FOJNICA
Svijet bez siromaštva
Prema izvještaju Federalnog zavoda za statistiku iz 2021. godine, Opština Fojnica spada u nerazvijene opštine Federacije Bosne i Hercegovine (FbiH)[1]. Najnoviji podaci o stanovništvu procjenjuju da je sredinom 2021. godine Opština Fojnica imala 11.495 stanovnika, što predstavlja pad od oko 4801 stanovnika obzirom na 1992. godinu, kada je u Opštini živjelo 16.296 stanovnika[2]. Od ukupnog broja stanovnika Opštine radnosposobnih je 8,051 što predstavlja 70% stanovnika. Od ukupnog broja radnosposobnog stanovništva u 2022. godini zaposleno je 2,876 stanovnika. Od ukupnog broja nezaposlenih, kojih je na biro za zapošljavanje prijavljeno 530, najveći broj je sa srednjom stručnom spremom, ukupno 223 i sa visokom stručnom spremom, ukupno 174. Zadnja procjena koja datira iz 2021. godine ističe da je prosječna plaća u Fojnici iznosila 808 KM, dok je sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za januar 2023. godine iznosila 2.996,70 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe zadnjom procjenom prosječne plate u Fojnici iznosi 27%. U Fojnici je 2021. godine živjelo 2.107 penzionera sa prosječnom penzijom od 424.57 KM ili tek 14.16% pokrivenosti spram sindikalne potrošačke korpe za 2023. godinu. Procjenjuje se da na području Opštine živi do 100 osoba Romske populacije, koji su kao i većina stanovništva u Fojnici pogođeni siromaštvom. Veliki broj stanovnika u Fojnici živi na rubu siromaštva ili u siromaštvu. Siromaštvom su pogođene nezaposlene osobe i obitelji u kojima staratelji nisu zaposleni ili je zaposlen samo jedan staratelj. Zatim, penzioneri, Romi, te osobe slabog fizičkog ili psihičkog zdravlja.
Opština nije imala usvojen LED niti drugi dokument, za vrijeme pisanja izvještaja, kojim se mapiraju broj i potrebe siromašnih u zajednici. Posebne politike i projekti u ovom pogledu nisu razvijeni.
Svijet bez gladi
Fojnica nema javnu kuhinju od 2008. godine, kada je javna kuhinja ‘Merhamet’ prestala da djeluje. Javna kuhinja u Fojnici je 2008. godine imala oko 90 korisnika i nije poznat razlog prestanka njenog djelovanja. Franjevački samostan zajedno sa udruženjima mladih La Verna i Frama, organiziraju sporadično humanitarne akcije „Ruke moje daraju“, kojom se želi pomoći siromašnima pojedincima u porodicama u Fojnici. Prema UN-ovom izvještaju o javnim kuhinjama[3] koji datira iz aprila 2023. godine Narodna kuhinja – Regionalni odbor Merhamet, Travnik bi proširila geografski obuhvat na kojem djeluje ukoliko bi im potrebe bile u potpunosti ispunjene. U istom izvještaju je navedeno da se potrebe javnih kuhinja odnose u najvećoj instanci na direktnu finansijsku podršku i donacije hrane, a u manjoj, ali i dalje jako značajnoj mjeri donacije uređaja i opreme. Među ostalim vidovima podrške navedene su i potrebe za gorivm, dostavnim vozilima, te razumijevanje i informacije o ljudima u potrebi.
Iako zvanični podaci o ljudima u potrebi na nivou Opštine nisu dostupni u momentu pisanja izvještaja, a obzirom na statističke podatke i nerazvijenost Opštine opravdano bi bilo pretpostaviti da postoji potreba za Javnom kuhinjom. Ekonomski jaz stanovništva i brisanje srednjeg staleža očituje se sve dužim redovima ispred javnih kuhinja širom zemlje. Među korisnicima se pored nezaposlenih i penzionera, sve češće nalaze i radnici s malim plaćama, oboljeli i porodice oboljelih, te umjetnici i slobodni djelatnici.
Zdravlje i blagostanje
Na području Opštine Fojnica djeluje JU Dom zdravlja Fojnica, Reumal, Zavod Bakovići, Zavod Drin i Dom za starija i iznemogla lica ‘Natur Oaza’.
Primarna djelatnost JU Doma zdravlja jeste opšta primarna zaštita zdravlja. Pored opće primarne djelatnosti zdravstvene zaštite (porodična medicina) sa polivalentnom patronažom i kućnim liječenjem, Dom zdravlja pruža i slijedeće usluge: Higijensko – epidemiološka služba (HES ); Služba za zdravstvenu zaštitu usta i zuba i ortodoncije; Služba za zdravstvenu zaštitu djece sa polivalentnom patronažom i imunizacijom; Služba za zdravstvenu zaštitu žena i trudnica sa porodiljskim i akušerskim poslovima; Služba za laboratorijsku dijagnostiku na primarnom nivou; Služba za RTG poslove i ultrazvučnu dijagnostiku; Služba za zdravstvenu zaštitu radnika i sportista; Služba hitne medicinske pomoći; Služba za zdravstvenu zaštitu kod nespecifičnih i specifičnih plućnih oboljenja; te Konsultativno-Specijalistička služba čije se usluge iz oblasti opće interne medicine, opće hirurgije i neurologije uređuju u skladu sa potrebama, sredstvima od strane Zavoda za zdravstveno osiguranje SBK/KBS. Ostale specijalističko-konsultativne usluge se formiraju po potrebi sa ciljem obezbjeđenja potrebne dostupnosti zdravstvene zaštite u skladu sa Federalnim zakonom. Nedavno su uvedeni i specijalistički pregledi oftamologa, urologa, otorinolaringologa, neurologa i fizijatra. Također su uvedene mjere lakše dostupnosti zdravstvenih usluga za mlade kroz oslobađanje od plaćanja svih laboratorijskih usluga djeci do 18 godina, te ženama, koje uz nalaz ginekologa, mogu besplatno uraditi PAPA test. JU Dom zdravlja zapošljava oko 50 radnika. Stanovništvu pretežno nedostaju specijalistički pregledi i dijagnostika, na koje se čeka.
