Brčko

Svijet bez siromaštva      

Siromaštvom su u Brčkom pogođene manjinske grupe a najviše romska zajednica koji trpe kontinuiranu diskriminaciju kako u BiH tako i u Brčkom. Druga kategorija koja je pogođena siromaštvom su izbjeglice i raseljena lica koja i dalje nisu integrisana u društvo. Potom tu su i osobe koje nemaju zaposlenje kao i penzioneri sa niskim iznosima penzije, ili osobe treće starosne dobi koje nemaju pristup penzijama. Pogođeni su siromaštvom i građani koji žive u ruralnom dijelu distrikta, kao što su Prutače. Potrebni su u Brčkom, prema mišljenju sugovornika, ozbiljni programi zapošljavanja radno sposobnih građana, koji će u obzir uzeti specifične okolnosti pojedinaca i pojedinki kako bi im se pružila mogućnost izlaska iz siromaštva. Dosadašnji programi nisu dovoljno efikasni pa samo prolongiraju agoniju siromašnih a ni ne rješavaju opterećenost budžeta za socijalna izdavanja.

Svijet bez gladi      

Gladnih ljudi u Brčkom ima. Sugovornici su i sami svjedočili ovoj pojavi i tvrde da zapravo pravo stanje gladi u društvu nikome nije ni poznato. Pretpostavljaju da je gladnih mnogo posebno u ruralnim dijelovima distrikta, gdje kako kažu 'vlasti ne zalaze'. Na području Brčko distrikta u funkciji je javna kuhinja sa oko 180 korisnika. 

Zdravlje i blagostanje      

Sugovornici smatraju da je u javnim ustanovama ali i privatnim deficit specijalista disajnih puteva, posebno plućnih oboljenja i alergologa, te da je tih bolesti sve više u društvu.  Također smatraju da su oboljenja vezana za prekomjernu izloženost stresu također u porastu. Posebno je prisutan porast oboljelih od multiplo skleroze. Što se tiče pristupačnosti, sugovornici tvrde da je administracija bespotrebno komplikovana i spora, te da poslijedičino odgađanje usluga negativno utječe na zdravlje građana. Inače stiče se osjećaj lošeg servisa koji ne ulaže napore u poboljšanje usluga. Korupcija i političko ili lično privilegiranje pojedinaca je vidljivo i opšte poznata stvar u Brčkom. Pristup je posebno otežan kada su u pitanju specijalistički pregledi jer je specijalista sve manje i manje.

Kvalitetno obrazovanje      

Na području Distrikta Brčko mladi se žale jer nemaju mogućnost obavljanja praktične nastave. Željni znanja, vještina i želje da pronađu zaposlenje nakon završenog školovanja apeluju na vlasti i privatni i civilni sektor da im se stvore uslovi za neometano obrazovanje. Politici nije mjesto u obrazovnom sistemu, tvrde oni, i traže mogućnost ostvarenja svojih osnovnih prava. Kažu da ova situacija utječe i na njihovu mogućnost pokretanja samostalnih biznisa jer nisu sposobni da nakon škole pružaju samostalno usluge. Kažu da je potrebno da se ostvari komunikacija između njih, vlasti i privatnih kompanija, te da bi se time mnogo stvari moglo riješiti. Škole u Brčko distriktu ne oskudijevaju opremom posebno digitalnom i tehničkom, a i internet je dostupan. Međutim, metode podučavanja su zastarjele kao i ponuđeno gradivo. Najpopularnija srednja škola je neupitno medicinska. Roditelji i mladi lobiraju da se otvore dodatna odjeljenja. Naravno s nadom da će nakon završene škole otići u inostranstvo i naći adekvatan posao. Sugovornici smatraju da nedostaje inovativnosti u obrazovnom sektoru i da je krajnje vrijeme da odrasli sjednu za stol ugovore adekvatne reforme u najboljem interesu mladih. 

 

Rodna ravnopravnost      

Žene su u Brčkom manje plaćene od muškaraca za obavljanje istog posla. Generalno dolaze teže do zaposlenja i nude im se poslovi najviše u uslužnom sektoru.  Sugovornice tvrde da je potrebno da vlasti razmišljaju inkluzivno i predvide rodno osjetljive budžete, te da objezbijede strukture koje omogućavaju ženama neometan pristup radu. U prvu ruku potrebni su pristupačni vrtići i za siromašne. Nadalje, usluge za stare i iznemogle treba preuzeti država prije nego oslanjati se na besplatan ženski rad.  Kao zaključak sugovornici tvrde da ženska prava samo postoje na papiru, a da u realitetu žene nemaju puno izbora.

