GORNJI VAKUF / USKOPLJE

Svijet bez siromaštva

Opština Gornji Vakuf/Uskoplje spada u srednje razvijene opštine. Prema podacima iz Strategije razvoja opštine do 2027. godine, prosječna plata u 2020. godini je iznosila 691 KM, što je značajno niže od prosječne plate za Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) koja je iznosila 956 KM. Evidentno je da su strateški dokumenti opštine Gornji Vakuf/Uskoplje u skladu sa UN Agendom 2030 i sa drugim strateškim dokumentima viših nivoa vlasti. Međutim, evidentan je nedostatak statističkih kao i kvalitativnih podataka o pojedinim sferama života lokalne zajednice kao što su socijalna, zdravstvena ili ekonomska slika populacije. To onemogućava precizno sagledavanje trenutnog stanja u tim sferama kao i mogućnost praćenja trendova i eventualnog napretka odnosno rezultata određenih aktivnosti koje lokalna vlast provodi.

Među metodama borbe protiv siromaštva je evidentirano učešće opštine GVU u Projektu razvoja ruralnih poduzeća i poljoprivrede (READP) sa ciljem ekonomskog osnaživanja  siromašnih poljoprivrednika. Budžetska izdvajanja lokalne zajednice u ovom aspektu se odnose uglavnom na podrške startap firmama te dodjeli plastenika i sufinansiranja sjetve za manje poljoprivrednike, te redovna stalna socijalna davanja za ugrožene kategorije stanovnika, koja iznose oko pola miliona KM godišnje.

Zanimljivo je da je veći broj općinskih vijećnika nezaposleno, tačnije njih 8 od 23. Od 15 zaposlenih vijećnika njih čak 13 radi u javnom sektoru a samo dvoje u privatnom. Najnovija globalna kriza i talas poskupljenja su gurnula veći broj osoba u siromaštvo i u ovoj opštini.

Evidentan je problem, koji je istican i na sjednicama opštinskog vijeća da se novčana naknada za nezaposlene trudnice  skoro uopšte ne isplaćuje zbog vrlo komplikovanih zakonskih uslova koje malo koja nezaposlena trudnica ispunjava. Tako je u posljednjih 5-6 godina samo jedna nezaposlena trudnica ostvarila ovu pomoć. Stoga bi bilo dobro  analizirati postojeća i predložiti nova zakonska rješenja za ovu oblast.

Romi kao i udovice, koje nisu ostvarile pravo na penziju jer su bile domaćice i radile su neplaćene kućne poslove, su siromaštvom najugroženije kategorije. Romska djeca su često odbačena pa i šikanirana u školama što stvara dodatni izazov i onemogućava im ravnopravan pristup obrazovanju. Udovice su, naročito u poznim godinama, često oslonjene na pomoć humanitarnih organizacija jer su praktično ostavljene bez sredstava za život čak i u slučajevima kada imaju djecu. Prema podacima iz izvještaja o radu JU Centar za socijalni rad prošle su godine 24 osobe (zanemarena i zapuštena djeca, stare iznemogle i hronično bolesne osobe) imale pravo na smještaj u ustanove koje su u drugim opštinama i kantonima. Liste čekanja su duge jer su kapaciteti ovih ustanova uglavnom popunjeni. Izgradnjom staračkog doma ili slične socijalne ustanove bi opština Gornji Vakuf/Uskoplje mogla značajno popraviti uslove za zbrinjavanje ove ugrožene populacije. Sagovornici ističu da su osobe koje su u najvećoj potrebi najčešće one koje su najmanje vidljive odnosno one koje „ne kukaju“. Stoga bi bilo dobro razmisliti o jačanju inicijative i proaktivnosti Centra za socijalni rad u identifikovanju takvih slučajeve i trajnom rješavanju njihovog statusa.

Uz spomenute skupine, postoji i ugrožena skupina invalida, kao i ratnih vojnih invalida koji nisu ostvarili ni socijalno primanje niti neku naknadu ili je ta naknada zanemariva u vrijednosti od 50 ili 100 KM mjesečno. Sagovornici ističu da je nužno trajno rješavati status tih ugroženih kategorija kroz programe socijalnog zapošljavanja ili poticaja za poljoprivrednu djelatnost te sličnim programima koji bi pružali kontinuiran izvor primanja a ne jednokratnim pomoćima ili humanitarnim paketima. Najčešće su ruralne, disfunkcionalne porodice najveći izazovi koji zahtijevaju multidisciplinarni pristup i u kojima su djeca često najugroženija.

 

Svijet bez gladi

Na području opštine Gornji Vakuf/Uskoplje djeluje Javna ustanova Centar za socijalni rad od 2003. godine. Njena osnovna djelatnost je zadovoljavanje osnovnih potreba građana u socijalnoj, dječjoj, porodičnoj i zaštiti civilnih žrtava rata, starateljstva. U Centru radi 6 zaposlenika a godišnje po raznim osnovama usluge centra koristi od 1.400 do 1.500 osoba. Preko Centra za socijalnu zaštitu oni mogu ostvariti novčanu i druga materijalnu pomoć, osposobljavanje za život i rad, smještaj u drugu porodicu, smještaj u ustanovu socijalne zaštite, i slične usluge socijalne i stručne pomoći.