Fojnica je u BiH i šire poznata po lječilištu “Reumal” Fojnica. Reumal je specijalizirana ustanova za rehabilitaciju, rekreaciju, aktivni odmor i programirane sportske aktivnost. U okviru liječilišta djeluju: hotel “Reumal” sa 450 ležaja, bazenom, saunom, trim kabinetom, restoranom, kafanom, kamin salom i kompletnim medicinskim sadržajem za rehabilitaciju i Novom bolnicom sa 120 ležaja. Liječilište se koristi radioaktivnom mineralnom vodom koja pripada slabo mineraliziranim termalnim vodama, sa temperaturom koja iznosi 31,5° C i snage radioaktivnosti oko 45 Machovih jedinica. Reumal danas zapošljava 273 radnika, većinom fizioterapeuta i medicinskih radnika, dok je prije pandemije Reumal zapošljavao blizu 400 radnika.
Građani Fojnice naglašavaju nedostatak specijalističkih i dijagnostičkih usluga u Opštini, zbog čega oni koji su u mogućnosti posjećuju privatne ordinacije. Smatraju da je cijena lijekova visoka, a socijalno osiguranje, za one koji ga imaju, pokriva samo dio troška.
Zavod Bakovići namjenjen je zbrinjavanju mentalno invalidnih osoba. Djelatnost Zavoda je socijalno i zdravstveno zbrinjavanje, osposobljavanje za samostalan život i rad prema preostalim sposobnostima i sklonostima i provođenje radne aktivnosti odraslih osoba sa invaliditetom, sa smetnjama u duševnom razvoju umjerenog, težeg i teškog stupnja, osoba s kombiniranim smetnjama, kao i osoba kod kojih je završeno liječenje u drugim zdravstvenim ustanovama. Kapacitet Zavoda je 270 mjesta u klasičnom obliku smještaja i 50 mjesta u stanovima i kućama namijenjenim za stanovanje uz podršku. Trenutna popunjenost klasičnog oblika smještaja je 95% dok je smještaj u lokalnoj zajednici 100% popunjen.
Rukovodstvo Zavoda Bakovići proaktivno riješava izazove ustanove, te redovito aplicira na prokjekte i organizira donatorske večere kako bi se prikupila sredstva za dopunjavanje infrastrukture Zavoda.
J.U. Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica „Drin“ Fojnica djeluje u oblasti socijalne zaštite. Djelatnost Zavoda podrazumjava pružanje usluga socijalnog zbrinjavanja, psihosocijalne rehabilitcije i primarne zdravstvene podrške osobama s intelektualnim teškoćama, kombinovanim smetnjama i osobama sa psihičkim i psihoorganskim oboljenjima. Trenutno se u Zavodu na smještaju nalazi 500 korisnika sa intelektualnim teškoćama, osobe sa psihičkim i psihoorganskim oboljenjima, različite starosne dobi (od 1. do 91. godine starosti), iz cijele Bosne i Hercegovine. Broj i složena struktura zbrinutih korisnika, svrstava ovu ustanovu u red najvećih i najkompleksnijih ustanova ovog tipa u BiH.
Godišnji budžet Zavoda Drin iznosi oko 8,5 miliona KM od kojih na plate odlazi oko 5,8 miliona KM. 2020 godine Zavod je dobio loše ocjene revizora zbog neadekvatnog omjera osoba stručnih za mentalno zdravlje u odnosu na broj korisnika te zbog nepostojanja plana rada sa svakim pacijentom ponaosob što je Zavodu obaveza. U Zavodu je oko 248 zaposlenih, od kojih tek 13 sa specijaliziranim znanjima za rad s korisnicima usluga. Od ukupnog broja zaposlenika, 2020. godine bilo je uposlenih sedam socijalnih radnika, dva psihologa, jedan defektolog oligofrenolog, jedan defektolog logoped, jedan sociolog i jedan profesor sporta. Broj izvršitelja djelomično je rezultat potrebe Zavoda koja se temelji na Sistematizaciji radnih mjesta i datira iz 2010. godine, a koja ne odražava stvarne potrebe Zavoda za stručnim kadrom i koja nije usklađena s donesenim Pravilnikom o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne skrbi u FBiH. Zavodu nedostaje adekvatna stručna pomoć korisnicima i plan za rad sa svakim pacijentom ponaosob.
Kvalitetno obrazovanje
Od ukupnog stanovništva općine, broj stanovnika starosne dobi od 0 – 30 godina je oko 4500, pri čemu na mušku populaciju otpada oko 47%, a na žensku oko 53% mladih. U poslijednjim godinama prisutan je povećan trend migracije, tj. odlaska mladih i perspektivnih kadrova u veće gradove i druge zemlje radi obezbjeđenja vlastite egzistencije. Veoma tešku ekonomsku situaciju mladih Fojnice oslikava podatak da od ukupnog broja uposlenih na području općine na mlade otpada oko 30% radnih mjesta. Sa druge strane, u sivoj ekonomiji radi oko 70 – 80% mladih, što perspektivu ove generacije čini prilično lošom.
Na području općine Fojnica rade dvije osnovne škole, jedna po nastavnom planu Federacije BiH i jedna po hrvatskom nastavnom planu. Srednju mješovitu školu “Zijah Dizdarević” u Fojnici pohađa oko 530 učenika, u slijedećim strukama: gimnazija, medicinska sestra-tehničar, fizioterapeutski tehničar, farmaceutski tehničar, Opća gimnazija, Tehničar finalne obrade drveta, stolar IT gimnazija, Elektrotehničar računarske tehnike i automatike, automehaničar i kuhar. Od ukupno 30 odjeljenja, 17 nastavu pohađa u školi u Fojnici, dok 13 odjeljenja nastavu pohađu u dislociranim odjeljenjima škole u Kiseljaku. Određeni broj mladih iz Fojnice pohađa srednje škole u Busovači, Visokom, Zenici i Sarajevu.
Većina mladih u Fojnici odlučuje se na medicinarsko obrazovanje, međutim broj raspoloživih radnih mjesta iz te oblasti je ograničen, te veliki broj mladih nakon završene srednje škole ostaje bez posla u Opštini ili su primorani naći zaposlenje u drugoj branši. Velika većina se pak nakon završene medicinske škole odlučuje migrirati, većinom u Njemačku, jer postoje razvijene mreže integracije stanovništva iz BiH u medicinske strukture vani.