Čista voda i sanitarni uslovi      

U Brčko distriktu vodovodna i kanalizaciona mreža ne pokriva sva domaćinstva.  Vodovod pokriva oko 70 posto domaćinstava dok kanalizacioni sistem pokriva tek 60 posto domaćinstava. Posebno su ugroženi ruralni dijelovi distrikta. U Brčkom ne postoje aktivna postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda što uveliko ugrožava vodeni život i život na zemlji, a naravno i zdravlje građana. Podijeljenost teritorije utječe i na tok informacija, tako sugovornici nisu bili sigurni tokom razgovora da li svi građani distrikta plaćaju u istom iznosu vodu i ostale komunalije, te nisu bili sigurni koji dijelovi jesu a koji nisu snabdjeveni vodom. 

Pristupačna energija iz čistih izvora      

Strujna mreža na prostoru distrikta Brčko ima dosta veliku pokrivenost. Potrebna su ulaganja u jačanje strujne mreže i njenu modernizaciju.

Dostojanstven rad i ekonomski rast      

U Brčkom je zaposleno oko 70 posto stanovništva i oko 60 posto mladih. Najveća nezaposlenost mladih je između 18-25 godina. Sugovornici smatraju da podaci ne prikazuju realno stanje, te da većina tih mladih radi na crno, tj. da ih poslodavci ne prijavljuju. Tako da je prvo radno iskustvo mnogih mladih iskustvo diskriminacije i kršenja njihovih radničkih prava.

Mladi kao i stariji smatraju da je najbolji poslodavac u Brčkom javni sektor zbog mogućnosti lakšeg pristupa radničkim pravima, te obzirom da nude ugovore na stalno s kojima je lakše doći do kreditnih sredstava, riješiti stambeno pitanje i sl. Javni sektor je i glavni nosioc ekonomskog razvoja i najveći poslodavac na ovom prostoru, zajedno sa brojnim javnim preduzećima i službama. Nakon javnog sektora dolazi trgovački sektor, veliki trgovački lanci, apoteke, prodaja na veliko i malo i slično. Ne trebamo zaboraviti da je ratna pijaca 'Arizona' koja je bila raj za šverc, kupovinu ilegalne robe, oružja i droge upravo nastala u distriktu Brčko. Kasnije Arizona je 'legalizovana' i postala jedan od najvećih buvljaka u BiH. 

Što se tiče industrije razvijena je prehrambena industrija koja uspijeva da plasira svoje proizvode na strana tržišta. U prvom redu ističe se preduzeće Studen-Agrana Holdinga, jedna od najvećih prehrambenih grupacija u BiH.  Zatim firme kao što je Bimal i Fam proizvodnja plastične stolarije i druge prerađivačke industrije, srednjeg ili manjeg kapaciteta. Oko 18 000 hektara zemlje u Brčko Distriktu je u vlasništvu države koje je većinom neiskorišteno što predstavlja potencijal za pokretanje mnogih poslova.

Industrija, inovacije, infrastrukture      

Za distrikt Brčko teško je govoriti o reindustralizaciji jer je glavni ekonomski sektor u gradu trgovinski sektor. Sugovornici vide potrebu i priliku da se investira u razvoj privrede i da se prošire kapaciteti prehrambene industrije.

Što se tiče izvoza dobar primjer iz Brčkog je AGRANA-STUDEN Grupa koja se sastoji od deset operativnih joint venture kompanija osnovanih od strane AGRANA Grupe i STUDEN Holdinga, koje su odgovorne za trgovinu, preradu i distribuciju šećera i zaslađivača u svim oblicima i formama. Ovo strateško partnerstvo omogućava da AGRANA-STUDEN Grupa bude omiljeni snabdjevač kristalnog šećera u jugoistočnoj Europi. Poljoprivrednici su također orijentirani na izvoz. Međutim, granični prelazi predstavljaju veliku međudržavnu administrativnu prepreku. Izvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH u Evropsku Uniju, preko Hrvatske, funkcioniše trenutno samo na dva granična prelaza Gradiška i Metković. Sve to voćarima, pričinjava značajne gubitke jer otežava plasman robe na evropsko tržište. U Brčkom ima oko 600 voćara sa većim zemljištem koji ovisno o rodnosti sezone proizvedu velike količine voće međutim dok se roba odveze do i preko graničnog prelaza Gradiška, mnogi završe u minusu.

