DOBOJ

Svijet bez siromaštva

U poslednjih pet godina primijetan je pad ukupnog broja nezaposlenih osoba u Doboju. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, preko 3500 lica je u periodu od 2016. godine do danas odjavljeno sa evidencije Zavoda za zapošljavanje. Ipak većina nezaposlenih osoba koje su odjavljene zaposlenje nisu našli na lokalnom tržištu rada, nego izvan njega, u drugim gradovima ili najčešće u inostranstvu, pa je i u ovom gradu primjetan trend odlaska stručne radne snage, a prije svega mladih u inostranstvo. Takođe, neki od problema koji opstruišu razvoj lokalne zajednice su veliko učešće javnog sektora u zapošljavanju (čak 25%), pad ukupnog broja registrovanih preduzetnika, nepovoljna struktura poljoprivrednih kultura, nemogućnost daljeg razvoja stočarske proizvodnje zbog usitnjenosti posjeda i velikih gubitaka u stočnom fondu još od perioda rata, nepostojanje otkupljivačko-prerađivačkih kapaciteta kao ograničavajući faktor razvoja poljoprivrede, te neuspjeli pokušaji privatizacije preduzeća u okviru prehrambreno-prerađivačkog sektora. Porast zapošljavanja u industriji nije zadovoljavajući, zbog nemogućnosti obezbjeđenja stalnog tehnološkog napretka i na taj način porasta produktivnosti rada. Ukupan broj korisnika Centra za socijalni rad je 1983. Prema podacima Centra za socijalni rad, najviše sredstava isplaćuje se kao naknada za njegu i pomoć drugog lica. Kada su u pitanju kategorije ranjivih grupa, među odraslim licima to su materijalno neosigurane osobe i lica nesposobna za rad, dok među maloljetnim licima, većinu korisnika čine djeca s mentalnim i fizičkim poteškoćama (99),a čak 21 dijete je bez roditeljskog staranja. Ukupan broj penzionera je u konstantnom porastu u poslednje tri godine.

Svijet bez gladi

Javna kuhinja u Doboju otvorena je nakon poplava u maju 2014. godine u zajedničkoj saradnji Medžlisa Islamske zajednice Doboj, Gradske uprave i Fonda za međunarodnu solidarnost EMMAUS. U javnoj kuhinji koja je  oformljena urgentno zbog velikog broja građana kojima je nedostajala pitka voda, hrana, lijekovi i druge potrepštine tada se snadbijevalo preko 1000 ljudi uglavnom izbjeglica, povratnika i osoba u stanju socijalne potrebe. Danas se u ovoj javnoj (narodnoj) kuhinji hranom snadbijeva oko 300 osoba, što je i dalje veliki broj korisnika. Porast osoba koje se hrane u javnoj kuhinji naročito je evidentan nakon poskupljenja osnovnih životnih namirnica,a  među kojima su uglavnom osobe starije životne dobi, penzioneri samci, te ratni-vojni invalidi.  U toku jednog dana spremaju se po dva kuhana obroka za korisnike kojih trenutno zvanično ima 280, ali zbog nemogućnosti da svi dođu na lice mjesta da preuzmu obroke, većina njih nosi obroke za tri do pet drugih članova porodice. U toku jedne sedmice spremi se oko 1680 kuhanih i 280 suhih obroka, što nosi veliku odgovornost u tehničkoj i logističkoj organizaciji rada javne kuhinje, te zahtijeva posebnu pažnju gradske uprave, u smislu obezbijeđivanja dovoljno materijalno-tehničkih resursa kako bi se zadovoljile osnovne prehrambene potrebe svih građana koji nisu u mogućnosti sami obezbijediti neophodne dnevne obroke.

Zdravlje i blagostanje 

U pogledu pružanja zdravstvene zaštite, broj osiguranika je u prethodnih pet godina drastično opao, dijelom zbog prirodnog odliva (smrt, migracije stanovništva i slično), a najviše zbog činjenice da na području grada Doboj djeluje 5 privatnih zdravstvenih ustanova u kojima sada svoje potrebe za medicinskim uslugama zadovolјava preko 10.000 osiguranika. Nadalјe, u momentu sistematizovanja radnih mjesta pod ingerenciju Doma zdravlјa Doboj pripadali su i osiguranici sa područja današnje opštine Stanari, u kojoj je Dom zdravlјa Stanari osnovan 2017. godine i samim osnivanjem ove zdravstvene ustanove dodatnih cca 10.000 osiguranika je prestalo svoje potrebe za medicinskim uslugama koristiti u Domu zdravlјa Doboj. Veliki broj građana koje potrebe za medicinskim uslugama zadovoljava u privatnim zdravstvenim ustanovama govori u prilog nedovoljnoj funkcionalnosti javnog zdravstvenog sistema, ali i nepovjerenju građana u javni sistem zdravstvene zaštite. U skladu s tim, evidentan je i problem smanjenja broja porodičnih  medicinskih timova koji uslovljava smanjenje broja zaposlenih radnika kada je riječ o medicinskim radnicima, koji su svoj radni angažman nastavili u privatnim zdravstvenim ustanovama, Domu zdravlјa Stanari ili odlaskom u inostranstvo. U periodu od 2018-2021 godine, mortalitet djece starosti do 1 godine iznosio je 5. Nisu evidentirani slučajevi smrti trudnica. Od 2021. godine primijetan je pad broja djece do 5 godina koja su primila obavezne vakcine, što se može dovesti u vezu sa jakim antivakserskim kampanjama, naročito nakon perioda pandemije.

