GORAŽDE

Svijet bez siromaštva    

Prema aktuelnom statističkom izvještaju o zaposlenosti u Goraždu iz juna mjeseca 2022. godine objavljenog na stranici JU Službe za zapošljavanja BPK je istaknuto da u Goraždu imamo sveukupno dvije i po hiljade radno sposobnog stanovništva koje je nezaposleno i prijavljeno na birou. Uvidom u dokument Strategija razvoja BPK 2021-2027 uočavamo da je stopa zaposlenosti najveća u Goraždu u odnosu na ostale općine ovog Kantona (Foča i Pale). Prema istom dokumentu je istaknuto da je stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva u Kantonu 45,9%, a u odnosu na aktivno stanovništvo 66%, pa bi ovaj podatak mogli da smatramo relevantnim i za prikaz stanja procenta zaposlenosti. Preko podataka koje smo dobili putem fokus grupe je istaknuto da među osobe koje žive ispod međunarodne linije siromaštva spadaju osobe treće uzrasne dobi (penzioneri), mladi ljudi – naročito svršenici studija (I i II ciklusa) (što možemo vidjeti i preko aktuelnog statističkog izvještaja o zaposlenosti u Goraždu gdje se nalazi najviše ova kategorija stanovništva), te kao treća grupa se navode osobe sa invaliditetom (mentalnim, fizičkim) i kao posebna kategorija – ratni vojni invalidi. Razlog za to se navodi da su kod osoba treće uzrasne dobi jako niska primanja, potom mlade osobe ne mogu da pronađu svoju ulogu u zajednici koja je prevashodno orijentirana na industriju u kojoj su potrebne zanatlije, te osobe sa invaliditetom ne vidi niko kao perspektivne za rad. Nemamo uvida u procente po polu, starosti, stautsu zaposlenja i geografskoj lokaciji, ali obzirom da imamo uvid u to da je prosječna starost u Goraždu 40 godina, pretpostavljamo da se tu najviše radi o osobama zrele i treće uzrasne dobi, u odnosu na industrijsku razvijenost da su to u pitanju više žene nego muškarci prema polnoj raspodijeli i prema geografskoj lokaciji da su to više u pitanju urbana nego ruralna područja, jer je urbani dio Goražda više procentualno naseljen nego ruralni (prema podacima iz Strategije za BPK) i jer osobe koje žive na ruralnim područjima pretežno imaju svoju proizvodnju prehrambenih artikala potrebnih za život.

Kada je u pitanju siromaštvo i socijalna zaštita, ista se pruža posredstvom JU Centar za socijalni rad, te uvidom u podatke iz 2021. godine se broj korisnika socijalne zaštite – davanja smanjio. Najveća smanjenja su zabilježena kod dodataka za njegu i pomoć od strane drugog lica (338:197), a povećanja su kod korisnika Lična invalidnina – neratni invalidi (606 u odnosu na 660 korisnika). Novčanu naknadu za pomoć i njegu od strane drugog lica ostvaruju lica treće uzrasne dobio od 65 godina i više. Postoje i dječji dodaci koji se daju bez obzira na socijalni status i čiji je iznos 29,00 KM po djetetu i koji se uvećava za 50% ukoliko dijete nema jednog ili oba roditelja, djetetu koji ima određen mentalni invaliditet ili kojem su roditelji osobe sa invaliditetom. Uvidom u dostupne podatke iz 2019. godine vidimo kako korisnika svih vrsta socijalne zaštite koje su u vezi sa materijalnom tj. finansijskom pomoći ima ukupno 403 korisnika. Podatke iz 2022. godine nemamo, ali pretpostavljamo da se ipak ovaj broj povećao kao rezultat posljedice covid-19. Socijalna pomoć u vidu finansijske pomoći je izuzetno niska i morala bi mnogo veća da bi se pokrile osnovne potrebe ljudi, naročito ako se radi o osobama sa invaliditetom i starim i nemoćnim ljudima. Kada gledamo presjek korisnika socijalne zaštite u odnosu na ukupni broj stanovništva Goražde, možemo reći da procenta siromašnih u kontekstu onih koji nemaju šta jesti i od čega živjeti je relativno mali ali ima potencijal rasta shodno na visok postotak migracija, visoku prosječnu starost lokalnog stanovništva i shodno na to da ova Općina ne koristi potencijale razvoja prehrambene industrije u kojoj nikako ne djeluju (podaci sa intervjua).

 

Savjetuje se uvezivanje privatnog i javnog sektora u smislu socijalnih službi sa privrednicima koji se bave trgovačkom djelatnošću, te posredstvom njih da se pronađe mehanizam za obezbijeđivanje osnovnih prehrambenih artikala za one koji su u najvećoj potrebi. Potom se savjetuje orijentiranje javnih institucija radu na projektnoj bazi tj. da se crpe sredstva iz ino grantova za svrhe rješavanja krucijalnih socijalnih pitanja Općine. Također, savjetuje se razvoj prehrambene i turističke djelatnosti, te razvoj koncepta socijalnog preduzetništva u onim segmentima poslovanja u kojim je isto moguće. Također se savjetuje da se kreiraju programi radnog osposobljavanja i zapošljavanja osoba sa invaliditetom u javnim institucijama na lakšim poslovima (ovjere i sl.). Goražde ima velike potencijale za otklanjanje siromaštva u okviru čitavog kantona – BPK za što su prepreke administrativne prirodne koja proističe iz decentralizacije vlasti u BiH, te se u tom smislu savjetuje angažovanje medijatora koji će olakšavati navedene prepreke između vlada (Općina – Kanton; Kanton – FBiH). U odnosu na podatke sa intervjua ističemo i značaj spovedbe kreiranih strategija i dokumenata koji uređuju strateška pitanja za razvoj Općine u kontekstu pitanja siromaštva i socijalne zaštite (prije svega da se identifikuje zašto se ista ne sprovodi i što se treba nužno početi sprovoditi).

Svijet bez gladi

U Goraždu je u procesu otvaranje javne kuhinje što govori o potrebi lokalnog stanovništva koja se pojavila nakon COVID-19. Bit će otvorena u sklopu Merhameta u saradnji sa Gradskom upravom, te će u sklopu nje da djeluje i pekara. Planirani broj korisnika je 200 osoba u inicijalnom periodu. Navedeni podatak je iz 2021. godine, ali interesantno je da ista još nije otvorena.

Kada je u pitanju vrsta stanovništva koja će se koristiti uslugama javne kuhinje, pretpostavka je da se tu radi najviše o osobama treće uzrasne dobi i o osobama sa invaliditetom, osobito ratnim vojnim invalidima.