Na raznim višim i visokoškolskim ustanovama studira oko 150 mladih iz Fojnice. Omladinski centar “Stella” je jedina nevladina omladinska organizacija koja je djelovala na području općine Fojnica. Od 2004. godine Centar ima svoje prostorije u kojima su redovno bile organizirane vanškolske aktivnosti. Aktivnosti centra su danas sporadični i ovise o broju zainteresiranih mladih i njihovoj motivaciji za samo organizovanje. Na području općine djeluje nekoliko sportskih klubova i organizacija, kao i par kulturno-umjetničkih društava. U gradu djeluju i dva udruženja iz oblasti ekologije – zaštite okoliša. Aktivno djeluju i podmladci pojedinih političkih partija i stranaka (SDA, HDZ, SDP), kao i određeni oblici organiziranja mladih u okviru vjerskih institucija.
Prema podacima iz studije iz 2021. godine o mladima u Srednjobosanskom Kantonu, oko 52% mladih nije nastavilo školovanje nakon posljednjeg završenog stepena obrazovanja, a najčešći razlog zbog kojeg mladi ne nastavljaju ili prekidaju školovanje jeste taj da ne vide perspektivu u daljnjem obrazovanju, a riječ je o 15,6% njih. Drugi najčešći razlog je pronalazak stalnog zaposlenja, koji je navelo 14,1% mladih. Međutim, ako se pronalazak stalnog zaposlenja i finansijski razlozi posmatraju kao razlozi vezani za materijalni status, možemo zaključiti da su razlozi povezani s novcem ipak najizraženiji kada je u pitanju napuštanje obrazovanja. Finansijski razlozi su za 10,1% mladih ključni razlog zbog kojeg oni nisu nastavili školovanje. Zbog obaveza u domaćinstvu i kućanskih poslova školovanje ne nastavlja 1,5% mladih, a 1,6% mladih ne školuje se dalje zbog obaveza u vezi s poljoprivrednim poslovima kod kuće. Daljnje školovanje ili studij nastavilo je 48% mladih. Od ukupnog broja osoba koje su nastavile daljnje školovanje u nekoj školi ili na višem nivou, njih 15,6% ga je prekinulo ili nije završilo. Zanimljiv je podatak da među ukupnim brojem osoba koje su nastavile školovanje dominiraju žene s 51,9% u odnosu na muškarce s 48,1%. Prema kriterijima Evropske unije, mladi u dobi između 18 i 24 godine koji su najviše završili srednju trogodišnju školu i nisu nastavili dalje obrazovanje posmatraju se kao skupina mladih koja prerano napušta obrazovni sistem[4].
Kako bi se obrazovanje ukladilo sa potrebama tržišta rada i time zadržala radna snaga na prostoru Opštine, inicijativa je potrebna od lokalne vlasti kako bi na nivou kantona bile donesene potrebne promjene, smatraju naši ispitanici. Srednjoškolaca sa medicinskim obrazovanjem je previše i postojeće medicinske ustanove na prostoru Opštine ne potrebuju tolikim brojem medicinskog kadre, dok su druga zanimanja zapostavljena. Mladi ljudi nisu upoznati sa potrebama tržišta rada kako bi mogli donijeti odluku o svom daljnjem školovanju i uskladiti ponudu edukacijskih programa sa istim.
Rodna ravnopravnost
Posljednji Akcioni plan za ravnopravnost spolova za općinu Fojnica pokriva period od 2010. do 2014. godine. Novi Akcioni plan nije usvojen. Prema podacima iz posljednjeg Akcionog plana za ravnopravnost spolova, Općina ima formiranu Komisiju za ravnopravnost spolova pri općinskom vijeću/skupštini općine ali sama funkcionalnost i podrška koju ima ova institucija od strane drugih institucija i pojedinaca je ograničena. Do sada nije izrađen dokument koji bi podržao primjenu Zakona o ravnopravnosti spolova BiH-e na lokalnom nivou. Opština nema sve statističke podatke razvrstane na osnovu spola. Do sada lokalna vlast nije predlagala značajnije mjere i programe za eliminiranje rodne diskriminacije, niti je u skorije vrijeme sprovedena socio-ekonomska analiza u svrhu približavanja postupku rodno-osjetljivog budžetiranja kao procesa. U opštini ne postoji besplatna pravna pomoć za pitanja jednakosti i ravnopravnosti spolova, niti se izdvajaju zakonom propisana minimalna sredstva za finansiranje zbrinjavanja žrtava nasilja u porodici, kao i za podršku rada nevladinih organizacija. U Fojnici ne postoji dovoljan broj nevladinih organizacija koji se bavi pitanjima ženskih ljudskih prava i ravnopravnošću spolova.
Većina žena u Fojnici radi u uslužnom sektoru i sektoru brige. Radnice koje djeluju u ovom sektoru često rade prekovremene sate, a plaćene su najnižom platom. Ženska radna snaga u uslužnim djelatnostima radi najteže fizičke poslove, brige o iznemoglim i bolesnim, a u trgovinskom sektoru raznoseći robu. Nepostojanje dovoljnih mjera zaštite na radu, nepoštovanje radnog vremena, uskraćivanje prava na bolovanje, samo su neki od primjera kršenja prava radnica. Radnice su u većini slučajeva od samog zasnivanja radnog odnosa svjesne da se njihova prava neće poštivati, ali preovladava strah od siromaštva i gubitka radnog mjesta, te zbog toga trpe. Mnoge neće ni koristiti mogućnosti koje im zakon daje, to jeste prava zaštite jer nemaju povjerenja u institucije države, pa ni u sindikat, ni u civilni sektor. Žene nemaju snage niti materijalne mogućnosti da pokrenu, a kamoli iznesu ‘sizifovsku’ borbu za pristup svojim osnovnim radničkim pravima.
Čista voda i sanitarni uslovi
Opština Fojnica se snabdijeva vodom sa dva izvorišta. Jedno je izvorište Bjezarija a drugo izvorište Požarna. Iz ova dva izvorišta snabdijeva se cijeli grad sa kapacitetom od oko 80 litara u sekundi. Pojedine privatne kuće u određenim naseljima se snabdijevaju vodom iz manjih lokalnih izvorišta. Općenito na prostoru Opštine nema problema sa snadbjevanjem, dotokom vode, čak i u ljetnim danima.
U naselju Bakovići povremeno zbog velikih padavina dolazi do izlijevanja rijeke i prilaza rijeke imanjima i kućama. Opština je intenzivno radila na sanaciji i uređenju korita tako da je taj problem u velikom dijelu riješen.
