procenat stanovništva koji je obuhvaćen sistemom socijalne zaštite kreće se između 4 i 5% i ima trend opadanja u periodu od 2016. do 2020. godine.

Najviše financijskih sredstava koji se financiraju iz gradskog proračuna izdvaja se za smještaj u ustanove socijalne zaštite i to 71% od ukupnog izdvajanja. Ovaj podatak je očekivan s obzirom da je uz dio jednokratnih pomoći to jedina usluga koja se financira iz gradskog proračuna, dok se ostala prava financiraju iz kantonalnog i federalnog proračuna. Ukupna izdvajanja za socijalnu pomoć bilježe trend smanjenja u razdoblju od 2016. godine do 2020. godine.

S obzirom da su penzioneri jedna od ugroženijih skupina u društvu statistički podaci iz Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko i invalidsko osiguranje Mostar pokazuju da je u Livnu zabilježen trend rasta broja penzionera po prosječnoj stopi od 0,8% za posmatrani period.

Na kraju 2022. godine zabilježen je najveći broj penzionera što je za 1,7% više u odnosu na prethodnu godinu. U istom posmatranom periodu rasle su i prosječne penzije po prosječnoj stopi od 5,1% koje su na kraju 2022. godine dosegle najvišu vrijednost u iznosu od 510 KM.

Izvor: Federalni zavod za penziono/mirovinsko osiguranje Mostar

Najveće učešće u prosječnim penzijama tokom posmatranog perioda imaju starosne penzije a najmanje invalidske.

U slučaju kada se analizira koliki je broj zaposlenih osoba u odnosu na broj penzionera taj omjer je u posmatranom periodu varirao između 1,1 i 1,2 osim 2019. godine kada je zabilježio najvišu vrijednost od 1,3 zaposlena na 1 penzionera.

Iako Plan lokalnog ruralnog razvoja za grad Livno za period 2019-2024 navodi da je siromaštvo jedan od većih problema sa kojima se grad suočava ne navode se konkretni i egzaktni podaci koji bi mogli potvrditi ove navode. Također anketirani ispitanici nisu naveli siromaštvo niti borbu protiv siromaštva kao jedan od problema sa kojima se suočava stanovništvo grada.

Cilj 2: Svijet bez gladi

U okviru razvojne strategije ne postoje podaci o licima u osjetljivim okolnostima kao i o neuhranjenosti ili prevelenciji. Razvojni i strateški okvir ne tretiraju ova pitanja ali u okviru Strategije razvoja grada postoje podaci o poljoprivredi koji pokazuju da je ukupna površina zemljišta u Livnu iznosi 99.405 ha od čega je 79,8% poljoprivredno zemljište, 17,5% je šumsko tlo, a 2,7% je neplodno tlo. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta je 79.299 ha od čega je 62% u vlasništvu grada, a ostalih 38% je privatno poljoprivredno zemljište. U vlasništvu grada veće su površine pod pašnjacima, dok je u privatnom vlasništvu najviše livada, oranica i vrtova.

Izvor: Federalni zavod za statistiku

Na osnovu statističkih podataka a kao jedan od indikatora ciljeva održivog razvoja koji se koristi u analizi ovog cilja je udio poljoprivredne površine koji se koriste za produktivnu i održivu poljoprivredu u koje spada ukupno korišteno poljoprivredno zemljište: oranice/bašte, voćnjaci, vinogradi, livade i pašnjaci, rasadnici i ugari a koji pokazuje da u Livnu taj broj ima blagi trend opadanja u posmatranom periodu.

S obzirom da su podaci za poljoprivredu tj. popis poljoprivrede provedeni još u prošlom stoljeću nakon čega su podaci objavljivani samo u vidu procjene, Federalni zavod za statistiku će u zadnjem kvartalu 2023. godine izvršiti novi popis poljoprivrede nakon čega bi trebalo imati preciznije indikatore za praćenje ovog cilja.

Neki od ispitanika su naveli da nezavršena komosacija zemljišta u jednom dijelu grada predstavlja problem poljoprivrednicima iz razloga što ne mogu aplicirati na podršku i projekte lokalne zajednice ili stranih natječaja za modernizaciju ili nabavku opreme jer takve investicije zahtijevaju posjedovanje pasoša zemlje što automatski pravi eliminaciju među aplikantima. Pored toga navode da su obrasci u prometu hrane životinjskog porijekla koji prema njihovom mišljenju nije moguće zakonski sprovesti predstavljaju veliki tehnički i logistički teret za poslovanje.

Cilj 3: Zdravlje i blagostanje

Prema zakonskim odredbama Federacije BiH sistem zdravstvene zaštite u domenu je kantona dok se na razini entiteta Federacije BiH donose strateške smjernice. U Livnu djeluje Dom Zdravlja Livno koji je u 2021. godini brojio 97 djelatnika od čega je 69 medicinskih i 28 nemedicinskih djelatnika. Od 2017. godine, kada je Dom zdravlja brojio 10 doktora medicine u 2021. godini ovaj broj se smanjio na 4 doktora medicine. Broj specijalista se povećao u 2021. u odnosu na 2017. godinu, odnosno sa 9 je porastao na 12 specijalista.

Broj stomatologa je također smanjen. U 2021. godini u odnosu na 2017. godinu smanjio se sa 12 na 9 stomatologa. Broj medicinskih tehničara se povećao sa 31 na 36 dok je broj stomatoloških sestara/zubnih tehničara smanjen sa 13 na 9 u 2021. u odnosu na 2017. godinu.

Broj timova obiteljske medicine pri Domu zdravlja u 2021. godini bio je 5 dok je taj broj u 2017. godini iznosio 8. U 2021. godini Dom zdravlja imao je 3 vozila hitne pomoći.

Udio sufinanciranja grada Livna u troškovima primarne zdravstvene zaštite iznosi u 2019. godini 0,33% dok je u 2017. godini iznosio 0,77%. Broj stanovnika na jednog liječnika ima trend rasta do 2020. godine kada je iznosio 2.724, dok je u 2021. godini zabilježeno smanjenje broja stanovnika na jednog liječnika. Ovo je prvenstveno iz razloga smanjenja procijenjenog broja stanovnika. Također, broj stanovnika na jednog stomatologa ima trend rasta te je u 2021. godini iznosio 3.624. Naime, ukupan broj liječnika se u proteklih pet godina smanjio za tri liječnika dok se broj stomatologa u istom razdoblju smanjio za pet. Međutim, ovdje treba imati na umu da je u gradu Livnu smještena županijska bolnica.

Razvojna strategija grada Livno ima zadovoljavajuće pokazatelje kada je zdravstveni sistem u pitanju s obzirom da je županijska bolnica „Fra Mihovil Sučić“ smještena u Livnu gdje se provodi sekundarna i dio tercijarne zdravstvene zaštite u kojoj je na kraju 2021. godine bilo zaposleno 32 doktora medicine od toga 19 specijalista sa 1.142 hirurška zahvata u toku godine. Pacijenti kojima se ne može pružiti odgovarajući tretman, upućuju se u Sveučilišnu kliničku bolnicu u Mostaru.

Jedinice lokalne samouprave nemaju ovlasti u oblasti zdravstvene zaštite, odgovorna je županija.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je mnogo više rođenih u ostalim mjestima na području Livna za razliku od gradskih naselja tokom cijelog posmatranog period te da je kada je u pitanju procenat živorođenih u prisustvu kvalifikovanog osoblja svega 1 i to u 2019. godini što čini 0,6% od ukupno rođenih.

Kada je u pitanju stopa smrtnosti novorođenčadi ona se kreće od 0,5% do 0,7% od ukupno rođenih osim 2019. godine kada je zabilježen najviši broj mrtvorođenih 2 što je 1,2% od ukupno rođenih.

Gustina i distribucija zdravstvenih radnika kao jedan od indikatora ovog cilja koja se može izračunati na osnovu dostupnih podataka zdravstvenih radnika i broja stanovnika u gradu Livnu

Izvor: Federalni zavod za statistiku

za posmatrani period za koje postoje dostupni podaci od 2014. do 2019.godine ima relativno isti trend kretanja s tim da na kraju 2019. godine s obzirom na pad broja stomatologa, povećan broj stanovnika na 1 stomatologa za 33,9% u odnosu na prethodnu godinu.

Kada su u pitanju potrebe zajednice po pitanju zdravstvene zaštite ona se najprije odnosi na ulaganja u infrastrukturne objekte tačnije u projekte utopljavanja zgrade Doma zdravlja Livno, izgradnje južnog dijela i nabavka saniteteskog vozila za potrebe Službe hitne medicinske pomoći što bi trebalo biti realizirano tokom godine.

Cilj 4: Kvalitetno obrazovanje

Iz pregleda stanja Strategije razvoja grada Livna identificirane su obrazovne ostanove i to kada je u pitanju predškolsko obrazovanje u gradu Livnu registrirana su četiri dječja vrtića: Dječji vrtić “Pčelice”, Dječji vrtić “Mali Princ”, Dječji vrtić “Sunčani Most II“, Dječji vrtić „ Sestra Nada“. U 2021/22 u ova četiri vrtića upisano je 311 djece što je povećanje za 45 djece u odnosu na prethodnu godinu. Kapaciteti za prihvat sve djece su nedostatni odnosno ne postoji mogućnost upisa svih prijavljenih. Mreža predškolskih ustanova nije dovoljno razvijena, a to je posebno izraženo u ruralnim sredinama u kojima nije dostupna, a za šta postoji veliko interesovanje.