Za sve SDG indikatore koji su navedeni ne postoje dostupne informacije. Pretpostavlja se da se one negdje skupljaju u okvirima institucija zdravstvene i socijalne zaštite, no da nisu isti digitalizovani, niti da se isti koriste u istraživačke svrhe. Generalna preporuka je da se izvuku navedene informacije po indikatorima

Zdravlje i blagostanje   

Zdravstvena njega i zaštita je organizovana u vidu primarne i sekundarne zdravstvene zaštite kroz Dom zdravlja i Kantonalnu bolnicu. Objekti zdravstvenih institucija su generalno gledajući zastarjeli i nužne su im adaptacije u kontekstu utopljavanja zgrada, potom reinventiranja novih modela grijanja, osiguranja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom (postoje fizičke barijere). Neophodno je kreiranje programa kojim će se animirati mlade osobe (medicinski kadar – doktori i medicinski tehničari i sestre) za ostanak u Goraždu. U protekloj godini se stavio u službu dijalizni centar i nastoji se poboljšati rad zdravstva u Goraždu sa tehničko-tehnološkog aspekta.

Kada su u pitanju navedeni SDG indikatori za BiH u oblasti zdravlja i blagostanja (HIV, tuberkuloza, hepatitis C, B, stopa smrtnosti majki, stopa smrtnosti ispod 5 godina, stopa neonatalne smrtnosti, udio poroda uz prisustvo zdr.radnika) ne postoje pristupačne informacije iz skorijeg perioda. Neke postoje, ali su iz 2015. godine. (Analiza prirodnog priraštaja u BPK Goražde, 2016). Pretpostavlja se da se u institucijama zdravstvene i socijalne zaštite prikupljaju navedene informacije, ali da iste nisu digitalizirane i ne postoje digitalno pristupačni podaci. Okvirno govoreći, BiH društvo, pa tako i Goražde bilježi nizak ili nula postotni stepen neonatalne smrtnosti, poroda bez prisustva zdr.radnika, smrtnosti majki i sl.  jer u kontekstu tih indikatora BiH, pa tako i Goražde, ima razvijenu zdravstvenu zaštitu. U globalu u BiH postoji od prve pojave oko 222 HIV pozitivne osobe, te od tog broja je trenutno na terapiji oko 79 osoba. (podatak iz 2021. godine; Crveni Križ BiH) Pretežno HIV pozitivni su iz BiH većih gradova, te je prijenos bio najvećim brojem slučajeva putem heteroseksualnog spolnog odnosa ili putem krvi. Pretpostavka je da u Goraždu nema ili ima nekoliko slučajeva HIV pozitivnim i to da se radi o osobama srednje, zrele dobi, muškarcima, te da je prijenos vršen putem krvi. Navedena pretpostavka je iz razloga što Goražde prevashodno naseljava Muslimansko stanovništvo koje je prevashodno monogamno, te radi religijskih i kulturoloških propisa ne prakticira spolne odnose sa više od jednog partnera. Samim time, veća je vjerovatnoća da ukoliko postoji HIV pozitivnih osoba da su to osobe koje su ovisnici o opojnim drogama, te da su isti dobile putem krvi upotrebom inficiranih igala. U BiH nema registriranih slučajeva malarije, kao ni tropskih bolesti. A kada je u pitanju hepatitis C, tu ipak imamo nešto veći broj slučajeva (to poznajemo iz iskustva rada u bolnici), i prevashodno je nastao kao posljedica neliječenog hepatitisa B, prijenosa putem krvi, i to nažalost, i obično kao rezultat intrahospitalne infekcije usljed dužeg bolničkog liječenja.

Stopa samoubistava te procentnost upotrebe alkohola nije visoka radi kulturoloških i vjerskih praksi. Zabilježeno je u prethodne 3 godine 1-2 samoubistva, dok upotreba alkohola postoji, ali ne u značajnoj mjeri u kojoj se to razvija u visok stepen alkoholizma. Ono što značajnije remeti blagostanje ove zajednice jeste sveprisutnost kladionica i trenda klađenja u Goraždu o čemu se izjašnjava veći broj ispitanika da se to uviđa kao problem zajednice i kao potreba da se na isto pitanje reaguje. Stopa smrtnosti uzrokovana nedostatkom tzv. WASH usluga (nedostatak higijenski čiste i pristupačne vode, te higijenskih proizvoda) je nula postotna. Postoji visok procenat upotrebe duhana i duhanskih proizvoda (električnih cigareta i nargile) od strane lica 15 godina pa nadalje što se uviđa gotovo kao jedan trend mladih ne samo u Goraždu, već općenito u BiH. Kada su upitanju vakcine, do prije deset godina redovno su primali gotovo svi vakcine, no u posljednjih deset godina pojavom raznih vrsta invaliditeta i poremećaja (prevashodno autističkog spektra) koji su nastali kao posljedica vakcinacije, roditelji su sve oprezniji i više biraju koje vakcine će djeca da primaju. Imamo i slučajeva roditelja koji su odlučili ne dopustiti da dijete primi ijednu vakcinu. Slobodno se može reći da se vrlo malo, gotovo nikako ne ulaže u zdravstvena istraživanja u Goraždu radi toga što je ovaj grad prvenstveno industrijski grad, te su vlasti tu primarno orijentisane na ulaganja u istraživanja u oblasti mašinstva i građevinarstva. Dok je drugi razlog to što ne postoje resursi, kao ni kapaciteti za ovakve vrste istraživanja. Preporuka jeste da se počne više ulagati u naučno istraživački rad. Pošto se ne može očekivati od javnih institucija da finansijski doprinesu u ove svrhe, savjetuje se da na projektnoj osnovi za isto prikupljaju sredstva. Najveći je procenat zdravstvenih radnika upravo u urbanom dijelu Goražda, dok ih nešto manje ima raspoređenih po ruralnim područjima prvenstveno radi toga što veći broj građanstva naseljava upravo urbano područje (oko 70%).