Kvalitetno obrazovanje

Grad Doboj ima organizovano predškolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje, srednje obrazovanje i visokoškolsko obrazovanje. U poslednje tri godine primijetan je trend smanjenja broja učenika u osnovnim školama, naročito u selima, usled odlaska stanovništva u inostranstvo. Iako se određena pažnja posvećuje usklađivanju obrazovnih profila sa potrebama tržišta rada, sve veći broj mladih ljudi napušta lokalnu zajednicu. I u pogledu visokoškolskog obrazovanja, primjetan je značajan pad upisanih studenata, primjera radi,  na visokoškolske ustanove u Doboju 2019/2020 bilo je upisano 1398 studenata, dok je broj upisanih studenata prethodne godine bio manji od 1000. Dugoročnu neodrživost situacije u obrazovanju najbolje ilustruje pad broja učenika upisanih u prvi razred osnovnih i srednjih škola, u poređenju sa porastom broja nastavnog osoblja i istovremenim povećanjem budžetskih izdvajanja za potrebe obrazovanja. Veliki dio školskih objekata rekonstruisan je u godinama nakon poplava iz 2014. godine, pa se može reći da je fizička opremljenost ovih objekata na zadovoljavajućem nivou. Postoji potreba za rekonstrukcijom dvije centralne škole: JU OŠ „Petar Kočić“ u Sjenini Rijeci i JU OŠ „Petar Petrović Njegoš“ u Boljaniću, kao i nekoliko manjih područnih škola. Prema podacima Istraživanju o potrebama tržišta rada koje je proveo Centar za cjeloživotno učenje, problem, sa kojim se većina lokalnih poslovnih subjekata (oko 38 % subjekata redovno, a 25 % ponekad) suočava, je pronalazak radnika sa potrebnim iskustvom i vještinama. Interesantan je i podatak da oko 75 % lokalnih poslovnih subjekata) mora organizovati interne dodatne obuke novozaposlenih kadrova. Zanimanja koja su u skladu sa potrebama lokalne privrede na području Grada Doboja, a koja su deficitarna su: obućari, šivači, modelari u tekstilnoj industriji, tapetari, CNC operateri, lakireri, stolari, monteri namještaja, bravari, metalostrugari, zavarivači, limari, mašinski tehničari, pekari, rukovodioci poljoprivrednom mehanizacijom, tesari, zidari, rudarski i geološki tehničari, automehaničari, kuvari, grafički dizajneri i programeri, krojači, modelari,šivači,inženjeri poljoprivrede i veterinari.Primjer pozitivne prakse predstavlja saradnja privrednog sektora koji se bavi reciklažom na područja Doboja u vidu saradnje sa fakultetima iz drugih gradova i kantona, kao što su saobraćajni, mašinski, tehnološki, hemijski i prirodno-matematički fakulteti.Ova saradnja ogleda se sa upoznavanjem studenata_tica sa važnošću ekološkog osviještavanja, unaprijeđenja sistema selekcija otpada i slično, i potencijalnih modela saradnje privrednog sektora i fakulteta u vidu odrađivanja praktičnog rada studenata. I drugi ispitanici_ce smatraju da lokalne i entitetske institucije moraju raditi više na ohrabrivanju mladih ljudi da upisuju zanimanja u skladu sa potrebama lokalne privrede i naći način da ih podstaknu da se u ovim oblastima usavršavaju i ostaju u lokalnim zajednicama.Naglašavaju da su svjesni da mladi ljudi iz lokalne zajednice ne odlaze u najvećoj mjeri zbog nemogućnosti zaposlenja, nego zbog cjelokupne društvene i političke situacije koja ne kreira siguran ambijent za afirmaciju mladih.

Rodna ravnopravnost 

Iako formalno postoji komisija za ravnopravnost polova, u strateškim dokumentima nisu dostupni podaci koje se sve aktivnosti preduzimaju u svrhu postizanja i promovisanja ravnopravnosti polova. Grad Doboj nema Akcioni plan za ravnopravnost polova. Aktivnosti koje se odnose na osnaživanje žena i doprinos njihovom boljem položaju u lokalnoj zajednici finansiraju se uglavnom u saradnji sa međunarodnim donatorima, kao što je aktuelno partnerstvo gradske uprave sa Fondom za razvoj preduzetništva marginalizovanih grupa žena u okviru kog će u iznosu od ukupno 50.000 maraka biti finansirano pet projekata za žene žrtve nasilja, samohrane majke, zaposlene mlade žene do 30 godina starosti i žene sa invaliditetom ili članove njihovih porodica. Grad Doboj i USAID su učestvovali sa po 25.000 maraka u navedenom projektu osnaživanja žena. U okviru Gradske uprave Doboj djeluje 12 odjeljenja, od kojih se na čelu samo jednog odjeljenja ( Odjeljenje za strateško planiranje, evropske integracije i lokalni ekonomski razvoj) nalazi žena. Prema zvaničnim podacima sa sajta gradske uprave, nijedna žena se ne nalazi na upravljačkoj poziciji u okviru kabineta gradonačelnika, dok je u Skuštini grada koja broji 31 odbornika samo 8 žena. I u ukupnoj strukturi zaposlenih veće je učešće muškarca u odnosu na žene (54% u odnosu na 46%).Najveći broj nezaposlenih žena su (ne)kvalifikovane i žene sa srednjom stručnom spremom. Kao najčešći oblik neplaćenog rada prepoznaje se briga o starijim članovima porodice i supružnicima.  Prema mišljenju ispitanika_ca, u ovakvim tradicionalno paternalističkim  shvaćenim okvirima paternalističkim, žene trpe određene deficite u nerazvijenim zajednicama gdje nema dovoljno poticaja za ekonomsko osnaživanje porodice uopšte jednog domaćinstva, a posebno komponente ženskog rada  u domaćinstvu. Navodi se da su posledice ovakvog pristupa kompleksne i široke, s obzirom na to da zakon nije naklonjen ženama koje su majke troje i više djece u pogledu olakšice radnog vremena, bilo da su one zaposlene u privatnom ili javnom sektoru.U pogledu zapošljavanja, navodi se da, kada se biraju kadrovi za određena radna mjesta, nažalost, izbjegava se birati na osnovu kvalifikacije i kompetencije kandidatkinja, nego se zapošljavanje vrši u okviru po partijskom ključu, i to uglavnom u korist muškaraca.

Čista voda i sanitarni uslovi 

Rijeke i riječice su ugrožene otpadnim komunalnim i otpadnim industrijskim vodama. Vode se u gradu Doboju se takođe zagađuju direktnim odlaganjem ili bacanjem otpada u rijeke i potoke, te brojnim nesanitarnim i divljim deponijama komunalnog, industrijskog i toksičnog otpada. Takve pojave su uz vodotoke evidentirane kao veliki problem. Iako je naplata usluge snadbijevanja vodom oko 98%, vodoopskrbni gubici u protekle tri godine su u porastu i iznose oko 25%. Ozbiljan problem predstavlja i kopanje korita rijeke Bosne, te nekontrolisano i nelegalno vađenje šljunka. Kanalizacione mreže su uglavnom dotrajale, a postoje i naselja koja još uvijek nemaju kanalizaciju. Ispitanici_ce koji dolaze sa područja perifernih lokalnih zajednica naglašavaju da su u određenim dijelovima ovih zajednica ne postoji pokrivenost kanalizacione mreže, a da veliki problem predstavlja i naplata održavanja postojeće kanalizacione mreže, s obzirom na to da mjesne zajednice nemaju status pravnog lica, te da ne mogu građanima izdavati račun za naplatu troškova održavanja i unaprijeđenja ove mreže. U poslednje dvije godine, nije bilo novih investicija u izgradnju i unaprijeđenje vodovodne infrastrukture, a podaci o investiranju u izgradnju, održavanje i rekonstrukciju kanalizacione mreže nisu javno dostupni. Prema mišljenju ispitanika_ca, neophodno je raditi na kreiranju strategije za rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže, te uspostaviti sistem zaštite voda od otpada.

