Direktne strane investicije u BiH manje za skoro 50% u odnosu na prošlu godinu

U nalazu Svjetskog izvještaja o konkurentnosti istaknuto je da strani investitori smatraju podržavajuće političko okruženje, stabilne makroekonomske pokazatelje i pogodan/predvidiv regulatorni režim najvažnijim faktorima za donošenje odluke o investiranju, čak više nego niske poreze, jeftinu radnu snagu i ulazne troškove ili, recimo, pristup prirodnim resursima. Također, istaknuto je da predvidljivost (pravna, poreska i td.) kao i transparentnost povećavaju povjerenje investitora i DSI tokove.

Iz Agencije za unaprjeđenje stranih investicija kažu da su im upravo gore pobrojano potvrdili i investitori koje je FIPA posjetila. 

To su svakako zajednički ciljevi koji bi doprinijeli i poboljšanju ukupne percepcije o Bosni i Hercegovini kao poželjne lokacije za investitore. Kako smo i ranije isticali, privlačenje stranih investicija je kompleksan i dugotrajan proces. Uz iskrenu opredijeljenost to je proces koji zahtjeva koordinaciju, veći angažman i saradnju svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini“, kazali su nam iz ove Agencije. 

U godini koja je na izmaku, a prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH za prvo polugodište, direktne strane investicije su iznosile 358,1 milion KM. 

” Sa procijenjenim zadržanim zaradama, za period od januara do juna 2020, direktne strane investicije su iznosile 358.1 miliona KM. Uz napomenu da su podaci podložni naknadnim revizijama, strana ulaganja u periodu I – VI 2020. su manja za – 45.8% u odnosu na isti period prethodne godine (u prvom polugodištu 2019. prema revidiranim podacima je bilo 660.9 miliona KM). U prvih šest mjeseci 2020. godine registrovana su ulaganja preko 20 miliona KM iz Austrije (84.2 miliona KM), Hrvatska (66.9), Turske (39.9), Nizozemske (37.5), Njemačke (36.2) i Slovenije (34.0)” pojasnili su nam iz FIPA-e. 

Govoreći o djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u BiH, to su finansijske uslužne djelatnosti. 

” Više od  20 miliona KM, za prvih šest mjeseci 2020., uloženo je u finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova (121.8 miliona KM), trgovinu na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (84.2) i poslovanje nekretninama (43.2 miliona KM)“, kažu iz FIPA-e. 

Uticaj COVID-19 pandemije je evidentan u svim segmentima, a na žalost izražen je uticaj na privredni razvoj i privlačenje direktnih stranih investicija.

” Procjene UNCTADA su da će globalne strane investicije u 2020. godini biti manje do 40%, a negativne posljedice globalnih kretanja su očekivane i kod nas. Prema trenutno dostupnim podacima, očekivano smanjenje direktnih stranih investicija zbog COVID pandemije u Bosni i Hercegovini je potvrđeno i registrovano od četvrtog kvartala 2019. godine. Privlačenje stranih investitora, uz koordinaciju svih nivoa vlasti, zahtjeva i brzu prilagodbu zahtjevima tržišta. U trenutnim okolnostima, sa izazovima ograničenog ili otežanog kretanja ljudi i dobara, dio promotivnih aktivnosti se preusmjerava na elektronske medije i kontakte, korištenje web konferencija, e-mail korespondencije i slično. Uz podršku postojećim investitorima koji uspješno posluju u BiH, dobru saradnju sa dijasporom i uz povećanje aktivnosti na privlačenju novih investitora potrebno je u novonastalim okolnostima pokušati doprinijeti ublažavanju posljedica pandemije“, istakli su iz ove Agencije. 

akta.ba

Related Posts

U “Akciji solidarnosti” banjalučki Crveni krst prikupio 200 paketa hrane

U “Akciji solidarnosti”, koju je organizovao Crveni krst Banjaluka i koja je završena, ukupno je prikupljeno namirnica za 200 paketa koje će u narednim danima podijeliti socijalno ugroženim porodicama i pojedincima koji nisu korisnici Javne kuhinje. “Naši volonteri će narednih dana u banjalučkim mjesnim zajednicama podijeliti pakete socijalno ugroženim porodicama i pojedincima”, kažu iz Crvenog krsta. Kako […]

“Bosonogi dječak” humanista velikog srca

Čovjek velikog srca, predsjednik humanitarnog udruženja “Mozaik prijateljstva” i autor knjige “Priča o bosonogom dječaku”. Znate li o kome je riječ? Sigurni smo da znate! U nastavku pogledajte video priču sa Miroslavom Subašićem koji je o teškim iskustvima svog života s ulice napisao knjigu: „Priča o bosonogom dječaku“ Autorka: Nataša Gavur mladibl.com