Također, nedostaju kapaciteti za upis djece jasličke dobi (od 1 do 3 godine). Naime, samo dvije predškolske ustanove imaju jaslički program.

Kada je u pitanju osnovno obrazovanja u Livnu djeluju dvije osnovne matične škole koje su u svom sastavu imale 23 školska objekta ali je 6 škola privremeno zatvoreno zbog smanjenog broja učenika. Ukupan broj upisanih učenika u osnovno obrazovanje ima rapidan trend pada. U 2020/21 upisano je ukupno ukupno 1.549. U proteklom desetljeću odnosno od 2010/11 bilježi se pad od 44% upisanih učenika, odnosno broj upisanih učenika je manji za 1.203.

Kada je u pitanju osnovno obrazovanja postoje problemi nedovoljne opremljenosti nastavnim učilima, manjak odgovarajućeg kadra, posebno u područnim školama.

Postoje potrebe po pitanju školske infrastrukture. U većini objekata postoje iskazani problemi sa sanitarnim čvorovima, problemi s vodoopskrbom i grijanjem. Iskazani su i problemi loših instalacija, neuređenih i neograđenih školskih dvorišta te loše uređenih školskih igrališta. Također nedostatak školske opreme i nastavnih učila predstavlja veliku poteškoću. Jedna od tri srednje škole (Gimnazija) nema ni školsku sportsku dvoranu ni igralište.

Ustanove visokoškolskog obrazovanja nisu uspostavljene u Livnu, ali je u Narodnom sveučilištu u Livnu moguće organizirati dislociranu nastavu za veleučilišne studije Sveučilišta u Mostaru kao i za edukacije odraslih (pri Narodnom sveučilištu grada Livna).

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku na početku 2022/23 godine upisano je ukupno 1.444 učenika u osnovnom obrazovanja što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 2,7% a u posmatranom periodu manje za 33,4%.

Izvor: Federalni zavod za statistiku

U Livnu imaju 4 srednje škole i to Gimnazija, Srednja strukovna škola i Srednja ekonomska škola u kojima je na početku 2022/23 upisano svega 825 učenika što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 5,5% a u posmatranom periodu manje za 37%.

Izražen je trend smanjenja broja učenika kako u osnovnom tako i u srednjem obrazovanju što zahtjeva poduzimanje projekata i aktivnosti u pravcu smanjenja ovog negativnog trenda.

Obrazovanje je isključivo u nadležnosti kantonalnih vlasti i financira se iz kantonalnog budžeta, JLS nema ovlasti u oblasti obrazovanja. JLS je jedino u mogućnosti da organizuje edukacije i da potpomogne predškolski odgoj ali ne postoje podaci o stopi učešća djece zvaničnog uzrasta za ulazak u osnovno obrazovanja.

Izvor: Federalni zavod za statistiku

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj nastavnika u osnovnoj školi također ima trenda pada i bilježi najniže vrijednosti na kraju 2022. godine što je za 3,6% manje u odnosu na prethodnu godinu a 14,4% u odnosu na posmatrani period.

Broj nastavnika u srednjoj školi također ima trenda pada i bilježi najniže vrijednosti na kraju 2022. godine što je za 10,3% manje u odnosu na prethodnu godinu a 4,4% u odnosu na posmatrani period.

Većina ispitanika je pomenula da postoji nedostatak znanja određenih struka i vještina koji su im potrebni u budućnosti s obzirom na smanjenje broja stanovnika te posljedično i radne snage sa kojim se suočavaju veći duži niz godina. S obzirom na manjak kvalitetne stručne radne snage koja se ne može obučavati u srednjim školama u Livnu jer nemaju programe prilagođene sticanju praktičnog znanjaiznanja i iskustva, prije nekoliko godina neke kompanije su pokrenule suradnju sa Srednjom strukovnom školom i Građevinskim fakultetom u Mostaru gdje su predstavili različite stručne prakse te obezbjedili učenicima da dolaze na ljetnu praksu čime su praktično razvili dualno obrazovanje. Ispitanici su naveli da s obzirom da ne postoji srednja tekstilna škola pitanje je da li je će taj kadar koji je trenutno u branši ai uskoro izlazi iz radne snage kaoa i sama djelatnost, imati ikakvu perspektivu u budućnosti u Livnu.

Cilj 5: Rodna ravnopravnost

Izvor: Federalni zavod za statistiku

U integriranoj srategiji razvoja općine Livno za realizaciju plana društvenog razvoja u sklopu programa “Poboljšanje školske infrastrukture i uvjeta školovanja” definirana je izrada Gender akcijskog plana ali plan nije realiziran, jer po raspisanom javnom pozivu za nevladine organizacije nije dostavljen projekt za izradu.

Kao procenat radnih mjesta koje žene imaju u lokalnim samoupravama Gradska uprava grada Livna sastoji se od 8 službi i Ureda Gradonačelnika. U Gradskoj upravi je u 2021. godini ukupno zaposleno 95 zaposlenih od čega je 58% žena i 42% muškaraca.

Na osnovu statističkih podataka a kao jedan od indikatora ovog cilja može se doći do informacije koliki je udio zaključenih brakova prema starosti žene u dobnoj skupini od 15-19 godina koji pokazuje trend opadanja tokom perioda od 2014- 2021. godine.

Cilj 6: Čista voda i sanitarije

Prema Strategiji razvoja u gradu Livnu je instalirano 149 km vodovodne mreže. Broj potrošača vode s javnog vodovoda u 2020. godini iznosio je 6.181 što je porast u odnosu na 2016. godinu za 16%. Ovo povećanje je razlog investicija u izgradnju sekundarnih vodovodnih mreža u naseljima koji nisu imali istu. Gubitci vode iznose oko 40%. Prosječna cijena koštanja jednog kubnog metra vode iznosi 1,24 KM, a naplata usluga vodoopskrbe iznosi 85%. Grad Livno je u 2021. godini završio primarni vodoopskrbi sustav „Livanjski horizont“ za cijelo područje Livna ukupne dužine 82 kilometra, s čim su stvoreni preduvjeti za izgradnju sekundarnih vodovodnih mreža, te da u konačnici sva naseljena mjesta dobiju zdravstveno ispravnu vodu za piće.

Prema strateškom cilju 3 pokrivenost kućanstava pitkom vodom s javnog vodovoda ima polaznu vrijednost 2019. godine od 55% i ciljanu vrijednost 2027. godine od 62%.

Ukupna dužina kanalizacijske mreže u Livnu u 2020. godine iznosi 23,7 km te se ovaj broj nije mijenjao u zadnjih pet godina. Ukupan broj domaćinstava priključenih na kanalizacijsku mrežu u 2020. godini je iznosio je 2.273, dok je pravnih osoba 460. Kanalizacijskim sustavom je pokriveno samo 25% kućanstava ako se uzme broj kućanstava prema popisu stanovništva iz 2013. godine, dok je kanalizacijski kolektor (fekalni) dug oko 14 km, a kanalizacijski kolektor oborinskih voda dug je 6 km. Broj kanalizacijskih priključaka je 2.726. Oba sustava odvodnje se izlijevaju u rijeku Bistricu.

Prema Planu lokalnog ruralnog razvoja za grad Livno za period 2019 – 2024 kada je u pitanju zaštita okoliša problemi se rješavaju kroz okvir lokalnih ekoloških akcijskih planova – LEAP – i lokalnih strategija razvitka – sektorskog plana za zaštitu okoliša.

Agencija za vodno područje Jadranskog mora, sa sjedištem u Mostaru, jednom mjesečno provodi hidrološko praćenje i praćenje kvalitete vode, kao i praćenje ekološkog stanja površinskih voda na sve tri rijeke u području grada. Prema tim informacijama, kvaliteta površinskih voda se može svrstati u prvi stupanj voda za uzvodne lokacije i u drugi stupanj za nizvodne lokacije. Agencija također radi uzorkovanje vode u svrhu procjene kvalitete vode u Buškom jezeru i Lipskom jezeru koja je, prema njenim informacijama, zadovoljavajuća. Postoji problem izravnog ispusta otpada iz kanalizacije i otpadnih voda u sve riječne tokove. Praćenje podzemnih voda još uvijek nije uspostavljeno. Praćenje kvalitete zemljišta također ne postoji.

Ukupno investirana sredstva u periodu 2005-2012 iznosila su 18,6 miliona KM i najveća ulaganja bila su u vodoopskrbni sistem (28,2%).

Najvažniji postojeći vodovod u Livanjskoj općini je vodovod grada Livna koji je izgrađen za vrijeme Austrougarske, a na kojem je kasnije proveden cijeli niz proširenja i rekonstrukcija. Izuzev grada Livna i nekoliko sela koja se nalaze na sjevorozapadnom rubu Livanjskog polja, te prigradskih naselja Rapovine, Žabljak i Drinova Međa, sva ostala naselja koriste vodu iz cisterne (čatrnje) ili iz lokalnih vodovoda koji se ne nalaze u vodoopskrbnom sustavu.