Pristupačna energija iz čistih izvora

Za razliku od nedovoljno aktivnosti na unaprijeđenju vodovodne i kanalizacione mreže, rad na unaprijeđenju elektroenergestke mreže može se ocijeniti zadovoljavajućim. Naime, u protekle dvije godine, rekonstruisano je preko 5000 metara visokonaponske i preko 2500 metara niskonaponske mreže, a broj potrošača električne energije je u blagom porastu (2602 korisnika) u odnosu na 2021. godinu kada je bilo 2543 korisnika. Približan je nivo potrošnje električne energije u domaćinstvima u urbanom i ruralnom dijelu gradu. Elektrifikacija se pominje kao prioritet i u smislu putne infrastrukture, tačnije željezničkog saobraćaja pri čemu je glavni korak elektrifikacije pruge Doboj-Tuzla. Pokrivenost teritorije grada Doboja sistemom javne rasvjete je relativno dobra, pri čemu je u ruralnom dijelu 71% teritorije obuhvaćeno ovom vrstom komunalne infrastrukture, dok u urbanom dijelu taj procenat iznosi 81% (prema podacima iz SECAP-a).

Dostojanstven rad i ekonomski rast       

Pad broja stanovnika, nepovoljna demografska struktura (migracije, negativan priraštaj, starenje), rastući nedostatak radne snage i njena neusklađenost sa potrebama tržišta, visoka nezaposlenost mladih, nedostatak prerađivačkih kapaciteta (naročito u poljoprivredi), visok udio trgovačkih djelatnosti u ukupnoj privrednoj aktivnosti, neravnomjeran razvoj u smislu depopulacije i zaostajanja ruralnih sredina, zastarjela poljoprivredna proizvodnja, povećan pritisak na socijalne fondove zbog promjene demografske strukture stanovništva samo su neki od faktora koji predstavljaju slabosti lokalne zajednice i onemogućavaju lokalni ekonomski rast i održivi razvoj. Uz to, privredna nestabilnost, inflacija i porast cijena energenata dodatno doprinose lošijoj ekonomskoj situaciji na području Grada Doboja. Smanjuje se broj učenika i studenata, posebno u ruralnim sredinama. Istovremeno, raste broj zaposlenih, a opada broj nezaposlenih, što upućuje na potrebu obezbjeđenja dodatne radne snage na dobojskom tržištu rada.  Analizom demografskih podataka, lokalne ekonomske situacije i stanja i kretanja na tržištu rada, utvrđeno je da postoji rast ukupne zaposlenosti u poslednje tri godine, visoka stopa nezaposlenosti, neadekvatne kvalifikacije nezaposlenih lica, kao i lica za čijim vještinama više ne postoje stvarne potrebe tržišta rada, nedovolјna obrazovanost u smislu praćenja tehničko-tehnološkog napretka, nezainteresiranost za sticanje i usvajanje novih kompentencija, znanja i vještina, kao i slaba svijest o potrebi prekvalifikacije i dokvalifikacije kao i o značaju cjeloživotnog učenja. Ipak, pronalaskom modaliteta  privlačenja mlađeg i radno aktivnog stanovništva iz drugih sredina, moguće bi bilo unaprijediti postojeće negativne demografske trendove i zadovoljiti razvojne potrebe grada.

