BOSANSKA KRUPA

Svijet bez siromaštva

Bosanska Krupa je opština u sjeverozapadnom dijelu BiH sa oko 25.000 stanovnika. Stopa nezaposlenosti (procenat nezaposlenih u odnosu na broj radno sposobnog stanovništva) iznosi 18%  i nešto je viša od državne stope koja, prema podacima Agencija za statistiku BiH, iznosi 17,3%. Ukupni broj radno sposobnih stanovnika je 16.723 a u martu 2022. godine je bilo 2.956 nezaposlenih na evidenciji Službe za zapošljavanje Usnko-sanskog kantona (USK). Prosječna bruto plata u Bosanskoj Krupi iznosi 1.292 BAM (€ 660), što je nešto ispod državnog prosjeka od 1.622 KM. Agencija za statistiku BiH je krajem 2021. godine objavila osnovne pokazatelje relativnog siromaštva, a 2015. godina je bila posljednja analizirana godina. Te 2015. godine je u BIH bilo 16,5 posto siromašnih domaćinstava. Siromaštvo je raslo u gradovima i padalo u ruralnim sredinama. U međuvremenu su troškovi života značajno porasli zbog rata u Ukrajini, pandemije, i drugih uzroka. Ukupni mjesečni izdaci četveročlane porodice u BiH su 2015. godine do danas narasli sa 1.419 KM na skoro 2.500 KM. Primanja građana ni izbliza nisu pratila taj rast. Stoga je realno pretpostaviti da je procenat siromašniih domaćinstava najvjerovatnije rastao, uprkos evidentnom industrijskom razvoju Bosanske Krupe, koja je sudeći prema ekonomskim pokazateljima doživljava svojevrstan procvat. Na području općine djeluju: Centar za socijalni rad, Crveni križ, odjeljenje Javne ustanove Socijalno-pedagoška zajednica djece bez roditeljskog staranja “Duga“ iz Kulen Vakufa, nekoliko nevladinih organizacija za podršku posebnih kategorija i osoba u stanju socijalne potrebe. Međutim, u Bosanskoj Krupi nema staračkog doma iako je njegova izgradnja planirana u prostornom planu još 2009. godine. Najbliže takve ustanove su u Bihaću. Socijalna prava građani ostvaruju u okviru Centra za socijalni rad i Odjeljenju boračko-invalidske zaštite Kantonalnog ministarstva za boračka pitanja, s tim da su izvori sredstava za tu zaštitu federalni ili kantonalni budžet, u zavisnosti od vrste socijalnih prava. Određene vidove socijalne zaštite kroz jednokratnu novčanu pomoć obezbjeđuje općina iz svog budžeta ali su ona nedovoljna i neredovna. Centar za socijalni rad u Bosanskoj Krupi nema dovoljno resursa da sistemski pomogne socijalno ugroženim osobama u smislu obezbjeđenja stambenog prostora, ili resocijalizacije ugroženih kategorija. Pomoć se uglavnom svodi na jednokratnu novčanu pomoć, koja nerijetko kasni i po nekoliko mjeseci. Sagovornici ističu da je traženje hrane ili stvari za osiguranje egzistencije u kontejnerima ili čak na deponiji otpada čest prizor. Nužna je veća uključenost lokalne vlasti jer se ovim problemima dominantno brinu nevladine i humanitarne organizacije. Nužno je pojačati kapacitete za pomoć socijalno ugroženim kategorijama a programe fokusirati na sistemsko rješavanje problema tih kategorija umjesto jednokratnih pomoći.

Svijet bez gladi

Bužim, Bosanska Krupa, Ključ i Bosanski Petrovac su opštine Unskosanskog kantona koje nemaju javnu kuhinju. Javna kuhinja Imaret iz Bihaća dijeli pakete i tople obroke na području Bihaća i drugih opština.

Prema podacima humanitarnih organizacija siromaštvo je veliki ali nedovoljno vidljivi problem i trenutno je oko 120 porodica u stanju socijalne potreba, dok je oko polovina njih izrazito ugrožena i neophodna im je svakodnevna pomoć i javna kuhinja je neophodna ovoj opštini.

Planinarsko društvo Horizont iz Bihaća je zajedno sa organizacijom Pomozi.ba pokrenulo javnu kuhinju za potrebe socijalno ugroženih osoba. Ova organizacija dijeli oko 130 obroka za najugroženije građane sa područja Bihaća i Bosanske Krupe. Nevladin sektor je dominantan akter u pomaganju socijalno ugroženim kategorijama i nužna je veća angažiranost lokalne vlasti u sistemsko rješavanje ovog problema putem osnivanja javne kuhinje.

Zdravlje i blagostanje

Prema podacima Doma zdravlja od oko 25.000 stanovnika u Bosanskoj Krupi je zdravstveno osigurano 18.500. Primarna zdravstvena zaštita je organizovana ambulantno u Domu zdravlja i osam područnih ambulanti porodične medicine. Dio specijalističkih usluga obavlja se u Domu zdravlja a ljekari specijalisti dolaze u Dom zdravlja u Bosansku Krupu jednom sedmično. Sekundarna zdravstvena zaštita, bolničko liječenje i tercijarna zdravstvena zaštita pružaju se na klinikama kao i u Kantonalnoj bolnici u Bihaću. Godišnji budžet Doma zdravlja je oko 3,5 miliona KM a on nije dovoljan da obezbjedi potpuno pokrivanje svih troškova poslovanja. Nužno je riješiti problem dovoljnog i redovnog finansiranja kako bi se u potpunosti moglo odgovoriti na sve potrebe pacijenata. Najčešći uzroci smrti u Unsko-sanskom kantonu u 2019. godine bili moždani udar, akutni infarkt i kardiomiopatija. Od privatnih zdravstvenih ordinacija na području opštine postoje tri stomatološke ordinacije i jedna ordinaciju koja pruža specijalističke medicinske usluge. Ostale zdravstvene ustanove su četiri apoteke od čega su dvije javne a dvije privatne.

