GRADAČAC

Svijet bez siromaštva    

Među ekonomski ugroženo stanovništvo grada Gradačac spadaju prvenstveno osobe treće uzrasne dobi (penzioneri), potom Romi i mlade osobe koje su na putu pronalaska zaposlenja. Trenutno prema podacima iz Statističkog biltena za mjesec juni 2022. godine je evidentirano 5.861 nezaposlena osoba koja je prijavljena na biro za zapošljavanje, te je prema podacima više nezaposlenih žena nego muškaraca. To je u postotcima između 15 – 20% radno sposobnog stanovništva. Među navedenim najviše ima KV, NKV i SSS obrazovanog stanovništva (zanimanja: KV i VK – prodavači; SSS – maturanti gimnazije, ekonomski tehničari i medicinski tehničari; VSS – ekonomisti i pravnici ), a najmanje VŠS (ekonomisti). Oko 1% nezaposlenih spada među demobilisane borce i ratne vojne invalide. Od navedenog broja nezaposlenih je njih 30% mladih osoba tj. osoba koje po prvi put traže zaposlenje, oko 1% ostalih osoba sa invaliditetom  (mentalni, fizički – koji nije izazvan kao posljedica rata). Svi oni su potencijalno na rubu siromaštva, ispod međunarodne linije siromaštva. U Gradačcu je više stanovništva u ruralnom, nego u urbanom području, tako da u tom smislu je više ekonomski ugroženih onih iz ruralnih područja. Kada je u pitanju nacionalna linija siromaštva, slična je situacija kao i međunarodna. Kada je u pitanju novčana naknada, u Gradačcu prema evidenciji iz mjeseca juna 2022. godine istu prima oko 181 osoba što je veoma nizak broj, a pristup zdravstvenoj zaštiti tj. zdravstvenom osiguranju ima oko 3423 osobe, što znači da oko 65% nezaposlenih. Nemamo pristup informaciji zašto svi nezaposleni prijavljeni nisu i zdravstveno osigurani. Ono što je značajno za pomenuti jeste da također ne postoje evidencije koje osobe rade povremene radove u inostranstvu a prijavljene su na birou (do 3 mjeseca rad), te nemamo podataka koje osobe rade „na crno“. Ono što je također evidentno jeste da se u Gradačcu visok procenat ljudi bavi poljoprivredom i voćarstvom, tako da u tom smislu vrlo vjerovatno da nema onih koji su gladni. U Gradačcu ima oko 3348 osoba pokrivenih sistemom socijalne zaštite tj. između 5-10% stanovništva. (podatak iz 2019. godine izuzet iz izvještaja direktorice JU Centar za socijalni rad, kasniji izvještaji nisu dostupni). Najviše je korisnika 3. uzrasne dobi, potom korisnika dječjeg dodatka,  te korisnika lične invalidnine po zadatom redoslijedu. Trenutno, pretežno, svo stanovništvo ima pristup osnovnim potrebnim uslugama od električne energije, pa do vode i pristup kanalizaciji. Ono što je dobro i što je otkriveno posredstvom komunikacije sa osnivačicom Udruženja Zemlja djece u BiH iz Tuzle jeste su socijalne usluge i pristupačnost zdravstvenom osiguranju, kao i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u čitavom Tuzlanskom Kantonu usklađene kako bi djeca Romske populacije, djeca sa ulica i ostala zapuštena djeca mogla da završe vanredno sa svim pogodnostima i jednako kao i djeca koja navedene stepene obrazovanja pohađaju redovno. S tim u vezi je javna potrošnja u korist siromašnih u ovom Kantonu mnogo veća nego u drugim kantonima u BiH. Sistemski su osmišljena i riješena pitanja prosjačenja i ekonomskog i seksualnog izrabljivanja djece i maloljetnih lica kroz procedure koja je navedena Organizacija nametnula javnim institucijama u TK. Dakle, u Gradačcu ima primjera prosjačenja po ulicama ali se to nastoji iskorijeniti po primjeru kako se iskorijenilo u gradu Tuzli.