Industrija, inovacije, infrastrukture      

Grad Doboj ima veliku perspektivu u trgovini, u turizmu, u saobraćaju, s obzirom na to da je grad čvorište saobraćajno i drumskog željezničkog saobraćaja, te ima perspektivu i za druge vidove privrede,jer se nalazi na dobroj lokaciji i u odnosu na zemlje u regionu, što može omogućiti da grad postane i važan logistički centar. U domenu lokalne ekonomije primijetno je smanjenje broja aktivnih privrednih društava, naročito nakon pandemije COVID-19. Ispitanici_ce naglašavaju da trenutno poslovna klima u gradu očigledno nije dobra za privredni ili ekonomski razvoj, u smislu nedovoljne zainteresovanosti da se ozbiljnije razvijaju poslovne zone, da se razvijaju velike firme, ali da to nije samo do lokalne uprave, nego i do poslovnih subjekata koji se u ovakvom političkom i ekonomskom ambijentu ne osjećaju sigurnim ulagati u razvijanje biznisa.Takođe, prema mišljenju većine ispitanika_ca iz privrednog sektora, najveće prepreka trenutno privrednom razvoju je nedostatak kvalifikovane radne snage i odlazak radne snage u inostranstvo nakon ulaganja materijalnih i tehničkih sredstava u njihovu obuku. Takođe kao problemi se navode i otežan uvoz sirovina, poskupljenje troškova prijevoza i repromaterijala, što usporava ekonomski napredak. Najzastuplјenije privredne djelatnosti, u ukupnoj strukturi privrednih društava su:Trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala (115),  Prerađivačka industrija (52) i Saobraćaj i skladištenje (35). Nedovolјan privredni rast i kapacitet poslovnog sektora u smislu proizvodnog zapošlјavanja poslјedica je loše privatizacije, tranzicione recesije i katastrofalne poplave u 2014.godini, što je prouzrokovalo smanjenu mogućnost zapošlјavanja. Posmatrano po djelatnostima, najviše zaposlenih je u oblasti ”Trgovine na veliko i na malo” (oko 22% svih zaposlenih) i ”Prerađivačke industrije”, a potom u djelatnostima ”Opšte uprave”, ”Obrazovanja”, ”Zdravstvene i socijalne zaštite”, te se u skladu sa ovim podacima može reći da Grad Doboj nije industrijski grad. Iako su u protekle dvije godine primjetni određeni pozitivni pomaci,  može se zaključiti da dugi niz godina nakon rata lokalna ekonomija nije mogla generisati otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje, zbog čega je Doboj konstantno suočen sa problemima visoke stope nezaposlenosti i relativno skromnog obima ekonomskih aktivnosti. Privredna djelatnost za koju je primijetan pozitivan trend napretka i rasta je i oblast građevinarstva i stanogradnje. Prema mišljenju većine ispitanika_ca, najveća je i najuticajnija grana razvoja u Doboju trenutno je stanogradnja i građevina, iako naglašavaju da takav vid razvoja nije dugoročan, te da su druge grane privrednog razvoja izrazito zapostavljene (npr.poljoprivreda). Iako postoji veliki broj poljoprivrednih površina za razvoj poljoprivredne proizvodnje,  poljoprivredu karakterišu i veoma niski prosječni prinosi, što ovoj proizvodnji daje karakteristike ekstenzivne, neproduktivne i samim tim teško održive proizvodnje. Doboj nekada bio prepoznatljiv upravo po preduzeću “Bosanka”, osnovanom još 1956. godine, koje je posjedovalo hladnjaču velikog kapaciteta i tehnološke linije za proizvodnju voćnih prirodnih sokova, sirupa, marmelade, džemova i kompota, kao i prerađevina od povrća. Tokom 2015. godine, Grad je sklopio ugovor sa azerbejdžanskim investitorom o ponovnom pokretanju fabrike, međutim zbog neispunjavanja ugovornih obaveza od strane investitora i drugih poteškoća vezanih za slučaj „Bosanka“, do pokretanja fabrike još uvijek nije došlo. U poslednjim godinama primjetan je potencijal za rast i razvoj grane turizma, što se vidi i kroz povećanje smještajnih kapaciteta za više od 20%, najviše kao rezultat ulaganja u manje turističke objekte, vile, apartmane i ostali smještaj. U Doboju djeluju i specijalizovane firme koje se bave prijevozom teških tereta ili posjeduju opremu za podizanje, montažu, transport, komplikovanih teških objekata, specijalnih konstrukcija i slično, u čemu pojedini ispitanici_ce vide mogućnost ekonomskog rasta i napretka i mehanizam za privlačenje stranih investitora koji bi se pozicionirali u Doboju, a potom vršili distribuciji prema Tuzli, Banja Luci, Sarajevu ili Mostaru. Kako se navodi u Strateškoj platformi Grada Doboja za period za period 2023-2029,  turizam ima potencijal da doprinese ostvarenju ciljeva ekonomskog razvoja, ali je njegov razvoj u dužem roku potrebno dovesti u vezu sa ostalim strateškim opredjeljenjima, pogotovo onima koja se tiču profilisanja Doboja kao logističkog i saobraćajnog centra. U skladu sa Prostornim planom grada Doboja i planovima razvoja turizma i ugostiteljstva, turizam bi u narednom periodu mogao značajno doprinijeti povećanju prometa i povećanju zaposlenosti, s obzirom da se radi o radno-intenzivnim djelatnostima. Trgovina, ugostiteljstvo, zanatstvo i turizam su komplementarne djelatnosti, s tim da ih turizam povezuje značajno utičući na njihov razvoj. Gradska uprava Doboj je na Skupštini Grada, održanoj  2021. godine, donijela odluku o osnivanju “Slobodne zone Doboj” na 3 lokacije, ukupne veličine od 1300 dunuma. Ovom Odlukom je planirano da se u njoj obavljaju sve industrijske, trgovačke i uslužne djelatnosti. Grad Doboj se nalazi na raskrsnici važnih puteva koji povezuju tri zemlje, njegova blizina velikim urbanim centrima (blizina autoputa E70 Ljubljana-Zagreb-Beograd, koridor Vc), blizu aerodromima u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu, te je osnivanje slobodne zone na ovakvom geostrateškom položaju izuzetno značajno za potencijalne investiture, kako za domaće tako i za strane. U toku je i analiza stanja i potreba za unaprijeđenje željezničke infrastrukture. Naime, u Doboju je u martu ove godine održan sastanak sa  predstavnicima međunarodne kompanije ERG International UK Ltd u cilju upoznavanja sa potrebama Željeznica Republike Srpske i budućom realizacijom projekta remonta i rekonstrukcije deonica pruge Doboj – Petrovo Novo i Caparde – Zvornik. Projekat podrazumijeva izvođenje radova na donjem i gornjem stroju pruge, signalizaciji, telekomunikacijama i elektrifikaciji pruge, što može doprinijeti razvoju ove lokalne zajednice. Razvoj industrije, posebno prerađivačke, značajno bi doprinio zapošljavanju na području grada Doboja. Međutim, porast zapošljavanja ide sporijim tempom, jer razvoj industrije podrazumijeva i stalan tehnološki napredak i porast produktivnosti rada, doprinoseći većem prihodu po osnovu proizvodnje, te bržem privrednom razvoju. Ispitanici_ce smatraju da je  Plan ekonomskog razvoja Doboja neophodno je usmjeriti na korištenje povoljnog geosaobraćajnog položaja za podsticanje investicija, prvenstveno u oblastima distribucije, transporta i prerađivačke industrije.  Fizička i tehnološka infrastruktura za razvoj privrednih društava na području Grada Doboj je na nezadovoljavajućem nivou, u smislu nedostatka poslovnih zona, inkubatora, tehnoloških parkova i drugh primjera poslovne infrastrukture. Kako navode pojedini ispitanici, Gradska uprava Doboj trenutno radi na otvaranju novih mogućnosti razvoja poslovne infrastrukture i privlačenja potencijalnih investitora, s obzirom na povoljan geografski položaj, izlazak na autoput, željezničko čvorište, ali i lokacije koje su važni kriterijumi za potencijalno ulaganje. S obzirom na to da Grad Doboj ne posjeduje ažurnu plansko-urbanističku dokumentaciju,  trenutno se radi na uređenju prostorno-planske dokumentacije, a već su identifikovane lokacije za dvije poslovne zone. Predviđena je i infrastruktura koja je potrebna zoni, izvršena je parcelizacija, a postoji i mogućnost spajanja parcela ukoliko to bude zahtjevao budući investitor. Nesigurno okruženje, prema mišljenju ispitanika_ca je glavni uzrok odbijanja investitora da ulažu u ovim krajevima.Ipak, postoje određene aktivnosti u cilju privlačenja novih investitora, pa se trenutno od strane lokalne uprave vode pregovori sa Mercedesom oko mogućnosti gradnje servisnog centra u okolini Doboja. Kada je u pitanju oblast metaloprerade, važno je istaći da je konačno razriješen problem fabrike čeličnih konstrukcija i cinkaone u Doboju, koja je sada uspješno privatizovana i funkcioniše u dva pogona.Nema dovoljno velikih proizvodnih kapaciteta i uslova za ostvarivanje značajnijeg izvoza.