Vijećnici Općinskog vijeća su još od 2017. godine tražili uvođenje javne kuhinje u ovoj opštini, navodeći da brojni građani idu u javnu kuhinju u Bugojno i druga mjesta. Ovi zahtjevi su intenzivirani u posljednje dvije godine kada su vijećnici navodili da brojne obitelji ove opštine imaju samo po jedan obrok dnevno jer više ne mogu priuštiti. Ipak nisu dostupni precizniji podaci o socijalnoj slici pa bi bilo korisno provesti aktivnosti na preciznom utvrđivanju o potrebama za uspostavljanje javne kuhinje i broja eventualnih korisnika. S obzirom da je budžet opštine Gornji Vakuf/Uskoplje samo u 2022. godini uvećan za čak 22 posto ili za oko milion KM, sredstva za ove namjene ne bi bilo teško iznaći.

 

Zdravlje i blagostanje

Zdravstveni sistem je loš a umjesto da se popravi on postaje sve gori, navode sagovornici. Opština Gornji Vakuf/Uskoplje nije donedavno imala pedijatra ali uskoro će imati dva, što je uzrokovano više lošom organizacijom nego drugim uzrocima. Pacijentima se otežava pristup zdravstvenim uslugama kroz birokratiziranje procesa kao što je ovjeravanje zdravstvenih usluga, uputnice i slično. Prema podacima iz Izvještaja i zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvene zaštite u FBiH za 2020. godinu negativan prirodni priraštaj u SBK je iznosio -4,1. Istovremeno je smrtnost dojenčadi na 1000 novorođenih bila 5,9 što je više od prosjeka za BiH koji prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iznosi 4,9. Poređenja radi smrtnost dojenčadi u Sloveniji je 1,5. U opštini Gornji Vakuf/Uskoplje nema bolničkog smještaja a zdravstvenu njegu pruža jedan Dom zdravlja koji koji usluge pruža u glavnoj zgradi i u jednoj područnoj ambulanti u naselju Voljavac. Pored pružanja primarne zdravstvene zaštite, Dom zdravlja svojim pacijentima osigurava i specijalističko konsultativnu zaštitu putem svojih specijalista, te putem redovnih dolazaka specijalista raznih oblasti iz drugih opština. U Opštini koja broj oko 20.000 stanovnika radi 12 ljekara i jedan zubar (plus dva privatna) i bez bolnice na 20 000 stanovnika, što je 0,6 ljekara na 1.000 stanovnika. To je u rangu sa nerazvijenim afričkim zemljama jer razvijene zapadne zemlje imaju 3 do 5 ljekara na 1000 stanovnika.

U 2019. godini su najčešći uzroci smrti u Gornji Vakuf/Uskoplje bila akutna i hronična oboljenja srca te moždani udar u 2020. godini je smrt uslijed COVID-a bila prvi i najčešći uzrok smrti od kojeg su umrle 292 osobe. Djelovanje u pravcu podizanja kvaliteta zdravstvenih usluga za porodilje i  smanjenja smrtnosti dojenčadi bi bile nužne kako bi se ova statistika popravila u skladu sa evidentnim ekonomskim rastom opštine koji je evidentan kroz rast budžeta uglavnom usljed rasta prihoda od poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Alkoholizam i ovisnost o kockanju u kadionicama su identifikovani kao ozbiljni zdravstveni problemi u lokalnoj zajednici ali ne kroz institucije zdravstva već kroz izjave sagovornika. Nužno bi bilo uraditi istraživanje intenziteta i rasprostranjenosti ovih pojava kako bi se moglo djelovati preventivno ukoliko se percepcija javnosti pokaže utemeljena.

Pristup zdravstvu posebno ugroženim kategorijama građana ograničavaju participacije koje građani moraju platiti za pojedine usluge iako imaju zdravstveno osiguranje. One se kreću od 20, 30 pa i do 50 KM, što je sigurno značajan iznos za socijalno ugrožene i siromašne građane.

Pojedini građani nemaju zdravstveno osiguranje ali ne postoje evidencije o broju takvih građana odnosno i uzrocima zbog kojih nemaju pravo na osiguranje.

 

Kvalitetno obrazovanje

U razvojnoj strategiji opštine Gornji Vakuf/Uskoplje navedeno je da srednje škole prate potrebe tržišta rada svojim smjerovima ali je evidentno da privreda ima dijametralno suprotan stav od stava lokalne vlasti. Na području opštine rade dvije srednje škole. U Srednjoj školi “USKOPLJE“ učenici pohađaju smjerove: opća gimnazija, elektrotehnika i zdravstvo. U Srednjoj mješovitoj školi “GORNJI VAKUF“, se izučavaju smjerovi: opća gimnazija, mašinska tehnička škola, elektrotehnička škola i škola uslužnih djelatnosti. S obzirom da je, uz metalnu industriju, drvna industrija jedna od nosilaca ekonomskog razvoja opštine, nedostatak obrazovanja ovih kadrova je evidentan. Uz to, privredni sektor se žali na loš kvalitet kadrova koji dolaze iz srednjih škola nesposobni i da „popune formular pri zapošljavanju“.