Uočena je potreba stalnog angažmana logopeda i fizijatra za djecu sa poteškoćama u razvoju koji, ako trebaju takve usluge moraju ići u Cazin, Bihać i druge centre. Stoga bi opština u tom pravcu mogla popraviti zdravstvenu uslugu, kao i u dijelu obezbjeđivanja nedostajućih materijalno tehničkih sredstava za rad Doma zdravlja.

Kvalitetno obrazovanje

U Bosanskoj Krupi djeluje šest obrazovnih ustanova, četiri osnovne škole te Opća gimnazija  i Mješovita srednja škola Safet Krupić. Područje opštine nije ravnomjerno pokriveno školskim objektima za osnovno obrazovanje. Na skoro svim postojećim objektima potrebna je ili rekonstrukcija ili adaptacija, izgradnja sportskih sala i igrališta, nabavka savremenih učila i opreme. Nakon 11 godina izgradnje je u septembru 2021. godine otvorena nova zgrada Gimnazije. Zanimljivi su komentari građana Krupe na društvenim mrežama koji uglavnom govore o tome da će zgrada uskoro postati starački dom jer se broj učenika drastično smanjuje a populacija Opštine postaje u prosjeku sve starija. Evidentan je trend smanjenja broja upisanih učenika u osnovne i srednje škole  u Bosanskoj Krupi. Sa 2.698 učenika u školskoj godini 2012./'13. je broj učenika pao na 1.838 u školskoj 2020./'21. godini odnosno smanjen je za trećinu. U osam opština Unsko-sanskog Kantona (USK) djeluje 49 osnovnih škola. U Izvještaju Ministarstva obrazovanja USK iz polovine 2021. godine, predlaže se gašenje čak 20 osnovnih škola kao i 18 područnih škola (Jedinice osnovnih škola koje djeluju na izdvojenim lokacijama). Naime, broj učenika i odjeljenja u ovim školama je pao ispod pedagoškog standarda. Razlog su migracija domicilnog stanovništva kao i negativan prirodni priraštaj. Tako je planirano da u Bosanskoj Krupi budu ugašene dvije područne škole u mjesnim zajednicama Pištaline i Baštre.

Također, dio učenika odlazi na školovanje u druge opštine, posebno u srednje škole. Jedan od razloga je veći izbor zanimanja koja će im obezbijediti zapošljavanje. U srednjim školama na području Bosanske Krupe učenici se i dalje se školuju za zanimanja koja nisu tražena u lokalnoj privredi, poput tekstilne struke, što direktno utiče na povećanje nezaposlenosti. Obrazovni program u srednjim školama je neophodno reformisati i prilagoditi lokalnom tržištu rada što je u nadležnosti kantonalne vlasti. Povećanje obima prakse u školama i smanjenje broja opštih predmeta ili onih koji nisu vezani za struku je problem koji su istakli sami učenici. Reforma kurikuluma je u toku ali je nemaran odnos vlasti istaknut kao problem i od samih prosvjetnih radnika koji kažu da ponekad nemaju obezbjeđenu čak ni kredu u školama. Potplaćeni i nestručni kadrovi nisu izuzetak u obrazovnim ustanovama ali lokalna zajednica jako malo može uraditi da pomogne u rješavanju tog problema.  U Bosanskoj Krupi također postoje gradska biblioteka, centar za kulturu i galerija. Nema dostupnih podataka o broju korisnika i posjetilaca ovih ustanova ali sa obzirom na izražen trend pada broja učenika za očekivati je i da se broj korisnika ovih ustanova smanjuje. Evidentan je i nedostatak dovoljnog broja vrtića, koji bi mogli biti velika pomoć i korak u pravom smjeru ka podršci mladim roditeljima i rastu nataliteta.

Pozitivno je što je opština već ušla u projekat prekvalifikacije. Kroz projekat LEP sa međunarodnom organizacijom rada (ILO) u okviru kojeg je planirana obuka za 100 ljudi od kojih bi 60 trebalo biti zaposleno a 6 samozaposleno na kraju projekta. Nužno je razmisliti o sistemskom rješavanju problema proizvodnje neodgovarajućih kadrova ili sistemske prekvalifikacije i obuka kroz redovna budžetska izdvajanja i programe umjesto povremeno i projektno. Lokalna vlast kaže da je lobiranje kod kantonalnog ministarstva obrazovanja da uskladi proizvodnju kadrova sa potrebama lokalne zajednice postala „dugogodišnja borba sa vjetrenjačama“. Ukoliko želi održiv razvoj zajednice opštinska a i viši nivoi vlasti moraju mnogo više pažnje i resursa posvetiti obrazovanju. Prema riječima sagovornika obrazovanje trenutno proizvodi kadrove upitne kvalitete za zanimanja nepotrebna lokalnoj zajednici ili za izvoz.

Istaknuta je potreba osnivanja omladinskog centra koji bi bio  u smješten u višenamjenski moderan i ležeran ambijent a djelovao bi kao okupljalište mladih i svojevrstan inkubator poslovnih i drugih ideja.

