BIHAĆ

Svijet bez siromaštva

U Bihaću siromaštvom su pogođene najviše osobe sa invaliditetom, fizičkim kao i mentalnim. Nadalje su to mlade osobe sa nižim stepenom obrazovanja koji upravo zbog nedostatka kvalifikacija ne mogu pristupiti zaposlenju. Često se radi o višegeneracijskom siromaštvu, tako da ni roditelji mladih nemaju zaposlenje. Žene su u lošijem položaju od muškaraca, jer čak i u slučaju pronalaska zaposlenja, honorar im je dosta niži u odnosu na muškarce. Položaj im je tako lošiji i jer žene često nemaju pristup penziji ili, ako je i imaju, penzija im je manja u odnosu na muškarce. Penzioneri su također izloženi siromaštvu. Potom, osobe lošijeg zdravstvenog stanja, starije ali i mlađe, zbog neefikasnosti javnog zdravstvenog sistema i primoranosti na korištenje zdravstvenih usluga privatnog sektora. Pored toga javni zdravstveni sistem ne prepoznaje siromašne osobe ili osobe slabijeg imovinskog stanja, tako da su te osobe i dalje primorane participirati ili plaćati udio u liječenja i lijekove. Mnogi zbog toga ne idu na liječenje preventivno niti na vrijeme, već u odmaklim fazama oboljenja. Veliki broj mladih ljudi uopšte nema pristup zdravstvenom osiguranju. Kroz intervjue je istaknuta potreba pristupu efikasnom i modernom zdravstvenom sistemu koji bi omogućio izliječenje ili ublažavanje bolesti koje su izlječive i povećao predispozicije siromašnih i oboljelih individua da pristupe zaposlenju ili smanje izdatke za liječenje. Također je istaknuta potreba pristupu hrani, osnovnim higijenskim uvjetima i socijalnom smještaju.   Osnovne strukturalne prepreke su sistemski pristup zdravstvenim, obrazovnim i socijalnim uslugama zbog zapuštenosti i zastarjelosti ovih sistema na opštinskim i kantonalnim nivoima, i nedovoljne političke volje za njihovo poboljšanje. Administrativni teret pristupu ovim uslugama također je istaknut. Siromaštvo pogađa češće stanovništvo iz ruralnih područja izolovanih lošom infrastrukturom. Nemogućnost prekvalifikacije ili dokvalifikacije također produbljuje jaz i otežava pronalazak zaposlenja. Kao posljedica siromaštva istaknut je porast broja samoubistava i ubistava, porast porodičnog nasilja, te nasilja nad starijim osobama.  Jedna od posljedica siromaštva jeste i migracija mladih, ali i sredovječnih osoba. Prisutan je i porast kriminala i olakšan razvoj sive ekonomije koja uveliko šteti razvoju zdrave ekonomije. Bitna posljedica jeste veliki porast osoba sa mentalnim oboljenjima koji nemaju pristup adekvatnoj pomoći, niti liječenju. Zabilježen je porast rasizma, netrpeljivosti i nasilja spram obespravljene migrantske populacije kao indirektna posljedica siromaštva. Najaktivniji akteri u radu na iskorjenjivanju siromaštva su nevladin i humanitarni sektor (udruženja poput Pomozi.ba), te vjerske zajednice i njihove udruge. Važna je i individualna pomoć koja dolazi od pripadnika dijaspore, te porodična i komšijska solidarnost. Mediji kao i javni funkcioneri prema ispitanicima ne pokazuju interes za ovu temu, tako da su siromašni zapravo nevidljivi u zajednici.

Svijet bez gladi

Smatra se da je broj gladnih u porastu. Ljudi iz stida ne koriste javne kuhinje ali su kapaciteti javnih kuhinja popunjeni. Gladne su osobe koje spadaju u skupinu apsolutnog siromaštva: osobe koje žive u ruralnim sredinama, osobe nižeg obrazovanja i kvalifikacija, mlade osobe, penzioneri, žene, oboljeli i djeca. U zajednici postoje javne kuhinje. Potrebni su dodatni kapaciteti, te usklađenost istih spram običaja i mentaliteta, obzirom na stid koji ljude sprječava da koriste pomoć ove vrste.

