Projekt “Preventivna konzervacija zbirki Zemaljskog muzeja BiH”, koji je započet 2015. godine sredstvima Fonda američkih ambasadora za očuvanje kulturnog naslijeđa u ukupnom iznosu 1.050.000 američkih dolara, prezentiran je danas u Zemaljskom muzeju BiH.
Sve aktivnosti na projektu koji je danas svečano završen vezane su za preventivnu konzervaciju čiji je cilj spriječiti, zaustaviti ili usporiti propadanje muzejske građe uvođenjem visokih standarda zaštite i stvaranjem optimalnih uvjeta za njeno očuvanje. Projekt je provodila Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, a sačinjavao je dvije faze.
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michael Murphy istakao je da je obnova omogućila da glavni paviljon bude siguran dom impresivnoj stalnoj postavci iz praistorijskog perioda.
“Zbirke poput ovih koje se nalaze u ovom muzeju, kao i druga mjesta gdje se čuva naslijeđe širom zemlje, dokaz su bogate kulture i historije BiH i svih ljudi koju ovu zemlju nazivaju domom. Prečesto se naslijeđe BiH koristi kao sredstvo za podjelu zemlje. To je i neodgovorno i pogrešno”, poručio je ambasador.
Za ljude u BiH, kazao je, naslijeđe je zajedničko i dijelom je zajedničke historije bez obzira da li neko živi u Banjaluci, Sarajevu ili Mostaru.
“Mi se divimo veličanstvenoj Gazi Husrev-begovoj džamiji, historijskom porijeklu manastira Tvrdoš koji leži na temeljima hrama iz četvrtog stoljeća iz perioda Rimljana, te ljepoti zidina grada i tvrđave u Jajcu – mjestu koje se spominje kroz cijelu historiju BiH. Ove građevine, kao i mnoge druge, uistinu pripadaju svim ljudima u ovoj zemlji, kao i izložba u ovom paviljonu”, istakao je.
Ambasador je naglasio da se prošlost ne može promijeniti te da su historijske činjenice, posebno one koje pripadaju zajedničkoj historiji, čvrsto utemeljene.
Poručio je da priznavanje, zaštita i uvažavanje svih elemenata zajedničkog naslijeđa zemlje također mogu doprinijeti stalnim naporima ka pomirenju u BiH.
Predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Zoran Mikulić kazao je da su provedene aktivnosti izvođene u skladu s preporukama stručnjaka Smithsonian instituta iz Washingtona, jednog od najpoznatijih istraživačkih centara koji obuhvata 19 muzeja pod upravom Vlade SAD te da su bile usmjerene na poboljšanje otpornosti sve četiri zgrade muzeja na rizike od požara, poplava i negativnih utjecaja okoline.
Da bi shvatili značaj ovoga projekta, Mikulić je naglasio da se potrebno vratiti nekoliko godina unatrag, kada je vatrena stihija u Nacionalnom muzeju u Rio de Janeiro uništila blizu 20 miliona artefakata, upravo u vrijeme kada je zaključen sporazum o financiranju prevencije požara na zgradi Muzeja.
“Poplave iz 1966. godine koje su prouzrokovale nenadoknadive štete kulturno-povijesnom blagu Firence, kada je oštećeno čak 15 muzeja. Sve te štete bi bile daleko manje ili ih ne bi bilo da su se prethodno primijenile učinkovite preventivne mjere”, zaključio je.
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić kazao je da je sa zadovoljstvom dočekao dan kada se završava taj višegodišnji projekt.
Podsjetio je da je do realizacije projekta došlo nakon što je muzej bio zatvoren, jer uposlenici nisu četiri godine primali plaću.
Nakon toga, dodao je, Ambasada SAD-a pokrenula je inicijativu da se riješi problem, što je bio posljednji signal da se nešto uradi sa kulturnim blagom BiH.
U okviru prve faze, koja je trajala od 2015. do 2019. godine restaurirani su krovovi nad Odjeljenjem za prahistoriju i enterijer te zidno i stropno slikarstvo u Odjeljenju za prahistoriju.
Također, ugradnjom najsavremenijih sistema video nadzora na objekte muzeja, sa ukupno 104 vanjske i unutarnje kamere i protuprovalnim senzorima, značajno je unaprijeđena sigurnost od krađe i vandalizma.
Urađena je restauracija balustradnih ograda na terasama muzeja, koje osim funkcionalnosti doprinose i estetskoj vrijednosti ambijentalne cjeline, a nabavljena je sofisticirana oprema za potrebe provođenja postupaka preventivne konzervacije zbirki.
Riječ je o trinaest savremenih aparata koji će unaprijediti rad Odjeljenja za konzervaciju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, te unaprijediti dosadašnju praksu u provođenju mjera preventivne konzervacije.
U okviru druge faze od 2019. do 2022. godine napravljeni su projekti elektroinstalacija za sva četiri paviljona muzeja, elaborat za restauraciju i zamjenu prozora i vrata i elaborat za zamjenu kanalizacione mreže, zatim su provedeni radovi na elektroinstalacijama u Odjeljenju za etnologiju kojima su smanjeni rizici od požara te su obnavljanjem vodovodnih i kanalizacionih instalacija otklonjeni rizici od poplava.
Između ostalog, restaurirani su i zamijenjeni prozori i vrata u zgradi Odjeljenja za prirodne nauke, time osiguravši odgovarajuće uvjete za zbirke i poboljšanje energetske učinkovitosti te je urađena hitna sanacija krova iznad Odjeljenja za arheologiju.
Izvor: akta.ba
