BIJELJINA

Svijet bez siromaštva     

Skupine društva koje su najviše pogođene siromaštvom u Bijeljini su, prema mišljenju ispitanika_ca, osobe sa invaliditetom, Romi i penzioneri. U kontekstu nepovoljnog položaja osoba sa invaliditetom u lokalnoj zajednici, posebna pažnja je posvećena majkama djece sa poteškoćama u razvoju koje nisu u mogućnosti pronaći stalno zaposlenje, upravo zbog nedostatka efikasne institucionalne podrške u procesu obezbjeđivanja dovoljnog broja asistenata koji bi ovoj skupini društva pružili neophodnu podršku. Uz to, još uvijek postoje prepreke po pitanju fizičke pristupačnosti na mnogim mjestima koja su od važnosti za osobe sa invaliditetom, ali i u pogledu pristupa informacijama, naročito za osobe sa senzornim invaliditetom, što uveliko negativno utiče na njihov svakodnevni život. Kada je riječ o romskoj populaciji, posebno se naglašava izuzetno visok stepen diskriminacije u polju obrazovanja i zapošljavanja, ali i nedovoljan broj inicijativa od strane šire društvene zajednice za integraciju Roma u važne političke i ekonomske procese u Bijeljini, što ovu populaciju neopravdano ostavlja na marginama društva i rubu siromaštva.

Iskorijenjivanje siromaštva u Bijeljini najviše usporavaju neuređeni i međusobno suprotstavljeni politički odnosi čije posledice u velikoj mjeri utiču na svakodnevni život građana. Budžetska sredstva nisu adekvatno i podjednako raspoređena za sve ugrožene kategorije, a uz to, ne radi se dovoljno ni na kreiranju lokalnih politika koje će u fokusu imati integraciju ugroženih skupina, ali i stimulaciju poslodavaca da anagažuju pripadnike_ce ovih skupina, što proces iskorijenjivanja siromaštva u Bijeljini znatno otežava i usporava. S tim u vezi, posljedice siromaštva ogledaju se najviše u odlasku velikog broja stanovnika_ca sa područja ove lokalne zajednice u zemlje Evropske unije, u cilju obezbjeđivanja dostojanstvenog ekonomskog života za sebe i članove svoje porodice. Kroz različite humanitarne projekte, nevladin sektor nastoji poboljšati osnovne uslove života za ugrožene skupine društva, međutim, da bi ovaj proces bio uspješan, broj ovakvih inicijativa trebalo bi da bude daleko veći i realizovan u zajedničkoj koordinaciji sa nadležnim institucionalnim strukturama.

Svijet bez gladi

Gladnih ljudi svakodnevno ima sve više, što pokazuju i statistički podaci o korisnicima_cama javne kuhinje, koji su uglavnom starije životne dobi, a nije strano vidjeti ni  stanovnike_ce koji na ulicama traže ostatke hrane, što je prilično poražavajuće i zabrinjavajuće za lokalne zajednice koje se nalaze u procesu transformacije u savremena demokratska društva. Takođe, dodatni problem u vezi sa javnom kuhinjom jeste što je ova ustanova smještena u samom gradu, te ugroženi stanovnici_ce sa područja ruralnih zajednica oko Bijeljine nisu u mogućnosti pristupiti čak ni ovoj vrsti obezbjeđivanja osnovne hrane zbog velike udaljenosti od mjesta u kojima žive.

Zdravlje i blagostanje

Zdravstvene potrebe građana_ki u Bijeljini brojne su i raznovrsne, u zavisnosti od zdravstvenih problema sa kojima se suočavaju. Kada su konkretno u pitanju osobe sa invaliditetom, prije određenog vremena, udruženja koja se bave ovom problematikom uspjela su obezbjediti ginekološki sto za pregled žena sa invaliditetom koji je tada ustupljen Domu zdravlja u Bijeljini. Umjesto da pristup ginekološkim uslugama ženama sa invaliditetom na ovaj način bude olakšan, to, nažalost, nije slučaj, s obzirom na to da se ovaj sto ne nalazi u izdvojenoj ordinaciji u okviru Doma zdravlja, nego u ordinaciji kojoj pristup imaju i žene koje ne pripadaju ovoj kategoriji, pa se tako pomenuti sto koristi u redovnoj, svakodnevnoj upotrebi, bez razlika u pogledu specifičnih zdravstvenih potreba. Ni u jednoj zdravstvenoj ustanovi u Bijeljini za osobe sa oštećenim sluhom i gluhonijeme osobe ne postoji prevodilac za znakovni jezik koji bi im olakšao pristup zdravstvenom pregledu, nego se ljekari sa pacijenti sporazumijevaju na brojne druge načine, putem gestova i mimike, što u praksi predstavlja veliki problem. U ambulantama koje se nalaze u rualnim područjima radi mali broj zdravstvenih radnika_ca i to u ograničenom vremenu tokom dana, te stanovnici_ce sa ovih područja često nisu u prilici u datom neophodnom trenutku ostvariti pristup zdravstvenim uslugama.
Kao posebno važan problem u oblasti zdravstva, ispitanici_ce su istakli problem mita i korupcije u zdravstvenim ustanovama, istaknuvši da ponekad i sami_e pribjegavaju takvom obrascu ponašanja u cilju što hitnijeg rješavanja određenog zdravstvenog problema, jer su, kako su naglasili_e, svjesni da je u bosanskohercegovačkom društvu „koverta u ruke“ najbrži način za rješavanje ovakvih problema. Oni koji nisu u mogućnosti obezbjediti navedeno, često ostaju prepušteni sami sebi, čekajući mjesecima na zdravstveni pregled ili određenu zdravstvenu uslugu.