Zdravlje i blagostanje

Izražen je porast mentalno oboljelih građana. Siromaštvo, nezaposlenost, diskriminacija, obespravljenost, porodice razbijene migracijama, uništene mreže međuljudske solidarnosti, te traumatična ratna prošlosti su faktori koji su doveli do visoke stope osoba sa mentalnim oboljenjima. Centar za mentalno zdravlje Bihaća ima vrlo ograničene kapacitete i potrebna je modernizacija opreme kao i tehnika rada. Ne radi se dovoljno na prevenciji mentalnih oboljenja, koja ostaju tabu tema.
Zdravstveni sistem u Bihaću je pred kolapsom većinom zbog korupcije i zloupotrebe položaja, a građani su se našli u problemu zbog smanjenja kvalitete ionako loših zdravstvenih usluga. Tokom 2021. je oko pedeset medicinara ostalo bez posla jer su im istekli ugovori. Među njima su uglavnom oni koji su primljeni za vrijeme pandemije i koji su radili u najtežim uslovima. Zdravstvene ustanove na području Unsko-sanskog kantona, prema nekim procjenama, tokom protekle dvije godine napustilo je preko stotinu zdravstvenih radnika, od čega oko četrdeset ljekara, među kojima veliki broj specijalista. Također odlazi i srednji medicinski kadar. Građanima je već dugi niz godina pristup zdravstvenim uslugama  otežan, čak nepostojan ili nemoguć. Prepreke su administrativne prirode, liste čekanja su duge, a do uputnica je teško doći. Nadalje nedostaje liječničkog kadra, tehnologija je zastarjela kao i pristup i metode liječenju. Također novčana participacija predstavlja prepreku pristupu ovim uslugama, te nekada i osnovnim. Nerijetko, pacijenti moraju sami kupiti osnovne lijekove i materijale kako bi pristupili tretmanu, od inekcija, infuzija do zavoja i slično. Stomatološke usluge su posebno nepristupačne, lošeg kvaliteta i pružaju ograničene usluge.   Što se tiče infrastrukture, velike štete zabilježene su na zgradi Doma zdravlja Bihać nakon potresa u Petrinji 2021. godine i mjere se u milionskim iznosima.  

Kvalitetno obrazovanje

Na polju obrazovanja, potrebno je uskladiti obrazovne programe sa potrebama tržišta. Potrebno je također omogućiti programe prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage. Neophodna je modernizacija obrazovnih programa, materijala, tehnologija kao i teoretskih podloga, te uvođenje humane praktične nastave, koja se ne zasniva na izrabljivanju besplatne radne snage, već je edukativnog karaktera.
Ispitanici tvrde da nedostaju praktična znanja iz svih oblasti kao i valjane obuke. Također, nedostaju znanja vezana za rad na računaru, te poznavanje stranih jezika. Posebno je istaknut nedostatak znanja iz sfere turizma, privrede i metalurgije. Također nedostaje i praktičnog znanja iz oblasti medicine i zanatskih usluga. Što se tiče pristupa obrazovanju istaknuta je potreba uvođenja zakona o dualnom obrazovanju. Mladi i djeca iz ruralnih predjela imaju otežan pristup obrazovnim institucijama kao i dopunskoj nastavi i obukama. Djeca i mladi slabog imovinskog stanja nisu u mogućnosti nastaviti obrazovanje zbog direktnih i indirektnih izdataka. Također potrebno je obezbijediti obrazovne centre koji izdaju neophodne i validne certifikate koji omogućavaju neometan izlazak radne snage na tržište rada. Nadalje, škole sa područja Bihaća nemaju iste standarde obrazovanja i ocjenjivanja. U određenim školama je lakše doći do boljeg prosjeka ocjena u odnosu na druge, što stvara prepreke i utiče na jednake mogućnosti imajući u vidu da je npr. upis na fakultet uslovljen dobrim prosjeku ocjena.