Smanjenje nejednakosti

Analizom demografskih podataka, lokalne ekonomske situacije i stanja i kretanja na tržištu rada, utvrđeno je da postoji rast ukupne zaposlenosti u poslednje tri godine, visoka stopa nezaposlenosti, neadekvatne kvalifikacije nezaposlenih lica, kao i lica za čijim vještinama više ne postoje stvarne potrebe tržišta rada, nedovolјna obrazovanost u smislu praćenja tehničko-tehnološkog napretka, nezainteresovanost za sticanje i usvajanje novih kompentencija, znanja i vještina, kao i slaba svijest o potrebi prekvalifikacije i dokvalifikacije kao i o značaju cjeloživotnog učenja. Prema mišljenju ispitanika_ca, smanjenju nejednakosti na području grada Doboja doprinijele bi neke od sledećih aktivnosti: uspostavljanje sistema podrške za obrazovanje i zapošljavanje teško zapošljivih lica, modernizacija poljoprivredne proizvodnje i uvođenje novih tehnologija, mapiranje i olakšano obezbjeđivanje perspektivnih lokacija za različite poslovne infrastrukture, obezbjeđivanje sredstava za pokretanje preduzetništva, podsticanje mladih na pokratenje biznisa, usvajanje plana i programa zapošljavanja lica sa invalidtetom, stipendiranje učenika za upisa na deficitarna zanimanja, dodjela podsticajnih sredstava nezaposlenim ženama sa područja ruralnih zajednica i slično. Takođe, prema dostupnim podacima iz strateških dokumenata, može se reći da Grad Doboj još uvijek ne koristi dovoljno svoje saobraćajne i lokacijske pogodnosti kako bi postao važan regionalni centar. Ovaj proces bio bi ubrzan ukoliko bi grad namijenio odogovarajuće prostore za potrebe razvoja logističkih i distributivnih kapaciteta. Za privlačenje investicija u sektore, poput turizma i ugostiteljstva potrebno je formirati, opremiti i promovisati odgovarajuće poslovne zone, te aktivno podržavati domaće i strane investitore koji se opredijele za poslovanje u navedenim sektorima i olakšati im ove procese. Pored podsticajnog poslovnog okruženja, obezbjeđenje odgovarajuće radne snage sa lokalnog i šireg tržišta presudno je važno  za privlačenje investitora i realizaciju investicija. Uz pružanje podrške natalitetnim mjerama, unaprijeđenje kvaliteta života u ruralnim sredinama, te proširene mogućnosti obrazovanja u vidu prekvalifikacije i dokvalifikacije, bilo bi moguće zaustaviti odlazak stanovništva ili privući ljude iz drugih sredine u cilju stvaranja jake i stabilne društvene i privredne infrastrukture. Na području grada postoji javni gradski prevoz, dok na širem području grada prevoz se vrši javnim prigradskim autobuskim prevozom. Evidentna je potreba boljeg uređivanja linija lokalnog saobraćaja javnog prevoza u cilju obezbjeđivanja adekvatnog pristupa ovim uslugama i kategorijama stanovništva kojima je to sada otežano ili onemogućeno, a to su u prvom redu osobe sa invaliditetom i osobe treće životne dobi.

Održivi gradovi i zajednice  

Većina javnih ustanova u Doboju ne zadovoljava energetske potrebe. Naime, prije 5 godina je, uz podršku UNDP-a, završen projekat energetske efikasnosti Bolnice „Sv. Apostol Luka“ u iznosu od 650 000 BAM, ali još uvijek postoje zdravstvene i obrazovne ustanove koje nemaju sertifikat energetske efikasnosti (ambulante porodične medicine i osnovne škole u mjesnim zajednicama koje pripadaju Gradu Doboju). Takođe, prema mišljenju ispitanika, među prioritetima u pogledu projekata energetske efikasnosti, trebalo bi da bude i energetska obnova omotača stambenih zgrada individualnog stanovanja, naročito onih zgrada koje su oštećene tokom velikim majskih poplava 2014. godine, te integralna energetska obnova javnih zgrada koje su spojene na sistem daljinskog grijanja u kojima se kao energent koriste fosilna goriva i električna energija.  Ujedno, kada je u pitanju sektor javne rasvjete, smatra se da su na većini mjesta zastarjela, neefikasna rasvjetna tijela koja bi trebalo zamijeniti novim. Naime, u cjelokupnom sistemu javne rasvjete je vrlo nepovoljna struktura tipova izvora svjetla u kojoj dominiraju izvori svjetla na bazi žive sa 52,63%, uz učešće visokotlačnih natrijevih izvora sa 46,06%, te metal-halogenih izvora svjetla sa 1,31%.U sektoru vodosnadbijevanja, trenutno nije regulisan rad pumpi koje snadbijevaju stanovništvo pitkom vodom, što izaziva velike troškove u vodosnadbijevanju i zahtijeva frekventnu regulaciju rada navedenih pumpi. U Republici Srpskoj trenutno postoji 18 malih HE od kojih je 11 u sistemu podsticaja. Instalisana snaga navedenih 11 elektrana iznosi 23 MW.

Znаčаjаn hidroenergetski resurs nа području grаdа Dobojа predstаvljа tok rijeke Bosne, u njenom donjem toku. Rijekа Bosnа nа području grada Doboja imа odlike rаvničаrskog tokа sа prosječnim proticаjom od 176 m³/s) i prosječnim pаdom od oko 0,8 m/km. Premа rаspoloživim studijаmа te provedenim mjerenjimа i аnаlizаmа, nа području grada Doboja mogućа je izgrаdnjа 4 hidroelektrаne, protočno– pribrаnskog tipа, ukupne snаge 50 MW i procjenjene proizvodnje oko 250 GWh. Ovo su znаčаjni hidroenergetski resursi. Reаlаn problem zа reаlizаciju istih predstаvljа rаvničаrski kаrаkter tokа nа području grada Doboja, koji sа sobom povlаči obаvezu uređenjа koritа rijeke uz izgrаdnju bočnih nаsipа i formirаnje vještаčke аkumulаcije zа potrebe dobijаnjа iskoristivog pаdа. Tаkođe, zbog učestаlih izlijevаnjа rijeke Bosne i plаvnosti područjа, uređenje rijeke nа opisаni nаčin, а u cilju hidroenergetskog iskorištenjа iste povlаči sа sobom i izgrаdnju zаštitnih bočnih nаsipа, dovodi do preklаpаnjа nаdležnosti, а što se tаkođe odrаžаvа i nа potencijаlno poskupljenje tehničkog rješenjа i grаničnu isplаtivost proizvodnih elektroenergetskih objekаtа.