Kanton Središnja Bosna je 25. 3. 2009. godine izdao Jamstvo općini Kiseljak na kredit u iznosu 4.995.149,00 EUR (9.769.662,27 KM, što čini 100% iznosa kredita) za financiranje Projekta izgradnje vodovoda Fojnica – Kiseljak i kanalizacijskog kolektora Lepenica – Kiseljak. Kreditor je Bank AustriaCreditanstalt AG – Beč, a rok otplate kredita je predviđen za 2024. godinu. Potreban je dodatni rad na kanalizacionom sistemu i ugrađivanju prečišćivača kako se ne bi zagađivala rijeka i tlo. Također, ilegalna sječa šume utječe na pojavu poplava, tako što se voda ne zadržava, pa bi spriječavanje i bolja kontrola ilegalnih sječa bila poželjna.
Pristupačna energija iz čistih izvora
Općina Fojnica ima dosta dobru pokrivenost električnom energijom. Domaćinstva imaju pristup struji, ali kvalitet infrastrukture nije uvijek na nivou, te bi infrastruktura trebala biti renovirana pretežno u ruralnim područijma Opštine.
Izostanak pokrivenosti električnom energijom odnosi se na odmakla planinska sela, od kojih je i naselje oko Prokoškog jezera što negativno utječe na daljnji razvoj turizma ali ujedino i usporava razvoj koji bi ugrozio prirodna dobra jezera.
Izgradnja solarnih elektrana je popularna tema u Opštini. Privatne investicije u tom pogledu većinom dolaze iz dijaspore a iste, za korištenje u privatne svrhe, se grade na privatnim posjedima.
U mjesnoj zajednici Prokos jedan dio zemlje je proglašen solarnim parkom kako bi se privukle inostrane i domaće investicije izgradnje solarnih parkova, te da bi potencijalnim investitorima olakšali dobijanje određenih dozvola i koncesija. ”A velike zainteresovanost ima”, tvrde naši sugovornici. U mjesnoj zajednici Prkos već su izgrađene dvije elektrane po 150 kW. Mjesna zajednica Ploča je također pogodna za izgradnju solarnih parkova.
Vlada Srednjobosanskog kantona na svojoj je posljednjoj sjednici održanoj početkom 2023. godine donijela i odluke o dodjeli koncesije za izgradnju solarnih elektrana u Fojnici na lokacijama Barica i Bašča, te na lokaciji Ravan privrednom društvu Comp IT d. o. o. Sarajevo. Krajem januara Ministarstvo privrede Srednjebosanskog kantona objavilo je javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarnih elektrana na širem lokalitetu Prokosa, na parcelama Barica/Bašća i Ravan. Solarne elektrane Barica i Bašća su planirane snage snage 520 kW, a na lokalietu Ravan snage 322 kW. Koncesija je dodijeljena po B.O.T. – izgradi, upravljaj, prenesi sistemu za period do 30 godina.
Ranije je ovo ministarstvo dodijelilo koncesije za izgradnju dvije fotonaponske elektrane na istom lokalitetu Prokosa društvima EKO-Energy doo Tešanj, podružnica Fojnica, i Saračević d.o.o. Tešanj, podružnica Fojnica, za izgradnju solarnih elektrana.
Dostojanstven rad i ekonomski rast
U Fojnici je 2020. godini zabilježeno povećanje prosječne mjesečne plaće za 2.0%. Prosječna plata u 2021. godini iznosila je 808 KM.
Nosioci ekonomskog razvoja u općini Fojnica su prvenstveno javne zdravstvene ustanove, a to su Zavod Bakovići, Zavod Drin i Reumal. To su ustanove koje najviše zapošljavaju i u kojima su najpovoljniji uslovi rada u smislu poštivanja prava radnika, te ostvarivanja redovne i pristojne plate. Obzirom da je većina stanovništva zaposlena u javnim ustanovama, potencijal promjene unutar političkih struktura i uprave je ograničen obzirom da je vodstvo javnih uprava stranačko.
Pored javnih ustanova je i nekoliko privatnih preduzeća za preradu drveta kao Miam i MS Wood Fojnica. MIAM d.o.o. Fojnica je privatno preduzeće koje je osnovano 2000. Nalazi se na lokaciji Ščitovo polje u Fojnici. Prvobitna djelatnost firme bila je prvenstveno izvoz sirove građe. Vremenom, Miam d.o.o počinje sa finalnom obradom parketa, te proširuje svoj asortiman na različite vrste podova, gazišta, namještaja od hrasta, te se bavi proizvodnjom masivnih ljepljenih ploča.
MS & Wood d.d., danas članica korporacije Aptha Corp. d.o.o., je bosanskohercegovački proizvođač visokokvalitetnog dizajniranog namještaja, koji između ostalog proizvodi namještaj za IKEA-u i izvozi namještaj u oko 40 zemalja. Sa pogonima u Fojnici MS & Wood kotira kao angažirano preduzeće koje više godina nudi budućim srednjoškolcima sa teritorije ove općine nakon uspješno završene Srednje drvoprerađivačke škole u Fojnici, posao ali i stipendije tokom školovanja. 2017. godine sa radom je počeo i MS&WOOD Koledž koji nudi prekvalifikaciju. Koledž nudi obuku rada u drvnoj industriji, te uključivanje u proces rada u fabric. Prekvalifikacija je namjenjena osobama sa završenom srednjom školom, ali inžinjerima mašinstva koji obukom u MS&WOOD Koledžu mogu postati inžinjeri za obradu drveta. Ova firma pokazje svoju angažiranost i kroz dobrovoljno redovno uklanjanje ambrozije na području Općine, uz glavnu prometnicu u dužini 15 kilometara od Fojnice do Fojničkog raskršća, odnosno do Kiseljaka. Firma zapošljava oko 355 radnika i često postavlja oglase za prijem novih radnika. Međutim, zainteresovanih nije mnogo.
Osnovni problem za daljnji razvoj drvne industrije ali i drugih industrija jeste nedostatak sirovine drveta i kvalifikovane radne snage. Zbog tih nedostataka lokalne poslovođe su prinuđene da sirovine uvoze iz Hrvatske i iz nekih drugih mjesta. U 2020. godini uvoz je u općini Fojnica uvećan za čak 69,7%. Lokalne industrije ovaj nedostatak prihvataju kao izazov, ali se i nadaju podršci vlasti kako bi se izazovi brže i lakše prevazišli, na obostrano zadovoljstvo.