Rodna ravnopravnost

U Bosanskoj Krupi djeluje veći broj udruženja žena, među kojima su najaktivnija: “Jasminka Čaušević – Arapuša“; „Vakat“; „Generacije“; „Mimoza“; „Brekovica“, „Svjetlost“; „Izvor“; „Aktiv žena Otoka“, „Klub poslovnih žena“. Ove organizacije se bave pitanjima osnaživanja žena ali i humanitarnim radom, očuvanjem tradicije i kulture, promocijom, edukacijom, tradicionalnom muzikom te plasteničkom organskom proizvodnjom voća i povrća. Ističu dobru podršku lokalne vlasti jer im ustupa na korištenje prostorija koje su u javnom vlasništvu, promoviše njihove aktivnosti kroz opštinske publikacije i promotivne kanale, te pruža finansijsku podršku.

Da su ova udruženja vrlo aktivna pokazuje i to što je 2020. godine u Krupi održana i prva konferencija žena BIH i dijaspore. Žene Bosanske Krupe se sve češće zapošljavaju na poslovima koja su ranije smatrana „tradiocionalno muškim“ kao što su varioci. I položaj žena u ruralnim sredinama se popravio kako ekonomskim osnaživanjem žena tako i kroz edukacije i umrežavanje. Nužno je intenzivirati programe edukacije žena iz ruralnih krajeva kako da poljoprivrednu proizvodnju na svojim porodičnim imanjima učine što profitabilnijom. U političkom životu još uvijek dominiraju muškarci kojih je u ovoj opštini 80 posto u odnosu na tek 20 posto žena.

Sagovornici ističu da se žene posljednjih godina sve više ekonomski osamostaljuju i emancipuju zasnivanjem radnog odnosa i osnivanjem vlastitih obrta i firmi, naročito žene starije od 35 godina koje već imaju relativno odraslu djecu. Tako se transformiše ova lokalna zajednica koju, kao i veći dio Bosanske krajine, mnogi percipiraju kao izraženo patrijarhalno orijentisan kraj.

Opština Bosanska Krupa nema novu strategiju razvoja a prethodna je istekla 2020. godine. Privrednici ističu da ne vide strateško promišljanje i da im se čini da opština stihijski radi na razvoju metalne industrije koja je već razvijena, zbog čega se firme iz ove industrije „otimaju“ za zaposlenike u ovoj dominantno muškoj industriji. Sa druge strane nema promišljanja u pravcu razvoja industrija u kojima bi se mogle zaposliti dominantno žene, kako bi se postigla rodna ravnoteža u zapošljavanju. Jedna od ideja bi bila iskoristiti turističke i prirodne potencijale za izgradnju luksuznijih staračkih domova za penzionere iz zapadnih zemalja kojima bi bilo mnogo jeftinije i atraktivnije boraviti u takvim netaknutim prirodnim ambijentima kakvim obiluje Bosanska Krupa. Ciljati na strane penzionere sa velikom platežnom moći bi omogućilo visoke plate i uslove rada pa bi takav potez mogao usporiti trend odlazaka ili čak vratiti neke koji su otišli u zapadne zemlje gdje rade upravo na takvim poslovima.

Čista voda i sanitarni uslovi

Bosanska Krupa je bogata vodom. Osnovni problem u sektoru vodosnabdijevanja je loša zaštita postojećih i rezervnih izvorišta iz kojih se vrši napajanje centralnog vodovodnog sistema. Izvorišta su ugrožena motornim vozilima u blizini sportskog centra Ada, kao i sjetvom na okolnom poljoprivrednom zemljištu bez kontrole količine i vrste upotrijebljenih đubriva i zaštitnih mjera.

Prema Izvještaju o srednjoročnoj evaluaciji Strategije integriranog lokalnog razvoja Bosanske Krupe 2011.do 2015. godine (rađen 2016.) broj stanovnika koji koristi usluge vodosnabdjevanja je narastao na 90 posto dok je u navedenom periodu povećana dužina vodovodne mreže za više od 41 posto. Međutim, zbog nedostatka finansija nisu zaštićena dva strateška izvorišta Crno jezero i Vrelo Krušnice kao ni postojeće izvorište vodosnabdijevanja Ada. U ruralnom dijelu je evidentirano 35 većih i manjih vodovoda u vlasništvu mjesnih zajednica ili mještana na kojima se ne vrše redovne kontrole kvaliteta vode, nisu određene sanitarne zaštite, opće stanje vodovodnih objekata u većini slučajeva ne odgovara higijenskim i tehničkim standardima, a izvorišta nisu fizički zaštićena. Redukcija i obustava u vodosnabdijevanju ima samo u mjesnim vodovodima u mjestima Vranjska, Mali Radić i Veliki Radić, gdje trenutno živi oko 150 domaćinstava, pretežno povratnika koji se bave uglavnom poljoprivredom i obradom drveta.

Planom kapitalnih investicija u Bosanskoj Krupi je od 2020. do 2024. godine je obuhvaćeno 36 projekata vrijednih oko 40 miliona KM, od čega se njih 43 posto odnosi na kanalizaciju, vodovod i upravljanje otpadom. U 2015. godini je završena izvedbena tehnička dokumentacija za projekt “Odvodnje otpadnih voda” za grad i prigradska naselja a iste godine je izgrađeno 8,6 km nove kanalizacione mreže. Time se broj stanovnika priključenih na kanalizacionu mrežu povećao na 3.321 u 2014.godine. Izgradnja kanalizacije je trenutno jedan od prioriteta lokalne zajednice.