Odgovorna proizvodnja i potrošnja

Prema podacima iz Akcionog plana energetski održivog razvoja Grada Doboja, Grad Doboj čine 65 naselja od kojih je samo Doboj tipološki određen kao urbano naselje, dok su sva ostala naselja ruralnog karaktera. U urbanom dijelu grada 66,38% domaćinstava se zagrijava koristeći daljinsko grijanje iz Gradske toplane Doboj, a 33,62% domaćinstava se individualno zagrijava putem centralnog/etažnog grijanja i sa individualnim pećima. U urbanom dijelu najveći broj domaćinstava energent za zagrijavanje objekata koriste drvo, kao i drvo i mrki ugalj zajedno. U ruralnom dijelu grada ne postoji mogućnost spajanja objekata na daljinski sistem grijanja. U gradu Doboju 44,16% javnih objekata koristi daljinski sistem grijanja. U daljinskom sistemu grijanja koje vodi Gradska toplana Doboj kao energent se koristi lignit iz rudnika Stanari. Kako se navodi u SECAP-u, U sektoru saobraćaja na području grada Doboja u upotrebi su fosilna goriva. Od fosilnih goriva se koriste naftni derivati i to dizel gorivo, različite vrste benzina i plin. Potrošnja motornih goriva u putnom saobraćaju koji se ostvaruje na nekom području u pravilu ne odgovara broju zvanično registrovanih vozila na tom području. Utvrđivanje potrošnje motornih goriva na nekom području je kompleksno jer goriva kupljena na nekom području se troše i izvan tog područja i obrnuto. Postrojenja dobojske toplane su relativno stara. Prema podacima navedenim u Strateškoj platformi Grada Doboja, toplana je prilagođena korišćenju uglja iz Stanara koji se doprema drumskim prevozom. Već duži niz godina razmatraju se mogućnosti prelaska na alternativna goriva, što bi podrazumijevalo ozbiljnu rekonstrukciju postojećih postrojenja. Trenutno aktuelna energetska kriza stavlja van razmatranja opciju prelaska na gas ili na tečna goriva. Iako prosječnа solаrnа insolacija nа području grаdа Dobojа iznosi oko 1250 kWh/m² što pružа znаčаjne mogućnosti iskorištenjа solаrne energije nа ovom području, analizom dostupnih podataka, na prostoru grada Doboja trenutno ima svega 113 domaćinstava u urbanom dijelu i 61 domaćinstvo u ruralnom dijelu koja posjeduju solarne kolektore za zagrijavanje vode. Razlog ovako malog korištenja solarne energije za zagrijavanje vode u domaćinstvima je u tome, što je trenutno na tržištu visoka cijena ovih proizvoda, te je, prema mišljenju ispitanika_ca, neprihvatljiva za građane Doboja. Nаjznаčаjnijа fotonаponskа elektrаnа izgrаđenа nа području grаdа Dobojа jeste fotonаponskа elektrаnа „DŽUNGLA“ instаlisаne snаge 185 kW, zа koju je provedenа kompletnа procedurа odobrenjа podsticаjа i istа je dobilа podsticаj u vidu premije i otkupа proizvedene električne energije po gаrаntovаnoj otkupnoj cijeni. Iako nisu dostupni precizni podaci, iz podataka dostavljenih od strane nadležne Gradske uprave Doboj, vidljivo je da je u okviru tekućeg održavanja tokom posljednje 4 godine, 168 zastarjelih ili nefunkcionalnih uklopnih satova zamijenjeno programibilnim uređajima sa mogućnošću godišnjeg programiranja rada rasvjete. Međutim, kako taj broj uključuje i ponovnu zamjenu već postavljenih uređaja uništenih tokom poplava 2014. god, u cjelokupnom sistemu je u funkciji 118 uklopnih satova (71 za urbani dio, te 47 za ruralni dio mreže). Trenutno ne postoji imenovana osoba, niti program mjera koji bi uključivao redovno dnevno ili periodično praćenje eksploatacionih parametara rada rasvjete i prema tome vršio upravljanje/optimizaciju rada mreže (u prvom redu u odnosu na potrošnju energije). Poduzimanje mjera u tom pravcu bi, osim unaprijeđenja kvaliteta i sigurnosti rada javne rasvjete, bilo bitno i zbog toga što bi se optimizacijom rada mreže omogućile i uštede u utrošku javnih sredstava, jer se čak 1,4 % od ukupnih godišnjih rashoda gradskog budžeta se odnosi na eksploataciju, investiciono i tekuće održavanje sistema javne rasvjete. Iako se na konačnom odlagalištu otpada, vrši selektivno odlaganje, kao nedostatak u ovom procesu se može istaknuti nedovoljan broj kontejnera za krupni otpad, te kontejnera za razdvojene sekundarne sirovine i opasne komponente komunalnog otpada. Organizovano sakupljanje sekundarnih sirovina u gradu Doboju postoji, ali je vezano uglavnom za veće industrijske objekte. Izuzetak predstavlja sakupljanje papira i stakla koje je organizovano na području grada za što postoje posebno opremljeni kontejneri. Otpad kao što je papir i kartonska ambalaža presuje se, te se isporučuje kupcu registrovanom za trgovinu sekundarnim sirovinama. Trenutno se vrši odvojeno prikupljanje PET i staklene ambalaže, te se takva ambalaža odvozi u fabriku za reciklažu PETa u okolini grada.