Kvalitetno obrazovanje

Javne obrazovne institucije od predškolskog do visokoškolskog obrazovanja u Goraždu trebaju evidentno sanacije i adaptacije, dodatna opremanja osnovnim sredstvima za rad, potom novim tehničko-tehnološkim instrumentima, aparatima i opremom. Postoji stalna kritika na nizak opseg finansijskih sredstava za izazove ovih javnih institucija po pitanju opremljenosti i adaptiranosti, međutim veoma nizak stepen projektne orijentiranosti i kapaciteta znanja za crpljenje sredstava iz drugih izvora izuzev onih koja ih sljeduju iz budžeta. U kontekstu programa, uočava se potreba za adaptacijom kurikuluma u odnosu na potrebe tržišta rada sa jedne strane, te sa druge strane u odnosu na svjetske standarde i trendove. Jednoglasno je iskazana promptna potreba za uvođenjem praktične nastave za radi izgradnje funkcionalnog znanja kod djece i mladih ljudi jer je evidentno neznanje za potrebe rada kod mladih ljudi nakon završetka školovanja. Radi toga se javlja jedno opće nezadovoljstvo koje je obostrane prirode, kako sa aspekta mladih ljudi punih entuzijazma i želje za radom, tako i sa aspekta poslodavaca kojima su potrebni efikasni i efektivni radnici. Zadnjih godina, uvidom u analize iz Strategije razvoja BPK do 2027. godine, primjetno da je veći postotak mladih sa visokoškolskim obrazovanjem, ali i veći postotak mladih koji migrira sa ovih područja i to ili u veće BiH gradove ili van BiH. To se kroz istraživanja uviđa kao veliki problem ove zajednice koji će dugoročno uzrokovati da Goražde postane tzv. „grad staraca“.

Sva djeca u Goraždu prolaze kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, dok je također visok stepen i mladih koji stiču i visokoškolsku naobrazbu.

U Goraždu postoje pozitivni primjeri uvođenja inkluzivnog obrazovanja koje počinje od najranijeg predškolskog odgoja i obrazovanja. Inkluzivno obrazovanje bi moglo biti potpomognuto još dodatno izgradnjom inkluzivnih parkova i igrališta za djecu i mlade.

Postoji evidentna potreba za osnivanjem visokoškolske institucije. Na području grada Goražde je djelovala dislocirana nastava Pravnog i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, potom Mašinskog fakulteta Univerziteta Mostara. 2014. su dobili  internacionalni Univerzitet koji je dobio licencu za obrazovanjem kadrova dodiplomskog, postdiplomskog i doktorskog studija za oblasti društvenih nauka – pravo i ekonomija, zdravstvenih nauka – medicina, stomatologija, farmacija, sestrinstvo i fizioterapija, tehničke nauke – arhitektura, građevina, geodezija i elektrotehnika; edukacijske nauke – psihologija i turski jezik i književnost.  Goražde provodi redovne mjere podrške studentima kroz programe stipendiranja.

Kada je u pitanju potreba tržišta rada sa odsjecima u srednjim školama i na fakultetima, pokušava se napraviti sklad kroz kreiranja niza mjera u strateškim dokumentima koje izdaju javne institucije u smislu kreiranja odsjeka u odnosu na potrebe. Međutim, generalno poslodavci, a i stanovništvo iskazuju nezadovoljstvo kurikulumima koje smatraju zastarjelim, te nedostatkom praktične nastave. (informacija iz teksta intervjua sa poslodavcima i iz teksta fokus grupe) Također, Goražde bilježi visoku stopu migracija mladih koji odlaze u veće gradove na školovanje ili zbog boljih životnih prilika i uslova. Te iz tog razloga imamo pojavu nedostatka radne snage u odnosu na potrebu tržišta rada grada Goražde koji je više orijentiran na industrijsko poslovanje gdje su potrebne najviše zanatlije i osobe sa SSS, te inženjeri i sl. tehnička usmjerenja.

Savjetuje se poslodavcima da ponude programe praktične obuke u odnosu na potrebe tržišta. Također, neophodno je više ulaganja u institucije kulture ali i više njihovog finansijskog osamostaljivanja kroz projektno djelovanje jer su to institucije koje imaju potencijal da obrazuju javno sve uzraste od najmlađih do najstarijih, da podižu svijest o značaju goraždanskog i nacionalnog identiteta, da marketinški izdižu Grad, te njeguju kulturu kritičkog mišljenja.

Rodna ravnopravnost   

Kroz Gender akcioni plan Bosansko-Podrinjskog kantona – Goražde koji je sačinjen za period 2021-2024 naznačene su četiri oblasti u kojem je potrebno poboljšati položaj žena: tržište rada, obrazovanje, nasilje nad ženama i u porodici, javni život i zdravstvena zaštita. Naznačena su dva pravca rada: otklanjanje diskriminacije i osiguravanje ravnopravnosti. Demografski analizirano, veći je postotak žena stanovnica ove ovog Grada, nego muškaraca. Po strukturi, najviše je žena treće uzrasne dobi od 65 godina pa nadalje, potom žena srednje i zrele uzrasne dobi tj. od 15-64, te na kraju od 0-14 godina. Prema analizama, iako je statistički više žena radno sposobnih, manje ih je zaposleno. U periodu 2019. i 2020. godine je došlo da malog manjeg porasta zaposlenosti žena u odnosu na muškarce, ali ništa mnogo značajno. U Goraždu je prisutna horizontalna rodna segregacija radne snage što znači da je u svim oblastima veći postotak zaposlenih muškaraca nego žena. Gledajući po svim uzrasnim dobima radno sposobnih žena, one su u velikom postotku nezaposlene. Udio žena u ukupnom broju nezaposlenih je 57%. U Goraždu je visok postotak žena koje su civilne žrtve rata – žrtve seksualnog nasilja prevashodno. Unatoč tome što se u Gender Akcionom planu stavlja u fokus da je visoko obrazovanje tj. obrazovanje od najvećeg značaja za žene da bi bile zaposlene, to u praksi izgleda na slijedeći način: 70% visokoobrazovanih žena je nezaposleno u toj Gradu od svih nezaposlenih žena što govori u prilog tome da u ovoj Gradu nemamo adekvatne prilagodbe radnih mjesta koje su adekvatne za žene i da poslodavci se pretežno odlučuju na zapošljavanje muškaraca u odnosu na žene. Ono što je pohvalno jeste da visok procenat žena je dio visokoškolskog obrazovanja.

U  Gradu Goražde prema statističkim podacima postoji visok procenat i nasilja nad ženama. Najčešće se prijavljuje fizičko i seksualno nasilje. Kreirane su mjere i protokoli za suzbijanje i prevenciju nasilja u porodicama, no nema podataka koliko je to u stvarnosti imalo efekta. Osim toga, evidentno je i to da tek posljednjih nekoliko godina (5-6 godina) žene značajnije prijavljuju nasilje koje se vrši nad njima, dok to ranije i nije bio slučaj. Stoga i ne čude visoki postotci koji se kreću od 60-65% prijava u Gradu Goražde za period 2019-2021.