Svijet bez gladi

U Gradačcu nema javne kuhinje ali se smatra da je ista potrebna za radi stanovništva 3. uzrasne dobi, kao i radi Romske populacije koja sve više naseljava ovaj Grad. Većina građana imaju svoju zemlju koju obrađuju i voćnjak koji posjeduju, tako da se smatra da ipak ne postoji ili postoji ali vrlo malo primjera ekstremnog siromaštva. Nemamo evidenciju o rasprostranjenosti podhranjenosti, ali se pretpostavlja da je prisutnija među Romskom populaciju. Zdravstvene institucije kroz koje prođu djeca kada ulaze u školski sistem bi trebale imati i sakupljati podatke o razvoju (visini, težini) djece prema WHO standardima, međutim ti podaci u digitalnoj formi nisu dostupni. Potrebno bi bilo inicirati da se podaci prebace u digitalne formate i da se sačini neka forma izvještaja gdje se može dobiti uvid u ovo stanje. Neminovno je potrebno digitalizirati zdravstveni sistem na državnom nivou tako da su sve informacije dostupne zdravstvenim ustanovama pa ako se neko iz Gradačca iz nekog razloga mora prebaciti u Sarajevo, da podaci budu bolje pristupačni zdravstvenim djelatnicima. Osim toga ovo bi riješilo mnogo izazova koji imaju istraživači u ovim branšama preko čega bi se mogle raditi analize i sinteze podataka o zdravstvenom statusu na nacionalnom i lokalnim nivoima. Prosječna plata u poljoprivredi i šumarstvu u Gradačcu u poljoprivredi i šumarstvu iznosi  860,00 BAM, što nije na zavidnom niti stimulativnom nivou, a prosječan broj zaposlenih je 1520 osoba (oko 1,53% od ukupno zaposlenih) u ovoj djelatnosti (podatak iz 2022. godine za 2021. –  Federalni zavod za statistiku). Smatra se da ima potencijala za veći razvoj poljoprivredne djelatnosti za svrhe smanjenja procenta gladi. Trenutno je 2883 registrovanih subjekata svih djelatnosti, a od njih najveći broj su obrti (oko 45% od ukupnog broja). Najviše se uzgajaju ovce, pa goveda, pčele i onda perad. Najviše se uzgajaju jabuke od voća, a od povrća i usjeva: kukuruz, krompir i pšenica. Ovaj lokalitet iako slovi za dobru razvijenu poljoprivrednu djelatnost, ima još više potencijala za razvoj te bi bilo dobro kroz grupu mjera i poticaja za poljoprivrednike da se ovaj sektor unaprijedi još više.

Zdravlje i blagostanje

Trenutno je u Gradačcu veća stopa mortaliteta nego nataliteta (350 rođenih:495 umrlih – podatak sa kraja 2021. godine Federalnog zavoda za statistiku, 2022.) Uzrok za isto je višestruk, imamo smanjen broj rađanja djece radi prisutne ekonomske nestabilnosti i visok procenat migracija. Iako je evidentan veći broj sklapanja brakova, bračni parovi se odlučuju da imaju obično 1 do 2 djece u prosjeku. Evidentiran je samo jedan slučaj umrlog dojenčadi, bez mrtvorođenih. Gotovo je 100% udio poroda uz prisustvo kvalifikovanih zdravstvenih radnika i to je zato što je u tom smislu zdravstvo ipak ispromovisano na dovoljnom nivou i zato što se majke odlučuju za porode uz prisustvo ljekara i zdravstvenih radnika. Najznačajniji razlozi za smrtnost u Tuzlanskom kantonu, pa tako i u Gradačcu, su prema statističkim podacima iz 2020. godine preuzetog iz Zdravstvenog statističkog godišnjaka koje je kreirao Zavod za zdravstveno osiguranje, su po redoslijedu: esencijalna hipertenzija, COVID 19, moždani udar, inzulin neovisni diabetes mellitus, komplikacije i loše definisani opisi srčane bolesti, te ostali uzroci smrti. Ono što iz toga možemo zaključiti jeste da se radi o prevashodno bolestima i stanjima koja se tiču kardiovaskularnog sistema i cerebrovaskularnog sistema što se ne razlikuje puno od stanja u cijeloj Federaciji BiH. To nam govori o lošim prehrambenim navikama ovog stanovništva (puno se jede masna i teška hrana), visokom uticaju stresa na stanovništvo, te je prisutna manja fizička aktivnost u vidu aktivnog odmora (sport i rekreacija). Gotovo sva stanja je moguće prevenirati i s tim u vezi je potrebno sprovoditi dobre programe prevencije i sa istim započeti od predškolskog uzrasta.

U Gradačcu je zdravstvena usluga organizovana kroz primarnu zdravstvenu zaštitu tj. kroz Domove zdravlja i ambulante porodične medicine, te je za veće potrebe nužno pacijente i korisnike prevoziti u Tuzlu gdje je i Kantonalna Bolnica. S tim u vezi je potrebno unaprijediti dodatno putnu infrastrukturu i veze sa Gradačcem, ali i potencijalno napraviti heliodrome za helikoptersko prenošenje unesrećenih kojima je hitno potrebna medicinska pomoć.

U cjelokupnoj Federaciji u 2020. godini su otkrivena 4 nova slučaja HIV pozitivnih osoba od kojih nemamo informaciju da li je ijedan iz Gradačca. Ono što je interesantno spomenuti jeste da na području čitave FBiH, pa se to može spustiti i na nivoe lokalnih zajednica, ima sve više oboljelih od dijabetes mellitusa i psihički oboljelih (brojke od preko 50 000 na nivou Federacije). U čitavoj FBiH je bio samo jedan registrovan slučaj malarije u 2020. godini. Učestalost oboljelih od  hepatitis B i C na godišnjem nivou je u desetinama na nivou Federacije (do 30 ukupno novooboljelih godišnje, podatak iz 2020. godine). Također, mnogo smrtnosti je uzrokovano i malignim oboljenjima (oko 15 000 u FBiH).