Pristupačna energija iz čistih izvora

Bosanska Krupa je dobro pokrivena elektroenergetskom mrežom. Snabdijevanje potrošača elektroenergijom se vrši dalekovodom iz pravaca Prijedor- Bihać – Vrnograč. Distributivna elektroenergetska mreža na području USK je zračna i kabelska. Zračna mreža je pretežno na drvenim kestenovim stubovima koji su u veoma lošem stanju zbog dotrajalosti. Jedan dio te mreže je u poslijeratnom periodu postavljen na armiranobetonske stubove. Ukupna instalirana snaga na prostoru općine Bosanska Krupa iznosi 34 MVA. Distributivna mreža je u ratnom periodu pretrpjela veća oštećenja a sanacija je samo djelimično izvršena zbog čega je nepouzdana i sklona prekidima u snabdijevanju građana. Na području Bosanske Krupe se nalazi HE Krušnica kapaciteta 0,5 MW.

Bosanska Krupa je 2020. godine izradila Akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) za period 2020. do 2030. godine. Cilj ovog plana je smanjiti emisije CO2 za najmanje 40 % do 2030. godine te povećati otpornost na posljedice klimatskih promjena u odnosu na 2010. kao baznu godinu. Plan je to postići kroz efikasniju upotrebu energije i veću upotrebu obnovljivih izvora energije. Najveća emisija stakleničkih plinova, primarno CO2, dolazi iz grijanja javnih, poslovnih i stambenih zgrada, te korištenja komercijalnih i privatnih vozila. Za grijanje nekoliko javnih zgrada u vlasništvu lokalne zajednice koriste se razni energenti od čega je 50 % otpada na električnu energiju, 42 % na mrki ugalj i lignit te 8% na biomasu. Nešto drugačiji omjer energenata se koristi za grijanje objekata u školstvu, zdravstvu, sportu, koje su u vlasništvu kantonalnih institucija i gdje 82 % utrošenih energenata otpada na fosilnu/neobnovljivu energiju, odnosno lož ulje, lignit i mrki ugalj, dok ostatak od 18 posto otpada na električnu energiju i biomasu.

Za grijanje stambenih zgrada Krupljani uglavnom koriste biomasu i električnu energiju (oko 80%).

Plan lokalne vlasti je da planirano smanjenje ostvari primarno kroz povećanje energetske efikasnosti i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije ali nema konkretnih planova u smjeru razvoja vlastitih izvora obnovljive energije.

Dostojanstven rad i ekonomski rast

U proteklih nekoliko godina Bosanska Krupa je doživjela industrijski procvat i značajan broj investicija kao i rast zaposlenosti.  U Bosanskoj Krupi živi oko 25.000 stanovnika od čega je 16.700 radno sposobno. Na početku 2021. godine u Bosanskoj Krupi je privrednu djelatnost obavljalo 346 firmi i 290 fizičkih lica. Ključne industrije su metalna, drvna, poljoprivredna i prehrambena, a firme su uglavnom smještene u dvije poslovne zone, Pilana i Industrijska zona. Treća industrijska zona je Vatreni mlin, i nalazi se u finalnoj fazi pripreme. Četiri najveće metaloprerađivačke kompanije ostvaruju više od tri četvrtine ukupnog izvoza u Bosanskoj Krupi.                                                           Poljoprivreda je druga značajna grana i Krupa je među najvećim proizvođačima mlijeka u USK. Sa nivoa FBiH, kantona i Opštine poljoprivrednici Bosanske Krupe dobiju godišnje oko 2 miliona KM poljoprivrednih poticaja. Nedostaje međutim strateška institucionalna podrška otkupu, skladištenju, preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda, odnosno pomoć pri uvezivanju lanaca opskrbe. Upravo bi se tu opština mogla više angažovati jer finansijski poticaji uglavnom dolaze sa viših nivoa dok su opštinski poticaji u simboličnim iznosima. Također, poljoprivredni proizvodi su kvarljivi i zahtijevaju kratke lance opskrbe zbog čega je logičnije da to bude zadatak lokalne zajednice.

Skoro polovinu ukupne površine obuhvata šumsko zemljište pa su značajne zalihe drvne mase (liščara i četinara). Proizvodi od drveta iz Bosanske Krupe se plasiraju na tržišta Austrije, Hrvatske, Italije, Engleske. Među najznačajnijim privrednim subjektima su: Krupa-kabine, Bosankar, ZAH, Novi Most, Smrča, Jela-Grmeč, Ba&Ham, Adaco, MS-Alem, Perna-F.

Općina Bosanska Krupa je svoj prijeratni privredni razvoj vezala prvenstveno za drvnu, mašinsku i tekstilnu industriju, pa je u ovim djelatnostima radio veliki broj zaposlenih, a posao se, nakon školovanja u školama na području općine, mogao veoma brzo dobiti. Kako su ovi privredni kapaciteti porušeni ili devastirani u toku ratnih zbivanja i veliki broj radnika je ostao bez zaposlenja. Strateški izazov za općinu je kako da usmjeri privredni razvoj ka onim djelatnostima koje će omogućiti brz ekonomski rast i smanjenje nezaposlenosti, uz racionalno korištenje prirodnih potencijala i očuvanje zdrave životne sredine. Bosanska Krupa se strateški opredijelila za izgradnju prerađivačkih kapaciteta sa većim stepenom finalizacije proizvoda iz drvne i prehrambene industriji te korištenje turističkih kapaciteta. Međutim, strategija je istekla 2020. godine a brojni planovi nisu ispunjeni naročito u domenu poljoprivrede i turizma.

