Fondacija Hastor: Osnažujemo mlade koji će doprineti pozitivnim promenama u društvu

Fondacija Hastor od 2006. podržava i osnažuje decu i mlade u Bosni i Hercegovini, sa ciljem da im pomogne da postanu samostalni, obrazovani i lideri koji će jednoga dana doprineti razvoju svojih zajednica.

Fokus je na stipendiranju dece i mladih iz socijalno i ekonomski najranjivijih kategorija i volonterskom radu stipendista, koji na taj način daju doprinos razvoju svojih lokalnih zajednica.

Seid Fijuljanin, direktor Fondacije Hastor i Marizela Avdić, volonterka u Fondaciji otkrili su nam više o tome na koji način Fondacija Hastor doprinosi razvoju filantropije u BiH i unosi pozitivne promene u zajednicu.

Sa kojom idejom je nastala Fondacija Hastor i kako se razvijala vaša misija?

Seid: Fondacija Hastor je osnovana 2006. godine sa osnovnom idejom pomoći porodicama i njihovoj djeci, naročito djeci iz područja koja su udaljenija od grada, da se školuju i postanu akademski građani. Te godine je nekoliko ljudi, prvih volontera Fondacije, krenulo u avanturu iz koje se rodila jedna divna priča.

Shvatajući da je u pitanju vrlo plemenit posao, krenuli su obilaziti seoska područja udaljena i po 50 km od grada, tražeći djecu koja su trebala pomoć i podstrek u učenju. Izabrano je prvih tri stotine djece iz porodica slabijeg imovinskog stanja, vrijedne djece koja su željela učiti. Oni su od Fondacije Hastor dobijali finansijsku pomoć, ali i onu nematerijalnu, u vidu volonterskih radionica.

Vremenom, broj stipendista se povećavao, a s njim i utjecaj Fondacije, kako na pojedinca, tako i na čitave lokalne zajednice. Danas, Fondacija Hastor ima 2057 stipendista i predstavlja očit primjer kako dobra volja i želja za promjenama mogu napraviti ogroman pomak ka boljem sutra.

Koja je bila Vaša lična motivacija za rad u neprofitnom sektoru?

Seid: Smatram da jedna osoba ne može da bude potpuna, niti potpuno ostvarena, ni profesionalno ni lično, ukoliko svoje lične kapacitete ne dijeli sa drugima. Rad u neprofitnom sektoru, a naročito rad u fondaciji poput naše, je mjesto gdje satisfakcija za postignute rezultate dolazi na mnogo nivoa i na mnogo načina.

Bez obzira ne brojne prepreke i izazove, ideja pomaganja drugima, koji će sutra pomagati trećima i tako redom dovede do toga da se čovjek prosto „uplaši“ kada shvati koliki uticaj i kakav trag može da postigne i ostavi u društvu oko sebe.

Na koji način Hastor Fondacija doprinosi razvoju filantropije u BiH?

Marizela: Volonterski rad je naša najprepoznatljivija komponenta. Naši stipendisti mjesečno bilježe više od 20.000 volonterskih sati. Ukratko rečeno razvoju filnatropije doprinosi se vlastitim primjerima i prilikom da se šire društvo uključi u našu misiju.

Mladi ljudi u Fondaciji Hastor imaju priliku da svojim volonterskim radom učestvuju u razvijanju lokalnih zajednica i vlastitih potencijala. Studenti stipendisti Fondacije Hastor volontiraju s mlađim stipendistima u osnovnoj i srednjoj školi, pomažući im u učenju i savladavanju školskih prepreka.

Svaki mjesec održavaju se sastanci sa studentima stipendistima Fondacije Hastor, gdje svi imaju priliku razgovarati o ličnim iskustvima prilikom volontiranja, eventualnim poteškoćama s kojima se susreću, a često imaju priliku učestvovati u posebno pripremljenim tematskim radionicama koje se organiziraju s ciljem rješavanja zajedničkih problema u lokalnim zajednicama.

Seid: Fondacija Hastor i njeni volonteri/predstavnici su do sada dobili nagrade poput SBA – Social Business Award za najveći društveni utjecaj na Sarajevo Business Forumu, kao i desetine drugih priznanja širom Bosne i Hercegovine, regiona i svijeta.