Što se tiče samog grada Livna, livanjskog prstena, primarni vod je završen i sada se trebaju raditi sekundarne vodovodne mreže. Omogućeno je prikopčavanje naselja nakon čega idu procedure prikopčavanja naselja koja imaju više stanovnika koji nemaju nikakav vodovod u odnosu na ona naselja koja imaju kakav takav seoski vodovod. Cilj je da se svakom stanovniku grada Livna omogući pitka voda. Sama lokalna zajednica ne može financijski iznijeti sva polja infrastrukture. Grad trenutno samostalno radi projekte po selima (Ljubunčić, Miše, Golinjavo…). kao prepreke sa kojim se suočavaju i koje usporavaju su zakoni o javnim nabavama, žalbeni rokovi itd. Ugrožena su donatorska sredstva jer se nije implementirao projekt u roku.

Jedan od ispitanika je naveo da je druga po redu prepreka u razvoju poslovanja nerazvijena infrastrukturna vodovodna mreža s obzirom na udaljenost kompanije od nekih 15 km od centra Livna. Vodovodna mreža tzv. Prsten livanjski je izgrađen samo jedan kilometer do sela Galinjevo i u toku su pregovori za dalju izgradnju pristupa čistoj vodi.

Cilj 7: Pristupačna i čista energija

Iz analize stanja Strategije razvoja Grada Livno 2022-2027 vidljivo je da u Livnu nema proizvodnje električne energije. Područje grada Livno snabdijeva se električnom energijom sa stubnih distributivnih trafo-stanica 10/04 kV koje su preko podzemnog i nadzemnog 10(20) kV dalekovoda priključene na napojnu TS 110 kV – dalekovod DV 110kV Livno – Tomislavgrad.

Kompletno područje grada je pokriveno elektroenergetskom mrežom izuzev rubnih dijelova Livna. Potrošnja električne energije sastoji se uglavnom od potrošnje u domaćinstvima, zgradama, bolnici, gradskoj upravi, školama, zanatskim radnjama, kao i ostalim poslovnim objektima i industrijskim zonama. Analizirajući ukupno potrošnju energije u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete može se zaključiti da je najveća potrošnja energije u sektoru zgradarstva 234.931 MWh/g tj. 82% u odnosu na ukupnu potrošnju energije 286.979 MWh/g4.

Na području grada Livna nalazi se i najveće umjetno Jezero Buško blato površine 56,7 km2 . Jedna trećina jezera pripada gradu, a dvije trećine općini Tomislavgrad. Voda iz jezera se koristi za proizvodnju električne energije HE Orlovac u Republici Hrvatskoj. U 2021. godini u proračun grada Livna uplaćeno je 1.921.338 KM na ime naknade za korištenje vode iz Buškog jezera za proizvodnju električne energije. U odnosu na 2018. godinu u 2021. godini je uplaćeno 19% više sredstava.

Jedan od ključnih problema koji je identificiran tijekom izrade analize stanja i razgovora sa privatnim sektorom je i nerazvijena infrastruktura za učinkovitiju i konkurentniju poljoprivrednu proizvodnju kao što su pristupne ceste, vodoopskrbna mreža, elektroenergetska mreža itd.

Prema Planu lokalnog ruralnog razvoja za grad Livno za period 2019 – 2024 grad Livno je odgovorno odabrala energetski održivi razvitak na principima energetske učinkovitosti, održive izgradnje i korištenja obnovljivih izvora energije. Gradonačelnik je potpisnik Pakta gradonačelnika, koji je rezultat inicijative potekle iz Europske unije, a koji pruža okvir za Gradsko vijeće da usvoji lokalni ekološki akcijski plan i akcijski plan za održivu energiju.

Livno ima iznimno povoljan zemljopisni položaj što se tiče energije Sunca, sa godišnjom insolacijom 2.238,1 sati (mjesečni podaci o insolaciji su prikazani u tabeli ispod, i ukupnom godišnjom ozračenosti na lokaciji solarne elektrane iznosi 1.392 kWh/m2 godišnje.

Prema Akcijskom planu energetski održivog razvitka 2012. godine predviđen je početak radova na implementaciji projekta izgradnje solarne elektrane na krovu gradske toplane u Livnu, koji je financiran od strane poduzeća ESCO-ECO ENERGIJA Livno. Projektirano vrijeme godišnjeg rada solarne elektrane je 1.160 sati, a moguća godišnja proizvodnja električne energije iz fotonaponskih modula je 91,62 MWh.

“Zelena energija i tehnologija za Evropu: Održivi ekonomski rast za Livno i Kanton 10” je projekt koji je ovaj predio pozicionirao kao poželjno mjesto za investicije u obnovljive izvore energije. Trenutno je u ranoj fazi razvoja.

Jedan od ispitanika kao primarni problem u poslovanju navodi česte nedostatke i prekide električne energije s obzirom na slab i nestabilan napon u mreži zbog čega dolazi do kvarova mašina i opreme. Kako navodi to je bio jedan od razloga što su bili primorani investirati, umjesto u novu opremu u uređaj za monitoring napona i potrošnje električne energije kako bi bili u stanju utvrditi zbog čega dolazi do kvarova na mašinama.

U toku je razvoj projekta izgradnje FN (fotonaponske) elektrane „Naše sunce“ koja će na području Orlovače i Dobrog instalirane snage 100 MW koja će godišnje proizvoditi 158.000 MWh električne energije što je približno jednako godišnjoj potrošnji 22.000 kućanstava pri čemu se 205.542 tone CO₂ godišnje neće ispustiti u atmosferu.

Cilj 8. Dostojanstven rad i ekonomski rast

Prema podacima iz Strategije razvoja Grada Livno broj zaposlenih u 2020. gocdini iznosio je 4.468 što je 41% od ukupnog broja zaposlenih na razini kantona. Broj zaposlenih u razdoblju prethodnih pet godina, odnosno od 2016. do 2020. godine imao je trend rasta do 2019. godine te je u 2020. godini zabilježen pad broja zaposlenih što je izravno uzrokovano posljedicama pandemije COVID-19. Stopa zaposlenosti u 2020. godini iznosila je 19,7%, dok je na razini kantona stopa zaposlenosti iznosila 20%. Usporedbe radi stopa zaposlenosti u gradu Širokom Brijegu u 2020. godini iznosila je 38,7%.

Prema podacima kompanje Dun&Bradstreet u Gradu Livnu u 2020. godini 44% je zaposleno u 239 poslovnih subjekata koji su predali završne financijske račune za 2020. godinu.

Kada se analiziraju poslovni podaci za poslovne subjekte koji su predali završne financijske račune za 2020. godinu bilježi se pad ukupnih prihoda te pad broja zaposlenih u odnosu na 2019. godinu ali se bilježi rast neto dobiti. Ovi negativni trendovi u 2020. godini se mogu pripisati posljedicama izbijanja pandemije COVID-19 i ograničavanja poslovnih aktivnosti.

Broj nezaposlenih u 2020. godini u gradu Livnu iznosio je 2.618, što je manje u odnosu na 2016. godinu za 33%. Međutim, smanjenje broja nezaposlenih ne može se pripisati razvojnoj dinamici i povećanju prilika za nezaposlene već je isključivo posljedica iseljavanja odnosno odjavljivanja sa evidencije nezaposlenih zbog odlaska iz Livna. Naime, samo je 10% zaposlenih više u 2020. godini u odnosu na 2016. godinu, dok je 33% manje nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti u gradu Livnu u 2020. godini iznosila je 36,9% dok je na razini županije stopa nezaposlenosti iznosila 37,2%.

Prosječna plaća u gradu Livnu u 2020. godini iznosila je 997 KM i bilježi se kontinuiran trend rasta prosječne neto plaće. U odnosu na visinu prosječne neto plaće u ostalim JLS u kantonu grad Livno se nalazi na trećem mjestu. Međutim, visina prosječne neto plaće u gradu Livnu je veća u odnosu na visinu prosječne neto plaće na razini kantona.

Općina Livno namjerava potaknuti gospodarski razvoj kroz dovršenje izgradnje i uređenje poslovne infrastrukture (zone Brda, Begovača, Jug i dr.) poticanjem JPP i kroz privlačenje investicija. Općina Livno nastoji da se poveća produktivnost kod MSP, da se poveća poljoprivredna proizvodnja i da se u što većoj mjeri poveća zastupljenost novih proizvoda koji imaju konkurentnost s opredjeljenjem da se ostvari i ojača lokalna ekonomija koja će omogućiti pristup većem zapošljavanju.

U gradu Livnu trenutačno postoje četiri poslovne zone. Sve zone su zelene tj. „greenfield“ zone namijenjene komercijalnim djelatnostima.

Pored četiri poslovne zone, u gradu Livnu je osnovan i Tehnološki park „Linnovate“. Tehnološki park „Linnovate“osnovan je 2018. godine kao zaklada sukladno Zakonu o udruženjima i zakladama BiH.

Do 2018. godine planirali su se stvoriti preduvjeti za nove investicije i otvaranje novih radnih mjesta (najmanje 400).