Očuvanje klime   

Prema podacima iz Akcionog plana održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjena (SECAP) Grada Doboja za period do 2030.godine, na području grada Doboja identifikovane su opasnosti koje predstavljaju posljedice klimatskih promjena i to: ekstremno visoke temperature, obilne padavine koje se ogledaju kroz obilne kiše i obilne snježne padavine, poplave, suša i nestašice vode te pomjeranje tla koje se ogleda kroz klizišta i slijeganje tla. Socioekonomski sektori koji su potencijalno ugroženi od posljedica klimatskih promjena su: zgradarstvo, javni prevoz, usluge snadbijevanja energijom, vodosnadbijevanje, aktivnosti vezane za prikupljanje, obradu i zbrinjavanje različitih vrsta otpada, zemljište, poljoprivreda i šumarstvo, zdravstvo i obrazovanje, civilna zaštita, turizam, te informaciono-komunikaciona infrastruktura. Prema mišljenju ispitanika_CA, najveći strah stanovništvo ima od poplava, a one, ujedno za razliku od ostalih navedenih posljedica, imaju najveći stepen uticaja na prethodno navedene sektore. Takođe, posebna opasnost koja je prisutna u područjima oko Doboja su klizišta, a posebno negativan uticaj imaju na starije osobe, osobe sa invaliditetom, osobe i domaćinstva sa niskim primanjima, nezaposlene i osobe koje stanuju u neuslovnim zgradama (barake, stare trošne kuće i slično). Prema mišljenju ispitanika_ca, Doboj nema dovoljno razvijene kapacitete za ublažavanje posledica  klimatskih promjena. Tokom 2021. godine, Grad Doboj je učestvovao kao partner u projektu “Povećanje ulaganja u javne objekte sa niskom stopom emisije ugljika u BiH“, koji implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz finansijsku podršku Zelenog klimatskog fonda (GCF), te je u okviru ovog projekta u dvorištu OŠ “Milan Rakić” u Velikoj Bukovici i ostalim područnim školama zasađeno je 100 sadnica, koju su realizovali učenici i nastavnici u cilju doprinosa ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Sadnju su realizovati učenici i nastavnici OŠ “Milan Rakić”, predstavnici Grada Doboja i predstavnici UNDP-a. Kada su u pitanju , opštinske aktivnosti, one su izražene kroz 22 mjere u okviru Akcionog plana održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskih promjena Grada Doboja koje bi trebalo da budu realizovane u periodu od 2020. do 2030. godine, koji pored sredstava iz gradskog budžeta podrazumijeva i vanjske izvore finansiranja. U većini slučajeva realizacija takvih aktivnosti predviđena u SECAP-u trebalo bi da bude uz finansijsku podršku i pomoć međunarodnih organizacija, što, prema mišljenju ispitanika_ca,  u realnosti nije lako ostvarljivo, s obzirom na to da postojeća politička garnitura ne gaji prijateljske odnose prema stranim donatorima, nego se čak i u pitanjima važnim za opšte dobro, bavi politikama ličnog interesa.

Očuvanje vodnog svijeta

Vodeni svijet ugrožen je otpadnim komunalnim i otpadnim industrijskim vodama. Vode u opštini Doboj se takođe zagađuju direktnim odlaganjem ili bacanjem otpada u rijeke i potoke, te brojnim nesanitarnim i divljim deponijama komunalnog, industrijskog i toksičnog otpada. Takve pojave su uz vodotoke evidentirane kao veliki problem. Prema podacima iz LEAP-a problemi koji i dalje postoje u pogledu zaštite vodenog svijeta, a zanemaruju se jesu cjelokupno zagađenje vode, zagađenost sliva rijeke deponijama smeća, kopanje korita rijeke Bosne i šljunkare te nekontrolisano vađenje šljunka,problem površinskih otpadnih voda, nedostatak mreža u vodovodnim tokovima za prikupljanje čvrstog otpada,neriješena opasnost od miješanja kanalizacije sa bunarskom vodom, problem sa vodovodnim cijevima, izlivanje i nedostatak septičkih jama,naselja bez kanalizacije i dotrajale kanalizacione mreže. Ukoliko se na dosadašnji način nastavi eksploatisati šljunak u slivu rijeke Bosne, stanovnici Doboja, posebno u stanovima na višim spratovima i prigradskim naseljima iznad gradskog središta, mogli bi, prema mišljenju ispitanika_ca, ostati bez napajanja pitkom vodom. Ovo je problem koji je prisutan već nekoliko godina, te sada osjeća uticaj nelegalnog vađenja šljunka sa poljoprivrednih zemljišta u blizini obale rijeke Bosne, što je dovelo do povlačenja vode iz korita i smanjenje vodostaja ove rijeke, a time uticalo i na dotok vode u bunare gradskog JP “Vodovod”. Takođe, postoje informacije da sve češće dolazi do zamućenja i neispravnosti vode za piće, ali i sumnje da se te činjenice svjesno zataškavaju.  Predstavnici  JP „Vodovod“ naglasili su da angažovali preduzeće račun pregrađivalo rijeku Bosnu na dva mjesta, kod gradskog željezničkog mosta, gdje se na Usori nalaze bunari, kao i u deset kilometara udaljenoj Rudanci. Ispitanici_ce navode informacije da je od gradskog mosta kod dobojske željeznicke stanice do deset kilometara udaljene Rudanke, gdje se nalazi veći broj bunara sa postrojenjima, čak sedam šljunkara, od kojih su neke i nelegalne. Na osnovu uvida u Javne pozive JU “Vode Srpske” od strane neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne” i dobijenih podataka, svega su četiri odobrene i legalne lokacije za vadjenje i dislokaciju vodnog materijala na tom potezu.

Kako bi dobili zvanične informacije da li je ugroženo snabdjevanje Dobojlija vodom ili bi moglo biti značajnije izraženo u skoroj budućnosti, ova Grupa građana se obratila JP “Vodovod”, ali nije dobila odgovor iz ovog preduzeća, koje je pod upravom Grada Doboja.