Osim toga evidentno je nedovoljno ulaganje u obrazovanje kao i u potrebe mladih uopšte.  S obzirom da je obrazovanje na kantonalnom nivou nužno je raditi na jačanju inicijativa lokalne zajednice prema kantonalnoj vlasti kako bi se obrazovanje učinilo fleksibilnijim na promjene i potrebe tržišta kao i efikasnijim u osposobljavanju mladih za samostalno privređivanje ili rad u industriji.

Škole trenutno obrazuju više kadrova za uslužne nego za proizvodne djelatnosti. Nužno je poboljšati komunikaciju na relaciji privreda-lokalna vlast-kantonalna vlast jer je obrazovanje na kantonalnom nivou. Iako lokalna zajednica nije nadležna za obrazovanje on bi mogla organizovati razne vidove neformalnog obrazovanja u saradnji sa poslodavcima. Nedostatak programa prekvalifikacije u skladu sa promjenama na tržištu rada ali i sa promjena ličnih potreba građana je prepoznat kao značajan a relativno lako rješiv problem.

 

Rodna ravnopravnost

Opština Gornji Vakuf/Uskoplje je izradila Akcioni plan za prevenciju nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja 2019-2021. koji je usklađen sa državnom studijom o rasprostranjenost i karakteristikama različitih oblika nasilja nad ženama. Prema ovoj studiji je skoro svaka druga žena doživjela neki oblik nasilja. Fizičko, psihičko, ekonomsko i seksualno su najčešći oblici nasilja. Nasilje nad ženama uglavnom vrše njihovi sadašnji ili bivši partneri koji su počinioci u 71,5% slučajeva. Sfera intimnih partnerskih i porodičnih odnosa je daleko veći izvor opasnosti od nasilja za žene nego što je to šira zajednica a žene koje rade ili su radile u jednom periodu su imale veće šanse da postanu žrtve porodičnog nasilja nego one koje su obavljale neplaćene kućne poslove.

Opština Gornji Vakuf/Uskoplje je jedna od pet lokalnih zajednica u BiH koje su dio projekta „Jačanje institucionalnog i socijalnog odgovora na rodno zasnovano nasilje u BiH“, koje provode skupa sa INF (IN fondacija) iz Banjaluke. U okviru ovog projekta je formiran multisektorski tim u opštini Gornji Vakuf/Uskoplje koji prijavljuje, rješava i evidentira slučajeve rodno zasnovanog nasilja. U prosjeku je posljednjih godina prijavljivano oko osam slučajeva godišnje ali istraživanja pokazuju da brojni slučajevi ostaju neprijavljeni, iako u opštini funkcioniše besplatni SOS telefon za  prijavu nasilja u porodici. Utvrđeno je da su stereotipi, predrasude, mitovi, posljedice rata, ovisnosti (uključujući i ekonomsku ovisnost jednog od partnera), te ljubomora, najčešći uzroci i generatori porodičnog i rodno zasnovanog nasilja. Opština Gornji Vakuf/Uskoplje je donijela niz preporuka među kojima su edukacije i dizanje svijesti dječaka i muškaraca, ekonomsko osnaživanje žena, uvezivanje institucija i multidisciplinarni pristup i jačanje dosljedne primjene zakonskog okvira. Izrađen je i akcioni plan ali njime nisu predviđena budžetska sredstva za planirane aktivnosti već isključivo donatorska. Istovremeno nema dokaza da su planirane aktivnosti iz akcionog plana sprovođene, izuzev u sporadičnim slučajevima.

U Opštini Gornji Vakuf/Uskoplje od 2017. godine postoji i Protokol o međusobnoj saradnji institucija na prevenciji i zaštiti žrtava nasilja u porodici. Neophodno bi bilo ove aktivnosti uvrstiti u Budžet opštine koji također nije rodno osviješten kako bi se osiguralo finansiranje planiranih aktivnosti neovisno o raspoloživosti donatorskih sredstava.

 

Čista voda i sanitarni uslovi

Izgradnja regionalne sanitarne deponije pokazala je nedostatke i prepreke koje nosi kompleksno administrativno političko uređenje BiH. Naime, lokalna vlast je najprije ispunila svoje obaveze i pristala na izgradnju regionalne deponije u ugašenom površinskom kopu rudnika uglja Gračanica ali je naknadno uočeno da je lokacija neprikladna pa je projekat zaustavljen i dalje se nije odmaklo ni pedlja. Zbog neslaganja na relaciji Federacija BiH – Srednjobosanski Kanton – Opština Gornji Vakuf/Uskoplje zaustavljen je proces prema riječima sagovornika zbog političke nesigurnosti i previše „politikanstva“. Tako do realizacija plana da se na području opštine Gornji Vakuf/Uskoplje izgradi regionalna deponija nikad nije došlo. Prema podacima iz Strategije razvoja Opštine Gornji Vakuf/Uskoplje za period 2021. – 2027. godine opština i dalje koristi neuslovnu deponiju izgrađenu još 1970. godine, koja ima ograničene kapacitete daljeg prijema smeća i koja predstavlja ekološku bombu jer je postojeća deponija u Krupi neposredno uz rijeku Kruščicu i naselja Batuša, Bistrica i Krupa. Opštinska preduzeća pokrivaju oko 80 % opštine uslugom odvoza smeća, a 50 % uslugom snabdijevanje vodom sa gradskog vodovoda.