Od 4 poslovne zone jedna je popunjena. U fazi pravljenja je infrastruktura u drugoj poslovnoj zoni (Rasadnik). Nedaleko od Grada Livna postoji poljoprivredna zona, odnosno zona gdje već postoje određene farme za poljoprivredne svrhe. Sva financijska usmjerenja što se tiče infrastrukturnih radova, a za potrebe gospodarstva, su usmjerena upravo u ulaganja u infrastrukturu nove zone koja je tek u izgradnji. Opredjeljenje je da se svake godine skoro milijun maraka ulože u infrastrukturu u toj zoni jer se već neke parcele kupljene.Većina gospodarstvenika prije nego što započne svoj projekt, najprije kupi zemljište prema kojem može napraviti projekt hale.

U strukturi pravnih osoba koje se vode u registru pri Federalnom zavodu za statistiku najveći udio je kod ostalih uslužnih djelatnosti, tj. 27% (djelatnost S), te 22% kod trgovine na veliko i malo i popravak motornih vozila (djelatnost G), a na trećem mjestu je prerađivačka industrija sa 12% (djelatnost C).

Sukladno postojećim zakonskim propisima praktično i ne postoji druga mogućnost posredovanja u zapošljavanju izvan Zavoda za zaspošljavanje i ne predviđaju se druge mogućnosti posredovanja u zapošljavanju. Ovakva struktura institucija za posredovanje na tržištu rada ne predstavlja optimalno rješenje temeljem kojeg se može doći do efikasnijeg posredovanja između ponude i potražnje na tržištu rada. Za efikasnije posredovanje, a prema tome i efikasnije smanjenje nezaposlenosti neophodno je kreiranje novog pravnog i organizacijskog okvira u uređivanju tržišta rada.

Izvor: Federalni zavod za statistiku

Razvoj konkurentnosti općine predviđa se ispunjavanjem kriterija predviđenih certifikacijom općina za povoljno poslovno okruženje; razvijanjem dodatnih turističkih sadržaja i uređenjem turističke infrastrukture.

Zbog visoke nezaposlenosti, izražen je trend iseljavanja i migracije stanovništva te je izražena i nepovoljna struktura stanovništva. Veliki broj registriranih nezaposlenih se registrira zbog beneficija poput zdravstvenog osiguranja.

Oko 40% svih registriranih nezaposlenih su između 19 i 35 godina starosti.

Izvor: Federalni zavod za statistiku

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku i indikatora koji bi mogli poslužiti kao zamjenski u mjerenju ovog cilja navedene su neto plaće koje na kraju 2022. godine bilježe najvišu vrijednost od 1.135 KM što je u odnosu na prethodnu godinu više za 11,1% dok je zaposlenost također zabilježila rekordnu vrijednost na kraju 2022. godine u iznosu od 4.614 prosječno zaposlenih osoba.

Podaci za nezaposlenost također imaju trend pada u posmatranom periodu periodu gdje je stopa nezaposlenosti dosegla najniži nivo na kraju 2022. godine. Radna snaga također opada istim trendom kao i radnosposobno stanovništvo koje je svoju najnižu vrijednost također doseglo na kraju 2022. godine.

Izvor: Federalni zavod za statistiku

Kada se pogleda nezaposlenost prema stručnom obrazovanju tokom godina posmatranog perioda može se zaključiti da je najviše nezeposlenih osoba sa KV stručnom spremomm, nakon čega je osoba sa SSS i NKV stručnom spremom dok NSS i osoba sa VKV stručnom spremom gotovo i da nema.

Od 2018. godine povećava se udio nezaposlenih sa VŠS dok se u istom periodu smanjuje udio nezaposlenih sa KV, SSS i VSS.

Najveće smanjenje nezaposlenih na kraju 2022. godine zabilježeno je kod nezaposlenih sa VŠS za 23,4% u odnosu na prethodnu godinu.

Iako statistika prikazuje veliku nezaposlenost, ispitanici imaju veliki problem sa pronalaskom radnika na tržištu rada. S druge strane postoji problem gospodarstva koje vapi za radnom snagom. U jednom projektu lokalnog partnerstva za zapošljavanje, financiranog iz Europske Unije, donijet će se akcijski plan kako bi se ubrzali procesi da nezaposleni što prije dobiju radno mjesto. Stoga može se zaključiti da statistika ne odražava realnu stvar, jer postoji fiktivni višak, i de facto stvarni manjak radnika. Ovaj projekat je naveo županijsko Ministarstvo prosvjete da donese određene podzakonske akte kako bi se omogućilo obrazovanje odraslih. Projekat koji provodi tehnološki park Linovate u suradnji sa gradom Livnom, Narodnim sveučilištem Livna i 5 drugih kompanija trenutno provodi jedan projekat obuke za cjeloživotno obrazovanje za radnu snagu koja je potrebna zajednici. Migracija/iseljavanje je već dugo trend sa kojima se zajednica suočava koji ima nekad veće nekad manje amplitude,, ali je posljednjih godina stalan sa iseljavanjem cijelih obitelji.

Neki od ispitanika su naveli da sami unutar svojih kompanija i kapaciteta moraju podučavati uposlenike u stručnim znanjima s obzirom da radnici ne posjeduju potrebne vještine za određene poslove poput varioca, stolara, profila metalne struke i drvne industrije, djelatnici u dizajnu posebno web dizajnu, dizajnu tekstilne industrije itd. a onda kada ih poduče moraju raditi na tome da ih zadrže kao svoju radnu snagu tako što će im pružiti bolje uslove koji mogu parirati onim van granica BiH kako bi ih zadržali da ostanu. Neki od primjera na koji način se mogu zadržati radnici mogu biti veće plate, poticaji za mlade, pogotovo majke, poput porodiljnih dopusta, doplataka za djecu, smanjenje administrativnih prepreka koje bi poslodavcima omogućile da povećaju plate radnicima, poticaji u primijenjeno znanje, poticaji u izvoz itd.

Nosioc ekonomskog razvoja u zajednici je pretežno poljoprivreda, tj. poljoprivredna proizvodnja – proizvodnja mlijeka i stočarstvo; gospodarstvenici koji oko sebe vežu i određene manje gospodarstvenike/obrte; mala i srednja poduzeća (većinom u djelatnosti trgovine i ugostiteljstva). Sa druge strane turizam predstavlja veliki neiskorišteni potencijal koji bi u budućnosti zajednica trebala iskoristiti posebno uz pomoć dijaspore.

Kada su u pitanju poticaji kako od lokalne zajednice tako i od viših nivoa vlasti, ispitanici su jako malo ili nimalo zadovoljni odnosom prema proizvođačima tačnije prema nosiocima ekonomskog razvoja zajednice. Trenutna šema poticaja apsolutno ne odgovara potrebama i načinu poljoprivrede što se posebno odnosi na proizvodnju mliječnih proizvoda i stočarstva.

Neki ispitanika nisu nikada koristili nikakve poticaje u toku svog poslovanja dok su rijetki iskoristili programe zapošljavanja gdje su dobili osim poticaja za zapošljavanje radnika, što im je olakšalo prvobitnu investiciju u poslovanju, i subvenciju 70% kamate koju je županija subvencionirala.

Kako bi se poticao rast industrije a samim time i izvoz ispitanici su mišljenja da je potrebno da lokalna ali i entitetska i državna vlast radi u interesu zaštite proizvođača te da treba smanjiti namete poljoprivrednicima, olakšati administrativne procedure, digitalizirati procese posebno na granicama i u javnoj upravi i uvesti elektronski potpis što bi izvoznicima uveliko olakšalo poslovanje. Gospodarstvenici bi se trebali dogovoriti oko udruživanja u jednu udrugu u Livnu kako bi imali bržu i lakšu komunikaciju sa jedinicom lokalne samouprave.

Nužna je digitalizacija javne uprave – E-građanin, E-ovjere, E-registar obrta itd. Trenutno je u pripremi tender za registar obrta, trenutno je registar u vidu knjiga. Nakon toga potrebno je napraviti registar ugostiteljskih radnji i registar trgovina. Navodi se da je problem u zakonodavstvu koje zahtijeva papirologiju i mnogo drugih administrativnih stvari.

Lokalna zajednica je pokrenula projekt digitalizacije javne uprave gdje je planirano otvoranje 4 usluge građanima. Za potpunu interoperabilnost nemaju interne kapacitete jer bi svaka institucija trebala imati informatičara koji radi na održavanju, a onda između kompatibilnih programa i kompatibilnog sustava da se dogodi nadogradnja.

Neki od ispitanika navode korupciju kao jednu od prepreka u poslovanju s obzirom da je ona u društvu jako rasprostranjena te da niti jedan investitor neće ulagati tamo gdje zna da mora dati neki vid mita.

Cilj 9: Industrija, inovacije, infrastrukture

Strategija razvoja grada Livna za period 2022- 2027 navodi da u strukturi poslovnih subjekata koji su predali završne financijske račune za 2020. godinu najveći dio zauzima trgovina na veliko i malo i popravak vozila i motocikla (Djelatnost G) sa 29,71%, prerađivačka industrija (Djelatnost C) zauzima 17,57%, poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo (Djelatnost A) zauzima 8,79%, a stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (Djelatnost M) zauzimaju 8,37%.