Kvalitetno obrazovanje

U pogledu obrazovanja, postoji velika potreba za promovisanjem i razvijanjem zanatskih zanimanja čemu uveliko mogu doprinijeti viši nivoi vlasti kroz proces kreiranja inovativnih nastavnih planova i programa u skladu sa realnim potrebama u praksi. Veliki nedostatak predstavlja i vrlo mali broj časova praktične nastave za učenike srednjih škola. Ispitanici_ce smatraju da ovakav obrazovni sistem ne stimuliše ni darovite učenike, ali ni ne integriše na adekvatan način učenike koji pripadaju određenim marginalizovanim grupama, kao što su Romi i djeca sa invaliditetom i poteškoćama u razvoju. Takođe, ne postoji dovoljan broj asistenata u nastavi za djecu sa invaliditetom. Naime, prilikom prijave na konkurs za radno mjesto ne postoji posebna kategorija za ovo zvanje. To u praksi znači da bilo ko može da se prijavi na pomenuti konkurs, nezavisno od objektivnih kompetencija i iskustva koje posjeduje za rad sa ovom društvenom skupinom, što u praksi može dovesti do niza različitih problema. Ipak, postoji svijest o tome da brojna od navedenih pitanja koja se tiču obrazovanja nisu u direktnoj nadležnosti lokalne zajednice, nego viših nivoa vlasti, ali da je zajednički angažman svih raspoloživih mehanizama nužan za rješavanje određenih pitanja koja se tiču oblasti obrazovanja.

Rodna ravnopravnost

Po pitanju rodne ravnopravnosti, i dalje dominiraju društveni obrasci koji žene stavljaju u nejednak položaj u odnosu na muškarce, a naročito je to slučaj u sferi lokalnog ekonomskog razvoja. Naime,  još uvijek su društvena i porodična očekivanja prema ženama značajno različita od onih očekivanja koja se stavljaju na teret muškarcima. Žene su za isti posao manje plaćene nego muškarci, a u obavljanju tih istih poslova od muškaraca se očekuje znantno manje odnosu na žene. Činjenica je da su  žene prisutne u lokalnom ekonomskom životu i da participiraju, ali mali broj njih nalazi se na rukovodećim liderskim pozicijama u političkom i javnom sekotru, pa čak i u privatnom sektoru.  Razvojne potrebe žena uslovljene su  rješavanjem i zbrinjavanjem ekonomije brige.  Da bi se ove potrebe dalje razvijale, tj. da bi se žene uključivale u politički, ekonomski ili civilni sektor njima  treba osigurana, dostupna i ne preskupa briga o djeci. Ženama je potrebno sve ono što će im pomoći da jednostavnije i brže rješavaju ekonomiju i organizaciju domaćinstva, a potom je neophodno da se lokalna zajednica zalaže za ulaganja u ženski biznis i preduzetništvo, te da izdvaja mnogo veća sredstva za jačanje kapaciteta žena u ovoj oblasti.

Čista voda i sanitarni uslovi

Svi dijelovi grada  imaju jednak pristup pitkoj vodi, međutim pitanje kanalizacije je godinama predstavljalo veliki problem za grad sa velikim brojem stanovnika kao što je Bijeljina, te je tek prije nekoliko godina posvećena pažnja rješavanju ovog problema. Izgradnja kanalizacione mreže je projekat koji je bio neophodan Bijeljini kako bi se zaštitilo izvorište vode za piće „Grmić" čime je građanima_kama Bijeljine omogućeno konzumiranje apsolutno ispravne vode. Prema odluci Vlade RS i Skupštine Grada Bijeljina iz 2020.godine, preduzeće „Vodovod i kanalizacija„ rasterećeno je obaveze plaćanja kredita za izgradnju kanalizacije tako da su se stekli uslovi da voda pojeftini za 30 posto. Ovo je svakako veliki korak ka smanjenju porodičnih troškova u svakom domaćinstvu.