Rodna ravnopravnost

Nedostatak lokalnog razvoja više pogađa žene nego muškarce. Ženama je otežan pristup radu, obrazovanju te tako i pristup osnovnim ljudskim pravima, jer su razvojni nedostaci mahom pokriveni besplatnim radom. Nedostatak lokalnog razvoja je doveo i do retradicionalizacije rodnih uloga i gubitka ženskih prava stečenih u socijalizmu. Neformalna ekonomija i zaposlenost na crnom tržištu rada svakako više pogađa žene. Žene su pogođene nedostatakom mogućnosti i vremena za obrazovanje jer obavljaju poslove iz sfere brige o drugima - djeci, roditeljima, bolesnim i starijim. Propadanjem socijalnih usluga u zajednici, žene su preuzele zadatke koje je nekada imala država i tako izgubile pristup svojim pravima. Naime, nedostatak vrtića, zdravstvenih usluga, brige o starijim i iznemoglim i loš obrazovni sistem doveli su do toga da žene mahom ostaju kod kuće i preuzimaju brigu i zadatke od kojih su za vrijeme socijalizma bile oslobođene. Restauracija socijalnih struktura i usluga je neophodna kako bi žene imale neometan pristup razvoju i mogle učestvovati u izgradnji društva. Žene također nisu jednako plaćene u odnosu na muškarce za obavljanje istog posla.  Češće bespravno ostaju bez posla i izložene su diskriminaciji pri zapošljavanju.

Čista voda i sanitarni uslovi

Što se tiče pristupa vodi i kanalizaciji, određeni dijelovi grada nemaju riješenu kanalizaciju, dok ruralna područja oskudijevaju pristupu vodi. Također dolazi do problema zamućene vode u mrežama gradskog vodovoda u slučaju većih padavina, jer je infrastruktura stara i oštećena.

Pristupačnost energiji iz čistih izvora

Stanovništvo uglavnom ima pristup struji iako infrastruktura nije jednakog kvaliteta u svim dijelovima grada i opštine. Većina domaćinstava se grije na kruta goriva, što dovodi do zagađenja zraka, posebno u zimskim danima.

Dostojanstven rad i ekonomski rast

U januaru 2021 broj zaposlenih po sjedištu osiguranika u Bihaću iznosio 12.295.  Mnoge su pritužbe na poštivanje prava radnika  kada je riječ o  količini radnih sati, pritužbe na objektivne količine posla, na mogućnosti razvoja i zaštite na radnom mjestu. Također su prisutni različiti oblici diskriminacije na osnovu doba i spola. Prema mišljenju ispitanika, snižavanje obaveza poslodavaca prema državi i olakšavajuće mjere prema različitim kategorijama radnika (mladim, ženama, socijalnoj kategoriji stanovništva i invalidima) bi pomogle otvaranju novih radnih mjesta i poboljšale kvalitet istih. Razvoj lokalne zajednice ovisan je o stvaranju pogodnog ambijenta za ekonomske investicije, uz olakšanu administraciju i smanjene obaveza poslodavaca spram države. Omogućavanje zdrave konkurencije što u prvom planu znači nestanak sive ekonomije veoma je  bitno za razvoj lokalne zajednice. Podsticaji u smislu početnog kapitala, edukacija i olakšica u obavezama spram države potrebni su Start-up preduzećima, mladim, ženama i inovatorima. Ovi podsticaji bi trebali biti prisutni u optimalnom vremenskom trajanju kako bi se novoformirano preduzeće stabiliziralo. Nadalje, privrednicima su potrebni podsticaji u smislu podrške u nabavci bolje tehničke opreme neophodne za rad i izgradnja neophodne infrastrukture za poslovanje. Pružanje zaštite lokalnim proizvodima i njihov bolji plasman na tržištu su također istaknuti. Većina ispitanika vjeruje da bi poticanjem mikro i srednjih preduzeća došlo do ekonomskog boljitka u zajednici, ali da takvi poticaji trebaju biti transparentni i apolitični. Nosioci ekonomskog razvoja u  zajednici su privreda, turizam i industrija. Tu je i prodajna ekonomija, tržni centri, lanci samoposluga, apoteke i kladionice. Nezaposlenost, ali i loši uslovi rada su, prema mišljenju većine ispitanika, glavni uzrok migracija mladih iz BiH. Ovi uslovi stvorili su ambijent socijalne nesigurnosti i loše utječu na mentalno i fizičko stanje stanovništva. Također onemogućavaju ostvarenje uslova za normalitet života, kupovinu stana ili kuće, osnivanje braka ili porodice, te nedostatak vjere u bolju budućnost.