Kanalizaciona mreža iz sedamdesetih godina pokriva gradske ulice i ulice u užem urbanom dijelu u dužini od 2,4 km. Prva faza rekonstrukcije vodovodne, kanalizacijske (fekalne i oborinske) mreže je u potpunosti završena ali se fekalne vode bez prečišćavanja izlijevaju u Vrbas i njegove pritoke. Iako je rukovodstvo lokalne vlasti deklarativno svjesno potrebe većeg angažmana na rješavanju problema adekvatnog upravljanja otpadom i otpadnim vodama, Strategija razvoja opštine do 2027. godine je u ovom segmentu nedovoljno jasna i nedovoljno ambiciozna. Strategija predviđa se da se do te godine eventualno iznađe lokacija za novu deponiju i počne izgradnja. Slično je i sa prečistačem otpadnih voda a za oba problema se predviđaju sredstva viših nivoa vlasti i međunarodnih donatora.

Nužno bi bilo ubrzano raditi na otklanjanju administrativnih prepreka o okončanju pripremnih radova za rješavanje ovih problema, kao što su projektna dokumentacija, studije izvodivosti, uticaja na okolinu, i slično. Svi ovi početni koraci su neophodni već u fazi kandidovanja projekta ka bilo kojem domaćem i međunarodnom donatoru.

 

Pristupačna energija iz čistih izvora

Opština Gornji Vakuf/Uskoplje spada u srednje potrošače električne energije u Srednjebosanskom kantonu sa bruto godišnjom potrošnjom od 41.966 Mwh, pokazuje Bilans energetskih potreba SBK za 2022. godinu. Uz gubitke, neto godišnja potrošnja opštne Gornji Vakuf/Uskoplje iznosi 38.702 MWh, a sva struja dolazi iz hidro i solarnog potencijala. U SBK većina struje dolazi iz velikih hidroelektrana Jajce 1 i 2, koje proizvode 367.137  MWh. Postoji i 37 Mini hidroelektrana (MHE) koje proizvode 73.213 MWh, dok 38 Solarnih elektrana proizvode 2.248 MWh.

Na području opštine Gornji Vakuf/Uskoplje radi 9 MHE. Prema podacima iz Strategije razvoja, opština Gornji Vakuf/Uskoplje ne planira izgradnju novih MHE u svom novom prostornom planu bez prethodne izrade Studije o iskorištenju HE potencijala. Zaustavljanje dalje izgradnje minihidrocentrala je svakako pozitivan pomak jer ta vrsta proizvodnje energije nanosi ogromne štete eko sistemima što je vidljivo iz činjenice da dvije HE Jajce 1 i 2 proizvode 5 puta više energije od 37 MHE. Ulaganje u nove kapacitete energija sunca bi bilo mnogo prihvatljivije rješenje kako zbog minimalnog uticaja na okoliš tako i zbog popunjavanja ljetnog manjka. Naime HE proizvode najmanje struje između maja i oktobra a taj pad u krivulji proizvodnje bi najbolje mogla podići korištenjem energije sunca koja je najizdašnija upravo u ljetnim mjesecima.

Pojedini privredni subjekti su već počeli ulagati u fotonaponske panele a razmišljanje o eventualnom poticanju takvih investicija bi bilo poželjno.

Drvna industrija je jedan od nosilaca razvoja a ogrijevno drvo, pelet i briketi zauzimaju veliki dio u asortimanu proizvoda ove industrije.

 

Dostojanstven rad i ekonomski rast

Privrednom u ovoj opštini dominira drvna industrija, metalo-prerađivačka industrija, rudnici gipsa i uglja, slično kao i prije rata samo što su današnji kapaciteti oko polovine prijeratnih. Prema zvaničnim podacima u opštini radi oko 3.300 uposlenih a stopa nezaposlenosti je oko 43%. Turizam i poljoprivreda su prepoznati ali još uvijek nedovoljno iskorišteni potencijali.

Neke od najistaknutijih prepreka bržem razvoju privrede u opštini Gornji Vakuf/Uskoplje su prekomplikovane i spore uvozno-izvozne procedure, nedovoljno kvalifikovane radne snage, previsoki doprinosi na plate, parafiskalni nameti, kao i nedovoljna brzina i efikasnosti administracije,  odnosno potreba da se informatiziranju određene redovne procedure kako bi privrednici mogli brže i „online“ završavati dozvole i druge dokumente. Iako su mnogi od navedenih problema u nadležnosti viših nivoa vlasti, lokalna vlast bi mogle pomoći u njihovom rješavanju. Tako bi na primjer opština osnivanjem bescarinske zone, u kojoj bi poslovale firme koje se bave uglavnom proizvodnjom za izvoz, značajno pomogla i olakšala poslovanje tim firmama.