Pristupačna energija iz čistih izvora   

Ne postoji jednak pristup svih stanovnika_ca izvorima električne energije, zbog neimaštine i nemogućnosti finansijskog obezbjeđivanja neophodnih priključaka. U pogledu obnovljivih izvora energije, Grad Bijeljina je bio uključen u nekoliko inicijativa, koje se odnose na niskougljični i inkluzivni razvoj lokalnih zajednica u BiH, s ciljem uključivanja u proces dekarbonizacije, kako bi se neobnovljivi izvori energije zamijenili obnovljivima i na taj način doprinijelo povećanju energetske efikasnosti.

Dostojanstven rad i ekonomski rast

Kao i u drugim lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, ni na području Bijeljine nivo zaposlenosti nije na zadovoljavajućem nivou. Iako u realnom sektoru formalnih zaposlenja ima, plate stagniraju što čini ekonomsku i društvenu socijalno-ekonomsku situaciju poprilično nepovoljnom. S druge strane, lokalni administrativni aparat opterećen je velikim brojem zaposlenja u javnom sektoru, naročito za vrijeme predizbornih kampanja, pa skoro i da ne postoje radna mjesta koja nisu uslovljena proaktivnim angažmanom u određenim političkim partijama.
Kada govorimo o nosiocima ekonomskog razvoja u Bijeljini, za neke bi to  prvenstveno trebalo da budu lokalne vlasti koje će stvarati ambijent koji podržava i omogućava ekonomski i socijalni razvoj, a onda se dalje u tom politički i ekonomski povoljnom ambijentu stvaraju ostale mogućnosti za druge aktere u društvu kao što su mali privrednici koji su pretežno zanemareni, jer je u večini slučajeva fokus stavljen na velike privrednike i velika društva koja zapošljavaju mnogo ljudi, pri  čemu se  zanemaruje činjenica da  su u stvari mali privrednici najčešči i najbrži generatori razvoja. U tom smislu smatra se da bi se lokalni ekonomski podsticaji upravo trebalo da daju  preduzećima koja posluju u realnom sektoru, jer jedino na taj način oni mogu samostalno funkcionisati i rasti, te razvijati se ukoliko postoji povoljan društveni, ekonomski ambijent u samoj lokalnoj zajednici, uz napomenu da su lokalne vlasti najodgovornije i najpozvanije da razvijaju ove procese. Pojedini ispitanici_ce su naglasili da problem nezaposlenosti pada u sjenku zbog još većeg problema odlaska velikog broja stanovnika_ca u druge zemlje, iako je ova društvena pojava djelimično uzrokovana nezaposlenošću. Naglašavaju, naime, da se zbog nepovjerenja u nestabilni političko-ekonomski sistem, građani_ke više ne prijavljuju na konkurse misleći da su namijenjeni nekome drugom, a da čak i oni koji imaju relativno stabilne i plaćene poslove odlučuju napustiti ovo okruženje, ne želeći da njihove buduće generacije odrastaju u ovom društvu.

Industrija, inovacije, infrastrukture

U pogledu razvoja industrije, inovacija i infrastruktura, u Bijeljini postoji nekoliko firmi   koje se bave  osnovnom preradom drveta. Ove firme zapošljavaju određen broj ljudi i ostvaruju nešto veći prihod nego što je to ubičajeno za ovu sredinu, ali, sem ove, nekih drugih industrija i nema. Smatra se da je Bijeljina pozicionirana daleko od toga da se uključi u razvoj neke automobilske industrije ili industrije tekstila, kože itd., koje su danas vrlo perspektivne i profitabilne. Iako je Bijeljina prije prethodnog rata imala tradiciju i tekstilne, kožarske i nekih sličnih industrija, smatra se da bi bilo veoma značajno da se i danas ide u tom pravcu, ali za sada ne postoje strategije za razvoj takvih industrija. Takođe, među ispitanicima_cama dominira stav da Bosna i Hercegovina generalno, nevezano za lokalni nivo, ne pruža adekvatne uslove stranim investitorima. Naime, zbog neuređenih zakonskih prcedura, prekovremenih rokova za dobijanje određenih neophodnih dozvola, te generalno nestabilnog i podijeljenog okruženja po brojnim osnovama, investitori se radije odlučuju ulagati svoj novac u zemljama regiona, kao što je na primjer Srbija, koja nudi poprilično privlačne i olakšane uslove za razvoj novih investicija.
Neophodno je naglasiti da je Grad Bijeljina 2015. godine dobio i BFC certifikat, odnosno certifikat zajednice sa povoljnim poslovnim okruženjem. Iako se ovaj certifikat svake godine verifikuje, obnavlja i pokušava unaprijediti, naglašeno je da je neophodno efikasnije raditi i na unaprijeđenju kapaciteta nadležnih javnih službi koje se bave ovim pitanjima i poboljšanju usluga prema potencijalnim investitorima.