Poljoprivrednim aktivnostima se također bavi jedan dio stanovništva Općine. U prvom redu je uzgoj popularnog Fojničkog krompira, većinom u mjesnim zajednicama Ploča i Šitovo. Pored krompira popularan je i uzgoj špinata i drugog povrća. U mjesnoj zajednici Prokos je razvijen uzgoj malina i bobičastog voća, kao i stočarstvo. Međutim, u proteklih par decenija stočarstvom se bavi značajno manji broj ljudi zbog nemogućnosti da ostvare potreban profit.
Na primjer, preduzeće ‘Fojnica Milk’ se suočava sa nedostatkom sirovina, jer se sve manji broj ljudi bavi stočarstvom. Do ove situacije je došlo zbog niskih cijena otkupa mlijeka i nedostatka ulaganja u opremu, te zbog odsustva podsticaja poljoprivrednicima i stočarima. Podsticaji su nedovoljni kako bi se stanovništvo stimulisalo da se bavi stočarstvom. Iz opštine potvrđuju da je sve manji broj zainteresovanih građana koji bi se bavili poljoprivredom i stočarstvom: „Mi smo dugo vremena bili prepoznati kao stočarski kraj i kao proizvođači krompira. Međutim, ljudi u današnjem vremenu više vole da rade u fabrici za određeni iznos plate nego da se bave proizvodnjom stoke ili uzgojem povrća i voća”.
Turizam kao ekonomska branša je donekle razvijena u opštini. Stanovništvo posebno ističe turističke potencijale Opštine ali i potrebu da za savjesnim i ekološkim razvojnim strategijama koje će osigurati održivost turizma a ne upropastiti prirodna bogastva Opštine. Područje je posebno pogodno za razvoj medicinskog i sportskog turizma, te seoski i rekreativni turizam na prostoru Prokoškog jezera, Brusnice, Slapova Kozice i sličnih okolnih prirodnih bogastava. Kako bi se razvio turizam stanovnici smatraju da je potrebno obučiti kada i ozbiljno pristupiti razvoju uz niz pratećih investicija koje prate razvojne strategije, a ne obrnuto.
U tom pogledu 2004. godine izrađen je zadnji Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) Općine Fojnica i rezultat je rada Radne grupe (stručna grupa) i ankete javnosti koja je provedena u svim mjesnim zajednicama na općinskom području u cilju utvrđivanja i rješavanja ekoloških problema. LEAP naglašava da su najvažniji ekološki problemi općine Fojnica su uništavanje prirodnih vrijednosti, zatim slijedi uništavanje radom stvorenih vrijednosti, te zagađenje voda, zraka, zemljišta, i narušavanje zdravlja ljudi. Osnovni uzrok ovih problema je prema studiji u prvom redu niska ekološka svijest građana, poduzetnika i uprave, te nepridržavanje postojećih zakonskih propisa, loša kaznena politika, neredovno održavanje opreme, dok se na posljednjem mjestu nalaze zastarjele tehnologije. Najznačajniji izvor zagađenja okoliša na području Općine je komunalni otpad, a zatim slijede, industrija, saobraćaj, hemijska sredstva u poljoprivredi, vodoprivreda i energetika. Najznačajnije posljedice zagađenja okoliša su uništena priroda, zagađene rijeke i zrak. Prema mišljenju anketiranih stanovnika Općine za sanaciju ovih posljedica će biti potrebno do pet godina.
Kao osnovna prepreka daljnjem ekonomskom razvoju je neveden problem odlaska mladih i stručnog kadra. Zatim nedostatak sirovina, te nedostatak sistemske i strateške podrške i razvojne potpore vladajućih struktura.
Pandemija je negativno utjecala na aktivnosti Reumala, kada je zbog finansijskih razloga i potrebe restruktuiranja poslovanja otpušteno čak 137 radnika, dok se sama ustanova našla pred gašenjem. Kao i ostatak države Fojnica se suočava sa problemom visoko školovanog ljekarskog kadra, te od 16 stalno zaposlenih ljekara danas ima 7 stalno zaposlenih. Nedostatak visoko stručne radne snage danas prevazilaze angažmanom spoljnih saradnika i namjeravaju uposliti dodatni kadar. Obzirom da Reumal ulaže u edukaciju osobljakao i većina ustanova širom BiH suočava se sa stalnim gubitkom i odlaskom specijalista kojima domaće ustanove finansiraju specijalizaciju.
”Danas je specijalizacija mnogo skupa i traje najmanje 4 godine. Odnosno danas većina specijalizaciju pohađa 5-6 godina i košta između 150-200 hiljada maraka za samo jednog specijalistu. Specijalistu šaljemo u Sarajevo i za vrijeme specijalizacije teško je da su radnici u mogućnosti da vrše svoje svakodnevne dužnosti u Reumalu. Tada je radnik praktično otišo od Reumala ali mu Reumal plaća sve kao što bi ga sljedovalo kao da je na poslu. Nažalost mi smo izgubili 4 ili 5 takvih izuzetno dobrih fizijatara za vrijeme pandemije korona virus, obzirom da smo samofinansirajući i da nismo naišli u tom periodu na podršku i razumjevanje Države”- objašnjava naš sugovornik.
Ipak, nakon pandemije ustanova se dosta dobro oporavlja od finansijskog šoka, te je zbog niza povoljnih poslovnih poteza proglašena Zvijezdom turizma BiH u 2022. godini. Kompleks je renoviran, te su plate povećane radnicima, iako ih je značajno manje u odnosu na predpandemijski period, što može negativno utjecati na uslove rada u liječilištu. Ekonomski gledano, 2022. godine prihodi Reumala su premašili jedanest miliona konvertibilnih maraka, što je četiri puta više od godišnjeg budžeta Opštine Fojnica. Reumal posjećuju sve češće i strani državljani koji čine oko 20% gostiju, pretežno iz Hrvatske i Slovenije. Kao idući korak razvoj Raumal razmišlja o širenju kapaciteta, te obnavljanju objekta ‘Stara banja’ koja je devastirana u ratu.
Osnovna prepreka za širenje poslovanja Reumala je infrastrukturne prirode i slabe putne komunikacione povezanosti sa okolnim mjestima i putevima. Ukoliko bi se uspostavila lakša putna komunikacija sa Opštinom pretpostavka je da postoje mnogi prirodni potencijali za daljnji razvoj medicinskog i sportskog turizma.