Žene su u ovoj Gradu kao i u većini drugih manje zastupljen pol u odnosu na muškarce na funkcijama odlučivanja. Postotak zastupljenosti u odnosu na muškarce je do 30%. Sve mjere kojim se pokušava pomoći i unaprijediti položaj žena su prilično birokratizirane – one su prevashodno određene riječima poput protokoli, koordinacijska tijela, doprinosi i zaista je upitno koliko navedeno ima efekta na trenutnu situaciju ugroženosti žena u ovoj Gradu. Ono što predstavlja jednu sferu mogućnosti za promjenom i poboljšanje, te jednu uzdanicu jeste civilni sektor koji radi direktno sa ženama na njihovom ekonomskom i psihičkom osnaživanju. Tu za najznačajniji za spomenuti su Udruženje građana Sehara koje okuplja žene civilne žrtve rata i radi direktno na njihovom ekonomskom i psihičkom osnaživanju kroz radionice rukotvorina. Ove žene su kreirale i vlastitu proizvodnju pod nazivom Ova proizvodi, međutim interesantno je da od lokalne vlasti ne postoji prepoznatost niti podrška ovom Udruženju. Pored navedenog, tu je i Udruženje žena Seka, Udruženje žena Unikat i Udruženje žena Goraždanke. Sva ova udruženja na manje-više rade na pitanju psihosocijalne pomoći i podrške žena što je očigledno da i najviše je potrebno. Bitno je i dalje raditi na pružanju psihosocijalne pomoći i podrške, no ta bi podrška i pomoć se trebala institucionalizirati tj. pružati kroz redovan program zdravstvene pomoći i zaštite lokalnom građanstvu. Ovo područje je pretrpjelo mnogo ratnih stradanja i nevolja, te u vezi s tim bi bilo potrebno osmisliti sistemski rješenje kako raditi sa žrtvama ratnih stradanja i sa posljedicama istih koji se javljaju u vidu PTSP-a i sl.

U BiH se radi kulturološkog „srama“ ne priča o slučajevima genitalne mutilacije žena iako je postojao jedan do dva slučaja koja su bila zabilježena prije deset godina (izvor: Prometej.ba), srećom nijedan slučaj nije bio iz Goražda. Samim time, ne možemo reći da navedeni slučajevi postoje u gradu Goražde.

Neophodno je raditi na jačanju samopouzdanja žena u ovom Gradu, te njihovom ekonomskom osnaživanju i osamostaljenju. Također, potrebno je raditi na podizanju opće svijesti i znanja o rodnim pravima.

Čista voda i sanitarni uslovi       

Lokalna vlast ima podijeljenu nadležnost sa federalnim i kantonalnim ministarstvima za politike vodnog snabdijevanja i za te svrhe ima razvijenu saradnju i sa drugim Općinama u Kantonu. Nadležnost nad održavanjem rijeke Drine i njenih slivova koje protiču kroz Goražde, a koja se koristi za vodsnadbijevanje i navodnjavanje je podijeljena sa Federalnim i Kantonalnim ministarstvima (Federalno ministarstvo privrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstva BPK Goražde), dok je u tom smislu Goradže samo nadležno za manja izvorišta i potoke na lokalitetu Grada. To se navodi kao razlog zašto se problemi vodsnadbijevanja i regulisanja otpadnih voda ne rješavaju već duži niz godina.

 

SWOT analiza je pokazala da je vodovodna i kanalizaciona infrastruktura zastarjela te da je neophodno izvršiti njihovu rekonstrukciju. Niz rekonstrukcija kao i veliki iznosi sredstava su već uloženi u popravljanje mreže vodosnadbijevanja još od 1997 godine pa sve do 2020, no postoji opće nezadovoljstvo građanstva načinom rješavanje problema. Potrebe za rekonstrukcijom i dalje postoje. Također, značajan dio stanovništva  nema pristup sigurnoj i kontroliranoj vodi za piće u gradu u posljednje dvije godine što je posljedica pucanja zastarjelih cijevi u selima poput sela Vitkovići (kasnije se to popravilo, ali još uvijek dolazi do kvarova), te nema riješeno pitanje sistemske odvodnje otpadnih voda. Planiranim projektima će se povećati pokrivenost stanovništva kako javnim vodosnabdijevanjem, tako i kanalizacijom od 2022. godine. Budžetom su trenutno stavljena na raspolaganje veliki iznosi sredstava za rješavanja pitanja i problema vodosnadbijevanja kao i odvoda otpadnih materija što uviđamo prema podacima preuzetih iz istraživanja (oko 3 miliona više sredstava, pretežno planirana za razvoj infrastrukture), te navedeno pitanje je postavljeno među prioritetnim za rješavanje od strane Gradske i  Kantonalne vlasti.

Kanalizacionom mrežom mješovitog tipa, pokriveno je urbano područje Goražda. Broj stanovnika koji je priključen na javnu kanalizaciju je oko 12.000, odnosno 42% od ukupnog stanovništva. Otpadne vode se bez prečišćavanja ispuštaju direktno u Podhranjenski potok u centru grada i tako

dospijevaju u rijeku Drinu. Jedan dio kanalizacionih kolektora se direktno ispušta u rijeku Drinu. Kanalizacionom mrežom nisu pokriveni: dio Zupčića, Dubište, Hubjeri, Grabovik, Pargani. U prigradskim i ruralnim dijelovima općine otpadne vode završavaju u septičkim jamama, potocima i putnim jarcima, što negativno utiče na stanje okoliša. Podaci preuzeti iz Strategije razvoja Goražda za period 2017-2026.

BiH je zemlja koja obiluje prirodnim bogatstvima, i među njima je i voda, tako da u tom smislu depresija vode ne igra značajnu ulogu ni u Goraždu za svrhe vodosnadbijevanja. Ukoliko depresija i postoji, ona je obično u ljetnim mjesecima prisutna ali to nije osjetno po stanovništvo.

Pristupačna energija iz čistih izvora       

Svo stanovništvo grada Goražda je pokriveno energetskom mrežom koja je povezana na elektroenergetski sistem JP Elektroprivrede BiH. Prijenosne mogućnosti su na zadovoljavajućem nivou, te postoji i alternativni prijenosnik koji u slučaju nezgode sa primarnim može da razvodi struju. Značajno je nagalasiti da Goražde ima veliki potencijal za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koji nije iskorišten u onoj mjeri u kojoj bi mogao da bude. U februaru 2022. godine je najavljena izgradnja solarne elektrane kojom bi se pomogla samoodrživost ovog Grada pri kreiranju električne energije. Goradže je poznato po individualacima koji su gradili solarne elektrane još od 2015. godine poput Azema Bujak i dr. Nadalje radi zakonskih regulativa su propustili veliku investiciju za postavljanje solarnih panela na javne institucije u Gradu. Međutim, ono što je problem Goražda jeste da se grade hidrocentrale koje ujedno predstavljaju velike zagađivače prirode. Udio stanovništva koji se oslanja na čista goriva i tehnologiju mali, ali ipak postoji određeni procenat. Posljednji plan održivost je bio kreiran za razvojni period 2012-2016. godine, te nakon toga Goražde nema plana održivosti.