Uz to, poboljšanja postojeće infrastrukture i razvoj novih infrastrukturnih projekata trebalo bi da se odvijaju bržom dinamikom u cilju privlačenja značajnih investicija, a ne da zavise od predizbornih obećanja koja uglavnom ne budu ispunjena.

Smanjenje nejednakosti

U pogledu nejednakosti, postoji više nivoa nejednakosti, kao što smo ranije već napomenuli, između žena i muškaraca, između zaposlenih i nezaposlenih, ali između onih koji rade u javnom sektoru i onih koji rade u privatnom sektoru. Nejednakost je izražena i na nacionalnom nivou, tj. u pogledu etničke pripadnosti, jer pripadnici_ce manjinskih etničkih grupa nemaju jednake mogućnosti zapošljavanja, pristupa javnim službama ili pristupa javnim resursima. Iako nije evidentno da je trend povećanja nejednakosti u porastu, ne možemo reći ni da se ovaj trend željenom brzinom smanjuje.

Održivi gradovi i zajednice

U pogledu održivosti lokalne zajednice, ispitanici_ce su bili usaglašeni da bi u ovom smislu idealno bilo vidjeti da se barem 50% onih koji su otišli da traže poslove u drugim zemljama, vrate, da imaju poslove ovdje i da su uključeni u donošenje važnih političkih i društvenih odluka. Ovakva zajednica bi imala mnogo više mladih ljudi sa idejama koji bi bili angažovani od strane lokalnih vlasti u cilju modernizacije i bržeg lokalnog ekonomskog razvoja. Ispitanici_ce su naglasili da zahvaljujući svom geografskom položaju Bijeljina ima potencijal da izraste u jedan moderan grad, te da bismo uz malo više volje od strane nadležnih, ali i samih građana_ki možemo u budućnosti vidjeti nekoliko novih gradskih zona sa bulevarima, sa igralištima za djecu, da Bijeljina izađe na rijeku Drinu, na rijeku Savu, sa biciklističkim stazama, stazama za šetnju, trčanje i da poveže sve raspoložive turističke kapacitete. Izgledala bi tako da svi ljudi koji žive   na području ovog grada budu zadovoljni, da imaju svi jednak pristup svim uslugama, da građani_ke više obraćaju pažnju jedni na druge, te da budu više društveno odgovorni i solidarni. Naglašeno je kompletan razvoj može da se ostvari samo u harmoniji svega navedenog, tj. u društvu kom postoje i efikasno se sprovode jasne i konkretne strategije za održivi razvoj.

Odgovorna proizvodnja i potrošnja

U ovom stepenu razvoja društva i lokalnih zajednica, ne može se tvrditi da se efikasno radi na ostvarivanju ovog cilja održivog razvoja koji se odnosi na odgovornu proizvodnju i potrošnju. Naime, izvori obnovljive energije nisu prisutni u procesu proizvodnje, a postojeći resursi se nepotrebno rasipaju. Bez obzira na veliki broj gladnih ljudi, velike količine hranse se bacaju, pa s tim u vezi, ispitanici_ce smatraju da je potrebno provesti niz aktivnosti na senzibilizaciji proizvođača i potrošača da postupaju racionalnije prema dostupnim resursima koje svakodnevno upotrebljavaju.

U Bijeljini imamo prepoznato privatno preduzeće ENECO d.o.o. koji djeluje u oblasti energetske efikasnosti kroz sisteme ugradnje solarnih panela preko kojih se vrši zagrijavanje vode i proizvodnja struje. Na stranici preduzeća se navodi da se do sada sprovelo preko 500 projekata u oblasti. Što se tiče otpada, trenutno postoji problem sa divljim deponijama, a koncept održivog upravljanja otpadom je prepoznat (zna se za njega i isti se nastoji promovirati) ali se primjenjuje jako malo (2% od ukupnog otpada sa odlagališta se odnosi na reciklažu) kako navode na stranici AD „Komunalac“ Bijeljina. Princip održivosti kod javnih nabavki nije prepoznat.