Privrednici uglavnom hvale lokalnu vlast kao susretljivu i prijateljski nastrojenu prema privrednicima, ali je ne smatraju ključnom karikom koja treba olakšati poslovanje. Cijene inicijativu opštinske vlasti ka osnivanju industrijske zone i pomoć za start-up projekte. Mogućnost za dalji angažman opštinske vlasti vide u stvaranju ugodnijeg ambijenta za život mladih kroz olakšice za zasnivanje porodice, rješavanje stambenog pitanja, vrtića, i svega što bi moglo zadržati mlade ljude i omogućiti im pristojan život. Također je evidentna potreba stimulisanja boljeg uvezivanja privrednika kroz udruživanje, naročito manjih preduzeća. Oni bi tako lakše artikulisali svoje potrebe i bili vidljivi i prepoznati kao partneri u istoj mjeri kao velika preduzeća.

 

Industrija, inovacije, infrastrukture

Posljednjih godina je evidentan razvoj IT sektora i trenutno u opštini GVU posluju dvije brzorastuće firme iz ove oblasti, koje skupa imaju oko 120 uposlenih.

Sagovornici ističu da je reindustrijalizacija opštine dostigla tek oko 50 posto prijeratne zaposlenosti i proizvodnje ali da se razvoj odvije bržim tempom posljednjih nekoliko godina.

Opština je uredila dvije poslovne zone (Kamenica i Batuški lug) gdje je pod povoljnim uslovima omogućena sva infrastruktura za potencijalne investitore u proizvodne i druge djelatnosti. U planu je i izgradnja treće površine 100.000 m2.

Predstavnici metalne i drvne industrije ističu da bi uvezivanje željeznicom na pravcu Banjaluka-Jajce-Donji Vakuf-Bugojno- Gornji Vakuf/Uskoplje -Prozor-Jablanica moglo značajno doprinijeti bržem razvoju industrije u ovom mjestima, ali bi to bio veliki državni projekat na koji opštinska vlast nema mnogo uticaja.

Tokom 2021. i 2022. godine je oko 6 miliona maraka uloženo u lokalnu putnu infrastrukturu dužine oko 200 km a cilj je spojiti sva ruralna naseljena mjesta kako bi se stimulisao i brži razvoj poljoprivrede. U opštini je 18 km magistralnih i oko 15 km regionalnih cesta za koje su nadležni viši nivoi vlasti. Od oko 200 km lokalnih cesta je asfaltirano oko 63% što je značajan pomak u odnosu na tek 13% koliko je bilo asfaltirano 1995. godine.

Glavna velika saobraćajna čvorišta na koja su upućeni privrednici iz opštine Gornji Vakuf/Uskoplje su Zagreb, Split i Luka Ploče. Unaprijeđenje saobraćajnih komunikacija ka ovim destinacija je izvan ovlasti opštinske vlasti ali bi bilo poželjno takve projekte barem lobirati i zagovarati kod viših nivoa vlasti rađenjem projekcija njihove isplativosti i izvodivosti. I pristup autoutu na koridoru Vc je identifikovan kao jedan od preduslova bržeg ekonomskog razvoja opštine Gornji Vakuf/Uskoplje kao i brza cesta od Lašve do Jajca. Privrednicima je problem što teretna vozila moraju ići kroz centar grada do industrijske zone i preporučljivo bi bilo da lokalna zajednica razmisli o izgradnji odvojenog pristupnog puta za industrijsku zonu kako teretna vozila ne bi išla kroz centar i uništavala puteve koji nisu projektovani za opterećenja koja stvaraju teretna vozila.

 

Smanjenje nejednakosti

Osiguranje jednakog pristupa obrazovanju i zdravstvenim uslugama, rodne jednakosti, kao i jednakosti građana pred zakonom su u strategiji razvoja opštine prepoznati kao strateški cilj i vrijednost kojoj treba težiti, iako su obrazovanje, zdravstvo i pravosuđe u nadležnosti viših nivoa vlasti. U ostvarenju ovog cilja lokalna vlast sarađuje sa koalicijom nevladinih organizacija “Sloga”.

Iz zapisnika sa rasprava opštinskog vijeća je evidentno da postoji izražena politička i nacionalna nejednakost. Vijećnici govore o spisku ljudi koji nemaju pristup javnim uslugama u opštini kao i zapostavljena sela i naselja koja opštinska vlast „zaobilazi“ kada se proširuje rejon pokrivenosti komunalnim uslugama poput odvoza smeća, javne rasvjete i slično. Bilo bi preporučljivo da se i takve vrste nejednakosti adresiraju kako u radu institucija tako i u budućim strateškim dokumentima jer su evidentno prisutni.

U nacionalno podijeljenoj opštini Gornji Vakuf/Uskoplje, u kojoj živi približno isti broj Hrvata i Bošnjaka, već godinama nema blokada niti preglasavanja u radu opštinskog vijeća, već se o svemu diskutuje i dogovara. Prema riječima nekadašnjeg kandidata za načelnika opštine, građani su još davno shvatili da ih takvo politikarenje i nacionalni razdor samo udaljava od pozitivnih razvojnih procesa.