Industrija, inovacije, infrastrukture  

Ispitanici su imali različita mišljenja vezana za industralizaciju i reindustralizadciju. Većina se slaže da bi pokretanje tradicionalnih oblika industrije koje su postojale prije rata mogli dovesti do boljitka. Nadalje svi su se složili oko činjenice da se Bihać nalazi u predjelu parka prirode, te da eventualna industralizacija mora biti ekološki osviještena, te potencijal vide u zelenoj industriji. Većina ispitanika ipak vidi prosperitet lokalne zajednice kroz proizvodnju i turizam i kombinaciju ove dvije grane. Kako bi industrija ostvarila svoj puni potencijal zapošljavanja i razvoja lokalne zajednice, ulaganje u osnovnu infrastrukturu se pojavljuje kao uslov. Bihać je nekad imao tradiciju velikog izvoza koji je doprinosio održivosti ekonomije, tako da bi izgradnja neophodne infrastrukture, brzih cesta i modernizacija industrijskih zona pomogla reindustrijalizaciji, pokretanju novih pogona i kapaciteta, otvaranju novih radnih mjesta. Ojačao bi i sam proces proizvodnje, u konačnici i ekonomija. Većina ispitanika poučeni poslijedicama pandemije, smatra da, pored turizma, Bihać mora imati uporište i u industriji i proizvodnji.  Iako je ideja o rastu industrije u principu pozitivna, većina ispitanika smatra da za jaku i održivu industriju treba ostvariti neophodne preduslove - to jeste u prvom redu obezbijediti potrebnu infrastrukturu i administrativnu i političku podršku lišenu korupcije i politizacije. Ispitanici smatraju da oba potencijala - proširivanje postojećih preduzeća i pokretanje novih, sa novim vrijednostima- ostvariva.Također ispitanici vide potencijal u nadogradnji postojećih industrija time što bi se išlo u finalizaciju proizvoda, a ne samo izvozile jeftine sirovine kao što je to slučaj sa npr. drvnom industrijom. Politika i korupcija u prvom redu predstavljaju prepreku u kreiranju, pokretanju i održivosti  industrije.  Dalje, opet se vraćamo problemima infrastrukture kao preduslova cjelokupnom ekonomskom razvoju. Ispitanici smatraju da trenutno ne postoji politička volja da se obezbijede potrebi uslovi i ozbiljno krene u privlačenje stranih i domaćih investitora,  iako je stranim investitorima naročito  privlačan geografski položaj Bihaća. Ispitanici su generalnog mišljenja da industrijske i poslovne zone nisu spremne za strane investicije. Jedan od ključnih problema u realizaciji ovakvih poduhvata je loša infrastruktura, komplikovani administrativni zahtjevi i uopšte nedostatak administrativne podrške investitorima.

Kako bi Bihać mogao osigurati radnu snagu za napredne planove industrijskih kompanija, prije svega je potrebno reforma obrazovanja da bi radna snaga mogla uskladiti znanje sa potrebama realnog tržišta i biti konkurentna na tržištu rada. Potrebno je oformiti certificirane centre za dokvalifikaciju i rekvalifikaciju radne snage koje će naš, ali i strani obrazovni sistem prepoznati.

Kada je riječ o izvozu postoje brojni problemi političke, administrativne i infrastrukturne prirode kako bi izvoz bio olakšan. Nepostojanje željeznica, brzih cesta najviše utječe na izvoz. Izvoznici iz lokalne zajednice moraju ići na granični prelaz u  Staroj Gradišci na kojem često čekaju jako dugo, što predstavlja problem kvarljivoj robi. Potrebno je stoga raditi i na poboljšanju odnosa sa Hrvatskom po pitanjima izvoza. Izgradnja aerodroma je također kompleksan projekat čiji uspjeh nije zagarantovan, a izvoz zračnim putem čini se jako daleko od trenutnih uslova u zajednici i zemlji. Korupcija je jedan od ključnih faktora koja loše utječe na razvoj izvoza.