U strukturi prerađivačke industrije najzastupljenija je proizvodnja prehrambenih proizvoda (23,81%), prerada drva i proizvoda od drva i pluta osim namještaja – proizvodnja proizvoda od slame i pletenog materijala (16,67%), proizvodnja proizvoda od gume i plastike (14,29%), proizvodnja namještaja (9,52%).

Kako se navodi s obzirom na nizak udio prerađivačke industrije potrebno je poduzeti korake i aktivnosti na stimulaciji ulaganja u proizvodni sektor.

Prirodni resursi su također neiskorišteni za razvoj prehrambene industrije zbog čega je potrebno pokrenuti aktivnosti na razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije.

U gradskom području živi 23% stanovništva dok u ostalim odnosno ruralnim dijelovima živi 77% stanovništva. Broj domaćinstava prema popisu stanovništva iz 2013. godine iznosio je 9.028, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,77. Najveći udio domaćinstava je sa dva (19%) i sa 4 člana (19%).

Ukupna dužina cestovne mreže na području Livna iznosi 400,30 km, te je najvećim dijelom riječ o lokalnim i nekategoriziranim cestama ukupne dužine 237km. U odnosu na ukupnu dužinu cestovne preže u Livnu 47,96 % čine nekategorizirane ceste, a 11,24% čine lokalne ceste. Stanje cestovne mreže je zadovoljavajuće i sva naselja su povezana cestovnom infrastrukturom. U urbanom području grada postoji 118 ulica. Godinama se nije povećavala dužina cestovne mreže jer nije bilo formiranja novih naselja, a ni projekata vezanih za magistralne i regionalne ceste koje su u nadležnosti Direkcija za ceste.

Prema Planu lokalnog ruralnog razvoja za grad Livno u periodu 2019-2024 za ekonomiju grada najznačajnija su mala i srednja poduzeća. Od ukupnog broja aktivnih poduzeća njih 97% imaju manje od 50 uposlenih, a samo 3% poduzeća imaju više od 50% uposlenih. U 2016. godini od ukupno 1.688 poduzeća registriranih na teritoriji grada Livno, 782 je pravnih lica, 412 podružnica u sastavu pravnih lica dok je 494 tzv. fizičkih lica i obrtnika.

Kada se govori o pravnim licima najveći broj je u sektoru S – Ostale uslužne djelatnosti (206), sektoru G – Trgovina na veliko imalo (181) i sektoru C – Prerađivačka industrija (88). S druge strane najveći broj registriranih fizičkih osoba, odnosno obrtnika je u sektoru K – Financijske djelatnosti (123) i sektoru I – Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (123).

Prehrambena industrija na području grada Livno je dosta razvijena, posebno sektor mljekarstva. Poljoprivredni proizvođači su usmjereni na prerađivačke pogone smještene u samoj gradu ali i u Kantonu 10, i prije svega se misli na proizvođače kravljeg mlijeka.

Mesna industrija na području grada Livno zasniva uglavnom na radu kompanije Pavić doo Livno, koji zapošljavaju nekih 70 radnika u mesnoj industriji a čak 170-200 radnika ukupno, a od ostalih subjekata u ovoj proizvodnji još treba izdvojiti Davor d.o.o.

Prerada voća i povrća, kao i mlinsko-pekarska industrija nisu razvijeni na području grada Livno. Skromna sirovinska osnova kao posljedica relativno nepovoljnih uslova za razvoj voćarske i povrtlarske proizvodnje kao i nedostatak tradicije neki su od razloga spomenutom stanju.

U Planu su navedeni ciljevi i prioriteti za jačanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije u vidu aktivnosti koje će obuhvatiti projekte povezane s potporom nabavi novih grla stoke (krava, ovaca, koza, košnica), podizanju novih voćnjaka sa fokusom na bobičasto voće korištenjem certificiranih sadnica, otvaranju malih ribnjaka, nabavi nove mehanizacije i opreme kao i aktivnosti koje se odnose na potporu nabavi laktofriza, razne opreme za preradu hrane, skladišne kapacitete, itd. Neke od mjera obuhvaćaju i uspostavu i potpuno funkcioniranje izložbenog i prodajnog mjesta u centru Livna u cilju prodaje proizvoda malih poljoprivrednih proizvođača sa fokusom na tradicionalne proizvode. Također su i organiziranje godišnjeg sajma i ocjene kvalitete sira dio ove mjere.

Kada je u pitanju industrija i njena uloga u lokalnoj zajednici ona je jako slabo razvijena, skoro da je i nema s obzirom da se bazira na prehrambenoj industriji sa jednom mesarom, tri mljekare i dvije – tri kompanije koje se bave drvnom industrijom. Postoji i jedna kompanija u tekstilnoj industriji i još nekoliko lokalnih grupacija i skoro sve su izvozno orjentirane sa 60-90% tržišta u zemljama regiona i EU. Ono što otežava situaciju mnogih gospodarstvenika je uvoz sirovina, nemogućnost nabavljanja materijala na domaćem tržištu i visoka cijena inputa. U drvnoj industriji je veliki problem pronalazak adekvatne sirovine s obzirom na veliki izvoz drvne sirovine a gdje bi se trebalo omogućiti domaćim proizvođačima da lakše dolaze do drveta po povoljnijim cijenama tako što bi se zabranio izvoz trupaca a podstakao izvoz gotovih proizvoda.

Kriza Covid 19 je uticala na mnoga tržišta, posebno na sektor mljekarstva što je manjim proizvođačima napravilo problem u skupljem plaćanju sirovina zbog čega proizvođači nisu mogli istovremeno poskupiti svoj proizvod i time postati konkurentni na tržištu….

Neki od proizvođača, bez obzira na probleme sa manjkom stručne radne snage ali poučeni prethodnim krizama, u budućnosti planiraju investirati u svoje farme tj. u izgradnju i opskrbu istih kako bi se zaštitili od špekulativnih uticaja stranih tržišta i imali svoju domaću sirovinu a što će u konačnici omogućiti povećanje proizvodnje i osvajanje tržišta i van EU.

S obzirom na planirani projekat izgradnje FN elektrane „Naše sunce“ te potrebe za proizvodnjom metalnih profila u vrijednosti od 9 mil. KM otvara se prostor za razvoj ove indutrije ili eventualno nove tvrtke na ovom području što bi u konačnici dovelo i do otvaranja novih radnih mjesta sa različitim stupnjem obrazovanja.

Neki od ispitanika su prepoznali proizvodni sektor kao sektor gdje je najveća dodana vrijednost s naglaskom na neteškim industrijama. Problem sa kojim se suočavaju je nedostatak strukovne radne snage i odliv stanovništva jer za reindustralizaciju i za neke ozbiljnije proizvodnje u nekim naprednijim tehnologijama, često nema kadra.

Postoji jako veliki interes za obnovljive izvore energije, pogotovo solarne jer je Livno poznat kao grad sa mnogo sunčanih dana. Međutim, nedostaje infrastruktura za solarni park, odnosno nema dovoljno kapaciteta mreže dalekovoda koji to može priključiti.

Što se tiče samih investicija, u sljedeće 2 godine u Gradskoj upravi, planira se analizirati ured za podršku biznisu, na način da se vrši onaj dio registracije koji uprava može obaviti, a drugim dijelom da bude savjetodavna da se lakše prođe kroz hodogram određenih postupaka. Sve ono što je nekim investitorima potrebno da mogu dobiti certifikat za izvoz u sve zemlje svijeta, zajednica u tome dosta zaostaje. Investitori nemaju nikakve perspektive. Potrebna je institucionalna podrška investitorima da ne moraju ići na 5-6 adresa kako bi saznali koje prilike imaju za ulaganje.

Što se tiče inovativnosti i ono što grad može da omogući je obrazovanje odraslih kako bi se obezbijedila radna snage koja je potrebna tržištu. Grad Livno podržava projekte, start up-ove. Svake godine se javi 10-15 novih start up-ova. Ove godine će biti podržano 10 novih određenim financijskim dijelom u pokretanju poslovanja. Uvijek 50% tih start up-ova i novih ideja se vežu za poljoprivredu, koje tehnološki dižu poljoprivredu i način bavljenja poljoprivredom. Radi se na jednom poljoprivrednom inkubatoru, dva projekta s medom, odrađene su prostorije za sve medare u Livnu što je dodijeljeno udruzi kroz projekt. Za malinare su omogućene donacije, nabavke, plusne i minusne komore. Potrebna su povećana izdvajanja za inovatorstvo mladih i za poticanje start up-ova – veći početni kapital.

Neke konkretne aktivnosti s dijasporom su pokrenute tek ove godine, kao i mogućnost prijave na projekat Dijaspora Invest. Kreiran je upitnik za dijasporu, ali odziv nije bio zadovoljavajućo. Odlasci u susrete sa dijasporom nisu samo posjete, nego se one definiraju kao aktivnosti u smjeru ekonomskog razvoja grada Livna. Održan je sastanak sa dijasporom i sa predsjednicima svih livanjskih zajednica koji djeluju u svijetu. Postoji interesovanje za ulaganje u grad Livnu međutim investitori iz npr. Švicarske nisu željeli razgovarati ni sa jednim pojedincem gospodarstvenikom već samo sa Udrugom.