Dostojanstven rad i ekonomski rast

Imajući u vidu činjenice da se privreda grada Goražda zasniva na prerađivačkoj djelatnosti u kojoj je i najviše zaposlenih, te da je izvoz 1,6 puta veći od uvoza, da postoje prirodni preduslovi za razvoj turizma, te da su mogućnosti za intenzivniji razvoj poljoprivrede velike, grad ima jasnu viziju u kom pravcu bi trebao ići njen privredni razvoj.

Strateška opredijeljenost Goražda je da stimuliše privatni sektor za investiranje i izgradnju prerađivačkih kapaciteta, te je za tu svrhu obezbijedila i razvijene industrijske i poslovne zone sa potrebnom infrastrukturom. Ono što se može istaknuti kao potencijal grada je razvoj poljoprivrede i seoskog turizma, što bi trebalo da bude i smjernica u budućem obrazovanju stanovništva grada Goražde. Neophodno je za adekvatan dostojanstven rad i ekonomski rast osigurati praktičnu nastavu za učenike i studente u ovom Gradu u privatnim privrednim postrojenjima kako bi se osigurao njihov ostanak i daljnji doprinos u gradu.

U posljednjih nekoliko godina, broj zaposlenih je u stalnom porastu, a nezaposlenih u padu. Također, stopa nezaposlenosti je znatno niža od federalnog prosjeka. Nepovoljna je kvalifikaciona struktura nezaposlenih, jer se daleko najveći procenat odnosi na NK, KV i SSS za koje u privredi grada ne postoje potrebe, niti je ova radna snaga interesantna  potencijalnim investitorima, čije je privlačenje jedan od strateških opredjeljenja Grada. Potrebno je poduzimati mjere kao što su prekvalifikacija nezaposlenih, naročito onih koji na posao čekaju duži period, kako bi se prilagodili potrebama novog tržišta rada. Veći je broj muškaraca koji su zaposleni nego žena radi prirode industrijskih postrojenja koja djeluju u ovom području, ali i mijenja o kojem smo doznali preko istraživanja i prema kojem se smatra da „žena treba da bude zaštićena“. Ta zaštita u ovom smislu ne podrazumijeva i ekonomsku neovisnost. Prosječna plata u Goraždu iznosi između 800 i 1100 KM, dok je proračunata potrošačka korpa za mjesec juli 2022. godine oko 2600 KM što znači da je pokrivenost iznosa plate u odnosu na potrošačku korpu oko 35-40%.

Preteženo zaposleni primaju plate preko svojih bankovnih računa, te se za Goražde može reći da je dovoljno dobro pokriveno adekvatnim brojem banaka i bankomata u odnosu na broj stanovništva.

Industrija, inovacije i infrastruktura       

Osnovu ekonomije grada Goražde čine prerađivačka industrija i građevinarstvo. Najzastupljenije su trgovačke djelatnosti, prerađivačka industrija pa na trećem mjestu građevinarstvo. Najznačajniji i oni koji najviše doprinose, te koji trebaju biti u prostoru analize su: Bekto Precisa koja je značajna za automobilsku industriju, potom Prevent Safety koja se bavi proizvodnjom zaštitnih rukavica i zaštitnih odijela, Prevent Goražde koja se bavi autopresvlakama, Tvornica Alata Goražde – TAG koja se bavi proizvodnjom i prometom mašina, alata i glavanske zaštite, potom Pobjeda Rudet, UNIS GINEX – proizvodnja i promet hemikalija, EMKA BOSNIA – proizvodi dijelove i sklopove za elektroindustriju, autoindustriju i dr. Također tu su od građevinskih GDP Drina, Kaya Company . Ova preduzeća doista glase kao napredna i to su pretežno srednja i velika preduzeća po karakteristikama. Na području grada i kantona ne postoji niti jedna prerađivačka industrija za preradu poljoprivrednih i prehrambenih artikala što predstavlja veliki problem poljoprivrednim proizvođačima.  Tu se pojavljuju gubici koji bi se inače mogli iskoristiti. Otkup viška proizvoda vrši poljoprivredna zadruga Agropodrinje. Većina ovih firmi ima sve certifikate EU o ispravnosti, te se pretpostavlja da ih dosta rade po principima odgovorne potrošnje i proizvodnje. Recimo, EMKA BOSNIA ima certifikate za odgovornu proizvodnju u odnosu na okoliš i to još iz 2007. godine (DIN ISO 14001), te niz priznanja gdje se zaista prezentuje kao firma koja prati svjetske ekološke trendove.

Osim navedenog, Općina Goražde kao i Bosansko Podrinjski kanton su najpoznatiji po broju vanjske trgovine i broju uspostavljenih partnerstava sa velikim korporacijama u Evropi, ali i Aziji, Afici i Južnoj Americi. Pri tome su najpoznatije saradnje sa velikim kompanijama poput Jaguara, Mercedesa, BMW-a i dr. za koje se proizvode autodijelovi. U cilju proizvodnje navedenih autodijelova je nastala i saradnja među privatnim kompanijama u lokalnoj zajednici (jedni od drugih nabavljaju, pomažu se, razmjenjuju kontakte, znanja i iskustva u dozvoljenoj domeni) i između privatnog i javnog sektora u Goraždu da bi se navedena proizvodnja što bolje implementirala – onoliko koliko je to moguće u odnosu na postojeći zakonodavni okvir i prepreke koje proističu iz decentralizacije vlasti i loše  putne infrastrukture. Kada pominjemo infrastruturu značajno je navesti da je grad Goražde dobio ogromne iznose sredstava za rješavanje infrastrukturnih pitanja počevši od vodosnadbijevanja, kanalizacije, izgradnje kolektora, rješavanje pitanja putne infrastrukture. Goražde je sredstva dobivalo pretežno od stranih investitora po projektnoj osnovi ali i po osnovi zajmova poput Saudijskog kredita za unapređenje infrastrukture u Goraždu, IPA fondovi i dr.

Unatoč razvijenosti industrije Goražda, osnovna mana koja se navodi jeste što je ona orijentirana na proizvodnju poluproizvoda, dok bi mogla svoje kapacitete da razvije za proizvodnju gotovih proizvoda. U tom smislu bi trebala možda da se fokusira na kreiranje strateških alijansi kojim bi doprinijeli razvoju BiH gotovih proizvoda – jer npr. zašto ne imati BiH automobilsku industriju? Zašto ne izvoziti naše BiH gotove proizvode?