Prvi volonter Fondacije, gospodin Ramo Hastor, dobitnik je individualne nagrade za Filantropiju Dobro. Kao čovjeku koji je 12 godina bio najprisutniji na terenu i u radu Fondacije, ova nagrada je došla prirodno. Jednostavna potvrda svega onoga o čemu se zna, ali i još puno više onoga dobrog što je učinjeno o čemu se zna daleko manje.

Kako se finansira Fondacija Hastor – sa kojim različitim tipovima donatora sarađujete i na koji način?

Seid: Fondacija Hastor, pored stalnog priliva sredstava od strane Osnivača Fondacije Hastor, ima i svoje eksterne donatore. To su fizička i pravna lica koja svojim učešćem ojačavaju naš rad i čine ga finansijski održivijim.

Pored ovog dijela, imamo značajan udio kroz projektne aktivnosti Fondacije Hastor, gdje ličnim kapacitetom nastojimo provesti određene aktivnosti i na taj način dodatno pomoći zajednicama, dodatno učvrstiti naš kapacitet, ali i proširiti našu misiju.

Da li postoje organizacije neprofitnog sektora sa kojim sarađujete? Možete li nam reći nešto više o tome?

Marizela: Fondacija Hastor ostvaruje saradnju sa preko 400 različitih općina, vladinih i nevladinih organizacija, kao i privatnih kompanija.

Što se tiče konkretno neprofitnog sektora, vrlo često imamo goste na našim mjesečnim sastancima studenata, gdje kolege iz drugih organizacija prezentuju svoj rad i misiju, te razmjenjuju ideje sa našim studentima. Sa nekima smo sklopili vrlo jasna i vidljiva partnerstva, dok se ne ustručavamo sarađivati sa bilo kime čija je misija pomaganje. Veliku pažnju posvećujemo ostvarivanju kontakata, povezivanju naših stipendista sa drugim organizacijama kroz različite projekte, čime dovodimo do jačanja ljudskih potencijala.

Da li uključujete zajednicu u svoj rad i ako da, na koje načine?

Seid: Kroz volonterske aktivnosti, od stipendista Fondacije Hastor se očekuje da postanu lideri u svojim zajednicama, te da svojim radom doprinesu unapređenju istih. Također, veliki je broj projekata na kojima su naši stipendisti radili, a koji su za cilj imali razvoj lokalnih zajednica.

Ipak, izdvojili bismo projekat Srcem za BiH, koji je osnovan sa ciljem pomoći stanovništvu pogođenom poplavama, gdje je svaki stipendista dao svoj doprinos i zajedničkim snagama smo uspjeli napraviti zaista sjajne stvari i pomoći ljudima koji su bili u potrebi. Svako od nas je tada uvidio moć sinergije i koliko zapravo znači kada se snage udruže za postizanje zajedničkog cilja.

Kako osiguravate dobru komunikaciju sa korisnicima, donatorima, saradnicima, zajednicom?

Marizela: Fondacija Hastor za svoj rad koristi platformu koju su razvili stipendisti i bivši stipendisti Fondacije, a u cilju praćenja volonterskih aktivnosti i povezivanja sa trenutnim i bivšim stipendistima. Dakle, imamo aplikaciju koja nam omogućava da stupimo u kontakt sa bilo kojim stipendistom ili nekim ko je ranije bio stipendista. Odlična stvar kada vam treba pomoć iz neke određene oblasti, a znate da u Fondaciji ima sigurno neko ko vam može i želi pomoći.

Za donatore i ostale saradnike imamo također sistem koji nam omogućava evidenciju svih ljudi i organizacija sa kojim sarađujemo. Pored toga, redovno ih obavještavamo o aktuelnim dešavanjima kroz naš newsletter koji izlazi jednom mjesečno, a koji rade naši stipendisti.

Koliko ljudi imate u svom timu i kako izgleda jedan uobičajeni dan u kancelariji?

Seid: Fondacija Hastor je specifična po tome što nema zaposlenih (sav novac ide samo i isključivo na stipendije sa naših glavnih računa), dok volonterski tim, pored direktora Fondacije Hastor, u svakom trenutku broji još od 2-5 stalnih članova.