Ekonomska i socijalna nejednakost je prisutna a prema posljednjim dostupnim podacima je 2020. godine u ovoj opštini bila nezaposlena 2.501 osoba od ukupno 5.481 radno aktivnih stanovnika. To znači da je broj zaposlenih bio 2.980 i tek nešto viši od broja nezaposlenih osoba.

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja prosječna plata u opštini Gornji Vakuf/Uskoplje je 2020. godine iznosila 691 KM i bila je znatno manja negó 2010. godine kada je iznosila rekordnih 771 KM. Tada je prosječna plata u opštini bila skoro jednaka prosječnoj plati u državi a danas je ona za skoro trećinu manja od državnog prosjeka. S obzirom da su troškovi života u BiH narasli značajno naraslo, naročito u posljednjih par godina, očekivan je ne samo porast siromaštva nego i rast socijalne ekonomske nejednakosti u lokalnoj zajednici.

Opština je odavno postala stara zajednica jer je devedesetih godina udio mlađih od 14 godina iznosio oko 35% a 2020. godine je on pao na samo 14%, sa visokim udjelom od 13 % stanovnika starijih od 65 godina.

Uprkos svemu rast budžetskih prihoda je konstantan i snažan pa je budžet sa 4,2 miliona KM u 2010. narastao na 8 miliona KM u 2022 godini. Stoga bi bilo preporučljivo angažovati nezavisnog konsultanta da analizira pravce i efekte budžetske potrošnje kako bi se ona bolje uskladila sa potrebama zajednice a rast prihoda preciznije usmjerio na aktivnost usmjerene ka ostvarenju ciljeva kao što su smanjenje nejednakosti.

Sagovornici iz privrednog sektora ističu da je nužan veći angažman službe za zapošljavanje koja je pasivna i ne nudi radnike, naročito one iz ugroženih skupina kao što su Romi, invalidi i osobe sa posebnim potrebama, već poslodavci moraju sami preuzimati inicijativu i tražiti.

 

Održivi gradovi i zajednice

Održivost socijalnog i ekonomskog razvoja je također prepoznata kao jedan od strateških ciljeva u lokalnoj zajednici. Projekti poput uređenja obala Vrbasa u naselju Boljkovac, kojim je zaustavljena erozija obala i priobalnog poljoprivrednog i građevinskog zemljišta te putnu infrastrukturu. Vrbas je bujična rijeka koja je dva puta u posljednjoj deceniji  plavila obalni pojas i nanosila velike materijalne štete.

Drugi pozitivni primjeri su rast ulaganja u energiju sunca kao i strateška orijentisanost ka održivom turizmu i ekološkoj poljoprivredi. Međutim nužno je ambicioznije raditi na sistemskim preventivnim rješenjima kao što su prečičćavanje otpadnih voda i uspostavljanje adekvatnog sistema za upravljanje čvrstim otpadom, razvijanje cirkularne ekonomije. Postojeći strateški dokument ne odražava hitnost rada na rješavanju spomenutih tema i one su uglavnom pomjerene na kraj perioda koji je obuhvaćen strategijom.

Rast budžetskih prihoda opravdava ulaganje vlastitih sredstava kao i eventualno kreditno zaduženje za takve projekte koje bi lokalnoj zajednici donijele višestruku korist. Uz to bi bilo zanimljivo analizirati koje vrste otpada generišu postojeća industrijska postrojenja i kako ga zbrinjavaju, odnosno da li bi bilo isplativo ciljano poticati proizvodnje bazirane na otpadnim i nus proizvodima postojećih industrija, kako bi se ostvarili ili unaprijedili efekti pozitivni efekti cirkularne ekonomije.

Odlazak mladih i ubrzano starenje zajednice je prepoznato kao jedna od najvećih prijetnji održivosti opštine Gornji Vakuf/Uskoplje. Bilo bi zanimljivo pitati mlade šta je to što bi ih zadržalo odnosno vratilo u Gornji Vakuf/Uskoplje? Lokalna vlast ima kapaciteta da ponudi dobre uslove mladima koji žele svoju porodicu i budućnost graditi o toj lokalnoj zajednici. Bilo da je to izgradnja stanova koje bi se davali na besplatno korištenje deficitarnim kadrovima ili mladim povratnicima; bilo da je to dodjela poljoprivrednog zemljišta na besplatno korištenje mladim parovima; bilo da je finansijska podrška mladim roditeljima u vidu besplatnog vrtića ili finansijske podrške jednom roditelju koji se posvećuje roditeljstvu. Ove i slične povlastice bi mogle biti preciznije definisane jednim takvim istraživanjem. Takvi projekti ne zahtijevaju prevelika finansijska ulaganja a mogli bi opštinu staviti u fokus regionalne pa i svjetske pažnje kao pozitivan primjer djelovanja izvan okvira i ustaljenih praksi.

 

Odgovorna proizvodnja i potrošnja

Industrijska proizvodnja, naročitom metalna, drvna ali i kožarska, je dominantna privredna grana. Turistički potencijali su nedovoljno iskorišteni naročito za planinarenje, lov, skijanje, riječni ribolov, manifestacioni turizam i slično.