Kvalitetno obrazovanje

U Gradačcu postoji organizovano predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, dok na studije mladi idu u veće BiH centre poput Tuzle, Sarajeva i Banja Luke. Pored osnovnog, redovnog obrazovanja, imaju organizovanu i osnovno muzičko obrazovanje. Od srednjih škola imaju organizovanu gimnaziju, stručnu i tehničku školu. Bilo bi dobro i poželjno da se organizuje srednja muzička škola, obzirom da djeca moraju da idu u Tuzlu ukoliko žele ovo naobrazbu da dalje usavršavaju i nastavljaju. U 2021/2022. godini u 23 osnovne redovne škole je upisano 3423 učenika, a u muzičku 124 učenika, dok je u 2020/2021. završilo 419 učenika. Na taj broj je angažovano 313 nastavnog osoblja. U BiH gradovima su inače razredi organizovani od 20-30 učenika po razredu, što znači da 114 profesora razredne nastave dođe na prema 30 učenika, dok je ostalo nastavno osoblje stručno usmjereno što znači da predaje ili islamsku vjeronauku, ili predmete poput matematike, fizike, biologije i hemije. To je neki optimalan, čak i dobar srazmjer jer je vjerovatnije da su razredi organizovani po 20 učenika što znači da se više nastavno osoblje može posvetiti pojedinačno svakome od njih. U srednje škole je ukupno upisano 1381 učenika u 2021/2022. godini, dok je istu završilo u 2021. godini oko 300 učenika. Angažovano je 73 nastavnika, što je ponovno dobar omjer nastavnika u odnosu na učenike. Iskazana je potreba od lokalnog stanovništva i privatnog sektora da se obrazovanje više uskladi sa potrebama na tržištu rada. Bilo bi dobro da se uvede sistem sličan kao u Goraždu, a to je da Tuzla uvede svoje jedinice u Gradačcu za potrebe visokog obrazovanja kako studenti ne bi morali putovati (ali potencijalno ni migrirati) u druge, veće gradove. Nemamo informaciju koliko mladih upisuje studije shodno da su u statističkim podacima izražene ukupne brojke za čitav Tuzlanski kanton, no pretpostavlja se da je to neki broj od 500-1000 mladih ljudi na godišnjem nivou. Romska populacija je pri tome najviše ugrožena kada je u pitanju obrazovanje jer se često ista koristi za prosjačenje koje se trenutno nastoji ukinuti. Kada je u pitanju obrazovanje posredstvom kulture, Gradačac ima jednu radio postaju preko koje na godišnjem nivou se emitira preko 5000 programa. Od ostalih kulturnih ustanova imaju biblioteku i galerije. Interesantno je da nemaju organizovan muzej, niti pozorište kao instituciju posredstvom koje može da se organizira kulturno-narodno obrazovanje djece, mladih i odraslih. Ne postoje informacije o integriranosti nastavnih kurikuluma sa temama pripadnosti globalnoj zajednici, rodnog obrazovanja i o održivosti. Obzirom da Gradačac slovi kao dobar industrijski grad i trgovački grad, on kroz svoju kulturu življenja uči preduzetnom stilu života djece i mladih. Međutim, u organizovanom obliku ili kroz redovan sistem obrazovanja se tome nešto naročito trenutno ne posvećuje pažnja.

Rodna ravnopravnost   

U Gradačcu je evidentno veći broj zaposlenih muškaraca, nego žena (oko 58% žena). Dok sa druge strane se više žene obrazuju i više su zastupljene u sektoru obrazovanja djece i mladih. U Gradačcu se sprovode mnogobrojne aktivnosti i projekti koji se tiču pitanja rodne ravnopravnosti, pretežno su pod inicijativnom Tuzlanskih nevladinih organizacija. Navedeno je evidentno još od 2010. godine. U Gradačcu djeluje NVO Mreža žena Veliko srce još od 2008. godine. Oni se zalažu za jačanje položaja žena i smanjenje diskriminacije u odnosu na društveni, politički i ekonomski kontekst u Gradačcu. U savezu mreže djeluje 28 udruženja koja se bave različitim djelatnostima. Primjetno je da ovaj savez promoviše ideju ekofeminizma jer promoviše koncepte ekonomskog osnaživanja žena preko poljoprivredne i prerađivačke djelatnosti. Potencijalno bi se ovaj koncept mogao dodatno usmjeravati ali i širiti kao primjer dobre prakse u BiH za osnaživanje žena ruralnih područja i zajednica.

 

Federalno ministarstvo zdravstva je u saradnji sa UNFPA izradila standardne operativne procedure za pružanje usluga osobama koje su preživjele nasilje u, između ostalog, Tuzlanskom kantonu koji obuhvata Gradačac.

Pored toga u Gradačcu je aktuelna Strategija za mlade koja obuhvata segment promovisanja i osiguranja rodne ravnopravnosti.  Evidentno je uključivanje roda u istraživanja o potrebama i položaju mladih kao osnovno istraživanje provedeno za razvoj ove strategije za mlade.