Industrija, inovacije, infrastruktura
Industrija na području opštine Fojnica je na niskom razvojnom nivou. Opština nema razvijenu poslovnu zonu. Zona čija je namjena poslovna, nalazi se u mjesnoj zajednici Prokos ali nije dalje razvijana i nema velike prostorne, niti energetske kapacitete. U Fojnici nemamo puno pogodnih zona obzirom, na brdovitost terena i zahtjevnu geografiju gdje bi se mogla razviti poslovna zona od 100 ili 200 hektara. Nakada je Opština bila poznata i po tekstilnoj inustriji koja do sada nije regenerisana. Obzirom na tu činjenicu, Opština smatra da je riješenje prije u lokalnoj tradicionalnoj ekonomiji i da razvoj treba bazirati na zdravstvenom turizamu, turizmu općenito, te drvnoj industriji. Građani općine međutim primjećuju i kontradiktornosti razvoja turizma i drvne industrije paraleno jer eksploatacija šume ne ide nužno uz razvoj turizma i prezervaciju prirode radi osiguranja održivosti turizma. Građani smatraju da je prvobitno ključno za Opštinu da odredi smjer i razvije strategiju razvoja opštine.
Općina je sa glavnim industrijskum preduzećima povezana regionalnim putevima za Sarajevo, Travnik i Zenicu.
Unutar općine postoji 9 lokalnih puteva ili 75 km povezanosti sa naseljima i selima asfaltom i 95 km povezanosti sa selima makadamom. Opština nije povezana željezničkim saobraćajem.
Opština potrebuje za daljnjim razvojem transportne infrastrukture kako bi se ostvarila bolja povezanost sa okolnim gradovima. Trenutno Opština Fojnica predstavlja ‘slijepo crijevo’ u smislu da postoji samo jedan regionalni put koji vodi do Opštine. Radi se na izgradnji puta prema Kiseljaku i prema Jablanici. Međutim, investicije su finansijski zahtjevne jer se putevi grade u planinskim predjelima. Opština nema finansijske kapacitete da ispati gradnju ovih puteva, te u tom smislu zavisi od kantonalnog i federalnog budžeta. Gradska infrastruktura također potrebuje daljnja ulaganja kako bi se omogućio adekvatan medicinski i rekreativni turizam: ”Ne valja put kad uđete u Fojnicu, nemate trotoara, ako ima onda služe kao parking, nemate ivičnjaka, nemate osnovne stvari. Imamo Reumal koji je ekstra firma, super radi, svaka čast! Ali kad vi dođete, pošto Reumal koriste većinom ljudi sa otežanim kretanjem, nepokretni ljudi, invalidi, osoba na rehabilitaciji, ne mogu se kretati gradom. Pa valjda moramo obezbijediti pristupe” – navodi građanin iz Fojnice.
Rekreativna i sportska infastruktura u Opštini podrazumijeva 1 rekreativni centar, 3 sportska igrališta i 3 zimske sportske sale. Potrebna su daljnja ulaganja i razvoj ako se Opština odluči da ide ka razvoju turizma ali u skladu sa ekološkim načelima. ”Razvoj infrastrukture i kapaciteta za sportski i medicinski turizam bi omogućavao pripreme vrhunskih sportskih ekipa bilo fudbalski bilo košarkaških”, priželjkuju građani Opštine.
Prirodni energetski izvor koji je dostupan i koji se koristi je drvo, tečno gorivo se ne koristi. Snabdjevenost električnom energijom je zadovoljavajuće, ali se veoma malo koristi kao energetski izvor. Ugalj se također veoma malo koristi.
U Opštini Fojnica nema većih IT kompanija, niti kompanija koje su pokrenuli mladi.
Smanjenje nejednakosti
Infrastruktura grada ne odgovara potrebama ljudi sa fizičkim invaliditetom. Te su neophodna ulaganja u tom smislu.
2020. godine izvršena je sanacija i rekonstrukcija osam stambenih objekata romskih porodica na Opštini Fojnica. Na kućama su zamijenjene fasade, zamjena krovova te je izvršena rekonstrukcija kupatila. Radovi su bili izvedeni u okviru projekta “Stambeno zbrinjavanje Roma”, koje je realizala Općina Fojnica uz pomoć Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Daljnji rad na integraciji marginaliziranih osoba je potreban.
Dvije vladajuće političke partije su unutar Opštine su podjeljene spram etničkih, vjerskih i nacionalnih afilijacija i dalje induciraju socijalnu i ekonomsku podjelu, što dovodi do stagnacije razvoja i prosperiteta Opštine.
Također je istaknuto je da stanje socijalne isključenosti najviše ovisi o klasnoj podjeli, to jeste podjeli na siromašne i na bogate, te da je ova podjela sve vidljivija sa većim brojem siromašnih i manjim brojem bogatog stanovništva.
U istraživanju je istaknuta hitna potreba za povećanjem plata stanovništvu jer su mnogi zbog inflacije izloženi siromaštvu, te bolji uslovi rada. Tome dodaju potrebe bolje i efikasnije zaštite prava radnika i radnica.
Od ukupnog broja stanovnika Opštine (11.495 prema procjeni iz 2021. godine) radnosposobnih je 8,051 što predstavlja 70% stanovnika. Od ukupnog broja radnosposobnog stanovništva u 2022. godini zaposleno je 2,876 stanovnika. Od ukupnog broja nezaposlenih, kojih je na biro za zapošljavanje prijavljeno 530, najveći broj je sa srednjom stručnom spremom, ukupno 223 i sa visokom stručnom spremom, ukupno 174. Zadnja procjena koja datira iz 2021. godine ističe da je prosječna plaća u Fojnici iznosila 808 KM, dok je sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za januar 2023. godine iznosila 2.996,70 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe zadnjom procjenom prosječne plate u Fojnici iznosi 27%. U Fojnici je 2021. godine živjelo 2.107 penzionera sa prosječnom penzijom od 424.57 KM ili tek 14.16% pokrivenosti spram sindikalne potrošačke korpe za 2023. godinu. Procjenjuje se da na području Opštine živi do 100 osoba Romske populacije, koji su kao i većina stanovništva u Fojnici pogođeni siromaštvom.
Održivi gradovi i zajednice
LEAP izrađen na području opštine Fojnica 2004. godine ukazuje i na slijedeće ekološke probleme: Zaštita Prokoškog jezera kao Spomenika prirode; Očuvanje biološke raznolikosti; Očuvanje kvaliteta vode; Održivo upravljanje otpadom; Zaštita zemljišta od zagađenja i erozije; Potpuna pokrivenost vodovoda i kanalizacija; Zaštita šuma i pošumljavanje; Razvoj saobraćajne infrastrukture; Toplifikacija grada; Razvoj ekoturizma. Prema mišljenju naših ispitanika isti problemi su aktuelni gotovo 20. godina nakon sprovođenja studije.
