Romi su zaboravljena rizična grupa

Izvor: DW Bosna i Hercegovina

Za milione siromašnih Roma.u centralnoj i jugoistočnoj Evropi mogla bi nastupiti zdravstvena i humanitarna katastrofa. Neke države, umjesto da ih zaštite, angažiraju vojsku i policiju i blokiraju naselja u kojima žive.

Stariji ljudi i oni koji su već bolesni, ljekari i medicinsko osoblje – oni su najugroženiji u korona krizi. Međutim, u javnost se skoro i ne govori o jednoj velikoj i posebnoj rizičnoj grupi u Evropi: o milionima siromašnih Roma. Za mnoge od njih, posebno u centralnoj i jugoistočnoj Evropi, uskoro bi mogla nastupiti zdravstvena i humanitarna katastrofa.

Većina njih živi u nehumanim uslovima i uglavnom nema mogućnost da provodi higijenske mjere. Pored toga, mnogi od njih više ne mogu obavljati svoje neformalne poslove, poput sakupljanja otpada i plastike ili ulične prodaje prehrambenih artikala, kućnih potrepština ili cvijeća.

Romske organizacije alarmiraju javnost 

Ali nije riječ samo o tome. Mnogi Romi su, pored već rasprostranjenog antiromskog raspoloženja, trenutno izloženi posebnoj stigmi: neke zemlje poput Slovačke, Rumunije i Bugarske, pored općih ograničenja, poduzele su dodatne mjere za romska naselja – ona su preventivno pod karantenom ili su blokirana i okružena policijskim snagama.

Romske organizacije u Evropi su zbog toga alarmirale javnost. Centralno vijeće njemačkih Sintija i Roma se, primjerice, pribojava da „desničarski ekstremistički i nacionalistički političari u centralnoj i jugoistočnoj Evropi koriste trenutnu krizu kako bi provodili svoje rasističke pozicije i legitimirali ih kao vladine akte”, navedeno je u saopćenju iz ove institucije. Povjerilac za Rome Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, češki poslanik František Kopřiva, također upozorava: “Umjesto da se pokuša da se Romi kao grupa, koja je posebno ugrožena virusom, zaštiti, neki političari aktivno raspiruju antiromsko raspoloženje.”

U Rumuniji i Bugarskoj su čak neka veća romska naselja blokirana od strane policije i žandarmerije

Posebno ugrožena naselja sa mizernom infrastrukturom 

U Evropi živi između deset i dvanaest miliona Roma – oni su najveća manjina na kontinentu. Gotovo polovina svih evropskih Roma živi u sedam zemalja centralne i jugoistočne Evrope: Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Tamo su i neki od najozloglašenijih evropskih slamova, poput Lunika IX na periferiji istočnog slovačkog grada Košice, Stolipinovo u Plovdivu u Bugarskoj, Ferentari u rumunskoj prijestonici Bukureštu ili Šutka u blizini sjevernomakedonskog glavnog grada Skoplja.

Zajedničko svim tim naseljima, kao ostalim njima sličnim, je činjenica da u njima na skučenom prostoru živi veliki broj ljudi. Porodice u kojima tri ili četiri generacije žive zajedno često imaju na raspolaganju samo jednu ili dvije prostorije. Osim nekoliko komunalnih česmi instaliranih na ulici, u takvim naseljima obično nema tekuće vode ili kanalizacije. To stvara idealne uslove za širenje zaraznih bolesti poput Covida-19.

Iako su uslovi života Roma i okolnosti u siromašnim naseljima u svim centralnoevropskim i jugoistočnim evropskim zemljama dobro poznati, nigdje ne postoje centralne mjere kako bi se spriječilo munjevito i masovno širenje korona virusa, poput uspostavljanja boljeg snabdijevanja vodom. Željko Jovanović, koji vodi romski program Fondacije Otvoreno društvo, upozorava na dalje zanemarivanje brige o siromašnim Romima. “Do sada je većinsko društvo ignoriralo činjenicu da je nezaposlenost među Romima loša za cijelu ekonomiju, kao i da su napadi desničarkih ekstremista na Rome loši za demokratiju. Sada pak mora biti jasno da zdravstvena zaštita Roma ima direktne posljedice koje će se odmah odraziti za sve ne-Rome”, rekao je Jovanović za DW.