Trenutna situacija radi emigracija i u sferi obrazovanja ne pomažu razvoju industrije niti razvoju zajednice. Generalno, u zajednici vlada ambijent nepovjerenja u državne institucije, osjećaj ekonomske i socijalne nesigurnosti i većina stanovnika vidi izlaz jedino u napuštanju zemlje.

Iako investicije dijaspore predstavljaju veliki potencijal ekonomskog razvoja, situacija je ista kao i sa stranim investitorima. Administrativne i političke okolnosti ne idu u prilog investicijama. Uz to se iznova pojavljuje problem nedovoljne infrastrukture. Dijaspora je i dalje samo potencijal koji za sada nije iskorišten u svrhu razvoja lokalne zajednice. 

Ispitanici smatraju da inovacije imaju veliki potencijal u razvoju lokalne zajednice i vjeruju da mladi ljudi iz lokalne zajednice imaju kapacitete za inovacije. Trenutno lokalna zajednica ne pruža dovoljne uslove za adekvatnu podršku inovatorima. Lokalna zajednica izdvaja oko 100 hiljada maraka za podršku osnivanja privatnih preduzeća i obrta. Potrebna je dugoročnija finansijska podrška, lakši kreditni uslovi, mentorstvo i administrativno finansijske olakšice kako bi početne investicije bile isplative i urodile plodom.   Ukoliko bi se stvorio zdravi ambijent za pokretanje i opstanak malih i srednjih biznisa, većina ispitanika smatra da bi mladi koristili te mogućnosti i pokretali biznise. 

Za razvoj IKT-a u lokalnoj zajednici su zaslužna preduzeća poput BH Telecoma, ali ona su komercijalne prirode. U zajednici pristup internetu i tehnologijama ostaje skup i slabo pristupačan nižim socijalnim kategorijama. Bolja infrastruktura je uslov,  posebno u sferi poduzetništva i u industriji. Potrebna je i digitalizacija administracije, razvoj e-uprave i e-biznisa. Većina ispitanika vidi mogućnosti u tome da se kod određenih tipova firmi iniciraju programi poticaja inovacija, u suradnji sa višim nivoima vlasti i međunarodnim razvojnim agencijama koji bi ciljali na start up firme, brzo rastuće, te one firme koje imaju potencijale za rast. Ispitanici smatraju donekle izvodljivim da se razviju javne politike inovacija u radu javne uprave lokalne zajednice kojima bi se unaprijedila digitalizacija javne uprave, digitalizacija javnih usluga, učinile dostupnim informacije za građane, biznis, turiste i dijasporu i niz drugih djelatnosti iz domena javne uprave u kulturološkom, sporskom, zabavnom, rekreativnom i drugim područjima. Ovi procesi podrazumijevaju transparentnost rada javnih ustanova što čini se nije u interesu  vladajućih struktura i generalno struktura moći u zajednici. 

Smanjenje nejednakosti

Nejednakosti u Bihaću su određene klasom, etnicitetom ili nacionalnom pripadnošću i rodnim ulogoma. Posljedice dužničke i ekonomske krize u BiH dovela su do porasta nezaposlenosti. Mladi kao i stariji beznadežno tragaju za poslom sa iole prihvatljivim uslovima rada.  Ovim negativnim okolnostima posebno su pogođeni mladi, žene i marginalizirane skupine. Razlog nije nedostatak njihovih sposobnosti. Mladi i žene puno češće rade u nesigurnijim uvjetima i za plaće koje su ispod prosjeka, te uz to manje nego što su to plaće njihovih muških kolega. Ovakvoj situaciji prije svega doprinose strukturalni i društvenopolitički faktori koji pospješuju diskriminaciju mladih, žena, drugih i drugačijih na tržištu rada. Nejednakosti se odražavaju i na osobe koje ne pripadaju i koje se ne slažu sa vladajućom političkom elitom, bez obzira na kvalifikacije, iskustvo rada i stručnost.  Ispitanici smatraju da se jaz između siromašnih i bogatih iz godine u godinu produbljuje i postaje sveprisutan čak i u školama i generalno u široj lokalnoj zajednici. Pandemija Covida-19 je ubrzala  ovaj negativni trend. 