Očuvanje klime

U kojoj mjeri se klimatske promjene negativno odražavaju na lokalnu zajednicu, u slučaju Bijeljine, pokazale su poplave koje su zadesile grad 2010. i potom 2014. godine. Ove poplave oštetile su veliki broj domaćinstava širom grada, ali i okoline, od kojih neke nije bilo moguće ponovo restuarirati. Ove poplave prouzrokovale su i veliki broj klizišta, te dovele u rizik i strah  brojne porodice koje žive na ovim trusnim područjima. U ovom pogledu, ojačani su kapaciteti grada za odbranu od poplava, pa se ovo može navesti kao primjer pozitivne prakse u pravcu adresiranja posledica klimatskih promjena.

Očuvanje vodnog svijeta

Rijeke i jezera koje su nalaze u neposrednoj blizini Grada Bijeljina, nažalost, nisu čiste niti se o njihovoj zaštiti vodi dovoljno računa, ni sa institucionalne strane, ali ni sa strane samih građana_ki. Naime, u ove vode se svakodnevno bacaju velike količine smeća, a ne postoji ni efikasan sistem za prečišćavanje. Turistički potencijal ovih rijeka zbog divljih deponija nije u prilici biti iskorišten. Svake godine postoje akcije srednjoškolaca prilikom kojih se organizovano uklanja smeće oko rijeka i jezera, ali ispitanici_ce ovaj posao smatraju uzaludnim.

Očuvanje života na zemlji

Vrlo je nizak nivo ekološke svijest građana_ki Bijeljine o važnosti očuvanja životne sredine. Deponija za odlaganje otpada nalazi se na svega tri kilometra od centra grada, te ovo pitanje još uvijek nije riješeno zbog nedostatka političke volje, iako su u prethodnom periodu postojale određene inicijative od strane stranih investitora. Ove inicijative zasnivale su se na principu razvijanja sistema reciklaže, kako bi ovaj proces  bio potpuno ekološki čist, bezbjedan, bez mirisa i dodatnih nusprodukata, a prilikom kog bi se  proizvodila određena energija koja može biti toplotna ili električna i od koje zajednica može imati višestruku korist. Ipak do realizacije ovih inicijativa još uvijek nije došlo, iako postoje naznake da bi se u budućnosti moglo efikasnije raditi na rješavanju ovog problema.

Mir, pravda i snažne institucije

Socijalna kohezija nije na zadovoljavajućem nivou, ali istovremeno, ne može se reći ni da se radi o otvorenim društvenim konfliktima u zajednici. Uglavnom se radi o perfidnoj diskriminaciji i stigmatizaciji određenih grupa i pojedinaca u važnim segmentima života, kao što su zaštita od nasilja, obrazovanje i zapošljavanje. Osnovi za diskriminaciju najčešće se baziraju na različitoj etničkoj i vjerskoj pripadnosti ili seksualnom opredjeljenju.

U pogledu korištenja novih tehnologija, lokalna uprava unaprijedila je kroz proces digitalizacije pružanje određenih usluga za građane_ke, koji se uglavnom odnose na usluge matične službe. Predstavnici_ce poslovnog sektora su u ovom segmentu naveli kao veoma važnu potrebu digitalizaciju usluga koje se odnose na pribavljanje različitih administrativnih dozvola koje su im potrebne i uz to naglasili da upravo zbog nedostatka napretka ovakvog tipa, često dolaze u situaciji da kasne u procesu svog poslovanja, te da to doprinosi brojnim finansijskim gubicima njihovih kompanija.

Partnerstvom do ciljeva 

Pitanje saradnje između poslovnog i javnog sektora moglo bi se posmatrati iz više perspektiva od kojih su najznačanije dvije, iz ugla ovih strana. Naime, predstavnici_ce poslovnog sektora smatraju da javni sektor ne pruža dovoljnu podršku u prevazilaženju izazova sa kojima se suočavaju, te da komplikovanim i dugotrajnim administrativnim procedurama dodatno otežavaju njihovo poslovanje. Predstavnici_ce javnog sektora s druge strane navode da kontinuirano rade na poboljšanju navedenih uslova, ali da je zbog komplikovanog političkog ustrojstva ovaj proces znatno duži nego što bi trebalo da bude, te da ne zavisi od njih samih u najvećoj mjeri, nego od različitih društveno-političkih izazova na koje u datom trenutkunije moguće efikasno odgovoriti.