Činjenica da su isti problemi iznova istaknuti ukazuje na sporadičnost i neefikasnost dosadašnjih ponuđenih rješenja i potrebu da se odlučno i strateški krene u njihovo rješavanje. Nažalost, status zagađenosti vode i zemlje obzirom na slabo sprovođenje preventivnih mjera je danas samo veći spram statusa prije 20 godine kada je rađena studija. Građani se nadaju da neće imati iste probleme kada budu sprovedene buduće evaluacije. Mnogi sugovornici studije smatraju da: ”Potreba za izradom valjane strategije za razvoj znači odrediti pravac i smjer jer industrija i turizam ne idu zajedno. Morate imati smjer u kojem ćete ići. Turizam, okoliš, priroda ili ćete ići smjer eksploatacija šume? Ne možete, to ne ide jedno s drugim. Imate situaciju u Fojnici gdje su godinama protestovali ljudi u Gotuša području gdje se trebala praviti hidrocentrala gdje su ljudi svojim tijelima zaustavili mini hidrocentrale. A to je trebala opština zaustaviti, ne možete hidrocentrale i turizam skupa redati. To je najveći problem, morate imati strategiju, morate znati gdje ćete, a ne da određuje strategiju neki određeni ljudi ili grupa ljudi da određuje strategiju kompletne općine, spram ličnih interesa u datom momentu i ponudi koja im se ukazala. Mora to struka određivati a ne smije se strategija razvoja mijenjati na osnovu nekog, zbog nekog zahtjeva političkog ili prijateljskog. Čim nemate na globalnom nivou općine urbanistički plan i strategiju to ne ide to u dobrom smjeru sigurno, to se vidi.”
Na prostoru Opštine ima dosta zapuštenog poljoprivrednog zemljišta što pruža priliku za ekološki uzgoj različitih poljoprivrednih proizvoda jer oni danas imaju odličan plasman na tržištu. Obzirom da su zemljišta napuštana ista su i sačuvana i nisu kontaminirana, te pogodna za razvoj ekološke proizvodnje. Potencijal Opštine u ovom pogledu je značajan i njegov razvoj bi povoljno utjecao na ostale razvojne strategije, kao što je turizam i medicinski turizam.
Očuvanje klime
Trenutno najvidljivije klimatske promjene u Opštine tiču se promjena u vodostaju rijeka i potoka zbog eksploatacije šume. Fojnica ima dosta šume i drvne mase, te postoji plan koji reguliše sječu. Međutim, plan se ne poštuje a kontrole su sporadične. Eksploatacijom šuma opadaju vodostaji i dolazi do erozija do klizišta, bujica i slično jer šuma zadržava vodu i postepeno ju otpušta. Ugrožena su naselja prema Čemernici, Bakovićkoj rijeci, rijeci Gvožđanki, Potencijalne poplave ugrožavaju socijalno naselje u Gojevićima, te naselja u Bakovićima i Dusini. Nisu istaknuti podaci koji bi ukazivali na negativan utjecaj poplava I erozija tla na poljoprivredne površine. Kako bi Opština odgovorila na izazove klimatskih promjena, treba hitno reagovati u smjeru očuvanja šuma i provedbu mjera zaštite voda i tla.
Očuvanje vodnog svijeta
Snabdijevanje vodom u urbanom dijelu se obavlja putem gradskog vodovoda, a ruralni dio općine se vodom snabdijeva putem vlastitih vodovoda. Upravljanje gradskim vodovodom obalja KZP «Šćona» Fojnica, postoji oko 50 lokalnih vodovoda gdje još nije riješeno koncesiono pravo, odnosno, do dobijanja koncesije, njima upravljaju naselja koja ih koriste. Cijena korištenja vode sa gradskog vodovoda se određuje putem Općinskog vijeća, a cijena vode sa seoskih vodovoda nije određena i voda se koristi bez plaćanja nadoknade za korištenje. Kanalizaciona mreža Opštine je u većinskoj mjeri riješena u gradskoj zoni. Potrebno je u ovoj fazi postaviti prečišćivče kako ne bi kanalizacione vode zagađivale rijeke i okolna vodena bogatstva. Seoska domaćinstva i dalje nemaju riješenu kanalizaciju i koriste septičke jame. Kanalizacija oko Prokoškog jezera je riješena, te je Jezero zaštićeno. Onečišćenju vode i vodenog svijeta prijete deponije kojih je mnogo na području Opštine.
Općine Fojnica, Ljubuški i Široki Brijeg su se našle u središtu priče koja ukazuje na međunarodni kriminal, iz 2006.godine, a tiče se ugrađivanja prečišćavača voda koji su preko javnog kredita naručeni od španske firme ali nikada nisu stigli na odredište, pa po tom ni ugrađeni. Država je tražila od opština da otplaćuju kredit za nezavršeni posao na što su se opštine bunile. Ova afera nikada do kraja nije razjašnjena.
Drugi problem očuvanja rijeka predstavlja i izgradnja malih hidroelektrana na području Opštine, ukupno šest, i generalno Srednjobosanskog kantona gdje je izgrađena gotovo trećina ukupnog broja malih hidroelektrana u BiH. Iako je sagrađeno 36 postrojenja na prostoru Srednjebosanskog Kantona, planirana je izgradnja čak oko 40 novih. Vlasnici mHE u ovom kantonu većim dijelom su domaći investitori među njima kompanija Kara-drvo iz Fojnice i Elgrad. Pet mHE u ovom kantonu ima austrijsko-njemačka kompanija Interenergo d.o.o. Ljubljana. Opština Fojnica je izdala koncesije za njihovu izgradnju a na osnovu istih uzimala veoma male iznose koncesionih naknada, tako da Opštinski budžet nije bio obogaćen ovim ekološo-pogubnim odlukama. Privatnici su jedini profitirali. Kao rezultat građanskog otpora i rada ekoloških aktivistkinja i aktivista, Kantonalni sud u Travniku poništio je u decembru 2018. građevinske i urbanističke dozvole za mHE Kruščica 1 i Kruščica 2. Čak 810 mještana Kruščice pokrenulo je tužbu u upravnom sporu protiv obnavljanja dozvola. Tuženo je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK.