U većini analiziranih podataka uzeti su u obzir faktori kao što su rod i socijalna isključenost (po nekim osnovama) i diskriminacija mladih.  U okviru Strateškog cilja 3 nazvanog Sigurno, ekološki održivo i ugodno okruženje postoje indikatori relevantni za ovu analizu, kao što su: Poboljšanje svijesti o reproduktivnom zdravlju kod mladih za 50%; Poboljšanje svijesti o preventivnoj zdravstvenoj zaštiti kod mladih za 50%; Poboljšanje otpornosti djece i mladih na nasilje u porodici, vršnjačko nasilje i cyber bullying; Smanjenje broja mladih ljudi koji su počinitelji krivičnih djela za 20%; Povećanje zaposlenosti u populaciji nezaposlenih mladih majki za 25%. Ono što ovoj strategiji nedostaje, prema riječima jednog od intervjuisanih koji ima dugogodišnje iskustvo u procesima strateškog planiranja, jest da strategija nije razvijena u skladu s novim zakonodavstvom koje reguliše proces strateškog planiranja u FBIH kao što je Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH, Uredba o izradi strateških dokumenata u FBiH i Uredba o trogodišnjem i godišnjem planiranju, praćenju i izvještavanju u FBiH. To čini provođenje strategije upitnom.

U Gradačcu ima slučajeva seksualnog nasilja i nasilja nad maloljetnim licima, tj. slučajeva pedofilije. Ovo je osobito prisutno među Romskom populacijom gdje imamo i slučajeve trgovine djevojčicama i seksualnog izrabljivanja. Činjenica da između 60-70 % slučajeva koji se prijavljuju u Centrima za socijalni rad u Tuzlanskom kantonu potiče od strane žena nam govori dovoljno u prilogu prisutnosti nasilne kulture unutar „četiri zida“ tj. u sferi „privatnog“.

Čista voda i sanitarni uslovi       

O sanitarnim uslovima vode u Gradačcu vodi brigu Agencija za vodno područje rijeke Save iz Sarajeva. Kroz posljednjih deset godina je implementirano nekoliko projekata koji su se ticale promjene sistema vodovodnih cijevi, rješavanje pitanja dovođenja čiste vode i osiguranja ispravnih sanitarnih uslova preko rješavanje pitanja kanalizacionih odvoda u Gradačcu.

Grad Gradačac je uz veliku pomoć Češke razvojne agencije, Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH , Vladom TK, švedskom razvojnom pomoći uradio rekonstrukciju i dogradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u periodu 2015-2017. koji je koštao 3.000.000 KM.

U sjevernom dijelu Općine je u toku 2018. godine izgrađena kanalizaciona mreža, te izvršena rekonstrukcija prečistača otpadnih voda. Proširenje kanalizacione mreže je izvršeno u naseljima Ledenice Gornje i Ledenice Donje. Ovaj dio projekta je finansiran od strane SIDA-e uz administraciju Evropske banke za obnovu i razvoj (ERBD).

U 2018. godini stanovnici 15 mjesnih zajednica nisu imali pristup čistoj i pitkoj vodi, i od tog perioda do 2020. godine se navedeni problem riješio.

U toku 2020. sa početkom korone je došlo do nestašice vodom radi suša i radi nepostojanja kolektora za vodu, te se u 2021. i 2022. godini pokrenula priča o izgradnji kolektora.

 

Trenutno je aktuelna implementacija rekonstrukcije azbest cementnih cijevi, cijevi nedovoljnih profila i dotrajale mreže kao jedne od četiri komponente Projekta vodosnadbijevanja Gradačac koji se odnosi na zamjenu cijevi u dužini 40 m. Planirano je da se radovi završe sa krajem 2022. godine.

U petom mjesecu 2022. godine su organizovani Češki dani vode u Gradačcu tokom kojeg su prezentirana dobra iskustva i prakse koje su se sprovele u Češkoj a po pitanju vodosnadbijevanja i tretiranja otpadnih vode. Gradačac je proglašen od strane Češke razvojne agencije kao jedna od uspješnijih zajednica u implementiranju projekata koji podrazumijevaju rekonstrukciju mreža vodosnadbijevanja i tretiranja otpadnih voda. Gradačac je jedan od tri grada u Kantonu Tuzla koji ima prečistače otpadne vode što je veoma pohvalno.

Do 2022. godine je uloženo oko 15 miliona sredstava za reparaciju i rekonstrukciju sistema vodosnadbijevanja i kanalizacionih mreža, te je planirano još ulaganje oko 7 miliona.