Opština ima značajne prirodne, historijske i vjerske turističke potencijale kao što je se nalazi Stari grad „Pset”. Ta tvrđava se nalazi u  središtu grada i izgrađena je u XIII stoljeću. Planinski turizam na planini Grmeč kao i na rijekama Krušnica i Una nudi sjajne uslove za ribarenje, biciklizam, planinarenje, rafting i druge vidove aktivnog odmora. Uprkos bogatoj ponudi ovi potencijali su još uvijek nedovoljno iskorišteni i promovisani.

Odnos broja zaposlenih, penzionera i nezaposlenih na području Bosanske Krupe je veoma nepovoljan, kao i kvalifikaciona struktura nezaposlenih, jer je svoj raniji privredni razvoj vezala prvenstveno za drvnu industriju, mašinske i tekstilne struke, pa je i srednje usmjereno obrazovanje prilagodila tome. Obzirom da je u toku rata Bosanska Krupa ostala bez svih proizvodnih kapaciteta a da se istovremeno u srednjoj školi obrazuju isti profili zanimanja kao u predratnom periodu, logičan slijed je velika akumulacija kadrova koji  ne mogu naći radno mjesto u struci ni u drugim sredinama gdje je situacija slična. Radi se o ozbiljnom problemu i veliki je strateški izazov za budući privredni razvoj i buduće potrebe za stručnom radnom snagom. Nužno je prilagoditi klasifikacijske liste zanimanja u okviru srednje škole i nastavne planove novonastaloj situaciji. Nužna je prekvalifikacija, dodatna edukacija i usavršavanje nezaposlenih lica kako bi im se omogućio radni angažman u skladu sa novim zahtjevima privrede.

Postoje i prednosti u odnosu na zapadne zemlje jer je na primjer porez na dohodak u BiH 10 % a u Njemačkoj na primjer 48%. Stoga bi dobro bilo iskoristiti te prednosti za aktivniju promociju stranim investitorima.

U nedostatku stalnog opštinskog inkubatora, koji bi pomagao novim privrednicima, pri osnivanju firme bilo bi preporučljivo da opština ima neki telefonski servis ili savjetovalište, odnosno da barem napravi  hodogram odnosno listu stvari i koraka koje moraju ispuniti privrednici kada otvaraju obrt ili d.o.o.

Opština je dobila BFC certifikat kao jedna od 20 lokalnih zajednica iz BiH koje su razvile povoljno poslovno okruženje ali je nužan veći angažman na ispunjenju planova iz prošle kao i donošenje nove strategije razvoja, odnosno njenu implementaciju.

Industrija, inovacije, infrastrukture

U novembru 2016. godine je u  okviru poslovne zone Pilana u Bosanskoj Krupi otvoren Centar za podršku poduzetništvu (Bussiness Support Center) površine 700m2. Nosilac projekta vrijednog 1.224.779,86 KM su Razvojna agencija USK, Vlada USK, Opština Bosanska Krupa, Tehnički fakultet Univerziteta u Bihaću i PLOD centar. Cilj je bio stimulirati ekonomski rasti i novo zapošljavanje u USK, unaprijediti poslovno okruženje, i povećati konkurentnost lokalne privrede, uglavnom u metaloprerađivačkom, drvnom i IT sektoru.  Nema mnogo dostupnih informacija o radu Centara, koji trenutno raspolaže IT opremom, učionicama, 6 radnih mjesta za obuku zavarivača, konferencijskom salom, te prostorom za iznajmljivanje uredskih prostorija. Većina aktivnosti BSC-a je usmjerena na obuku varilaca za rastuću metalnu industriju, koja ima problem sa manjkom radne snage zbog odlaska mladih u inostranstvo.

Privrednici ističu da su slaba cestovna povezanost i nedostatak radne snage glavni izazovi sa kojim se suočavaju. Smatraju i da je tzv „muka industrija“ dominantnija (metalna i drvna) te kako bi dobo bilo razmisliti i o poticanju razvoja industrija u kojima su žene dominantna radna snaga. Privrednici smatraju i da bi organizovanje granskog sajma, odnosno sajma metalne industrije, koji bi okupio firme sa područja regije bi mogao biti dobar mehanizam za ubrzanje povezivanja privrednika i ubrzanje razvoja i širenja poslovanja.

Smanjenje nejednakosti

Uz rastuću klasnu nejednakost, koja karakteriše skoro sva tranzicijska društva, u Bosanskoj Krupi je prisutna nejednakost između politički aktivnih građana i onim koji to nisu, kao i između stranaka na vlasti i opozicionih političkih opcija. Također je prisutna i rodna nejednakost a posebno kada se radi o pristupu žena radnim mjestima ili političkim funkcijama. Prisutne su retrogradne društvene norme o ulozi žena u kućanstvu te nemogućnost pristupa uslugama brige o djeci, kao što su cjelodnevni boravak za djecu. Jedna od ugroženih kategorija su i samohrane majke koje nisu u mogućnosti raditi zbog nepostojanja institucionalnih kapaciteta za brigu o dojenčadi i relativno skupe usluge predškolskog obrazovanja.

Lokalna vlast kroz učešće u projektima sa međunarodnim donatorima i udruženjima Roma pokušava smanjiti marginaliziranost ove etničke skupine kroz izgradnju stanova i socijalnu inkluziju. Stranačko zapošljavanje podobnih a ne sposobnih kadrova u zdravstvene, obrazovne i sve druge institucije na svim nivoima vlasti su sagovornici istakli kao jednu od glavnih smetnji bržem razvoju opštine.