U strateškim dokumentima, a i kroz istraživanje se provlači premisa kako bi razvoj turizma (turističke djelatnosti) i kulture uveliko doprinio razvoju Goražda. Potencijala u tom smislu ima za razvoj sportskog, seoskog, kulturnog i industrijskog turizma na temeljima postojećeg naslijeđa Goražda.

Smanjenje nejednakosti             

U ranjive grupe Goražda ubrajaju se osobe treće starosne dobi (penzioneri), potom osobe sa invaliditetom, poseban segment čine osobe koje su ratni vojni invalidi kojih ima mnogo, te mlade osobe koje su u ranim 20-im i 30-im godinama i koje još uvijek nisu pronašle adekvatno zaposlenje, a samim time nisu ekonomski osamostaljene.

Postojeća institucionalna podrška ranjivim grupama nije dovoljna, te je saradnja sa udruženjima građana od strane grada Goražde prepoznata kao dragocjena za potrebe preduzimanja mjera afirmativne akcije prema ranjivim grupama. Grad Goražde, u skladu sa svojim mogućnostima, podržava rad udruženja, ali je uočena potreba za intenzivnijom podrškom, kako u obezbjeđivanju prostornih kapaciteta, kao i većim izdvajanjima gradskog budžeta za realizaciju programa koji se finansiraju putem javnog poziva. Postoji velika kritika na to da se Goražde finansijski orijentira na riješavanje socijalnih, a ne razvojnih problema. Postojeće zvanične baze podataka ne omogućavaju sagledavanje specifičnih potreba  ranjivih grupa, te je onemogućeno planiranje programa koji bi izlazili u susret njihovim prioritetnim potrebama. Neophodno je rekreirati način tj. metodologiju prikupljanja podataka, orijentirati se pri tome podjednako na kvalitativne, kako na kvantitativne podatke i pristupiti rješavanju problema nejednakosti sa principima intersekcionalnosti. Također, značajno je da se i sa tehničko-tehnološkog aspekta unaprijedi pristup prikupljanja podataka, te da se kreiraju programska rješenje koja će biti adekvatna za čitanje i prepoznavanje i kvalitativnih i kvantitativnih podataka i indikatora koji se tiču pitanja nejednakosti.

Održivi gradovi i zajednice         

Socijalna i ekonomska održivost grada Goražda se može postići preko sinergijskog djelovanja svih aktera lokalne zajednice, počevši od javnih, privatnih preduzeća, pa do nevladinih organizacija i talentovanih pojedinaca i pojedinki. Neophodno je ulagati u razvoj industrije i u razvoj kulturne i turističke djelatnosti. Neophodno je iskoristiti prirodne potencijale koje ovaj grad ima uz njegovu zaštitu. Ovaj grad ima potencijal za razvoj prehrambenih postrojenja koja trenutno nisu razvijena, ali i nadogradnju postojećih u kontekstu orijentacije na proizvodnju gotovih, a ne poluprozivoda kakva je trenutno praksa. Također, orijentacija na obnovljive izvore energije bi mnogo doprinijela razvoju ove zajednice koja ima potencijal za iskorištavanje sunčeve energije.

 

Kada je u pitanju otpad, u Goraždu postoji veliki broj divljih deponija i problem sa odvozom otpada koji se već jako dugo nastoji riješiti – oko 10 godina. Bilo bi možda dobro osnovati firmu koja se bavi isključivo reciklažom i preradom otpada, te na osnovu toga bi se mogao zaposliti novi broj ljudi. Recimo dobar primjer za upravljanje otpadom je Alba preduzeće – njemačka firma koja djeluje u Zenici. Možda se uvezati sa njima za iznalaženje potencijalnih rješenja za ovo pitanje u Goraždu.

Značajni projekti koji su se implementirali ili koji se planiraju implementirati su se odnosila na rješavanje infrastrukturnih pitanja – poboljšanje saobraćajnica, poboljšanje sistema selekcije otpada – njegove reciklaže i ponovnog iskorištavanja, podrška razvoju poduzetništva i osnivanja MSP, izgradnja novih industrijskih kapaciteta, poboljšanje plasteničke proizvodnje i promocija/poticaj rada na zemlji (obrti u poljoprivredi), podrška podizanju mini farmi u ruralnim područjima (poticaj za stočarstvo), poboljšanje stepena saradnje koja je zasnovana na konceptu javno-privatno partnerstvo i koja se zasniva između obrazovnih institucija, institucija kulture, institucija zdravstva, te civilnog sektora u oblasti kulture, sporta, obrazovanja i odgoja; potom poticaj za razvoj sporta sa osnovnom svrhom ulaganja u sportski turizam (vodeni sportovi su ovdje u fokusu poput raftina i sl. ), te poboljšanje i ulaganja u kulturu za svrhe razvoja kulturnog turizma. Tim putem se mora i dalje nastaviti uz podizanje socijalne atmosfere, odnosno morala građana i njihove želje za ostanak u ovoj zajednici.

Odgovorna potrošnja i proizvodnja        

Kada je u pitanju stanje odgovorne potrošnje i proizvodnje u Goraždu, tu možemo reći da su učinjeni neki pomaci u kontekstu sprovedbe projekata utopljavanja javnih institucija i stambenih zgrada. Međutim, općenito gledajući stanje javne infrastrukture nije na zadovoljavajućem nivou: još uvijek su loš i neasfaltirani putevi, postoje veliki gubici vode u distributivnoj mreži, ne koriste se dovoljno ni adekvatno prirodni resursi. Prema pokazateljima iz Strateških dokumenata za prethodnih 5 godina se smanjio boj domaćinstava koji nemaju pristup vodovodu, te je broj priključaka na kanalizaciju porastao što znači da je manji broj divljih septičkih jama. U gradskom području ne postoje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, već se iste direktno ispuštaju u rijeke i u ovom polju je neophodno napraviti rješenje za otpadne vode. Neophodno je postojeću infrastrukturu unaprijediti za što su neminovno potrebna velika ulaganja. Ovaj grad ima potencijal i kapacitete za povećanje nivoa energetske efikasnosti javnih ali i privatnih objekata i preduzeća, te shodno na to se savjetuje da se orijentira na izgradnju tih kapaciteta. Trenutno su aktuelni projekti izgradnje solarnih panela u Goraždu. U pogledu obrazovanja za odgovornu proizvodnju i potrošnju, nekako taj dio često preuzimaju nevladine organizacije i ekološka udruženja da obrazuju djecu i mlade o navedenim pojmovima. S tim u vezi je značajno je postojeće kurikulume nadograditi na način da isti obrazuju djecu i mlade praktičnim znanjima i vještinama za odgovornu proizvodnju i potrošnju.

