Pozdrav, članice i članovi lonca. Pred vama je serija intervjua u kojoj razgovaram s mladim, preduzetnim i inovativnim ljudima. Došlo je vrijeme da se pod „svjetla reflektora“ stave osobe koje upravo to i zaslužuju. Moje malo istraživanje provedeno u loncu je pokazalo da preko 60% mladih ljudi (do 30 godina) nisu čuli ni za jednu inovatorku ili inovatora iz BiH ili za inovaciju napravljenu u našoj državi. Prema tome, u loncu sam započeo ovu seriju intervjua kako bih to promijenio i predstavio pozitivne primjere mladih koji su se odlučili na preduzetništvo, inovatorstvo, nauku, aktivizam… Svaka od tih osoba nosi sa sobom drugačiju priču i drugačija iskustva, ali ih povezuje jedno – želja za uspjehom u svojoj državi. Nadam se da će ovi intervjui i u vama osloboditi kreativnu notu koju, siguran sam, svi imamo.
Ovoga puta, imate priliku čitati intervju sa mladom aktivisticom Adlom Kahrić, suosnivačicom Sharklab ADRIA Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju.
Piše: Nedim Salahović
Nedim: Pozdrav Adla! U nautičkoj zajednici te definitivno poznaju, ali se ti svakako predstavi našim članovima i članicama.
Adla: Ja sam Adla Kahrić, rodom iz malog vezirskog grada, Travnika. Trenutno živim u Sarajevu. Bavim se naučno-istraživačkim radom u okviru kojeg mi je cilj da razvijam nauku u Bosni Hercegovini te se povežem sa jakim internacionalnim organizacijama i institucijama koje će svojim doprinosom ujedno potaknuti i učestvovati u razvoju nauke u BiH. Naime, primarno se bavim istraživanjem morskih ekosistema gdje sam najviše bazirana na istraživanju ajkula i raža Jadranskog mora. Rukovodim Centrom za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADRIA u okviru kojeg sam potpredsjednik i suosnivač. Smatram da je raznolikost morskog živog svijeta iznimno bitna za našu državu i da je potrebno raditi na razvoju i zaštiti našeg mora.
Nedim: Malo ko sa ovih prostora može da se pohvali saradnjom sa Nacionalnom Geografijom. Kako je došlo do toga?
Adla: Da, mnogi me povezuju sa vrlo poznatom svjetskom organizacijom National Geographic u okviru koje sam bila angažovana na projektu Shark Tales i gdje sam koordinirala istraživanjima dijagnostike bolesti raža u Jadranskom moru. National Geographic često objavljuje pozive na svojoj stranici gdje možemo aktivno aplicirati, samo je potrebno da aktivno pratimo sve pozive te se ne trebamo plašiti da širimo, ali i nudimo svoja znanja i vještine. Tek onda kada kontinuirano radimo na sebi i na uspostavljanju kontakta sa drugim ljudima, možemo stvoriti suradnju koja nam možda može biti i prekretnica u životu. Također, bitno je da apliciramo na mnoge pozive i projekte koji su nama od interesa, jer upravo i na taj način izgrađujemo sami sebe. Radom stičemo iskustvo kako doista raditi na velikim i značajnim stvarima.
Nedim: Vratimo se na Sharklab ADRIA centar. Kako je uopšte tekao vaš proces nastanka? Čime se bavite sada?
Adla: Ideja je započela od entuzijastičnog tima od troje ljudi gdje smo imali zajedničku viziju – da radimo na razvoju i zaštiti našeg mora. Od želje i ideje mnoge velike stvari počinju, samo se korača lagano. Stoga, i naša ideja je tako započela, gdje smo hrabro stupili u kreiranje u potpunosti nove priče u Bosni i Hercegovini. Trebamo znati da na samom početku stvari ne idu tako jednostavno, ali bitne su želja, volja, hrabrost i upornost kako bismo se i nakon određenih padova digli na noge. Od naših ciljeva ne treba odustajati, tako nisam ni ja, te mislim da sam mnogo doprinijela razvoju nauke Bosne i Hercegovine, primarno u okviru morske biologije.
Nedim: Ko ti je sve pomogao prilikom razvoja tvojih projekata? Čiju si podršku imala na samome početku?
Adla: Kao studentica, mnogo sam pratila internacionalne aktivnosti i shvatila sam da u naučno-istraživačkom aspektu mnoge stvari funkcionišu kroz projekte. Upravo sam tako hrabro stupila i rekla timu da je potrebno da to radimo, jer ukoliko neko drugi to može, onda doista možemo i mi. Ne vidim zašto bih bila spriječena da to realizujem, iako ne živim u pretjerano razvijenoj državi. No, činjenica je da trebamo procijeniti odakle da počnemo, stoga, iako sam tada bila student genetike, shvatila sam da je istraživanja u genetici nemoguće realizovati. Stoga sam krenula sa jednostavnijom metodologijom koja je uključivala ono što uopšte do tada nije bilo istraženo baveći se ekologijom i zaštitom, prikupljajući prve podatke o BiH biodiverzitetu mora. Za sve je bitno imati podršku, a moja je zasigurno primarno došla od moje porodice, ali i od profesora od kojih sam mogla da dobijem stručne savjete kako raditi određena istraživanja u nauci.