Zajednica nastoji poticati socijalne mjere kao što su odluke o subvenciji, kamati nakon prve nekretnine za mlade obitelji, novčana pomoć za svako novorođeno dijete, za socijalno ugrožene obitelji pomoć s knjigama itd.

Cilj 10: Smanjenje nejednakosti

Jedan od vodećih principa na kojima se temelji strateški plan općine Livno je princip jednakih mogućnosti za sve. Mjere, odnosno projekti, smanjenja nejednakosti uključuju unapređenje i razvoj socijalnih usluga.

Direktni podaci o nejednakosti nisu dostupni. Registrovani poslovni subjekti prema područjima djelatnosti ukazuju na najbrojnije stanje u djelatnostima prerađivačka industrija (12%) i trgovina na veliko i malo (21%) za grad Livno na kraju 2021. godine. Statistike za Kanton 10 pokazuju da je skoro 40% radne snage zaposleno u prerađivačkoj industriji (15%), trgovini na veliko i malo (16%) te u hotelijerstvu i ugostiteljstvu (7%). Primanja u ovim sektorima su u prosjeku među najnižim. Prosječna plata u ovim sektorima iznosi 666 KM, 729 KM i 598 KM respektivno. Najviša plata registrovana je u sektorima proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (1.820 KM) i informacije i komunikacije (1.512 KM). Udio zaposlenih u ovim sektorima je 3% ukupno. Stoga, nameće se zaključak da postoji relativno značajan stepen nejednakosti u prihodima.

Poreski prihodi u 2020. godini iznosili su 4.289.525 KM i od 2017. godine bilježe kontinuiran rast. Poreski prihodi u 2020. godini porasli su u odnosu na 2016. godinu za 13%. Također, poreski prihodi po glavi stanovnika također bilježe kontinuiran rast u promatranom razdoblju i veći su u odnosu na HBŽ.

Cilj 11: Održivi gradovi i zajednice

Ovaj cilj kao takav nije predstavljen u strateškom okviru uz izuzetak nekih mjera u osiguranju pristupu javnom prevozu i suradnji sa civilnim društvom. Javni prijevoz u gradu Livnu organizira se sukladno Zakonu o cestovnom prijevozu u Federaciji BiH u postupku javnog usklađivanja i registracije redova vožnje i vrši se samo za prijevoz učenika u srednjim i osnovnim školama. Trenutno javni prijevoz obavlja tvrtka “Ćićko-commerce” d.o.o Tomislavgrad, dok je u tijeku novi postupak usklađivanja i registracije redova vožnje. U gradu Livnu nisu određene lokacije za taxi službu. Planira se u blizini autobusnog kolodvora javna površina za stajalište taksi vozila.

Parking, javni prijevoz, kao i taksi prijevoz nisu dovoljno razvijeni te je potrebno pokrenuti aktivnosti projekte na razvoju ove vrste infrastrukture i usluga kako bi Grad Livno osigurao građanima kvalitetnu javnu uslugu koju jedan grad mora imati.

Civilno društvo i suradnja s gradskom upravom predstavlja ključan preduvjet za uključivanje nevladinih organizacija kao partnera lokalne vlasti u procese upravljanja razvojem. Statutom je reguliran odnos grada prema građanima i osigurana je javnost rada gradskih tijela. Statut predviđa, kao oblike neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju i izjašnjavanju, referendum, građansku inicijativu i mjesni zbor građana. Poslovnikom Gradskog vijeća predviđena je mogućnost da kada se u radu Vijeća raspravlja o pitanjima koja su značajna za Grad, vijeće može inicirati putem svojih radnih tijela i razgovore o tim pitanjima s udrugama građana. U ostvarivanju konkretnih aktivnosti vijeće može zatražiti mišljenje, prijedloge i sugestije i od udruga građana. Međutim, ne postoji zajednička platforma za suradnju i partnerski odnos gradske uprave i nevladinih udruga odnosno udruženja građana.

U gradu Livnu nalaze se 23 lokaliteta koja su zaštićena kao nacionalni spomenici BiH, te 14 lokaliteta koji se nalaze na privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH, a jedan se spomenik nalazi na listi ugroženih. Posljednjih godina dolazi do pojava oštećenja te nemarnog odnosa prema kulturno-povijesnoj baštini što prije svega proizlazi iz nedovoljno razvijenog sustav upravljanja, ali i niske svijesti stanovništva o važnosti i vrijednosti kulturno-povijesne baštine.

Livno je bogato kulturno-povijesnom baštinom koja može i treba biti temelj kako društvenog tako i gospodarskog razvoja Livna.

Pokrivenost odvozom otpada iznosi 99%. Naime, sve su mjesne zajednice pokrivene uslugama organiziranog prikupljanja i odvoza otpada. Broj korisnika usluga odvoza otpada 2020. godini iznosio je 7870 te je ovaj broj porastao za 3% u odnosu na 2016. godinu. Količina prikupljenog otpada u 2020. godini iznosila je 16.482 kubna metra. Broj divljih deponija na području grada Livna u 2020. godini je bio 45. Broj divljih deponija se u odnosu na 2016. godinu smanjio za 50%.

Prema Zelenoj logističkoj šemi za grad Livno koja je izrađena u sklopu Projekta „Kataliziranje financiranja zaštite okoliša za urbani razvoj s niskim udjelom ugljika“ (UrbanLED) u oktobru 2021. godine iznos odložene količine otpada koji se redovno prikuplja i koji se adekvatno odlaže a koji nastaje u gradu iznosi 5.767,7 t/god.

Prethodno je data tabela u kojoj su prikazane ukupne količine otpada na kraju 2020. godine prispjelog na deponiju, i to po vrstama otpada i načinu postupanja sa otpadom.

Nekoliko ispitanika (11,8%) je napomenulo da postoji plan pokretanja izgradnje vlastitih solarnih parkova što bi značilo energetsku neovisnost i proizvodnju struje za potrebe proizvodnje. Trenutno su u fazi izgradnje dva solarna parka koja će moći proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora od koje će se višak dalje prodavati u mrežu. Samim time će se participirati u smanjenju klimatskih promjena, što će rezultirati društveno odgovornim poslovanjem.

Cilj 12: Zaštita klime

Strategija razvoja grada prepoznaje važnost upravljanja rizikom od katastrofa i nesreća ali ne navodi podatke o broju umrlih, nestalih ili direktno pogođenih prirodnim katastrofama. Livno je učestvovalo u projektu UNDP-a 2019. godine koji je imao za cilj podršku lokalnim zajednicama u jačanju upravljanja rizicima od katastrofa koji je nastojao stvoriti adekvatne mehanizme planiranja i koordinacije, obezbjeđujući modernu tehnologiju i unapređenje kapaciteta za implementaciju i promoviranje mjera upravljanja rizicima od katastrofa i klimatskih promjena.

Služba za civilnu zaštitu i vatrogastvo grada Livna provodi zaštitu i spašavanje ljudi na području grada. Služba priprema programe i planove zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u gradu. Od 2019.godine pri Službi djeluje profesionalna vatrogasna jedinica.

U skladu s prostornim planom FBiH, u okviru zaštite od poplava, planira se izgradnja kanala i ustava u Livanjskom polju, kojima bi se prikupile vode i poboljšao sustav obrane od poplava.

Na području općine su učestali požari u ljetnom periodu kad dolazi do samozapaljenja lignita u polju, ili su pak izazvani ljudskim nemarom i nepažnjom. Najveći broj požara pojavljuje se kod zapaljenja trave i niskog raslinja, kontejnera u gradu i divljih deponija smeća. Najveći rast broja požara u razdoblju od 2016. do 2021.godine zabilježen je kod požara na kućama i gospodarskim objektima. Na drugom mjestu su šumski požari. Stupanj ugroženosti pojave šumskih požara povećava se posebno za vrijeme ljetnih žega i dugotrajnih suša. Može se konstatirati da je područje pod šumama vrlo ugroženo od požara i prostor nije dovoljno pokriven protupožarnim službama.

Očekuje se da će klimatske promjene uzrokovati sve češće i snažnije prirodne katastrofe, što može uticati na sve lokalne zajednice. Klimatski uvjeti uvelike ograničavaju razvoj poljoprivredne proizvodnje. Poplave su česta pojava zbog obilnih oborina u jesen i proljeće i otapanja snijega u planinama zbog čega dolazi do plavljenja zemljišta u kraškim poljima – Livanjsko polje. Poplave uzrokuju znatne štete u poljoprivredi, a mogu ugroziti i naseljena mjesta.

Cilj 13: Održiva potrošnja i proizvodnja

Strategija grada Livno za 2022 – 2027 period navodi kao treći cilj „Grad razvijene komunalne infrastrukture i čistog okoliša” iako ne navodi aktivnosti kojima će se taj cilj ispuniti.