Očuvanje klime               

Evidentne su i u Goraždu klimatske promjene što se očituje visokim temperaturama tokom ljetnih dana koje prouzrokuju suše, dok sa druge strane, vjetrovito vrijeme u jesenskim i proljetnim mjesecima uzrokuje štete na objektima. Postoje emisije štetnih materija od industrijskih postrojenja poput Preventa u zrak i u vodu. Ono što je dobro jeste da su industrijska postrojenja koja djeluju u Goraždu prilično ekološki osjetljivi, te vode računa o tome da budu što je manje moguće predmetom zagađenja zraka, vode i tla. U ovom podneblju se u proteklom periodu izgradilo nekoliko hidroelektrana (3), te je planirano da se izgradi još nekoliko u budućnosti unatoč tome što se zna da to negativno utiče na klimu stvarajući visoko-procentnu vlagu u zraku. To doprinosi obolijevanju kako biljaka i životinja, tako i samog čovjeka. Zabilježen je porast osoba sa upalama pluća na ovom podneblju i navedeno se dovodi u vezu sa povećanjem vlažnosti zraka Goražda. Zamjetna je i pojava velikog broja fungicidnih oboljenja kako biljaka i životinja, tako i ljudi. U Goraždu nije nikada implementiran projekat toplifikacije tako da se svi ljudi griju na drva, ugalj ili pelet što doprinosi zagađenosti zraka za vrijeme zimskih mjeseci. Radi visoke vlage, a evo i radi zagađenosti zraka iznad Goražda se nerijetko spusti gusta magla što negativno utiče na opće raspoloženje stanovništva.

Očuvanje vodenog svijeta          

Nadležnost nad cijelim tokom rijeke Drine ima Agencija za vodno područje rijeke Save koja djeluje u sklopu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Manje rijeke koje se ulijevaju u Drinu su u nadležnosti Ministarstva za privredu BPK Goražde, a u nadležnosti grada Goražde su samo lokalna manja izvorišta i potoci. Iz tog razloga je Gradu veoma teško raditi bilo kakve zahvate kako na rijeci Drini tako i na njenim pritokama jer zahtjeva niz saglasnosti i dozvola od viših nivoa vlasti. Rijeka Drina je jedna od ljepših, većih i glavnih rijeka BiH, te stoga mora biti od nacionalnog interesa da ista se očisti, da se kreira rješenje za otpadne vode koje neće ići u doticaj sa rijekom, i da se nađe način da priobalno područje stalno bude čisto i zaštićeno od svih ljudskih faktora – smeća i dr.

Rijeka   Drina,   osim   za   vodosnabdijevanje se koristi i   za   navodnjavanje poljoprivrednih površina. Navodnjavanje  se  trenutno vrši nesistemski, odnosno samostalno  od strane poljoprivrednih potrošača. U toku je izgradnja sistema za navodnjavanje na lokacijama Ahmovići, Kodžaga polje i Hubijeri, kojim će upravljati Udruženja korisnika vode. Otpadne vode se bez prečišćavanja ispuštaju direktno u Podhranjenski potok u centru grada i tako dospijevaju u rijeku Drinu. Jedan dio kanalizacionih kolektora se direktno ispušta u rijeku Drinu. Kanalizacionom  mrežom  nisu  pokriveni: dio Zupčića,  Dubište,  Hubjeri, Grabovik,  Pargani. U prigradskim i ruralnim dijelovima Goražda otpadne vode završavaju u septičkim jamama, potocima i putnim jarcima, što negativno utiče na stanje okoliša. Industrijska postrojenja uglavnom posjeduju adekvatna rješenja za ispuštanje otpadnih voda. Industrije koje su smještene u industrijskom kompleksu “Pobjeda” Goražde:UNIS “GINEX” d.d., Pobjeda – Rudet  d.d.  i  Pobjeda-Tehnology  d.d. Goražde posjeduju  uredno  izdate  dozvole  za ispuštanje otpadnih voda. U postupku je izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda kompleksa “Pobjeda”, odnosno cjelokupnog industrijskog kompleksa. Najveći teret zagađenja organskim materijama dolazi od otpadnih voda porijeklom od stanovništva, dok je opterećenje koje dospijeva od industrijskog zagađenja i procijednih voda deponija značajno manje, ali ipak postojeće. Prema planskoj dokumentaciji, do 2027. godine planira se izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda u Goraždu. Ocjena statusa površinskih vodnih tijela po osnovu postojećih rezultata monitoringa pokazuje da je evidentno prisustvo lošeg ukupnog statusa vodotoka na vodnim tijelima koja gravitiraju u Goraždu – prema Agenciji za vodno područje rijeke Save. Podaci o kvalitetu podzemnih voda ne postoje s obzirom da se ne obavlja sistematsko praćenje na području grada Goražde.   Postoje   podaci   o   kvaliteti   podzemnih   voda   koje   se   koriste   za vodosnabdijevanje, a za koje zakonska regulativa nalaže kontrolu higijenske ispravnosti vode za piće.

Očuvanje života na zemlji           

U BPK Goražde, kojem pripada grad Goražde, trenutno ne postoji regionalna sanitarna deponija. Planirana je izgradnja Regionalne sanitarne deponije (RD) „Trešnjica“ za odlaganje otpada iz grada

Goražde, Pale – Prača i Foča-Ustikolina. Ovaj projekat će biti realizovan kao JPP između stranog investitora i 3 grada u  kantonu. Općinsko Vijeće je u septembru 2016. godine dalo saglasnost na potpisivanje ugovora o javnom-privatnom partnerstvu za izgradnju sanitarne deponije „Trešnjica“.

Realizacija ovog projekta je u fazi obezbjeđenja građevinske dozvole (urbanistička saglasnost je obezbijeđena), no evo 6 godina poslije još uvijek navedeno nije realizovano.

Planirano je da se implementacijom odgovarajućih poveća količina selektiranog otpada u Goraždu, plasira dalje na tržište, te na taj način smanjiti ukupna količina deponovanog otpada. To je dobra ideja i potencijalno i isplativa u ekonomskom smislu. Planirani su i projekti rekultivacije postojećih nesanitarnih deponija i nelegalnih odlagališta otpada u cilju smanjenja površine zemljišta kontaminirane otpadom.