Nedim: Kakvi su bili prvi utisci kada si nekome predstavila ideju za kompletan projekt istraživanja naše obale, kao i osnivanja Centra tog tipa? Da li su te ozbiljno shvatili ili nisu bili baš pretjerano uvjereni u tu ideju?
Adla: Generalno kada se spominje nauka u našoj državi, mnogi to stavljaju u ćošak i ne pružaju mnogo pažnje. No kada je riječ o našem moru, mogu reći da je mnogima zvučalo smiješno, pa čak i danas kada spominjem da kod nas obitavaju raže koje se mogu kontinuirano pronaći u velikom broju, mnogima zvuči nevjerovatno. Upravo ta nerazvijenost nas čini dezinformisanim što stvara velike propuste u našoj edukaciji i znanju. Iako je nauka u našoj državi nerazvijena, te se vrlo malo ulaže u njen razvoj, ipak bih istakla da se u svakoj sferi može ostvariti određeni uspjeh, koji ipak iziskuje mnogo uloga i truda. U svemu je potrebna ustrajnost, da nikada ne odustanemo ma koliko mnogi smatrali da je naša ideja neostvariva. Sve je moguće, pa čak i razviti morsku biologiju u državi koja ima svega 25 km morske obale i koja nikada nije pridavala mnogo pažnje navedenoj problematici.
Raznolikost živog svijeta našeg mora je doista velika, pogotovo u odnosu na očekivanja građana. Pored toga što možemo pronaći mnoge vrste koje pripadaju različitim skupinama, poput hrskavičastih riba (ajkula i raža), košljoriba, morskih ježeva, zvijezda, krastavaca, puževa, rakova, možemo reći da su zastupljene i rijetke i ugrožene vrste u našem Neumu zbog čega je neophodno zašititi kako vrste, tako i njihova staništa.
Nedim: Koji je tvoj savjet mladim ljudima koji žele realizovati svoje ideje i snove, kroz aktivizam, nauku, preduzetništvo…, ali jednostavno nemaju dovoljno hrabrosti ili podrške?
Adla: Prije svega bih uvijek istaknula volju i upornost, jer i mnoge stvari koje ne znamo da radimo ukoliko ih želimo naučiti, uz volju i upornost ćemo ih ostvariti. Bitno je da ne odustajemo od naših ciljeva, pa čak i ako okolina sumnja u nas, onda kada imamo cilj i kada sigurno koračamo ka njemu, mi ćemo vremenom i doći do njega. Pitanje je koliko smo strpljivi i uporni da radimo na tome, jer rijetko koje stvari se dobijaju preko noći. Treba znati raditi kvalitetno, a to je moguće kroz iskustvo koje se stiče kroz naš rad.
Nedim: S obzirom da lonac, kao ekosistem za aktivne, preduzetne i inovativne mlade broji već skoro 40.000 članova i članica, da li si ti i sama članica lonca? Kako ti se čini kompletna ideja jedne takve zajednice koja okuplja mlade ljude te ih osnažuje i investira u njihove biznise i projekte?
Adla: Inicijativa u vidu osnaživanja i investiranja u biznise mladih je fenomenalna ideja, za koju mi je drago da je zaživjela. Upravo ovo predstavlja idealnu priliku za mlade da njihove ideje postanu stvarnost i da se uz pomoć, kako finansijsku, tako i mentorsku, hrabro upuste u ostvarivanje svojih ciljeva koji su možda već jučer izgledali isuviše daleko. Pored toga, bitno je i da se kroz ove prilike doista stvaraju promjene, kako u lokalnim zajednicama, tako i šire.
Nedim: Čime se sada baviš? Imaš li nešto novo u planu? Koji su dalji planovi nezaustavljive Adle?
Adla: Obzirom na trenutno stanje pandemije, mnoge aktivnosti su stale, no to sam efikasno iskoristila te radim na novim projektnim prijedlozima i na sumiranju dosadašnjih podataka i publiciranja zajedno sa stručnjacima iz drugih zemalja, gdje zajedno finaliziramo dosadašnje aktivnosti i radove.
Nedim: Da se sutra snima film o tebi, za koga bi voljela da te glumi?
Adla: Haha, ovo je malo teško odgovoriti. Valjda bi, prije svega, trebalo da ta osoba liči na mene, a mnogi mi govore da dosta ličim na Shakiru (koja nije glumica). No, s obzirom da volim Emmu Watson ili Keirau Knightley, iako ne ličimo, rado bih njih odabrala!
Nedim: Koja pjesma najbolje opisuje tvoj put ka uspjehu?
Adla: Mislim da su mi zadnja dva pitanja najteža za odgovoriti. Hmm, trenutno mi je naumpala pjesma „Never give up“ od Sia-e, za koju baš ne znam kompletan tekst, ali znam refren „And I won't let you get me down. I'll keep gettin’ up when I hit the ground. I never give up“ – mislim da odlično opisuje mnoge, a ne samo mene.