Socijalni programi su hitno potrebni

U Slovačkoj je nova desničarska konzervativna nacionalna vlada pak prepoznala problem – ali ne bez dvojbenog načina pristupanja tom problemu. Premijer Igor Matovič je tokom sedmice najavio masovno testiranje Roma na korona virus, najprije u 33 naselja, a koja su trebala početi u petak. Najprije bi trebali biti testirane osobe koje su se nedavno vratile iz inostranstva. Planirano je da testove vrše vojni ljekari u pratnji vojnika. Zavisno od rezultata testiranja, pojedini stanovnici bi trebali biti smješteni unutar državnih karantenskih ustanova ili bi cijela naselja trebala biti u karanteni.

Prema Matovičevim riječima, vojna akcija “nije državna demonstracija sile”, već se radi tek o sigurnosti samih Roma. Predstavnik Roma u slovačkoj vladi, Abel Ravaš, koji je ove sedmice smijenjen, u svojoj izjavi za portal Parametar oštro je kritizirao te mjere. Angažiranjem vojske se stigmatiziraju Romi, umjesto da im da osjećaj da je država njihov partner, rekao je Ravaš.

Teško je zaustaviti ubrzano širenje zaraze na skučenom prostoru bez infrastrukture

U Rumuniji i Bugarskoj su čak neka veća romska naselja blokirana od strane policije i žandarmerije, jer su se mnogi njihovi stanovnici tokom proteklih dana vratili iz inostranstva i, pored toga, očito masovno kršili pravila karantene. Na primjer, u Țanderaju na jugoistoku Rumunije, gdje žive brojni Romi, gradom patroliraju desetine maskiranih policajaca i grad je blokiran. I u Bugarskoj su romska naselja u gradovima Nova Zagora, Kazanlak i Zliven opkoljena policijskim snagama. Osim takvih policijskih i vojnih mjera, siromašni i posebno ranjivi Romi do sada su primali posebnu državnu pomoć u samo nekoliko pojedinačnih slučajeva. U Slovačkoj je za neke općine u romskim naseljima organizirano mobilno snabdijevanje pitkom vodom. U Rumuniji je ured gradonačelnika transilvanskog grada Cluja tokom prošle sedmice podijelio pakete s hranom i higijenom za 300 porodica koje žive na periferiji grada pored deponije smeća.

U Mađarskoj, posebno na istoku zemlje, gdje u nehumanim uslovima žive brojni Romi, aktivista i predsjedavajući Mađarskog romskog parlamenta Aladár Horvát, zatražio je poseban socijalni program za stanovnike segregiranih naselja. U pismu vladi i predsjedniku, on je predložio donošenje programa upravljanja kriznog menadžmenta za siromašne Rome u devet tačaka. “U getoiziranim područjima stanovnici nemaju ušteđevine, kao ni zaliha, tamo ne postoji zdravstvena briga i raste strah da više svojoj djeci neće imati dati šta da jedu”, napisao je on. Do sada nije dobio odgovor.

Leave A Comment

Related Posts

Međugeneracijska solidarnost: Pilot projekt Franjevačkog samostana sv. Ante u Sarajevu “Srce za bližnje u nevolji”

Kome je namijenjen ovaj poziv? Ako imate između 28 i 80 godina i spremni ste na 4-8 volonterskog rada mjesečno u vašem susjedstvu, nastavite čitati… U našem društvu sve je više osoba, posebno starije životne dobi, koje nemaju gotovo nikoga svoga, pa se nerijetko dogodi da kraj svoga zemaljskoga života dožive osamljene i ostavljene. Samo u Kantonu Sarajevo […]

Pučke kuhinje HKO “Kruh sv. Ante”

S obzirom da su životni uvjeti u kojima žive ljudi u Bosni i Hercegovini sve teži, te da među stanovništvom vlada nezaposlenost i siromaštvo, u porastu je broj socijalno ugroženih pojedinaca i obitelji bez osnovnih životnih sredstava. Kroz realizaciju projekata Pučke kuhinje i „Jelo na kotačima“, Kruh sv. Ante već dulji niz godina pruža pomoć u hrani osobama[…]