Održivi gradovi i zajednice

Teško je reći da li je i u kojoj mjeri koncept održivosti uopšte osnova ekonomskog lokalnog razvoja jer od 2020. godine opština nema strategiju ni planske razvojne dokumente. Jasno je međutim da opštini nedostaju neki osnovni dokumenti, procesi i hodogrami za uspješno poslovanje, kao što su sistem internih kontrola koje će osigurati da budžetska potrošnja bude efikasna, ekonomična i svrsishodna, što je navedeno u reviziji budžeta opštine za 2020. godinu.

Ova lokalna zajednica ima dugu tradiciju drvne industrije a vodeni resursi poput rijeka Une i Krušnice su značajan turistički potencijal.  Prehrambena industrija je jedan od mogućih potencijala razvoja naročito u sektoru organske proizvodnje i prerade hrane. Jedan od uočenih nedostataka je nepostojanje otkupnog, distributivnog i prerađivačkog kapaciteta za poljoprivredne proizvode, koji je bio planiran Strategijom razvoja koja je istekla 2020. godine. Također nije izrađen ni program razvoja poljoprivrede.  Među najvećim izazovima su nedovoljno razvijena turistička i saobraćajna  infrastruktura, neusklađenost ponude i potražnje radne snage,  nedovoljni ljudski kapaciteti lokalne vlasti za razvoj privrede, depopulacija, nestabilna politička situacija i nepostojanje povoljnih i stabilnih izvora finansiranja razvoja privrede.

Odlazak građana iz zemlje je jedan od najvećih izazova za održivost razvoja lokalne zajednice. Radne snage nedostaje u svim privrednim granama uključujući i poljoprivredu. Prema riječima sagovornika, ljudi ne odlaze iz BiH zbog male plate već zato što vide da polupismeni sa kupljenim diplomama drže ključne položaje u društvu dok su rad, trud i obrazovanje na margini. Egzaktnih podataka o ovom fenomenu nema i pojedini sagovornici predlažu da lokalna vlast angažuje studente i kroz anketiranje i popis na terenu omoguće izradu socijalne karte lokalne zajednice kako bi se lakše kreirala strategija za zadržavanje mladih ili povratak onih koji su ranije otišli.

Opštinska vlast bi mogla dati svoj doprinos borbi protiv bijele kuge kroz finansijsko poticanje majčinstva kroz finansiranje majki tokom trudnoće i u godinama nakon trudnoće, besplatnim vrtićima i udžbenicima za djecu.

Sagovornici kažu da bi i obilježavanje pješačkih prelaza i biciklističkih staza je nešto što ne iziskuje velika sredstva ali itekako povećava kvalitet života u lokalnoj zajednici. Obrazovanje turističkih vodiča, obilježavanje staza i planinarskih kota su stvari koje ne moraju čekati formiranje turističke zajednice.

Odgovorna proizvodnja i potrošnja

 

Fokus na održiv razvoj privrede i poljoprivrede te na kružnu ekonomiju i održivo upravljanje otpadom i zaštitu okoliša su istaknuti u prošloj strategiji kao strateška opredijeljenost opštine. Međutim, teško je reći u kojoj mjeri je ta opredijeljenost provedena u praksi jer nema sistematiziranih i javno dostupnih podataka o tome u kojoj mjeri su ostvareni planovi iz strategija razvoja do 2020. godine. Također, nema podataka o količinama, vrstama i načinima upravljanja otpadom koji proizvodi rastuća metalna industrija i industrija drveta. Postojanje određenog stepena reciklaže je utvrđena jedino kroz pojedinačne primjere u proizvodnji pvc stolarije, gdje postoji tržište za sav otpad koji nakon što bude otkupljen ide na reciklažu. Jedna od dobrih praksi je što je opština dozvolila firmama i pojedincima da besplatno odlažu sav ne-komunalni otpad na predviđenoj lokaciji. Međutim, opština ne upravlja na održiv način otpadom pa takva praksa jedino smanjuje broj divljih deponija koncentrišući njihovo postojanje na jednu lokaciju. Nužno je raditi na rješavanju upravljanja industrijskim otpadom i njegovim uključivanjem u nove proizvodne cikluse.

Jedan od pozitivnih primjera je šumsko privredno društvo „Unskosanske šume“. Ovo preduzeće je uspješno završilo proces certificiranja i dobilo FSC certifikat koji izdaje Forest Stewardship Council. Time se potvrđuje da preduzeće upravljanja šumama na  održiv način, što znači i održivu preradu drveta zbog čega lokalne firme mogu proizvode od drveta izvoziti u zemlje EU.

Prema podacima kantonalnog šumskog preduzeća pet firmi drvne industrije iz Bosanske Krupe prerade godišnje ukupno 7.500 kubnih metara lišćara i oko 1.600 metara kubnih četinara. Skoro polovina ukupne površine opštine je pod šumama pa su značajne zalihe drvne mase (liščara i četinara). Najveća strana tržišta za proizvode od drveta su Austrija, Hrvatska, Italija i Velika Britanija.

Očuvanje klime

Općina Bosanska Krupa je Sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju pristupila 2020. godine i izgradila je akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama. Lokalna zajednica učestvuje u ekološkim projektima usmjerene ka smanjenju emisije ugljika i opredijeljena je za principe i prakse održivog energetskog razvoja i prilagođavanja klimatskim promjenama. Ciljevi postavljeni u akcionom planu održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama su:

• Smanjenje emisija CO2 za najmanje 40% do 2030. godine u odnosu na baznu 2010. godinu.

• Smanjenje broja stanovnika, zgrada i poljoprivrednog zemljišta ugroženih posljedicama klimatskih promjena za 40% do 2030. godine u odnosu na stanje u 2020. godini.