Veoma je bitno naglasiti da je nemjerljivo bitno i učešće u radu i naših studenata stipendista koji svoje znanje grade i ugrađuju u sva tkiva fondacije, od onih administrativnih stvari, do uređivačkih, jezičkih, IT, pa nekada i upravljačkih.

Spomenuo bih da u Fondaciji Hastor djeluje nekoliko timova, i to: IT, grafički dizajn, redakcija, prevodilački, administrativni, kao i tim zadužen za monitoring i evaluaciju, itd. 

Šta mislite da izdvaja vašu organizaciju u odnosu na ostale?

Marizela: Obzirom da je glavna aktivnost Fondacije Hastor stipendiranje učenika i studenata, rekla bih da je glavna razlika u odnosu na druge organizacije ovog tipa zapravo ideja volontiranja i naše vrijeme provedeno na pomaganje drugima odnosno volonterski rad.

Volontiranje u Fondaciji Hastor je uspostavljeno po principu mentor – učenici, čime smo napravili veliku mrežu ljudi, kojom smo povezani sa svakim našim stipendistom i ostvarujemo odličnu komunikaciju.

Fondacija Hastor ulaže maksimalne napore kako bi svoje stipendiste, čije se školovanje bliži kraju, pripremila za izazove poslovne sredine i tržišta rada. Iskustvo koje stipendisti stječu prilikom volonterskih aktivnosti od izuzetnog je značaja za njihov budući poslovni uspjeh.

Šta smatrate najvećim uspesima organizacije do sada, a šta su najveći problemi?

Seid: Najveći uspjeh naše organizacije je svaki pojedinac, svaki naš stipendista ili stipendistica koji su makar na jedan minut zastali i zapitali se o svom životu i njegovoj ulozi u svijetu. To ih je onda, a sve vođeno našim primjerom i nesebičnom podrškom, vodilo i do zaključaka da se pomagati treba svakome kome je pomoć potrebna, uz konstantnu borbu da i sami postižu više, traže više i žele više.

Šta želite da ostvarite u narednom periodu? Koji su najvažniji planovi, ciljevi i aktivnosti koje planirate da ostvarite i sprovedete?

Marizela: Uspješnim djelovanjem Fondacija Hastor nastoji proširiti svoje aktivnosti i na druge vidove pomoći mladima, odnosno obrazovnim ustanovama s područja koja su ekonomski najnerazvijenija u Bosni i Hercegovini.

U budućnosti Fondacija Hastor će nastojati razvijati poduzetnički duh kod mladih s ciljem aktiviranja njihovih kreativnih potencijala i finansijskom pomoći motivirati ih na realizaciju ideja i zadatih ciljeva, kako bi mogli doprinijeti pozitivnim promjenama u BiH društvu.

Istovremeno, time upotpunjujemo našu misiju, a to je pomaganje drugima da kroz pomoć sebi budu u stanju da i sami izgrade više za sebe, svoje okruženje, svoju državu.

Članak je preuzet sa Catalyst Balkans.

Related Posts

Međugeneracijska solidarnost: Pilot projekt Franjevačkog samostana sv. Ante u Sarajevu “Srce za bližnje u nevolji”

Kome je namijenjen ovaj poziv? Ako imate između 28 i 80 godina i spremni ste na 4-8 volonterskog rada mjesečno u vašem susjedstvu, nastavite čitati… U našem društvu sve je više osoba, posebno starije životne dobi, koje nemaju gotovo nikoga svoga, pa se nerijetko dogodi da kraj svoga zemaljskoga života dožive osamljene i ostavljene. Samo u Kantonu Sarajevo […]

Pučke kuhinje HKO “Kruh sv. Ante”

S obzirom da su životni uvjeti u kojima žive ljudi u Bosni i Hercegovini sve teži, te da među stanovništvom vlada nezaposlenost i siromaštvo, u porastu je broj socijalno ugroženih pojedinaca i obitelji bez osnovnih životnih sredstava. Kroz realizaciju projekata Pučke kuhinje i „Jelo na kotačima“, Kruh sv. Ante već dulji niz godina pruža pomoć u hrani osobama[…]