Održivi gradovi i zajednice

Ispitanici budućnost Bihaća vide kroz razvoj zelenih industrija, privrede i turizma.  Ovakav razvoj oni vide kroz strateško planiranje i posvećen rad svih institucija, lokalnih, federalnih i državnih.  Strateški pristup zelenom razvoju treba da bude izrađen s ciljem usmjeravanja dugoročnog razvoja države prema održivom razvoju, zaštiti okoliša, iskorištenju prirodnih resursa i efikasnoj upravi u svim segmentima ekonomije, javnih i ličnih potreba. Koncept „zelene ekonomije“ podrazumijeva tehnološki razvoj, novu industrijalizaciju, restrukturiranje poslovnog sektora i infrastrukture prema prirodnim, ljudskim i kapitalnim kapacitetima i potrebama, uz istovremeno učinkovito korištenje energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova, učinkovito korištenje prirodnih resursa, smanjenje količine otpada i smanjenje socijalnih nejednakosti.

Odgovorna proizvodnja i potrošnja

U Bihaću je prošle godine uspostavljen drugi ciklus studija pod nazivom „Održivi sistemi proizvodnje hrane“ pri Univerzitetu u Bihaću, Biotehničkom fakultetu. Samim time je evidentno nastojanje grada da se odgovori modernim trendovima u svijetu u oblasti odgovorne proizvodnje i potrošnje u prehrambenoj industriji koja je ovdje najzastupljenija, te da se pripremi novi stručni kadar koji će navedeno implementirati. Jedan od razloga i temelja za pokretanje ovog studijskog programa je bio, kako navode u Elaboratu, to što se jedan broj istraživača i studenata uključivao u realizaciju Erasmus + projekta – MSc in Sustainable Food Production Systems što pak govori o značaju međunarodne saradnje u pogledu obrazovanja za dugoročni održivi razvoj. U Bihaću je u periodu od 2015. – 2017. godine sproveden projekat „Odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda Bihaća“ finansiran od strane Njemačke razvojne banke, te je time dodano 42 km kanalizacione mreže i Postrojenja za pročišćenje otpadnih voda. Preduzeće JP „Vodovod“ d.o.o. Bihać je bilježio u tim periodima velike gubitke jer su rashodi bili veći od prihoda radi čega je povećao cijenu  tarife. Iz Zavoda za socijalnu zaštutu je izveden popis socio-ekonomski ugroženih kategorija, te je Gradska uprava preuzela za njih plaćanje jednog dijela iznosa za vodu i odvodni sistem.  2019. godine je spoveden projekat „Studija dugoročnog snadbijevanja vodom stanovništva, privrede i industrije na vodnom području rijeke Save u FBiH“ koja je nastala kao rezultat saradnje konzorcija Enova d.o.o. / Watter Loss d.o.o. / Saraj inženjering d.o.o. i Agencije za vodno područje rijeke Save. Njime su utvrđene ideje za efikasnije korištenje vode na ovom području. Evidentno je prema ovoj studiji da je trenutni način upravljanja vodovodnim sistemom loš radi velike količine vode koja je neuobračunata i da je potrebno u ovom segmentu povesti više računa. Radi ovoga su formirani timovi za detekciju gubitaka vode te su uvedene mjere koje su podijeljene na kratkoročne do 2022., srednjoročne do 2027. i dugoročne do 2050. godine. Sve navedene mjere imaju za cilj smanjenje potrošnje vode i uspostavu finansijske efikasnosti i održivosti. JPG „Komrad“ d.o.o. Bihać kroz svoju P.J. „Reciklaža“ vrši prikupljanje papira, stakla i plastike, njihovo sortiranje i pripremanje za daljnju obradu. Navedeno se sprovodi radi izrade novih proizovda iz iskorištenih stvari i materijala što znači da je kocept 3R prepoznat na ovom području ali od strane privatnih preduzeća. No, isto nije još u dovoljnoj mjeri prepoznato od strane lokalnog stanovništva. 2019. je odobren projekat „Izrada elaborata zaštite izvorišta vode za piće Ostrovica i Toplica“ od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH u vrijednosti od 24.000,00 KM. Nacrt elaborata je kreiran, te su u odnosu na njega donesene Odluke navedenih Izvorišta vode za piće. Uspostavljen je obuhvat zaštitnih zona kao i kaznene odredbe. Što se tiče javnih nabavi roba i usluga u Bihaću se vode principom finansijske održivosti tj. principa najpovoljnije ponude. 