Opština se Strategijom razvoja 2021-2027. godine usmjerila ka ciljevima kao što su: održivi rast i razvoj; zaštita i održivo korištenje prirodnih resursa; skladan i prostorno uravnotežen ekonomski razvoj; minimiziranje i otklanjanje rizika po ljudsko zdravlje, biodiverzitet; kao i unapređenje korištenje energije. Dva osnovna principa Strategije su upravo održivost i socijalna uključenost i opština se u narednom periodu planira fokusirati na razvoj poljoprivrede i turizma, naročito održive organske poljoprivredne proizvodnje u oblasti ratarstva, voćarstva i stočarstva.

Iako aktuelni strateški dokument ima dobre i jasno definisane ciljeve, programi i mjere za ostvarenje tih ciljeva su definisani konzervativno i bez dubinske analize potreba ciljne skupine a rokovi su postavljeni nedovoljno ambiciozno. Tako se u strategiji navodi da u opštini ne postoje kapaciteti ni za  preradu ni za skladištenje poljoprivrednih proizvoda kao ni za njihov plasman, što su generalno najveći problemi poljoprivrednih proizvođača širom zemlje pa i šire. Međutim, među programima i mjerama razvoja poljoprivrede nema planirane izgradnje ili barem poticanja izgradnje ovakvih kapacitete ili osnivanja zadruge koja bi bila nosilac takvog programa i takvih mjera.

Osim toga, navedeno je da je oko 20% poljoprivrednog zemljišta neiskorišteno ali nema program ni mjera za odjelu ili barem oporezivanje vlasnika neobrađenog poljoprivrednog zemljišta ili njegovog nuđenja pod povoljnim uslovima svim zainteresovanim osobama a naročito povratnicima ili mladim parovima koji žele da se okušaju u poljoprivredi. Nema ni predviđenih programa obuke i usmjeravanja poljoprivrednih proizvođača ka uzgoju kultura koje bi mogle biti isplative ukoliko se organizuje otkup, prerada i plasman na nivou opštine. Istraživanje i analiza potreba poljoprivrednika bi mogli dati dobru osnovu za kreiranje programa i mjera koje bi mogle donijeti bolje rezultate u kraćem roku.

 

Očuvanje klime

Klimatske promjene, naročito sušni periodi ugrožavaju proizvodnju stočne hrane i rad mljekare. Također, u građevinskom sektoru sezona više ne traje od marta do oktobra/novembra nego se često može raditi i u decembru, januaru, februaru zbog toplih perioda u tim mjesecima.

Klimatske promjene su donijele i učestale probleme sa poplavama. Opština je uložila značajna sredstva za regulaciju riječnih korita. Značajno je što su planirane kontinuirane aktivnosti na promociji obnovljivih izvora energije.

Opština Gornji Vakuf/Uskoplje ne mjeri parametre kvaliteta zraka poput količine sumpora, azota ili čestica prašine, što bi moglo biti jeftino a korisno sredstvo monitoringa i ranog alarma eventualnih atmosferskih promjena.

Pristup problemu klimatskih promjena je uglavnom reaktivni umjesto proaktivnog. U strategiji izostaje i element hitnosti rješavanja najvećih ekoloških problema u opštini kao što su rješavanje sistema upravljanja otpadom i otpadnim vodama. Također, nema raspoloživih podataka o karbonskom otisku opštine, što je preduslov bilo kakvog planskog djelovanja ka smanjenju štetnog uticaja zajednice na okolinu i klimu.

 

Očuvanje vodnog svijeta

Prva faza obnove kanalizacije u opštini Gornji Vakuf/Uskoplje je završena ali ona pokriva samo uži dio urbane zone. Otpadne vode se i dalje ispuštaju bez prečišćavanja u rijeke Vrbas, Trnovača, Voljišnica, Kruščica, Bistrička.

Strategijom razvoja opštine od 2021 – 2027 je predviđeno 11 projekata za zaštitu okoline, među kojima je i rekonstrukcija i izgradnja kanalizacija u okolnim naseljima kao i izrada projektne dokumentacije za prečiščivać otpadnih voda. Planom je da ova dokumentacija bude završena do 2027. godine. Bilo bi poželjno napraviti ambicioznije planove zaštite vodotoka sa kraćim rokovima. Ujedno, bilo bi nužno redovno mjeriti kvalitet vode u riječnim tokovima na ključnim mjestima u saradnji sa Agencijom za vide savskog sliva i te podatke objavljivati na internet stranici. Objavljivanje takvih podataka bi zasigurno bilo zanimljivo ekološkim udruženjima, i javnosti uopšte i pomoglo bi u dizanju svijesti građana o važnosti zaštite vode. Sa druge strane bi zahtijevali nikakve ili minimalne investicije a pokazali bi da opštinska vlast nije samo deklarativno već i uistinu opredjeljena zaštiti okoline i održivom razvoju zajednice.

Također, metalna industrija je zloglasna po štetnom uticaju otpadnih voda a nema dostupnih podataka da firme metalne industrije u opštini Gornji Vakuf/Uskoplje imaju prečistače otpadnih voda pa čak ni okolinske dozvole. Bilo bi dobro istražiti detaljno sadržaj i količine otpadnih voda iz ovih postrojenja, jer se prema važećim propisima one ne bi smjele ispuštati u kanalizaciju i vodotoke bez prečišćavanja.