Pristupačna energija iz čistih izvora       

Pitanje značaja energetske efikasnosti je prepoznato još od 2014./2015. godine kada se nekad formirao odsjek pri gradskoj upravi Gradačca za Upravljanjem razvojem energetske efikasnosti, no od tog perioda nisu evidentirani neki značajniji i veći projekti.  U toku 2015. godine izvršena zamjena stolarije na zgradi Općine Gradačac, katastra i inspekcija te je po osnovu toga došlo do uštede energenta za najmanje 8%, smanjena je potrošnja za 80%, emisija stakleničkih plinova je smanjena za 2% i smanjena je potrošnja električne energije za 8%. Pretežno se stanovništvo grije loženjem što uveliko zagađuje okoliš.  Svo stanovništvo ima pristup električnoj energiji. Još iz 2016. godine imamo primjere korištenja solarne energije  – Gold Energy Gradačac je u tome primjer. Oni su karakteristični po tome što su kao privatno preduzeće dobili dozvolu za proizvodnju električne energije. Dakle, prevashodno je energija iz čistih izvoda koristi i može koristiti u privatnom sektoru, no pristup istoj od strane stanovništva još uvijek ne postoji i nije aktualizirano.

Dostojanstven rad i ekonomski rast       

U periodu od 2015. do 2019. godine BPD po stanovniku u FBiH je bio u stalnom rastu. U 2020. je bio u padu. BDP po glavi stanovnika je u 2020. godini iznosio 10.187 KM. Prosječna godišnja stopa rasta BDP-a po glavi stanovnika u periodu 2015. – 2020. godina iznosi 3,8%. Struktura učešća djelatnosti, posmatrano po područjima Klasifikacija djelatnosti BiH 2010., u BDP-u FBiH prikazuje interesantno najznačajnije učešće u sektorima trgovine i sektoru prerađivačke industrije u procentu od 14.9%, odnosno 14.1%. Oba sektora koja su najviše razvijena upravo u Gradačcu. Najmanje učešća ima sektor snabdijevanja vodom i upravljanjem otpadom u procentu od 1.1%.  (info: Federalni zavod za statistiku, 2021.) Gradačac pripada Kantonu koji je na drugom mjestu po stepenu nezaposlenosti (44.1%).

U Gradačcu prema podacima iz 2018. godine izuzetih iz Statističkog izvještaja iz 2022. godine imamo ukupno oko 38. 552 stanovnika. Najviše je radno sposobnog stanovništva, tj. u dobi od 15-64 godine starosti. Brojčano je to 26.455 osobe. Od tog broja je prema podacima iz 2021. godine zaposleno ukupno 8.786 osobe. Ako izuzmemo rad mladih od 15-18 godina obzirom da obično mladi u BiH ako imaju mogućnost počinju svoj rad od punoljetstva, to bi značilo da je oko 40% stanovništva u radnom statusu. Prosječna neto plata je u vrijednosti od 767 KM što je oko 27,00 KM po danu, odnosno oko 3.5 KM po satu. Ova prosječna plata je blizu sa iznosom najniže zabilježene plate u FBiH – u Srednjobosanskom kantonu, a koja iznosi 747 KM. U odnosu na najvišu prosječnu koja je zabilježena u Kantonu Sarajevo i iznosi 1179 KM, tj. 35% više.

 

Najveći broj nezaposlenih kada gledamo po obrazovnoj strukturi je među NKV, KV, VKV i SSS obrazovanja. Uvidom u statističke podatke od 2017. godine do 2021. godine se bilježi porast zaposlenja, naročito SSS obrazovanog stanovništva. Veći je broj nezaposlenih žena u odnosu na muškarce. Trenutna cijena potrošačke korpe u Federaciji iznosi oko 2400, 00 KM što znači da jedna porodica ukoliko u njoj rade oba člana porodice, tek ostvaruju primanja za iznos 50% potrošačke korpe.

Romska djeca se obično koriste za dječji rad i oni su najugroženija kategorija po pitanju i obrazovanja gdje roditelji ne žele da ih uključe u obrazovni sistem. Tvrde također da se više „zaradi“ od prosjačenja nego što se dobije dječji doplatak. Dječji doplatak je u nekoj vrijednosti od 40 KM. Neophodno je postrožiti mjere i zabraniti u potpunosti prosjačenje na ulici. Djecu izuzimati od roditelja ukoliko ih koriste za prosjačenje dok ne promjene svoj stav i pristup kako se uspjelo postići u Tuzli.

Ova Općina bilježi razvoj industrijske djelatnosti i može se pohvaliti veliki brojem preduzeća koja osiguravaju ekonomski rast. Potrebno je stimulisati preduzetnike ove Općine kako bi mogli da daju radnicima veće iznose plata i da upošljavaju više radnika.

Kada je u pitanju turizam, on je bilježio broj dolazaka turista oko 48 000 u 2018. godini, u 2020 imamo pad kada je bilo oko 20 000 dolazaka, ali se ponovno broj povratio na 38 000 dolazaka u 2021. godini. Gradačac ima potencijal za razvoj turističke djelatnosti, osobito koncepta poslovnog i sajamskog turizma pri čemu bi se mogao veći broj radnika zaposliti. Osim toga, u Gradačcu postoje dva jezera koja trenutno nisu iskorištena za svrhe turističke djelatnosti i predstavljaju potencijal u tom smislu.