Identifikovane opasnosti koje klimatske promjene donose su ekstremno visoke temperature, poplave, suša, nestašica vode i klizišta. Evidentno je da su poplave vodeća opasnosti na području općine Bosanska Krupa koja leži na dvije rijeke. Kao odgovor na ovu opasnost, identificirano je niz mjera prilagođavanja na klimatske promjene i njhovog ublažavanja. Nužno bi bilo provesti evaluaciju dinamike te utvrditi stepen provođenja utvrđenih mjera. Završen je projekt povećanja energetske efikasnosti obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih objekata.

Očuvanje vodnog svijeta

U sklopu projekta Vodosnabdijevanje i odvodnja otpadnih voda u FBiH, koji provode Evropska investiciona banka, BiH i FBiH, je u toku Fazna izgradnja kanalizacionog sistema u Bosanskoj Krupi i Otoci vrijedna 12 miliona KM. Također je u toku i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda vrijedna sedam miliona KM.

Vode Une i Krušnice su prepoznate kao najvrijedniji resurs u Bosanskoj Krupi kao i široj regiji. Lokalna vlast ne dozvoljava značajnije intervencije na regulisanju prirodnih korita ovih rijeka.

Zbog složenosti zaštite vrela Krušnice, predviđa se izgradnja postrojenja za kondicioniranje vode. Započet je i jedan od većih projekata iz Strategije razvoja, a to je regulisanje odvodnje otpadnih voda Bosanske Krupe i Bosanske Otoke. Ovim će se u konačnici spriječiti ispuštanja netretiranih voda i rijeku Unu i njene pritoke, odnosno uklanjanje zagađenja iz gradskih područja.  Privodi se kraju regulacija potoka Kalender sa izgradnjom fekalnih kolektora. Ovim će se razdvojiti otpadne i oborinske vode, ispraviti vodotok, proširiti i produbiti korito, urediti do kraja obale i završiti pješačke staze.

Iako je Opština u svojim strateškim dokumentima istakla problem zaštite glavnog izvorišta pitke vode na Adi, nedavno je u kabinetu načelnika održana prezentacija idejnog rješenja za izgradnju sportske dvorane koja će biti smještena na području Sportsko-rekreativnog centra Ade. Pored dvorane je planirana i izgradnja turističkog kampa sa svim potrebnim sadržajima, te izgradnja vanjskih višenamjenskih sportskih terena, što će sigurno dodatno ugroziti izvorište.

Očuvanje života na zemlji

Komunalni otpad se u Bosanskoj Krupi odvozi periodično dok se otpad iz privrede odvozi se i po pozivu. Skupljeni otpad se deponuje na deponiju „Meždre – Vlaški Do“, koja je formirana 2007. godine. Trenutno se na nju odlaže otpad sa područja opština Bosanska Krupa, Cazin i Bužim. Od naselja je udaljena 3 km a površina deponije je 38.000 m2. Na raspolaganju je još 80.000 m2 zemljišta. Deponija je ograđena univerzalnim pletivom i posjeduje ulaznu kapiju sa znacima upozorenja. Na deponiji postoji instaliran rezervoar za vodu kapaciteta 6.000 l za protupožarne namjene.

Procent pokrivenosti stanovništva odvozom smeća je u 2015.godini (posljednji raspoloživi podaci) je bila oko 57%. Pokrivenost pravnih lica odvozom čvrstog otpada je 98% ali tu se radi o komunalnom a ne o industrijskom otpadu. Opasnim i neopasnim industrijskim otpadom se ne upravlja na održiv način. Planiran je zajednički centar sa pretovarnom i reciklažnom stanicom.  Projekat regionalne deponije u USK nikada nije realiziran zbog nemogućnosti da se odredi jedinstvena lokacija gdje će se nalaziti deponija, a deponija predstavlja značajno opterećenje za okoliš.

Mir, pravda i snažne institucije

Bosanska Krupa je prilično mirno mjesto sa niskom stopom kriminala.  Od 261 krivičnog spora riješeno je njih 199 u toku 2021. godine i to većinom u predviđenim rokovima.  U malom broju krivičnih djela dominiraju teške krađe.  Opštinski sud u Bosanskoj Krupi je tokom 2021. godine imao ukupno 438 malih parničnih predmeta od čega je 260 predmeta riješio dok je 178 predmeta ostalo neriješeno u toj godini. Sporovi traju između 87 i 684 dana, pokazuje  Izvještaj o poštivanju optimalnih i predvidivih rokova ovog suda. Bosanska Krupa dijeli problem ostatka države sa okončanjem izvršnih postupaka koji se najčešće otegnu između 750 i 1.600 dana.

Zanimljivo je da u Bosanskoj Krupi te godine nisu zabilježeni privredni niti stečajni sporovi.

Sagovornici tvrde da su Romi Bosanske Krupe socijalno dobro integrisani u sve društvene tokove i da je većina zaposlena i stambeno situirana te da su zastupljeni i u organima javne uprave. Slične tvrdnje postoje i za neke druge skupine koje su često marginalizovane poput osoba sa posebnim potrebama ili invalida, koji su često zaposleni u privatnom sektoru.

Korupcija je prisutna u mjeri u kojoj je to i u cijeloj državi. Stranačko zapošljavanje podobnih a ne sposobnih kao i stranačka prepucavanja su prepoznata kao jedna od glavnih smetnji i prepreka bržem ekonomskom razvoju lokalne zajednice, kao i jedan od glavnih faktora koji tjera mlade iz Bosanske Krupa ali i BiH.