Za rast privrede i prerađivačke industrije u narednom periodu u Brčkom potrebno je otkloniti poznate administrativne i infrastrukturne barijere koje ugrožavaju izvoz i rast postojećih proizvođača.  Postojeće firme tvrde da same investiraju u proširenje svojih kapaciteta i nisu se do sada oslanjali niti su imali priliku biti podržani od strane domaćih vlasti. 

Inicijativa Studen grupacije da se u Distriktu Brčko, formira poslovno-ekonomska zona, od 300.000 kvadrata, sa investicijom od 20 milijuna KM i sa 220 radnih mjesta, ušla je u finalnu fazu. Cilj formiranja slobodne poslovne zone u Distriktu je širenje poslovnih poduhvata i povećanje broja zaposlenih. Privredna zona će se nalaziti na mjestu bivše vojne baze McGovern u južnom dijelu Brčko distrikt. Ovo je prva od ukupno 500 miliona KM planiranih investicija koje će ova kompanija realizovati u narednih 10 godina.  Prednost koju je ovaj investitor vidio tiče se povoljnog poreskog sistema, koji stimuliše poslovanje na ovom području. Brčani vjeruju da će pozitivna iskustva Studen holdinga privući i ostale ulagače iz Evrope i svijeta.

Da bi se osigurala radna snaga koja je zanimljiva stranim investitorima potrebni su programi prekvalifikacije i dokvalifikacije kako bi se postigao zadovoljavajući nivo znanja i vještina. Nadalje, potrebno je dodatno raditi na razvoju infrastrukture i olakšati administrativne zahtjeve spram stranih investitora.

Brčko nema razvijen kulturni život a osnovne strukture kao što je to zdravstvo i sudstvo su na vrlo lošem glasu. Tek nedavno se u Brčkom otvorila galerija, sugovornici ne znaju da li će opstati. Brčko nema ni kino: 'Brčko ne nudi nikakav kulturni sadržaj zbog kojeg bi ljudi došli ovdje. Da li jedan doktor nauka može biti ovdje samo radi nekih patriotskih razloga? Zašto bi neko došao iz Sarajeva da živi u Brčkom, ne znam, možda jedino da se oženi', kaže jedan od sugovornika.

Razvoj je onemogućen prije svega nepoštivanjem ljudskih i radničkih prava kako na prostorima BiH, tako i u Brčko Distriktu. Stranačke politike i despotizam su jedini zakon koji ovdje vlada, tvrde sugovornici. Ljudi odlaze jer su uvjetovani učešćem u neetičkim politikama kako bi opstali. Ovo je razlog svih drugih problema poput neadekvatnog obrazovnog sistema itd.

U Brčkom nije primijećen veliki broj dijasporske populacije koja želi pokrenuti određeni biznis u lokalnoj zajednici. Ljudi se većinom u Brčko vraćaju nakon ostvarene penzije. U slučaju da žele investirati, radi se većinom o manjim preduzećima u želji investitora da pomognu razvoju lokalne zajednice.

Inovacije sa sobom nose određeni razvojni potencijal. Distrikt Brčko trenutno nema programe za poticaj inovacija. Takvi poticaji su sporadični i dolaze od strane stranih razvojnih agencija.

Procedure pokretanja biznisa su komplikovane i dugotrajne. Distrikt bi trebao da radi na edukaciji i da obezbijedi sve informacije zainteresovanim građanima, kako bi olakšala registraciju i razjasnila obaveze poduzetnika. Sistem informiranja bi trebao da obavještava sve poduzetnike o eventualnim promjenama, olakšicama i novim procedurama ukoliko bi iste stupile na snagu.

Problem je što distrikt ne prati razvoj tih preduzeća, tako da veliki broj njih nakon prestanka sufinansiranja doživi krah. Sufinansiranje prema tome nije dovoljno, potrebno je mentorstvo i pružanje stručnih savjeta o održivosti preduzeća.    