Očuvanje klime

Akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama Grada Bihaća (SECAP) za period do 2030. godine je usvojen u julu 2020. godine. U SECAP Bihać uključene su obje kategorije mjera - mjere za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, i mjere za prilagođavanje klimatskim promjenama, a razmatrane su samo emisije CO2. Od usvajanja plana implementiran je niz aktivnosti i uključenja Grada u razne projekte, većinom vođene od strane Međunarodnih razvojnih agencija. Tako je Grad Bihać jedan od partnera u projektu prekogranične suradnje “Jačanje tržišta energije iz drvne biomase kao ključ regionalne energetske tranzicije-WOOD KEY”. Cilj projekta je potaknuti regionalnu energetsku tranziciju poticanjem tržišta drvne biomase kroz nove inovativne investicijske koncepte-ugovaranje prodaje toplinske energije iz biomase, zasnovano na održivoj upotrebi regionalnih dostupnih obnovljivih izvora energije(drvo), što dovodi do povećane energetske sigurnosti, čistijeg okoliša i održive privredu prekograničnom području. 2021. godine pristupilo  se “Inicijativi za zeleniju i održiviju budućnost”(Go Green Pledge), kojom će UNDP u suradnji sa 16 partnerskih lokalnih zajednica,  posaditi 100.000 sadnica u gradskoj ili široj gradskoj zoni. Grad Bihać usvojio je Deklaraciju o zaštiti rijeke Une 08.10. 2020. godine i na taj način dao veliki doprinos zaštiti rijeke Une i njenih pritoka. Grad Bihać potpisao 22. 10. 2020. godine Deklaraciju ”Grad/Općina bez brana” i kao osma lokalna zajednica u Bosni i Hercegovini priključio se Koaliciji za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine.  Uz podršku Evropske unije realizirana je druga faza rekonstrukcije javne rasvjete na području grada Bihaća u iznosu od 1.170.000 KM. Zahvaljujući ovom projektu u 136 gradskih ulica postavljeno 3437 rasvjetnih tijela sa LED tehnologijom i zamijenjeno preko 120 stubova javne rasvjete. Ovaj projekat posebno je značajan sa aspekta energetske efikasnosti, odnosno uštede električne energije od skoro 60%.  Grad Bihać potpisao je Sporazum o sufinanciranju projekata iz oblasti primjene mjera energetske efikasnosti. Planirana je zamjena kotlovnica i krov na dvorani Mješovite elektrotehničke i drvoprerađivačke škole.

Sredstvima Delegacije EU u BiH, Njemačke razvojne banke (KfW), Vlade F BiH i Grada Bihaća otvoreno je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Velhovo u Bihaću. Izgradnja sistema upravljanja otpadnim vodama osnov je za postizanje visoke razine zaštite životne sredine kao cjeline i zaštite ljudskog zdravlja. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Bihaću danas je jedna moderna građevina, opremljena sa najsavremenijom tehničko–tehnološkom opremom namijenjenom za prečišćavanje otpadnih voda, SCADA sistemom upravljanja i jedino ovakvo postrojenje na području Unsko–sanskog kantona. Nakon izgradnje kanalizacionog sistema i puštanja u rad PPOV-a kvaliteta vode rijeke Une u samom gradu i nizvodno od mjesta ispuštanja poboljšati će se sa II klase na I klasu čime će se poboljšat kvalitet sirove vode za vodosnabdijevanje stanovnika nizvodnih općina, rekreativna i okolišna vrijednost, te postići pozitivni efekti na zaštitu prirode i biodiverzitet u cjelini. Pored toga ostvarit će se širi pozitivan utjecaj na zaštitu osjetljivih područja Dunavski sliv i Crno more.