Očuvanje života na zemlji

Prema podacima iz Lokalnog ekološkog plana Grada Doboja ne postoji dugoročni program sistematskog ispitivanja zagađenosti vazduha. Na području grada Doboja postoji 5 industrijskih postrojenja koji predstavljaju ozbiljne zagađivače. Udio postrojenja koja posjeduju ekološku dozvolu iznosi 90%, dok svega dva posjeduju sistem za upravljanje zaštitom životne sredine prema odgovarajućem ISO standardu. Mali je i udio domaćinstava (svega 3%) koja za svoje potrebe koriste eko-goriva, kao što je prirodni gas, a postrojenja i pogona koja koriste ove izvore energije nema. Uz to, veliki problem predstavljaju nepravilna i nekontrolisana upotreba pesticida; divlja gradnja i nepostojanje plana izgradnje i uređenosti grada i i prigradskih naselja, zapuštena privatna imovina na kojoj niko ne boravi,needukovanost poljoprivrednih proizvođača u smislu zaštite zemljišta, nepostojanje labaratorija za analize zemljišta, masovno prisustvo korova (ambrozije), nedostatak eko – septičkih jama i slično. U gradu Doboju, otpad se odlaže na gradskoj deponiji „Karabegovac“, koja je u funkciji od 1978. godine. U postupku prikupljanja i transporta komunalnog otpada na predmetnoj deponiji ne vrši se nikakav fizički predtretman, kao što je usitnjavanje i presovanje otpada radi smanjenja ukupne zapremine otpada, a u cilju povećanja korisne površine odlagališta, tj. deponije. Podaci iz analize istraživanja koja su o zaštiti životne sredine na ovom području sproveli Gradska uprava Doboja i UNDP-a pokazala je da putnička i komercijalna vozila iz dizelskih motora svake godine na području Doboja emituju oko 41.000 tona ugljen-dioksida, benzina oko 8.935 tona, a iz autogasa 1.500 tona. Od zagađivača najveći postotak ide na evro-tri motore sa učešćem oko 31 odsto i evro-četiri sa oko 30 odsto. Prema mišljenju ispitanika_ca, važan zadatak za lokalnu vlast bio bi da što prije krene u opsežnija ispitivanja koliko je zemljište zagađeno, kako bise to prezentovalo javnosti i u konsultaciji sa strukom i građanima pokušale kreirati mjere i koraci koje će svi zajedno preduzeti, a koji će spriječiti dalje zagađivanje i omogućiti održivu proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Takođe, posebnu pažnju bi, prema mišljenju ispitanika_ca trebalo posvetiti brizi o reciklaži i selekciji otpada koji se izdvaja. Ispitanici_ce smatraju da je važno  nadležne institucije povedu brigu o tome da se uvede neka vrsta reciklaže u svim mjesnim zajednicama, te da se kontinuirano radi na ekološkom osvještavanju stanovništva i njihovoj edukaciji o važnosti selekcije otpada.

Mir, pravda i snažne institucije    

Ne postoji visok stepen povjerenja građana u rad institucija u Gradu Doboju. Tome doprinose i dugogodišnje izborne krađe i malverzacije, netransparentno trošenje javnih sredstava i pasivnost lokalne uprave u privlačenju građana da učestvuju u donošenju važnih političkih, ekonomskih i društvenih odluka koje bi doprinijele razvoju lokalne zajednice. Prema analizi dostupnih podataka, u javnosti se ne vide dovoljno jake inicijative za unaprijeđenje servisa pružanja usluga građanima i njihovo proaktivno uključenje u rad lokalne uprave. Formalno, jednom godišnje provode se ankete o zadovoljstvu građana uslugama, ali se rezultati takvih anketa objavljuju sa zakašnjenjem. Usluge kojima su građani uglavnom nezadovoljni odnose se na rad službe Civilne zaštite na spriječavanju posledica prirodnih katastrofa, kvalitet održavanja lokalnih puteva (naročito zimi), redovnost održavanja lokalnih puteva, rasprostranjenost javnih zelenih površina, parkova i igrališta za djecu, kvalitet zelenih površina, igrališta za djecu i parkova, cijenu kanalizacije i rad vrtića. Gradska uprava Grada Doboj, trenutno ne posjeduje Upravnu zgradu u kojoj su objedinjena sva gradska odjeljenja i institucije. Primjetno je nezadovoljstvo građana i stranaka u postupcima u različitim Odjeljenjima Gradske Uprave, iz razloga potrebne komunikacije između Odjeljenja i potrebe da stranke odlaze na različite dijelove grada da bi uspješno riješili postupak koji se vodi u okviru određenog predmeta. Ispitanici_ce koji pripadaju kategoriji mladih naveli su da ne vide lokalnu zajednicu kao prosperitetnu, te da zbog korupcije u zapošljavanju i nemogućnosti ostvarivanja osnovnih socioekonomskih i drugih egzistencijalnih potreba, veliki broj mladih ljudi napušta u Doboj i dolazi u inostranstvo. Samo u toku prethodne dvije godine, prema podacima iz istraživanja Unije za održivi povratak i integracije u BiH, Doboj je napustilo približno 3500 mladih, što prema mišljenju ispitanika_ca, predstavlja alarmantan i zabrinjavajući podatak za lokalne upravljačke strukture.

Partnerstvom do ciljeva       

Većina ispitanika_ca smatra da ne postoji dobra veza između javne uprave, poslovnog sektora i civilnog društva, jer, kako navode, smatraju da javna preduzeća i javne ustanove uglavnom provode volju pojedinaca u skladu sa političkom voljom, partijskim sistemom i njihovim ličnim interesima, ne oslanjajući se pritom na potrebe privrednog i civilnog sektora, koji zbog ovakvog stanja trpi najveće posljedice u vidu opstrukcije ekonomskog rasta i razvoja. Saradnja lokalne uprave i poslovnog sektora odvija se preko Privrednog savjeta. Ispitanici_ce iz poslovnog sektora naglašavaju da ovo tijelo postoji formalno, te da se vrlo rijetko organizuju okupljanja sa privrednicima kako bi se razmatrale realne mogućnosti unaprijeđivanja lokalnom ekonomskog razvoja. Takođe, naglašavaju da lokalna uprava rijetko nalazi prostora za njihove potrebe i uvažava njihove sugestije kada je u pitanju donošenje odluka, te da to ima veze sa uticajem politike na privredni razvoj.Prema evidenciji Gradske uprave, na području grada Doboja djeluje više od 100 organizacija civilnog društva u različitim oblastima.  Mnoge dobojske mjesne zajednice takođe su osnovale lokalna udruženja građana, kako bi mogle lakše da realizuju određene aktivnosti i projekte, a prije svega zbog toga što nemaju status pravnog lica i nisu u mogućnosti da otvaraju račune u banci. Na ovaj način, mogu upravljati sredstvima doznačenim iz eksternih izvora ili namjenskim sredstvima doznačenim iz budžeta. Ipak, prema dostupnim podacima, može se zaključiti da saradnja javnog, privatnog i civilnog sektora nije na zadovoljavajućem nivou, te da, i kada saradnja postoji, ona nije inicirana od strane javne uprave, nego međunarodnih donatora, u pogledu pokretanja saradnje u projektima od važnosti za podsticanje stvaranja povoljnog investitorskog okruženja ili određene vidove podrške marginalizovanim grupama, kao što je pokretanje ženskog preduzetništva.