Industrija, inovacije i infrastruktura       

U ovoj Općini/Gradu bilježimo najveći broj preduzeća u oblasti mljekarstva, poljoprivrede i stočarstva, te trgovine na malo i veliko. Obzirom da se radi o čistim djelatnostima, u tom smislu se pretpostavlja da je zastupljena odgovorna potrošnja i proizvodnja. Bilo bi potrebno pronaći bolja rješenje za upotrebu manje pesticida i štetnih po zemlju gnojiva. Neka poznatija preduzeća iz ove Općine su Brojler – uzgoj i prerada peradi, Swity – obrada voća, Mlin Nezić, Duhan d.d. Gradačac, Wagner Automotiv, Kovgrad, Cimos, TMD Hanibal, Inmer d.o.o., MIGgg d.o.o., Banja Ilidža, Udruženje lovaca Jelen i dr.  Najviše je zaposlenih u prerađivačkoj industriji i u trgovini na malo.

Gradačac ima relativno dobro razvijenu cestovnu infrastrukturu, a u narednom periodu potrebno je izvršiti finansijska ulaganja u rekonstrukciju lokalne i nekategorisane ceste odnosno izvršiti asfaltiranje trenutno neasfaltiranih cesta.

Postojeća željeznička mreža u Gradačcu je većinom uništena i van upotrebe. U narednom periodu bi se trebalo pokrenuti aktivnosti na uspostavljanju uništene mreže, jer prevoz industrijske robe su u Gradačcu trenutno odvija cestom sa kamionima a prevoz željezničkom mrežom bi bio znatno jeftiniji.

U Gradačcu postoji problem sa internetskim uslugama koji trenutno ne može da zadovolji potrebe biznis sektora za recimo razvoj IT-a. Jako se sporo uvodio 4 G, a već će uskoro biti potrebe za 5G.

Putna infrastruktura unutar grada je loša i treba se raditi na njenom poboljšanju. Razlog za to se navodi potreba da se mijenja vodovodna i kanalizaciona mreža u gradu, no to je neophodno što prije uraditi. Najviše se riješavaju pitanja putne infrastrukture na selima i u prigradskim naseljima.

 

 

Smanjenje nejednakosti             

Porodice teškog socijalno-imovinskog stanja koje su smještene u kolektivnom centru u naselju Duren, žive u izuzetno teškim uslovima. Stanje objekata u ovom centru u kojem je smješteno oko 220 porodica je izuzetno loše i potrebna je adaptacija istih koja bi se odnosila na popravku krova, vanjske stolarije i sanitarnih čvorova. Romi se na području općine Gradačac suočavaju se sa izraženim lošim uslovima stanovanja i niskim nivoom obrazovanja. Potrebno je nastaviti podržavati projekte stambenog zbrinjavanja Roma kojeg sufinansiraju Tuzlanski kanton i Vlada Federacije BiH, te u narednom periodu nastaviti izdvajati sredstva za školski pribor, ishranu i prevoz đacima romske populacije. Više od 95% devastiranih povratničkih kuća je obnovljeno, te postoji tendencija nastavka finansiranja obnove kuća porodicama koje su izrazile namjeru za povratkom, u skladu sa revidiranom strategijom za provedbu aneksa VII dejtonskog mirovnog sporazuma 2010-2014. Finansiranje obnove kuća će obezbijediti kantonalne i entitetske vlade, sa minimalnim učešćem općina i gradova. Iako se obnova ratom porušenih i devastiranih kuća na području općine Gradačac odvija zadovoljavajućom dinamikom, povratnici se suočavaju sa problemima nezaposlenosti i nepristupačne mjesne infrastrukture, od kojih su najistaknutiji putevi, vodovod i kanalizacija. Potrebno je u narednom periodu u okviru projekata sanacije i izgradnje lokalne infrastrukture prioritetno uključivati i povratničke mjesne zajednice i na taj način doprinijeti održivom povratku. Položaj u kojem se nalaze osobe sa invaliditetom karakterišu veliki stepen socijalne isključenosti, kao i još uvijek prisutni različiti oblici diskriminacije, kako od strane osoba bez invaliditeta (poslodavci, institucije, pojedinci), tako i među samim osobama sa invaliditetom (nejedinstvo uzrokovano ostvarivanjem nejednakih prava koja se stiču prvenstveno po osnovu uzroka nastanka i stepena invaliditeta). Procjena je da na području općine, od ukupno 46.132 stanovnika, njih oko 5.000-5.500 su osobe sa invaliditetom. Nezaposlenost osoba sa invaliditetom je izuzetno visoka i procjenjuje se na oko 75% na području općine Gradačac. Kao i u većini drugih općina, još uvijek ima jako veliki broj javnih ustanova, obrazovnih i zdravstvenih ustanova, ali i kompletne gradske infrastrukture koji nisu prilagođeni ili onemogućavaju pristup i kretanje osoba sa invaliditetom.