Grad Bihać i ove godine pridružio se globalnoj akciji „Sat za planetu Zemlju“. U periodu od 20:30 do 21:30 sata ugasila se gradska rasvjeta u ulicama Bosanska, Gazi Husref begova i Aleja Alije Izetbegovića.

Međutim i pored redovnog prisustva Grada Bihaća na svim događajima i sastancima koje organiziraju razne Međunarodne agencije za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i dan danas Gradska Uprava žmiri pred nelegalnom gradnjom  i betoniranjem obala Une u Bihaću. Tako je koncem juna 2021. godine nevladina organizacija 'Eko akcija' pozvala Službu za inspekcijske poslove koja je uvidom u nelegalnu gradnju naredila obustavu daljnjih radova i zatvorila gradilište u naselju Pritoka. Ovo je još jedno u nizu brojnih kršenja federalnog Zakona o vodama na području koje se skoro pa svakodnevno dešavaju na područjima opština Bihać i Bosanska Krupa. Prema federalnom Zakonu o vodama u području vodnog dobra - pojasu širine 15 metara od obale Une, ne smije biti gradnje. 

Očuvanje vodnog svijeta

I dalje je razina čistoće voda zadovoljavajuća, iako se situacija pogoršava nezavidnom brzinom. Obale rijeke Une i Sane su ugrožene divljom gradnjom i onečišćenjima. Nesistematski pristup turizmu i pohlepa za novcem ugrožavaju obale. Vode u lokalnoj zajednici nisu dovoljno zaštićene. Njemačka vladina banka KFO je uložila 40 miliona eura u prečistač grada Bihaća, sekundarnu, primarnu mrežu, da bi nakon tog ciklusa investicije prečistač doslovno bio ugašen i sve otpadne vode ponovo išle u Unu.

Očuvanje života na zemlji

Što se tiče čistoće zemlje, divlje deponije poput Ripča, predstavljaju veliki problem za lokalnu zajednicu. To su urgentna pitanja na kojima nedovoljno radi. Niko u lokalnoj zajednici se trenutno ne bavi reciklažom iako je potreba za tim jako velika.

Mir, pravda i snažne institucije

Korupcija i kriminal predstavljaju glavnu prijetnju razvoju lokalne zajednice i dolaze od strane političkih elita i tajkuna koji su još tokom ratnih i postratnih godina ispleli bliske kriminalne veze.  Korupcija je prisutna u svim segmentima društva u Gradu Bihaću. Pojavom međunarodnih organizacija koje na vrlo loš način upravljaju migrantskom krizom, stanje u Bihaću se još više pogoršalo, posebno u segmentu stranačkog zapošljavanja i korupciji pri javnim nabavkama. Zabilježen je izuzetan porast policijske brutalnosti u gradu posebno nad obespravljenom migrantskom populacijom, dok vlast ima prste upletene i u dizanje tzv. antimigrantskih protesta koji promoviraju desničarske ideje, rasizam i ksenofobiju. 

Obzirom da digitalizacija administracije podrazumijeva transparentnost u radu javnih i privatnih institucija, na prostoru Bihaća taj proces ide jako sporo.

Partnerstvom do ciljeva

Usvojen je Zakon o javno privatnom partnerstvu a od tog zakona građani Bihaća dosta očekuju. Očekivanja se tiču unapređenja obrazovnih programa kroz angažman privatnog sektora u segmentu pružanja obuke mladima u nadogradnji njihovog praktičnog znanja i pružanja mogućnosti sticanja radnog iskustva. Ovaj model kooperacije bi smanjio jaz između trenutnog znanja učenika i potreba realnog tržišta. Velika su očekivanja i u sferi turizma i saradnji lokalnih vlasti sa privatnim i nevladinim sektorom u strateškom razvoju turizma i zaštite okoliša na prostoru Grada.  Sugovornici se nadaju da će ovaj model suradnje podstaknuti privatni sektor na razvoj društveno odgovornog poslovanje, i veću podršku privatnog sektora u realizaciji akcija usmjerenih na održivi razvoj i humanije uslove života u zajednici.  Radi visoke razine korupcije u zajednici njegova implementacija ipak ostaje zabrinjavajući problem.