Povećanje praga i način oporezivanja malih preduzetnika zavisit će o analizi prometa i visine prihoda zanatlija u koju će nadležni imati uvid nakon primjene novog sistema fiskalizacije čije uspostavljanje se očekuje krajem februara ove godine.
Naime, nakon nedavnog povećanja praga za ulazak u sistem PDV-a sa 50.000 na 100.000 KM, u javnosti se počelo govoriti i o potrebi povećanja praga za ostvarivanje statusa malog preduzetnika te neophodnosti izmjena Zakona o porezu na dohodak RS, jer bi to poboljšalo položaj zanatlija.
U Ministarstvu finansija RS kažu za “Glas” da određivanje praga malog preduzetnika, koji trenutno iznosi 50.000 KM, zavisi od više faktora, navodeći da taj iznos nije povezan sa pragom za registraciju PDV obveznika. Navode da Zakon o porezu na dohodak propisuje obavezu plaćanja poreza na dohodak za obveznike koji ostvaruju prihod od samostalne djelatnosti, odnosno prihod od preduzetničke djelatnosti, poljoprivrede, šumarstva, ribolova i samostalnih zanimanja.
“Poreski obveznici plaćaju porez na dohodak od samostalne djelatnosti po stopi od deset odsto na osnovicu koju čini razlika između prihoda i rashoda nastalih obavljanjem samostalne djelatnosti, a mali preduzetnik je lice koje obavlja samostalnu djelatnost sa ukupnim godišnjim prihodom do 50.000 KM i ne ostvaruje prihod zajedničkim obavljanjem djelatnosti. Oni koji ispunjavaju te uslove mogu izabrati da plaćaju porez po stopi od dva odsto na ukupan prihod, ali ne manje od 600 KM godišnje”, kazali su u Ministarstvu finansija.
Pojašnjavaju da lice koja ispunjava uslove za malog preduzetnika svake godine bira da li će porez plaćati kao mali preduzetnik ili kao preduzetnik.
“Prag od 50.000 KM je prag u okviru kojeg se preduzetnici mogu, ali i ne moraju opredijeliti da plaćaju porez na ukupan prihod, ne na osnovicu koju čini razlika prihoda i rashoda. Prelaskom praga od 50.000 KM preduzetnik plaća porez prema opštoj stopi i na osnovicu koju čine prihodi umanjeni za rashode. Primjena novog sistema fiskalizacije poslužiće, između ostalog, i za praćenje prometa preduzetnika, visine prihoda, a u odnosu na podatke o prometu opredijelićemo se i o visini praga, poreza i načinu oporezivanja malih preduzetnika”, istakli su u Ministarstvu finansija.
Predsjednica Zanatsko-preduzetničke komore regija Banjaluka Žana Arsić kaže za “Glas” da će u sadašnjima uslovima poslovanja većina malih preduzetnika za šest mjeseci rada izgubiti taj status.
“Novi sistem fiskalizacije kreće tek za dva mjeseca, a dok se budu znali prvi rezultati i procjene sistema samostalni preduzetnici će biti u velikom problemu. Mi smo zbog manjeg poreza i izabrali da poslujemo u formi malih privrednika, ne želimo to da izgubimo. Ukoliko prag ne bude povećan, to će mnoge otjerati u sivu zonu ili će zatvoriti radnje i otpuštati radnike”, rekla je Arsićeva i dodala da je već trebalo da nadležni imaju spremne izmjene Zakona o porezu na dohodak.
Izmjene pomenutog zakona predložio je i Klub poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, odnosno povećanje praga za ostvarivanje statusa malog preduzetnika sa 50.000 na 100.000 KM.
Usklađivanje
U Ministarstvu finansija RS pojašnjavaju da Zakon o porezu na dodatu vrijednost i Zakon o porezu na dohodak uređuju potpuno drugačiju materiju zbog čega se ni sadržinski ni prema hijerarhiji pravnih propisa ne mogu usklađivati, posebno uzimajući u obzir ustavnu podjelu nadležnosti u BiH.
“Zakon o PDV uređuje oporezivanje potrošnje, to je indirektni porez, dok se Zakonom o porezu na dohodak uređuje oporezivanje imovine ostvarene u vidu dohotka, odnosno ličnog primanja, samostalne djelatnosti, kapitala, kapitalnih dobitaka, ostalog dohotka, dohotka od autorskih i prava srodnih autorskim pravima”, naveli su u resornom ministarstvu.
Izvor: akta.ba