U Goraždu je evidentna nekontrolisana sječa šume i bespravna gradnja. Ovaj problem uzrokuje erozije tla i stavaranje klizišta. Također, jedan od velikih problema  jeste i nepostojanje kolektora za odvod površinskih voda koji uzrokuje velike bujice i začepljenje postojećih odvoda. Veliki je i problem to što je prirodno naslijeđe Goražda „zagađeno“ i velikim brojem mina – neeksplodiranih ubojitih sredstava koji i dan danas predstavljaju ogromnu opasnost po lokalno stanovništvo. To također uzrokuje i nemogućnošću iskorištavanja prirodnih potencijala ovog mjesta. Većina nesreća od mina se događa u ruralnim područjima pri radovima na zemlji, prikupljanju drva, odlasku po izvorsku vodu i sl. Ovo područje obiluje i zdravom prirodnom vodom koja je gotovo u potpunosti neiskorišteni prirodni potencijal.

Mir, pravda i snažne institucije

Goražde ima usvojen Akcioni plan za borbu protiv korupcije iz 2015. godine.  Mjere koje su uspostavljene obuhvataju veći dio oblasti u kojima je bilo neophodno da se izvrši poboljšanje rada javnih institucija u ovom Gradu. Po pitanju postojeće korupcije niti trenutnog stanja u odnosu na period iz 2015. godine ne postoje dostupni izvještaji.

U posljednje tri, četiri godine u Goraždu postoje slučajevi suicida i to ponajviše se radi o osobama treće uzrasne dobi, velikim dijelom osobe koje su bile zdravstveno i finansijski ugrožene. Postoje i slučajevi ubistava i  interesantno je da su počinioci mlade osobe. Evidentno je u proteklih par godina i nekoliko slučajeva ubistava koja su izvršena u krugu porodice (sin ubio oca, sin ubio majku, nanu, očuha itd. ) i pri tome ne postoje neka jasna objašnjenja. Pri ispitivanju susjeda se obično doznaje da se radilo o mirnim, finim i vrijednim porodicama i pojedincima što govori u prilog zatvorenosti porodica i porodične kulture koja očito ne odgovara mladim ljudima. Policija i sudstvo obično reaguju na vrijeme, no izostaje rad psihosocijalne podrške i socijalne službe koja bi izvjestila sa aspekta struke o događaju i posavjetovala kako isti prevenirati da se dogodi u nekoj drugoj porodici. Izostaju programi prevencije i ranog prepoznavanja rizičnih faktora devijantnog ponašanja. Mediji obično o tome izvještavaju na veoma kratak i nepodoban način, prenoseći šokantnost vijesti sa izraženom željom da na taj način privuku pažnju i to nam govori o promptnoj potrebi uvezanog rada medija sa javnim institucijama da rade zajedno na pitanjima mira, pravde i snažnih institucija. Neka ubistva su rezultat klubskih tuča koja su se dogodila kada su počinioci bili pod dejstvom alkohola, obično od strane mladih ljudi. Postoje i slučajevi prijave pedofilije i interesantno je da tu imamo kao počinioce mlade osobe (do 30 godina) koje se koriste moderenim tehnologijama kako bi „namamile“ žrtve. Međutim, mlade osobe u ovom slučaju nisu pravilo, već izuzetak, jer sa druge strane imamo počinioce od 50 + godina. Pravosudni sistem u ovom kontekstu prilično izostaje sa svojim djelovanjem jer ne izdaje dovoljno rigorozne mjere kojim će dugoročno zaustaviti pedofiliju. Trenutno se u Federaciji BiH tom problemu pokušava pristupiti na način da se uvede Preventivni registar pedofila, dok ovaj registar u RS-u postoji još od 2018. godine. Ovaj registar bi trebao da bude od pomoći u kontekstu prevencije, ali se smatra da je neopodno mnogo više u ovom segmentu razvijati sistem za rano prepoznavanje ponašanja koja upućuju na pedofiliju.

 

U posljednjih nekoliko godina je povećan broj prijava nasilja u domaćinstvima i to obično od strane žena, domaćica. Međutim taj podatak nam govori samo o povećanju svijesti žena da nasilje prijave, ali ne govori o tome da isto nije postojalo, da li postoji nasilje koje nije prijavljivano i koji je njegov postotak. Nedostaje dosta kvalitativnih informacija, te se socijalne službe moraju angažirati da kreiraju sisteme i metodologije prikupljanja kvalitativnih podataka koje su značajne za istraživanje nasilja u porodicama.

Neophodno je da se javne institucije uvežu u svom radu i djelovanju protiv svih oblika diskriminacije, mržnje, nasilja, te da djeluju iz svih pravaca – počevši od obrazovanja, psihosocijalne pomoći i podrške, pravosuđa, policije, medija, te zajedno da kreiraju i sprovode programe prevencije nastanka istog, promocije znanja o prepoznavanju riziko faktora za nastanak bilo kojeg devijantnog oblika ponašanja, te djelovanja. Sistem djelovanja mora biti jedinstven na način da i policajac kao i socijalni službenik i predstavnik medija imaju jedinstvenu i jasnu proceduru kako pristupiti kada se pojavi bilo koji oblik devijatnog ponašanja, kako ga prepoznati, kako prevenirati njegovu eskalaciju, i kako djelovati u slučaju da do eskalacije dođe, a da se umanji razina štete, te kako pristupiti nakon što je do štete došlo da se opet sačuva i pojedinka koja je štetu načinila da se devijacija ne bi produbila. U ovo djelovanje se može uključiti i nevladin sektor a i privatni sektor kroz razvoj programa ranog prepoznavanja riziko faktora nastanka devijantnog ponašanja, edukacije i osjveštavanje o nenasilnoj i asertivnoj komunikaciji, edukaciji o značaju mentalnog zdravlja, o riziko faktorima i raznim oblicima agresivnosti, manipulativnosti i dr. Inače u BiH mentalno zdravlje, kao i potrebe istog, su tabu tema i to naročito pokazuje svoje rezultate u manjim lokalnim zajednicama i veoma je značajno da se za to razviju procedure i sistemi djelovanja i reagovanja.

Partnerstvom do ciljeva              

U strateškim dokumentima grada Goražde je istaknut cilj za realizaciju međuopćinske saradnje, kao i saradnje između javnog i privatnog sektora. S tim u vezi su napravljeni planovi za saradnju u oblasti riješavanja infrastrukturnih pitanja – izgradnja autoputeva i cesti, sanacija i adaptacija vodovodnog i kanalizacionog sistema, prečišćavanje voda, izgradnja kolektora. Po pitanju ovih planova su napravljeni početni koraci za implementaciju, ali su navedeni procesi veoma spori, te prelaze zadate rokove. Osim infrastrukturnih, istaknuta je potreba da se saradnja realizira i po pitanju obrazovanja u smislu da se kreira praktična nastava i prilagodi plan i program – poboljša obrazovni sistem. Sa nekim firmama se uspjela ostvariti saradnja da učenici mogu obavljati u njima praktičnu nastavu poput firme Prevent, ali je to još uvijek na niskom nivou.