 

Očuvanje života na zemlji

Postojeća gradska deponija je, prema riječima čelnih ljudi opštine GVU potencijalna ekološka bomba i taj problem je potrebno što prije riješiti. Predložena lokacija za izgradnju regionalne deponije u starom površinskom kopu rudnika uglja Gračania se pokazala neadekvatnom kao i prijedlozi da se otpad vozi na deponiju u Zenici koja je udaljena više od 60 kilometara.

Alternativna lokacija nije izabrana a strategijom je predviđen izbor do 2027. godine što je prilično neambiciozan rok.

Pozitivan je pomak što je opština formirala odjel eko policije koja patrolira, kažnjava i upozorava, one koji se nepropisno ponašanju, što je doprinijelo smanjenju broja divljih deponija, ali one i dalje ugrožavaju okolinu. Da bi se taj problem riješio nužno je najprije građanima svih mjesnih zajednica omogućiti uslugu odvoza otpada. Istovremeno je nužno  pokriti video nadzorom ključne, ugrožene lokacije na kojima niču divlje deponije te kažnjavati one koji se nepropisno ponašaju. Cijene takvog video nadzora su danas vrlo pristupačne i to ne predstavlja značajnu investiciju.

akođer je nužno adekvatno zbrinuti kako industrijski tako i medicinaki otpad, naročito onaj koji je klasificiran kao opasni otpad. Taj segment nije tretiran Strategijom razvoja opštine do 2027. godine.

 

Mir, pravda i snažne institucije

Sagovornici ističu da na odlazak mladih, koji je jedna od najvećih prijetnji održivom razvoju lokalne zajednice, najviše utiču niska primanja, nedostatak stabilnosti i pravde i potreba za sticanjem profesionalnih vještina i znanja. Mladi koji teže sticanju višeg nivoa znanja ili većih primanja primorani su da idu u veće centre. Osjećaj društvene nepravde i političke nesigurnosti nije nešto što je karakteristično samo za ovu lokalnu zajednicu već je to problem države pa i čitave regije zapadnog Balkana.

Iako lokalna zajednica nije nadležna za obrazovanje, mogla bi organizovati  razne vodove neformalnog obrazovanja u saradnji sa poslodavcima.

Većina sagovornika iz privatnog sektora je zadovoljna saradnjom sa lokalnim vlastima. Međutim, ima i onih koji kažu da nailaze na opstrukcije kada pokušavaju graditi nove ili širiti postojeće proizvodne  djelatnosti na način da opštinska administracija odugovlači i usporava rješavanje njihovih zahtjeva. Čak ima i slučajeva da je predstavnicima određenih firmi bilo zabranjeno da fizički uđu u pojedine opštinske kancelarije. Bilo bi korisno ispitati takve slučajeve i potražiti uzrok takve loše komunikacije te potencijalno potražiti metode medijacije i vansudskog rješavanja takvih sporova.

 

Partnerstvom do ciljeva

Lokalna zajednica je uglavnom prepoznata kao vrlo kooperativna i spremna da sarađuje i pomogne privrednicima i investitorima. Međutim, nerijetko „škripi saradnja“ lokalne vlasti sa višim nivoima vlasti, kao što su kanton i Federacije BiH.

Privrednici i građani i od lokalne i od viših nivoa vlasti očekuju jedino stabilnu političku situaciju, mir, i slobodan protok roba i ljudi. U takvim bi uslovima privrednici čak i pristali na visoke iznose doprinosa na plate koji su visoki i predstavljaju jedno od bitnih kočnica napretka i otežavaju poslodavcima da povećaju plate zaposlenicima. Programi poticaja i podrške bi trebali biti usmjereni najviše na firme koje proizvode i izvoze svoje proizvode jer tu se stvara najveća dodana vrijednost i najveća modućnost za zapošljavanje.

Iako lokalna zajednica ne može mnogo uticati na iznose doprinosa na plate ili poresku politiku moguće je i poželjno da razmotri mogućnosti smanjenja određenih taksi i komunalnih naknada. Partnerstvo sa dijasporom koja je jako brojna u ovoj opštini je nešto na čemu bi svakako vrijedilo intenzivnije raditi.

Uprkos internetu dijaspora često nije u dovoljnoj mjeri upoznata ni sa mogućnostima ni sa uslovima ulaganja u BiH. Nepovjerenje dijaspore uglavnom je uzrokovano lošom političkom situacijom i nepovjerenjem u pravnu sigurnost i pravosuđe.

Također je bitno i pružiti savjetodavnu pomoć mladim obrtnicima i poduzetnicima i pomoći im da se uvežu sa višim nivoima vlasti i nauče o  načinima ostvarivanja poticaja koji su im na raspolaganju na višim nivoima vlasti. Pozitivnih primjera ima ali je to praksa koju bi trebalo ustaliti, sistematizovati i institucionalizirati možda u vidu nekog kontakt telefona, internet stranice ili druge vrste prezentiranja mogućnosti i puteva ostvarivanja poticaja ili pomoći na višim nivoima vlasti.