Očuvanje života na zemlji
Očuvanju života na zemlji prijete divlje deponije kojih je mnogo na području Opštine. Općini je 2014. godine doniran kamion za odvoz smeća i 70 kontejnera što je donekle amortizovalo zagađenje otpadom. Međutim, Općina smeće odvozi na ‘svoju’ deponiju koja je u biti ilegalna i divlja. Legalna deponija Moščanica se nalazi u Zenici, što podrazumijeva da bi se otpad trebao voziti u jednom smjeru oko 60 kilometara, što predstavlja budžetsko opterećenje za Opštinu. Općina ima u planu izmještanje lokalne ‘ilegalne’ deponije u skorije vrijeme ali preciznije informacije nisu navedene. Postojeća praksa postupanja sa otpadom na nivou Opštine nije zadovoljavajuća – stepen prevencije, selektivnog odlaganja, reciklaže i ponovna upotreba, je nepostojeća praksa. Najveći dio produciranog otpada se odlaže na neuredena odlagališta bez primjene ikakvih sanitarnih tehnoloških mjera odlaganja.
Mir, pravda i snažne institucije
‘Danas se u Fojnici dijelimo po vjeri, po naciji, jesi zaposlen, nisi nezaposlen, po hijerarhiji ko je na vrhu ko je ispod.. kohezije nema’, kaže jedan od sugovornika na istraživanju. Građani Fojnice nisu zadovoljni radom lokalne uprave po pitanju stvaranja veće i bolje kohezije društva. Sugovornici tvrde da u Fojnici svaka stranka radi za sebe i gleda svoja posla i vlastite privatne interese. Solidarnosti između građana nema ili je malo, a nema je ni među radnicima. Ljudi žive u strahu od siromaštva, diskriminacije i obespravljenosti, te ne vjeruju u pravosudne institucije ove zemlje. Sugovornici tvrde da u Opštini vlada stranački depotizam, te da to više nikoga ne iznenađuje što je, kažu, i glavni razlog odlaska stanovništva u inostranstvo. Lokalni predstavnici vladajućih stranaka su često optuživani za korupciju i kriminal koji se tiče ilegale gradnje, sječe šume, malverzacija u upravljanju javnim ustanovama i slično. U tom smislu građani se ne osjećaju sigurnim, jer su njihovi životi i poslovi ugroženi neodgovornom lokalnom politikom. Sa druge strane, kriminalna dijela počinjena od strane stanovništva su rijetka pojava u Fojnici.
Partnerstvom do ciljeva
Kako bi se privukli investitori Opština bi trebala investitorima ponuditi plan i strategiju razvoja. Nemanje istih odbija ozbiljne investitore, a privlači one loše i nesavjesne – smatraju sugovornici. Određeni broj investitora je bilo zainteresovano za pokretanje većih preduzeća na prostoru Općine ali se investicije nisu ostvarile zbog administrativnih prepreka i nedostatka jasne razvojne vizije Opštine. Drugi razlog je nedostatak radne snage općenito ili kvalifikovane radne snage, te tolerancija spram korupcije i političkog depotizma.
Građani se prisjećaju da je postojalo udruženje poduzetnika koje nije opstalo zbog nedostatka finansija za njegov rad. Općina je previše mala i ima mali broj preduzeća koji bi na osnovu članarine mogli obezbijediti rad udruženja.
Velike drvne industrije koje djeluju na prostoru Opštine kao MS Wood i Miam imaju, tvrde, zadovoljavajuću suradnju sa lokalnim vlastima. Ove dvije kompanije imaju dobro razvijenu suradnju sa regionalnim i globalnim tržištem. Ipak njihov rad bi lokane vlasti mogle pospješiti podsticajem kadra koji bi se obrazovao za potrebe istih, te radom na razvoju putne infrastrukture.
Privlačenje investicija i investitora interesuje Opštinu Fojnica. Kako bi privukli strane investitore i investitore uopšte, grad je radio na izradi regulacionog plana grada, sa posebnim osvrtom na izradu idejnog rješenja turističko – poslovne zone, gdje bi investitorima mogli ponuditi da dođu i ulože svoj kapital. Također, u okviru skromnog budžeta, Opština planira da uvede i subvenciju na otvaranje novih radnih mjesta, kao i na otvaranje novih proizvodnih kapaciteta.
Međutim, cilj Opštine bi trebao biti da dolazak investitora bude u interesu lokalne zajednice, kao i svih građana Općine Fojnica. Negativan primjer investicija na prostoru Opštine svakako je djelovanje kompanije BBM koje je u procesu dobivanja koncesije za istraživanje ruda, između ostalog i rude zlata, počelo da vrši neovlaštenu eksploataciju istih. Mještani Bakovića se od 2017 godine bune jer se ruda počela kopati u neposrednoj blizini njihovih kuća i izvorišta. Vodili su bespoštednu borbu protiv beskrupuloznog djelovanja kompanije BBM koja je, na nezakonit način, bez ikakve kontrole, pod krinkom istraživačkih radova na području Bakovića vršila devastaciju prirode i gradnje čvrstih objekata u blizini naselja. Mještani ne samo Bakovića i susjednih naselja bili su primorani fizički zapriječiti prolaz kamionima dok nadležna institucionalna tijela ne preispitaju zakonitost radova. Očigledne nezakonitosti od strane investitora dovele su do toga da je stvar na sudu, no unatoč tome investitor nije prekidao radove. Građani su bili prepadnuti i činjenicom da je tvrtka BBM Sarajevo, uz ostalo, specijalizirana za stare rudokope i odlaganje radioaktivnog otpada.
[1] Za izradu indeksa razvijenosti kantona i jedinica lokalne samouprave u Federaciji koriste se sljedeći indikatori: a) prihodi od poreza na dohodak po stanovniku , b) stepen zaposlenosti; c) kretanje stanovništva; d) udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu; e) stepen obrazovanja radne snage.
[2] Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku, Saopštenje14.2.1.od 31.08 2021, “Procjena broja stanovnika FBiH (po starosti i spolu) po kantonima i općinama, stanje 30.06.2021. godine. Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoj.
[3] Mapiranje javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini. Analitički izvještaj. Razvojni program UN-a u Bosni i Hercegovini (UNDP), april 2023.
[4]ANALIZA POLOŽAJA I POTREBA MLADIH SREDNJOBOSANSKOG KANTONA / ŽUPANIJE SREDIŠNJA BOSNA, Institut za razvoj mladih KULT, 2021. https://www.mladi.org/phocadownload/Analiza%20polozaja%20i%20potreba%20mladih%20SBK.pdf