Održivi gradovi i zajednice         

Grad Gradačac ima usvojenu Strategiju razvoja za period 2014.-2023. godina. Tuzlanski Kanton također ima usvojenu Strategiju razvoja za period 2021.-2027. godine. U tom smislu kroz istraživanja su urađene analize i presjeci stanja sa idejama unaprijede održivost Gradačca.

U Gradačcu se dosta loži i grijanje je prevshodno na loženje pa tako da u tom smislu je potrebno kreirati grupe mjera i sankcija kako bi se navedeno dovelo na minimalnu razinu.

Unatoč strateškim planovima, ovaj Grad mora dosta da radi na svojoj održivosti jer nema razvijene koncepte energetske efikasnosti, programe utopljavanja, niti sistemski riješeno pitanje grijanja tokom zimskim mjeseci za svo građanstvo.

Odgovorna potrošnja i proizvodnja        

Gradačac proizvodi najviše hranu i prehrambene artikle i to se svrstava pod proizvodnjom po principu čistih djelatnosti. Ono što je zabrinjavajuće jeste da se pri proizvodnji hrane (voća i povrća) koristi dosta pesticida i štetnih gnojiva po tlo i zrak. Druga najrazvijenija grana je trgovina na malo. To nam ne bilježi neke značajne neodgovornosti po pitanju potrošnje i proizvodnje.

Trenutno, a i u proteklom vremenu, se radilo na izmjenama dovodnih cijevi, tako da se u tom smislu smanjuje stepen potrošnje vode i poboljšava stepen odgovorne potrošnje.

 

U Gradačcu imamo dobar primjer jednog privatnog preduzeća koji se bavi otkupom i reciklažom otpada. Preduzeće se zove Modernizacija d.o.o. Djeluje sa deset formiranih poslovnica koje se protežu i van Gradačaca a to su: Belagićevo, Busovača, Gradačac, Zenica, Bihać, Lukavac, Gračanica, Brčko, Bijeljina i Sarajevo. Bave se zbrinjavanjem metalnog otpada što je zaista potrebno na našim prostorima. Međutim, sa druge strane ne postoji preduzeće koje se bavi zbrinjavanjem običnog otpada iz kanti za smeće od kućanstava, te se sve mora prenositi dalje u Tuzlu ukoliko se želi reciklirati. Tu postoji prostor da se Gradačac unaprijedi.

Očuvanje klime               

Općina Gradačac nema gradsko grijanje, tako da se sva domaćinstva i javne ustanove griju individualno i na različite načine. Individualne kuće u zimskom periodu griju se većinom na peći sa čvrstim gorivom (drvo, ugalj), lož ulje, plin, te na električnu energiju, čime se oslobađa niz štetnih supstanci i vrši se pritisak na atmosferu. Zrak na području Općine Gradačac se dodatno zagađuje deponijskim gasom deponije Višnjik i štetnim gasovima uzrokovanim požarima na istoj toj deponiji u zimskom periodu uslijed prisustva žara i vrelog pepela. Direktna upotreba raznih hemikalija (pesticida, herbicida, insekticida) u poljoprivredi također utiče na zagađivanje zraka. Kroz Strateške dokumente se istakla potreba rješavanje pitanja zraka koji nepovoljno utiče i na kreiranje klimatskih promjena.  Problem zagađenja zraka zbog postojanja zastarjelih i energetski neefikasnih i neprihvatljivih sistema grijanja stambenog, poslovnog i javnog prostora; problem deponije otpada Višnjik, postojanje zagađenja od deponijskog gasa zbog nepostojanja tehničko, tehnoloških i organizacionih mjera kojim bi se onemogućila emisija deponijskog gasa; problem vezan za sektor.

Očuvanje vodenog svijeta          

Na području općine Gradačac identifikovani su sljedeći vodni resursi: rijeka Gradašnica, jezera Hazna i Vidara. Rijeka Tinja koja se nalazi na području općine Srebrenik ima uticaj na plavno područje uglavnom poljoprivrednog zemljišta općine Gradačac. Procjedne vode deponije otpada Višnjik imaju negativan uticaj na jezero Vidara i izvorište pitke vode Okanovići sa zagađujućim materijama, kao što su biorazgradive organske materije, nutrijenti, teški metali i opasne supstance. Gradačac sa otpadnim vodama zagađuje i rijeku Gradašnicu i jezero Hazna. Otpadne vode dolaze iz svih naselja općine Gradačac koja nemaju sistem javne kanalizacije i koja otpadne vode ispuštaju u septičke jame, prelive, kanale koji vode do najbližih vodnih tokova. Otpadne vode sa farmi i sa poljoprivrednih dobara Također utiču na kvalitet spomenutih vodnih resursa. Industrijske otpadne vode prvenstveno zagađuju rijeku Gradašnicu.