Grad Livno je 2021. godine u suradnji sa UNDP-om u sklopu Projekta Zeleni ekonomski razvoj II u BiH zamijenio 1.243 rasvjetna tijela od žive i natrija sa visokoučinkovitim led rasvjetnim tijelima. Iako je projekt zamjene rasvjetnih tijela završen u srpnju 2021. godine ostvarene su uštede u potrošnji električne energije za 28% u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu.

Projektom Modernizacije javne rasvjete koji se provodi kompletna rasvjetna tijela u urbanom djelu grada će biti zamijenjena led rasvjetnim tijelima.

Kada je u pitanju 3R princip efikasnosti u upravljanju resursima ili politike “nula otpada” postoji neznanje i nezainteresiranost stanovništva oko pravilnog odlaganja otpada i reciklaže kao i slabo upravljanje otpadom i niska svijest stanovništva za okoliš.

Nekoliko ispitanika je navelo da za strateški cilj imaju razvoj ekološke proizvodnje. Dio dinamičke poljoprivrede koja funkcionira na način da se na farmu ne uvoze sirovine, samo s nje iznosi. To predstavlja holistički i ekološki pristup poljoprivredi, mljekarstvu gdje nema umjetnih gnojiva koji će u konačnom cilju omogućiti organsku proizvodnju koja će biti samoodrživa. Neće zahtijevati skupe inpute, odnosno bazirat će se na tradicionalnoj proizvodnji ishrane i ukoliko bude potrebe za povećanjem proizvodnje mlijeka jednostavno će se nabaviti veći broj grla.

Postoji potreba za smanjenjem onečišćenja okoliša kod nekih ispitanika koji pokušavaju smanjiti otpad koji se baca u okoliš na način da planiraju reciklirati većinu svojih materijala na način da svu plastiku, sav otpad koji inače prodaju drugim kompanijama recikliraju u svom odjelu koji će se baviti preradom i stvarati proizvode koji će se opet ugrađivati u proizvode i dalje se prodavati čime će postati kompanija s nula posto otpada.

Služba za civilnu zaštitu i vatrogastvo grada Livna provodi zaštitu i spašavanje ljudi na području grada. Služba priprema programe i planove zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u gradu. Od 2019. godine pri Službi djeluje profesionalna vatrogasna jedinica.

U skladu s prostornim planom FBiH, u okviru zaštite od poplava, planira se izgradnja kanala i ustava u Livanjskom polju, kojima bi se prikupile vode i poboljšao sustav obrane od poplava.

Na području općine su učestali požari u ljetnom periodu kad dolazi do samozapaljenja lignita u polju, ili su pak izazvani ljudskim nemarom i nepažnjom. Najveći broj požara pojavljuje se kod zapaljenja trave i niskog raslinja, kontejnera u gradu i divljih deponija smeća. Najveći rast broja požara u razdoblju od 2016. do 2021. godine zabilježen je kod požara na kućama i gospodarskim objektima. Na drugom mjestu su šumski požari. Stupanj ugroženosti pojave šumskih požara povećava se posebno za vrijeme ljetnih žega i dugotrajnih suša. Može se konstatirati da je područje pod šumama vrlo ugroženo od požara i prostor nije dovoljno pokriven protupožarnim službama.

60% ispitanika je odgovorilo da klimatske promjene ne utiču na njihovo poslovanje u ovom period dok je su neke ispitanike klimatske promjene djelimično ili vrlo važne i imaju veliki uticaj na poslovanje ovisno o djealatnosti kojom se bave. Npr. U području mljekarstva se prati stanje sa padavinama, sušom jer se to odražava na rast vegetacije, posebno na raspoloživost hrane koja se koristi za ishranu stoke. Svaka vrsta zatopljenja, odnosno nedostatak vode direktno se veže za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda ali i sa stanjem u gospodarstvu. Određeni dio livanjskog polja je poplavljen od svibnja nakon čega već u lipnju nastaje suša. Proizvođači u tom slučaju imaju veće troškove jer ne mogu obezbijediti hranu sa površina kojima raspolažu, moraju dodatno kupovati što automatski stvara dodatne troškove. S obzirom da su se cijene hrane povećale generalno, globalno, to znači i da će uvoz sirovina, hrane, gnojiva biti skuplji što se reflektira i na cijenu krajnjeg proizvoda. Koliko je poznato županija radi oko inicijative meliorizacije livanjskog polja.

Cilj 14: Očuvanje vodenog svijeta

Prostorni plan značajnu pažnju posvećuje zaštiti voda od zagađenja. S površinom od 49.000 ha Livanjsko polje jedno je od najvećih kraških polja u svijetu, s izuzetnim prirodnim vrijednostima. Posjeduje mrežu nadzemnih i podzemnih vodenih tokova uključujući veliki broj rijeka izvora i jezera. Općina Livno raspolaže s tri vodotoka II kategorije koji pripadaju Jadranskom slivu, a to su Bistrica, Sturba i Žabljak. Okosnicu vodosnabdijevanja pitkom vodom čine zahvati podzemnih voda-izvorišta na kojima podzemne vode izranjaju na površinu, a to su: izvorište Duman, Sturba i Žabljak. Usvojena je Odluka o zašiti izvorišta. Javno poduzeće Komunalno d.o.o. Livno upravlja vodoprivrednim objektima i nadležno je za provođenje zaštitnih mjera nad izvorištima. U fazi izrade je prstenasti vodovod kojim će sva naselja na području Livna biti opskrbljena pitkom vodom. Na području općine Livno nalazi se najveće umjetno Jezero Buško blato površine 55 km2.

Što se tiče hidrološke situacije može se konstatirati da je grad Livno bogat vodom. Tri rijeke Bistrica, Sturba i Žabljak, te Buško i jezero Mandak pogodni su za obavljanje kako gospodarskog tako i sportskog i turističkog ribolova. Jezera su obilna ribom, djelomice zbog poribljavanja. Ova oblasti ima ogroman potencijal i mnogobrojne mogućnosti za razvoj ruralnog turizma.

Mada nema statističkih podataka na nivou grada, sektor A (poljoprivreda, lov i ribolov) sasvim sigurno ima važnu ulogu u formalnoj zaposlenosti stanovništva u gradu, sudeći barem prema podacima na nivou Kantona 10, u kome sektor poljoprivrede učestvuje sa 9-10% u ukupnoj zaposlenosti stanovništva ovog kantona.

Na području grada Livno veći ekonomski značaj za intenzivniji uzgoj ribe imaju samo akumulacija Buškog jezera i njegove pritoke, jezero Mandek, te rijeka Unac sa svojom razgranatom mrežom većij ili manjih planinskih potoka i rječica. Prema mišljenjima eksperata, Buško jezero sa svojim vodenim potencijalima, predstavlja dobru osnovu za kavezni sistem uzgoja ribe. Međutim velike oscilacije nivoa vode tokom većeg dijela godine mogu biti značajna smetnja i prepreka, što zahtjeva prethodnu izradu studije o mogućnosti korištenja ovog resursa. Na području grada Livno trenutno postoji nekoliko manjih porodičnih ribnjaka sa skromnom proizvodnjom konzumne pastrmke koja se kreću 10-20 tona godišnje. Ovo su klasična tovilišta i većina njih nije registrirana.

Neki od ispitanika navode da vode nisu adekvatno zaštićene još uvijek. Ne postoji pročistač otpadnih voda. Rijeka Sturba nije pitka kao što je nekad bila dok su Žabljak i Bistrica također problematične. Septičke jame su većinom propusne što dovodi do zagađenja rijeka. Kada je u pitanju riječni živor određenih životinjskih vrsta u rijeci Sturbi nema više rakova.

Što se tiče kontaminacije tla određenim metalima i nekim pesticidima, analize pokazuju zadovoljavajuće nalaze. Livanjsko polje, onaj dio koji je namijenjen za poljoprivrednu proizvodnju niko nije kontroliran na količine hemikalija i pesticida koje koriste proizvođači.

Otpad se odlaže na privremenu deponiju usred Livanjskog polja. Postojao je projekat regionalne deponije koji je Svjetska banka finansirala na Korječini koja je gotova, ali nije nikad stavljena u uporabu. Ta regionalna deponija je napravljena i trebalo je dijeliti Livno, Glamoč i Bosansko Grahovo, ali radi nemogućnosti dogovora između tri općine nikad nije došlo do početka korištenja te regionalne deponije nego se otpad odlaže u tzv. privremenu deponiju, bivši rudarski kop u Tablama što može izazvati katastrofalne posljedice.

Kada je u pitanju process RRR reduce, reuse recycle nema projekata niti se išta reciklira kao ni komunalni otpad. Postoje kontejneri koji razvrstavaju staklo i plastiku na 15 lokacija za zelene otoke u gradu ali nisu dovoljno vidljivi.

Cilj 15: Očuvanje života na zemlji

U strateškim planovima Livanjska općina je označena kao ekološki čisto i nezagađeno proizvodno područje. Prepoznata je potreba za mjerama zemljišne politike da ne dođe do devastacije poljoprivrednog zemljišta te za očuvanje ekološki nezagađenog proizvodnog područja.

Livanjsko polje se nalazi pod prirodnom vegetacijom koju čine primarni šumski ekosustavi i sekundarni livadski ekosustavi. Ukupna površina zemljišta u gradu Livnu iznosi 99.405 ha od čega je 79,8% poljoprivredno zemljište, a 17,5% je šumsko tlo.