Da bi se stvorilo plodno tlo za razvoj IKT biznisa na prostoru Brčkog potrebno je modernizovati obrazovni sistem i ponuditi veći broj programa koji nude obrazovanje iz ovog polja. Usvojena je deklaracije o unapređenju informatizacije u Skupštini Brčko distrikta, što ukazuje na, bar deklarativnu, spremnost vlasti da se bave ovim pitanjem. Ipak proces digitalizacije javne uprave je jako spor na prostoru Brčkog.

Trenutno se vrše radovi na obnovi Luke Brčko. Zahvaljujući svom strateškom i geografskom položaju, Luka Brčko može postati ključna tranzitna tačka za protok teretnog saobraćaja između Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Trenutna infrastruktura Luke Brčko zastarjela je i teško joj je pristupiti željeznicom, ali nakon obnove, luka može postati centralna poveznica za ekonomije regiona.

Trenutno na području Brčkog su prisutni samo privatni telekom operateri koji pružaju komercijalne usluge građanima i preduzećima. Veće investicije distrikta za obezbjeđenje ili unapređenje digitalne infrastrukture nisu zabilježene.

Odjeljenje za javne poslove brčanske Vlade aktivno djeluje kako bi gotovo stotinjak infrastrukturnih projekata, ukupne vrijednosti oko dva miliona maraka, bilo okončano do kraja ove godine. Više od dvije trećine ih je već završeno ili će to biti učinjeno u narednih nekoliko dana.

Smanjenje nejednakosti      

Istaknuto je da stanje socijalne isključenosti u Brčkom poprima trajni karakter i struktuira se kao model odnosa u društvu na koji se svi akteri pomalo navikavaju. Za neke grupe iz najugroženijih kategorija može se govoriti o stanju dugoročne socijalne isključenosti, koja je nastupila uslijed nedostatka kapaciteta ali i nedostatku mogućnosti za promjenu njihovog nepovoljnog stanja. Sugovornici su govorili o potpunoj blokadi potencijala za razvoj individualne egzistencije, što za posljedicu ima trend porasta izoliranih osoba iz društvene zajednice. Nejednakosti su kreirane kroz neuvažavanje različitog političkog mišljenja i stavova, nejednak pristup zaposlenju, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, te kroz ruralnu, rodnu i digitalnu izoliranost.  'Stranka je osnova života u Distriktu. Ne znam dalje ali ovdje ako ste stranački nastrojeni, imate i posao, imate doktora, imate sudiju, imate sve. Ako niste u politici, Njemačka' tvrde sugovornici. Posebno su pogođene osobe iz ruralnih dijelova distrikta koje su fizički izolovane nepostojanjem prigradskog saobraćaja i lošom infrastrukturom.

Održivi gradovi i zajednice      

Strateški ciljevi razvoja Brčko distrikta BiH su fokusirani na oblasti jačanja konkurentnosti privrede, unapređenje pružanja usluga javnog sektora u skladu sa EU standardima te održivog upravljanja životnom sredinom, prirodnim i infrastrukturnim resursima. Navedeni strateški ciljevi razrađeni su kroz prioritete i mjere, odnosno ključne strateške projekte, koji će trebaju doprinijeti stvaranju boljih uslova za život građana u Brčko distriktu.

Odgovorna proizvodnja i potrošnja      

Od 2020. godine je Brčko postalo dijelom UNDP-ovog projekta energetske efikasnosti zgrada javne namijene u sklopu projekta „Povećanje ulaganja u javne objekte s niskom stopom emisije ugljenika u BiH“ koji finansira Zeleni klimatski fond (GCF), a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH koji se trenutno realizira. U sklopu ovog projekta će 15 javnih objekata biti prenamjenjeno u energetski efikasnije javne objekte. Brčko Distrikt ima kreiranu Strategiju zašite životne sredine koja se odnosi na period do 2026. godine, te podrazumijeva implementaciju projekata zaštite okoline kroz koncepte održivog razvoja. U Brčkom nije prepoznat sistem 3R tj. održivog upravljanja otpadom, te je zakon i mjere koje se odnose na ovu oblast su prilično zastarijele, čak iz 2004. godine. Trenutno je osnovano preduzeće "FULL CLEAN" d.o.o. Brčko distrikt BiH koje treba da djeluje u oblasti čiste proizvodnje, no isto još uvijek nema sačinjenu stranicu, te stoga ne postoji pristup informacijama o kojoj vrsti prozivoda i usluga se radi. Kod realizacije javnih nabavki je prisutan pristup ekonomske održivosti gdje isti sprovodi kroz princip „najpovoljnija ponuda“.