Očuvanje života na zemlji           

Najveći uzročnici zagađenja tla na području Općine Gradačac su neadekvatno odloženi otpad, otpadne vode septičkih jama, prelivi i direktna izlijevanja u tlo, postojanje minskih polja, privredne djelatnosti i neadekvatno i nekontrolisano korištenje hemijskih sredstava u poljoprivredi. Osim čvrstog otpada, zagađenje i pritisak na tlo postoje i zbog zagađenja tla otpadnim vodama domaćinstava koja nisu priključena na sistem javne kanalizacije. Na području općine Gradačac evidentirano je 20 divljih deponija. Usluge odvoza smeća na području JLS obavlja JP “Komunalac” DD Gradačac. Prikupljeni otpad se odlaže na postojeću deponiju Višnjik, koja nije uređena niti je okolinski prihvatljiva. Izrađen je Plan prilagođavanja za spomenutu deponiju, tako da je predviđeno da se izvrši njena sanacija. U 2022. godini je izdata okolišna dozvola za JP Komunalac d.od. Gradačac za sanaciju i zatvaranje deponije Višnjik što znači da se radi još uvijek na spomenutom planu.

 

Mir, pravda i snažne institucije

Komisija za borbu protiv korupcije je postavljena na Kantonalnom nivou i sa te nadležnosti djeluje između ostalog i u Gradačacu. Gradačac prevashodno broji većinsko bošnjačko stanovništvo, stoga ne postoje neka veća interetnička previranja. Uvidom u statističke podatke optuženih i osuđenih punoljetnih i maloljetnih lica u TK možemo da primjetimo da je najviše kaznenih prijava bilo u vezi imovinskih i pravnih odnosa, a potom za zdravlje ljudi.

U Gradačcu postoje slučajevi samoubistava i ubistava. U toku ove, 2022. godine, je počinjeno jedno samoubistvo žene srednjih godina koje je izvršeno iz nepoznatog razloga. U toku prošle godine je također počinjeno jedno samoubistvo od strane srednjovječnog muškarca, ponovno nepoznatog uzroka. U toku proteklih nekoliko godina postoji i nekoliko slučajeva ubistava kod kojih se radilo o bračnom nasilju. Sve navedene slučajeve je policija u Gradačcu uredno protokolisala i sankcionisala, međutim ništa značajno u pogledu prevencije nije napravljeno.

Prema statističkim podacima oko 40% svih zaprimljenih slučajeva u ustanovama socijalne zaštite je od strane žena, te se prema tome pretpostavlja da je prisutna i vladajuća nasilnička kultura u odnosu na žene i da je potrebno mnogo više raditi na osnaživanju žena i njihovih uloga u društvu.

Prisutna je trgovina ljudima među Romskom populacijom koja se izrabljuje za svrhe prosjačenja ili se maloljetnim licima ugovaraju brakovi. Potrebno je za ovu svrhu da se dati protokol iz Tuzle sprovodi i u Gradačcu u odnosu na postupanje stanovništva u slučajevima kada primjete izrabljivanje Romske populacije. Sa druge strane je neophodno raditi na afirmaciji obrazovanja među Romskom populacijom i socijalne inkluzije.

Korupcija je prisutna i u ovoj zajednici što doznajemo preko istraživanja stanovništva Gradačca. Komisija za borbu protiv korupcije TK je zadužena i za sankcionisanje primjera korupcije u Gradačcu, dok Gradačac sam kao grad nema svoje odabrano tijelo. Vlada TK je usvojila Strategiju za borbu protiv korupcije za period 2021.-2024. koja se odnosi i na Gradačac.

Partnerstvom do ciljeva              

Uvidom u  dokument Zbirni pregled potencijalnih projekata javno-privatnog partnerstva Tuzlanskog kantona 2018.-2020. pronalazimo prijedloge projekata za Gradačac. Pa tako imamo naveden projekat Unapređenje uslova za izvođenje nastave na području TK u koji je uključena JU OŠ „Hasan Kikić“ u Gradačcu i taj projekat je još uvijek idejni. Također postoji projekat Unapređenja turističke djelatnosti u Gradačcu koji je idejni i podrazumijeva javno i privatno partnerstvo.

U proteklom periodu TK je nudio grant sredstva za realizaciju projekata javnog-privatnog partnerstva preko granta: Tekući transferi drugim nivoima vlasti” za podršku jedinicama lokalne samouprave u pripremi projekata javno-privatnog partnerstva u kojem učestvovao i Gradačac. (podatak iz 2018. godine, internet)

U Gradačacu općenito govoreći termin javnog privatnog partnerstva je prepoznat, no nema nešto mnogo ostvarenih projekata u ovom segmentu. Prepoznat je jedan ostvareni projekat: radi se o marketu „Mešić Com“ i omladinskoj sali u sklopu objekta društvenog doma MZ Međiđa Donja. Ovaj projekat je realizovan u okviru programa javno privatnog partnerstva u kojem su učestvovali firma „ Mešić Com“ i mjesna zajednica Međiđa Donja. Rezultat ovakve saradnje MZ Međiđa Donja dobila je jedan multifunkcionalan prostor koji služi za održavanje raznih kulturnih, sportskih i sličnih manifestacija.