Istraživanje pokazalo: Brojne su koristi ukidanja PDV-a na doniranu hranu pred istekom roka

Inicijativa “Niko gladan. Niko sam”, predstavljena je danas u okviru programa Pravni okvir za filantropiju u prostorijama Startup studija fondacije Mozaik. 

U BiH se svakog dana uništi 767.123 obroka, jer se na doniranu hranu plaća PDV, a godišnje se uništi 280 miliona obroka koji bi mogli biti donirani.

Postojeći zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini ne stimuliše preduzeća na odgovarajući način da doniraju hranu javnim (pučkim) kuhinjama i udruženjima koje brinu o osobama u stanju potrebe. 

Međutim izmjena Zakona o PDV-u i donošenje odgovarajućih podzakonskih akata bi olakšalo doniranje hrane.

“Radit ćemo zajedno s nadležnom institucijom, a to je Uprava za indirektno oporezivanje BiH na uspostavi rješenja. Oslobađanje donacija hrane pred istekom roka od plaćanja PDV-a omogućilo bi da ta hrana bude donirana javnim kuhinjama koje brinu o ugroženom stanovništvu umjesto što bude uništena”, rekla je Anja M. Čamdžić ispred projekta “Pravni okvir za Filantropiju”.

mozaik

Istaknuto je da bi oslobađanjem donacije hrane od plaćanja 17% PDV- doprinijelo manjem broju gladnih, porastu donacija i manjoj količini otpada.

U Bosni i Hercegovini ne postoji pravilnik kojim se tačno regulišu rokovi trajanja unutar kojih se hrana može donirati, te će jedna od aktivnosti  organizacija i institucija uključenih u ovaj proces u narednom periodu biti jasno definisanje pojma “pred istek roka” za svaku grupu hrane.

Ovo je iznimno važna karika u realizaciji inicijative za oslobađanje donacija hrane pred istek roka od PDV-a “Niko gladan. Niko sam.” koju jasno podržavaju i Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje BIH (UINO) kao i Agencija za sigurnost hrane BiH.

“Usvojiti zakon o donacijama i humanitarnim djelatnostima kako bi se adresirale nejasnoće i nedorečenosti postojeće regulative. Posebice, važno bi bilo definirati humanitarne djelatnosti i akcije, kako se mogu provoditi, koje olakšice se primjenjuju na donacije i humanitarnu djelatnost i pomoć, kako se sredstva procesuiraju, te ostvariti i uvid u koje svrhe se novac usmjerava, te da se definiraju organi monitoringa i kontrole”, pojasnio je Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik.

Kazao je da sada planiraju odrediti šta je to hrana koja je pred istek.

“Da bismo otklonili rizik kompanijama da dobiju neku kaznu od inspekcije, mora biti precizno napisano šta je to hrana pred istek, jer nije isto jogurt i jaja kao što je vreća brašna. Zajedno sa Agecnijom sa sigurnost hrane BiH pričamo na tu temu i pokušavamo da dobijemo dokument koji bi koristio Upravi za indirektno oporezivanje da mogu da odrede taj pravni okvir unutar kojeg ovaj dio oko PDV-a funkcioniše”, pojasnio je Puljić.

Digitalna banka hrane

Jedno od rješenja za optimiziranje procesa doniranja hrane može biti i uspostavljanje digitalne banke hrane, kao online prostora za uvezivanje preduzeca koja žele transparentno donirati
hranu sa javnim kuhinjama i udruženjima kojima je hrana potrebna i koji će je dostaviti do krajnjih korisnika.

Puljić je kazao da rade na tome jer bi to doprinijelo poboljšanju protoka hrane od kompanija od javnih kuhinja, hrana bi se mogla dostaviti onima kojima je potrebna, a da joj pritom ne istekne rok trajanja.

“Želimo da kompanijama ponudimo digitalnu banku hrane koja će raditi kao mjesto ponude i potraže i koja će moći lokalno raditi, time će i troškovi prijevoza biti mnogi manji, a prijevoz hrane brži”, pojasnio je.

Evropske i regionalne prakse

U svim kontinentalnim zemljama Evrope, donacije, u koje mogu spadati i donacije koje se daju kao humanitarna pomoć, definiraju se kao ugovor o poklonu sa elementima naloga. U zemljama koje imaju građanske zakone (Francuska i Njemačka), to je regulisano građanskim zakonima kao materija građanskog prava, dok je u drugim zemljama donacija definisana poreskim zakonima, sudskom praksom ili drugim zakonima. Iako ne postoji jedinstveni pravni izvor/rješenje za ovo pitanje, termin donacija je u svakoj zemlji definisan.

“Imajući u vidu da se u zakonima relevantnim za davanje za opće dobro spominju termini donacije i humanitarne pomoći, bilo bi potrebno raditi na kreiranju i usvajanju “krovnog” zakona bilo na državnom i/ili entitetskim nivoima, odnosno na nivou Brčko Distrikta BiH”, naglasio je Puljić.

Usvajanjem ovakvog zakona bi se sistematski uredile definicije ova dva pojma. Nakon usvajanja neophodno bi bilo uskladiti ostalu regulativu sa ovim zakonom (ili zakonima, ukoliko se usvajaju na entitetskim nivoima, odnosno Brčko Distriktu). Posebno treba voditi računa da se pri razvijanju ovog zakona, odnosno njegovom usvajanju, u kratkom roku donesu i podzakonski akti koji će omogućiti njegovu primjenu.

Istaknuto je bi bilo dobro identificirati sve zakone u kojima se koristi termin humanitarna organizacija i u saradnji sa relevantnim institucijama razmotriti rješenje kojim bi se ista pravila primjenjivala na sve vrste neprofitnih organizacija, s obzirom da Zakoni o udruženjima i fondacijama ne razlikuju pojam humanitarne organizacije od ostalih organizacija koje rade za opće dobro.

Na kraju je zaključeno da je ova tema od životne važnosti za oko 20% porodica u BiH. U vremenima kada inflacija, poskupljenja životnih namirnica i negativni trendovi konstantno produbljuju siromaštvo u našoj zemlji, važno je da se udružimo u naporima da obezbijedimo hranu najsiromašnijima, bez obzira na političke ili nacionalne predznake.

Fondacija Mozaik, u saradnji sa partnerima (Fondacija Hastor, Udruženje Pomozi.ba, Mreža za izgradnju mira, Fondacija Trag i Catalyst Balkans) i Upravom za indirektno/neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, kao i predstavnicima i predstavnicama ministarstava, agencija, vjerskih zajednica i drugim istaknutim organizacijama, nastavlja rad na izradi transparentnog rješenja kako bi ovaj problem bio sistemski i na održiv način riješen. Inicijativa “Niko gladan. Niko sam.” je dio programa “Pravni okvir za filantropiju” koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) u okviru programa Snaga lokalnog, koji osnažuju lokalne aktere da preuzmu vodstvo u rješavanju izazova lokalnog razvoja.

E.S.

Izvor: akta.ba