Partnerstvom do ciljeva

Lokalna zajednica u Bosanskoj Krupi relativno dobro koristi raspoloživa sredstva iz dostupnih domaćih i međunarodnih razvojnih fondova kao što su: Fond za zaštitu okoliša FBiH; sredstva državnih, federalnih i institucija u USK kantonu; UNDP; GIZ; USAID; Zeleni klimatski fond (GCF); Globalni fond za okoliš (GEF); Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske; i slično.

Pri strateškom planiranju se lokalne vlasti oslanjaju na saradnju sa Partnerskom grupom. Radi se o konsultativnom tijelu kojeg je u fazi planiranja oformila opštinska vlast a koju čine predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora iz lokalne zajednice. Međutim, širi krug djelatnika iz nevladinog sektora nije uključen u izradu razvojne strategije. Tako na primjer udruženja žena nisu konsultovana pri izradi ovog dokumenta koji je u toku.

Nepostojanje turističke zajednice u Bosanskoj Krupi je jedan od najboljih primjera koliko kompleksnost političkog i administrativnog uređenja BiH može biti prepreka bržem razvoju lokalne zajednice. Federalnim zakonom je 2005. godine ukinuta turistička zajednica na lokalnom nivou i otvorene su kantonalnim nivoima. Kantonalna turistička zajednica u USK je godinama radila sa fokusom samo na Bihać zanemarujući ostala mjesta. Zakonom je 2016. godine uređen rad i opštinskih turističkih zajednica, ali su uslovi za imenovanje rukovodilaca bili postavljeni preambiciozno i nije bilo kadrova sa traženim desetogodišnjim iskustvom. Nakon dugogodišnjeg lobiranja je promijenjen taj zakon početkom 2022. godine, pa je Bosanska Krupa napokon dobila šansu da formira vlastitu turističku zajednicu i taj proces je u toku.

Sagovornici ukazuju na probleme nefunkcioniranja određenih javnih službi kao što su službe za zapošljavanje na lokalnom, kantonalnom i entitetskom nivou, na kojima se kao nezaposleni vode mnogi koji ne traže posao jer rade u sivoj ekonomiji a na birou su kako bi ostvarili druga prava kao što je zdravstveno osiguranje. Tako dolazimo u situaciju da na birou ima hiljade nezaposlenih ali firme istovremeno ne mogu naći radnike. Djelovanje u pravcu uređenja tog sektora javnog poslovanja bi značajno moglo ubrzati razvoj. S jedne strane bi u legalne poslovne tokove uveli značajan broj privatnih poduzetnika dok bi značajan dio radne snage morao ili prihvatiti zaposlenje ili biti uklonjen sa liste nezaposlenih, kako bi zavodi za zapošljavanje napokon počeli raditi kao berza rada i poveznica između radnika i poslodavaca što bi i trebala biti osnovna funkcija.

Privredni sektor je generalno zadovoljan brzinom i kvalitetom usluge lokalne administracije ali postoji značajan prostor za unaprijeđenje, naročito u dijelu plaćanja parafiskalnih nameta gdje građani i poduzetnici plaćaju značajne sume ali ne dobivaju ništa za svoj novac. Tako na primjer jedan privrednik u okviru građevinske dozvole mora platiti i oko 15 000 maraka za izgradnju skloništa. I to ne bi bio problem da institucije za taj novac zaista grade ta famozna skloništa. Slično je i sa izdvajanjima za puteve, zaštitu voda i šuma. Dakle razmišljati u pravcu rasterećenja plaćanja i usmjeravanja što više budžetskih sredstava u infrastrukturu za građane i privredu.

Postoje tvrdnje da Bosanska Krupa mnogo više ulaže u budžet kroz poreze i doprinose nego što dobija iz njega jer se raspodjela vrši po broju stanovnika opštine a ne po njenom privrednom učinku. Bilo bi preporučljivo potvrditi ovu informaciju na primjeru Krupe jer bi tako lokalna zajednica dobila jak argument za lobiranje ka pravednijoj raspodjeli javnog novca ka nižim nivoima vlasti.

Nužno bi bilo pojačati aktivnosti ka višim nivoima vlasti na deminiranju Bosnake Krupe koje je još uvijek dosta opterećena tim ratnim naslijeđem.

Strateški ciljevi lokalne vlasti u Bosanskoj Krupi su:

• Izgraditi prerađivačke kapacitete sa povećanim stepenom finalizacije proizvodnje sa naglaskom na drvnu i prehrambenu industriju te veće korištnje turističkih potencijala;
• Razvijati selo i tržišno orijentisanu poljoprivrednu proizvodnju;
• Prestrukturirati srednje obrazovanje i prekvalifikovati nezaposlene u skladu sa potrebama lokalnog tržišta rada;
• Osposobiti civilno društvo i lokalnu upravu za efikasnije zadovoljavanje potreba lokalnog razvoja;
• Osigurati kontrolisano i održivo korištenje prirodnih resursa u funkciji održivog razvoja.

Međutim, neefikasnost u budžetskom planiranju i izvršenju je jedan od problema koji usporava ostvarenje zadatih ciljeva. Budžet Bosanske Krupe za 2022. godinu iznosi oko 13,8 miliona KM. Evidentan je suficit od 1,6 mil KM iz prethodne godine što upućuje na nedostatke pri planiranju budžeta i nedovoljnu efikasnost pri izvršenju. Ured za reviziju institucija FBiH je 2020. godine revidirao budžet ove opštine i zaključio da se javnim nabavkama ne pristupa planski i sistematski, da se ulaganja u infrastrukturu ne knjiže propisno u budžetu, te da nije uspostavljen efikasan sistem internih kontrola.