Očuvanje klime      

Obzirom da je Brčko poljoprivredni kraj klimatske promjene su postale vrlo osjetne sa nizom negativnih posljedica. Od suša preko poplava i požara, sugovornici su zabrinuti jer ne vide da se vlasti u zemlji interesuju za ovo globalno pitanje. Suočeni već sa nizom administrativnih i koruptivnih problema, klimatske promjene i njihove posljedice su bitan destimulirajući faktor lokalnih poljoprivrednika.

Očuvanje vodnog svijeta      

Vodeni svijet na prostoru Brčkog je uveliko ugrožen nepostojanjem adekvatne kanalizacione mreže i nepostojanja prečišćivača otpadnih voda. U rijeku Savu se ne izlijeva samo kanalizacija iz Brčkog već i ona iz Zagreba, Osjeka i tako dalje. Voda na česmi smatraju Brčaci nije dobra za piće i mnogi kupuju vodu ili su nabavili kućne prečišćivače.

Očuvanje života na zemlji      

U Brčkom deponije se ne saniraju na pravi način a divlje deponije smeća i mjesta na kojima se ilegalno odlaže smeće se ne rješavaju na vrijeme. Reciklažnih projekata za sada nema iako su potrebni. Brčko je nedavno iznajmilo deponiju u Zvorniku i sada se tamo smeće odvozi. Prijašnja gradska deponija se nalazila u blizini rijeke Save. Drugi problem za očuvanje života na zemlji predstavljaju pesticidi i razne hemikalije koje se koriste u poljoprivredi. Mnoga gazdinstva prekomjerno upotrebljavaju ove proizvode, a mnogi troše one koji glase kao najlošiji jer su jeftini. 

Mir, pravda i snažne institucije      

U Brčkom je socijalna kohezija na zadovoljavajućem nivou kada je riječ o etničkoj, nacionalnoj i religijskoj pripadnosti. Nesklad nastaje utjecajem političkih partija i tenzijama koje dolaze od strane politike. Postojeća diskriminacija u Brčkom se odnosi na političke stavove i pripadnost političkim strankama. Osobe koje ne pripadaju vladajućoj političkoj stranci, ne slažu se sa načelima vladajuće političke stranke ili one osobe koje su apolitične nemaju jednak pristup resursima i zaposlenju. Nejednak je pristup sudstvu, školstvu, zdravstvu i drugim socijalnim uslugama, gdje osobe koje pripadaju stranci do svih usluga dolaze neometano preko 'štele'. Diskriminacija se odnosi i na dodjeljivanje sredstava iz javnih budžeta. Kada je riječ o korupciji ona je prisutna u svim segmentima društva. Na pitanje da li je moguće prijaviti korupciju sugovornicu su odgovorili: ‘Mislim da ljudi generalno nemaju povjerenja jer kad slušate iskustva ljudi koji su prijavili neke poslove, onda svako želi da vodi svoj posao, niko ne želi poteškoće jer ionako ljudi imaju previše poteškoće pa im takve stvari ne trebaju, zato mislim da ljudi zatvaraju oči'. 

Partnerstvom do ciljeva        

Kad je u pitanju suradnja između poslovnog i javnog sektora na lokalnom nivou sugovornici nisu previše optimistični. Smatraju da je sa lokalnim vlastima koju zovu 'politikom' skoro pa nemoguće ostvariti suradnju. Smatraju da 'politika' nije fleksibilna i nema sluha za realni sektor jer se radi zapravo o politici privatnih i ličnih interesa koja sebi ne postavlja pitanje šta sam uradio za dobrobit društva već koliko sam danas lične dobiti i koristi ostvario. Tako da se odluke donose stihijski od kadrova koji uopšte nisu stručni da bi se bavili pitanjima za koje su odgovorni.