Kvalitetne visoke šume izložene su napadu ektoparazitske imele i to u obimu koji dovodi do masovnog sušenja stabala. Uzrok ovoj pojavi je prekomjerna sječa šuma u proteklom, ratnom i poslije ratnom periodu. Pored imele, veliku prijetnju šumskom ekosustavu područja predstavljaju i gradacije potkornjaka koji napadaju jelu i smrču. Realizacijom projekta pod nazivom „Zaštita šuma od potkornjaka“ koji je u primjeni od 2005. god. i racionalnom pristupanju gazdovanja šumama, štete od ovih insekata su svedene na podnošljiv nivo. U skladu sa Zakonom o šumama FBiH, šumama i šumskim zemljištem na području Kantona 10 upravlja Županijska uprava za šumarstvo sa sjedištem u Livnu.

Općina Livno aktivno sudjeluje u svim projektima kojima je cilj unaprjeđenje i zaštita okoliša. Ima usvojen LEAP (Lokalni ekološki akcijski plan) i intenzivno radi na realizaciji projekta zbrinjavanja komunalnog otpada, odnosno izgradnji regionalne sanitarne deponije te sanaciju divljih deponija na području općine. Postoji 15 zelenih otoka, ali samo 3 u funkciji, a nema značajne selekcije reciklabilnog otpada. Općina Livno je u cijelosti obuhvaćena zbrinjavanjem i odvozom otpada koji se trenutno odlaže na privremenu lokaciju do izgradnje regionalne sanitarne deponije. Otpad se transportira do lokacije gradske deponije. JP Komunalno Livno posjeduje 6 vozila koja zadovoljavaju potrebe prikupljanja i transporta otpada. Grad planira osposobljavanje i korištenje preostalih zelenih otoka. Trenutno još uvijek nije započeta saradnja, te se prema očekivanju predstavnika JP pretpostavljalo da će se uspostaviti početkom 2022. godine.

Deponija je udaljena 16 km od grada, što ne bi trebalo da predstavlja problem stanovništvu. Stoga se može zaključiti da stanovništvo nije ugroženo otpadom.

Cilj 16: Mir, pravda i snažne institucije

Prema podacima Strategije razvoja grada Livna za period 2022-2027 ukupan broj maloljetnika koji se ubrajaju u ranjive skupine u 2021. godini iznosio je 74 te se bilježi pad ukupnog broja ovih osoba u 2021. godini za 10% u odnosu na 2017. godinu. Najveći broj ovih osoba je u kategoriji djece čiji je razvoj ometen obiteljskim nasiljem i to 72%, te se u proteklih pet godina bilježi lagan rast.

Generalno društveno povjerenje je vrlo nisko. Kapaciteti javne uprave nisu dovoljno razvijeni kako bi javna administracija učinkovito i brzo isporučivala kvalitetne usluge građanima. Također, jedan od ključnih problema i izazova je nepostojanje strategije komunikacije niti strateškog komuniciranja javne uprave odnosno gradske administracije sa javnošću niti s ključnim dionicima. Naime, vlada negativna percepcija o tromosti javne uprave i nepostojanju dobre komunikacije s gospodarstvom. Prepoznata je potreba za jačanjem kako organizacijskih, tako i ljudskih kapaciteta za učinkovito pružanje usluga građanima, da javna uprava mora biti orijentirana prema građanima, kao i da je potrebno raditi na digitalnoj transformaciji javne uprave.

Većina mladih u Bosni i Hercegovini je pesimistična i nezadovoljna situacijom u svojoj zemlji, naročito u pogledu zapošljavanja i korupcije. Mladi generalno imaju osjećaj da bh. društvo ne brine o njihovim problemima. U Livnu djeluje Vijeće mladih grada Livna koje je utemeljeno 2012. godine. Većina mladih smatra da su mogućnosti zapošljavanja u Livnu loše ili nikakve. Većina smatra da je potrebno imati dobre veze i poznanstva kako bi se uspješno zaposlili, a kao razlog teškog zapošljavanja je i nepostojanje odgovarajućih programa zapošljavanja. Većina mladih želi otići iz općine Livno ako im se ukaže bolja prilika, a oko četvrtine ih smatra da u Livnu nema budućnosti. Zabilježen je izražen trend iseljavanja mladih. Mladi svoju zajednicu generalno percipiraju kao loše ekonomsko okuženje, nebriga društva/vlasti, te kao nezadovoljavajuće pružanje zdravstvene zaštite.

Zvanični podaci sugerišu da je sigurnosno stanje relativno stabilno u Livnu s trendom smanjenja broja kaznenih djela. U 2022. godini broj kaznenih djela smanjio se za 55% u odnosu na 2019. godinu, dok se broj prometnih nezgoda u istoj godini smanjio za 14% u odnosu na 2019. godinu. Pojave narušavanja javnog reda i mira također bilježe pad te je broj u 2022. godini niži za 47%. Najčešći uzroci narušavanja javnog reda i mira su neriješeni imovinsko pravni odnosi, prekomjerno konzumiranje alkohola, kao i nesuglasice unutar obitelji.

Grad Livno

	2017	2018	2019	2020	2021	2022
Broj kaznenih djela	56	37	42	30	31	19
Narušavanje javnog reda i mira	93	121	116	147	90	62
Prometne nezgode	335	345	337	221	337	290

Izvor: Ministarstvo unutrašnjih poslova K10

Kada je u pitanju korupcija kao jedan od ciljeva održivog razvoja tačnije njeno smanjenje napravljen je Akcijski plan općine Livno za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije Hercegbosanske županije 2016. – 2019.g.

Cilj 17: Partnerstvom do cilja

Nema sistematskih odnosa među javnim, profitnim i civilnim sektorima niti koordinacije na nivou strateškog planiranja i razvoja.

Kao slabost prepoznata je slaba suradnja javnog i privatnog sektora (nema javno-privatnog dijaloga). U općini nedostaje poduzetnička infrastruktura, odnosno uvezivanje poduzetnika, poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi i dostatna javno-privatna partnerstva.

Civilno društvo i suradnja s gradskom upravom predstavlja ključan preduvjet za uključivanje nevladinih organizacija kao partnera lokalne vlasti u procese upravljanja razvojem. Osigurana je javnost rada gradskih tijela te neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju i izjašnjavanju. Međutim, ne postoji zajednička platforma za suradnju i partnerski odnos gradske uprave i nevladinih udruga odnosno udruženja građana. Nevladin sektor još uvijek nije dovoljno razvijen te ne postoji razvijeno partnerstvo javnog i nevladinog sektora.

Poslovni i civilni sektor uključeni su u implementaciju LED mjera u oblastima poslovnog okruženja i energetske održivosti. Definisana je mjera koja se odnosi na izgradnju kapaciteta za povoljno poslovno okruženje – projekt Suradnja javnog i privatnog sektora.

Potrebe grijanja u općini Livno riješene su kroz javno-privatno partnerstvo. Gradska toplana Livno uspostavljena je na temelju javno privatnog partnerstva gdje grad Livno ima udio od 10%, a tvrtka Esco Eco Energija 90% vlasništva.

Reference:

Federalni zavod za statistiku,
Federalni zavoda za penziono i mirovinsko osiguranje Mostar,
Federalni zavod za javno zdravstvo Federacije BiH,
Zavod za javno zdravstvo Livno,
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona 10 (HBŽ),
Općina Livno,
Fedralno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva,
Federalno ministarstvo okoliša i turizma,
Socioekonomski pokazatelji po opštinama 2014-2021 – Federani zavod za programiranje razvoja
Integrirana strategija razvitka općine Livno 2014-2023,
Strategija razvoja grada Livno 2022-2027,
Lokalni ekološki akcijski plan,
Plan lokalnog ruralnog razvoja za grad Livno 2019-2024,
Plan promocije selektivnog odvajanja otpada u gradu Livno,
Strategija razvoja poljoprivrede oi ruralnih područja Kantona 10 za period 2018-2024
Strategija razvoja Hercegbosnanske županije 2021-2027
Projekat „Kataliziranje financiranja zaštite okoliša za urbani razvoj s niskim udjelom ugljika“ (UrbanLED)
Lokalni ekološki akscijski plan općine livno 2012.g.
Akcijski plan energetski održivog razvitka za općinu Livno (SEAP) 2012.g.

[1] Korišteni su podaci iz biltena Federalnog zavoda za statistiku, Federalnog zavoda za penziono i mirovinsko osiguranje, Federalnog zavoda za javno zdravstvo FBiH, Zavoda za javno zdravstvo Livno, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona 10 (HBŽ), Federalnog zavoda za programiranje razvoja – Socioekonomski pokazatelji po opštinama 2014-2021.Vremenske serije korištene u izvještaju su obrada autora.

[2] Integrirana strategija razvitka općine Livno 2014-2023, Strategija razvoja grada Livno 2022-2027, Lokalni ekološki akcijski plan, Plan lokalnog ruralnog razvoja za grad Livno 2019-2024, Plan promocije selektivnog odvajanja otpada u gradu Livno.