Tradicija, ritual i užitak: Bosanska kahva kao viševjekovni simbol Sarajeva i BiH

Kahva, bilo da je jutarnja, podnevna ili ona koja se pije na sijelu u povečerje, neizostavni je dio kulture i običaja u bosanskom društvu

Ahmet Nurduhan/Elvır Hodzıc   |22.01.2023

Foto: Nihad Ibrahimkadić/AA

    

Sarajevo

Bosanska kahva predstavlja tradiciju i način života u Bosni i Hercegovini. Topli, mirisni napitak, koji se konzumira u svim prilikama, predstavlja neizostavni dio društvenog života na ovim prostorima, te je s vremenom ispijanje kahve postalo tradicija, običaj, ritual i užitak, javlja Anadlija.

Počeci spravljanja kahve u Bosni povezuju se s dolaskom Osmanlija 1463. godine, a riječi kahva, džezva, fildžan i šećer imaju korijene u turskom jeziku.

Kahva, bilo da je jutarnja, podnevna ili ona koja se pije na sijelu u povečerje, neizostavni je dio kulture i običaja u bosanskom društvu.

Novinar Anadolije razgovarao je o fenomenu ispijanja bosanske kahve sa 77-godišnjim Hajrudinom Burekom koji vodi pržionicu kahve koja na Baščaršiji radi128 godina te sa konobarom u kafani “Morića han” Midhatom Kruškom.

Burek je naglasio da njegova radnja ima najdužu tradiciju kada je u pitanju tradicionalna bosanska kahva i da ju je naslijedio od svog djeda.

“Nalazite se u najstarijoj kafani u Sarajevu u kojoj je počeo raditi moj dedo 1895. godine i radila je sve do rata. U ratu je kafana granatirana i uništena. Poslije rata mi je Općina Stari Grad dala ove prostorije da nastavim ovu tradiciju“, kazao je Burek.

Na zidovima radnje su izložene fotografije brojnih poznatih svjetskih ličnosti koje su posjetile i popile kahvu u Dibeku, a tu su i novčanice koje su ostavili.

Ukazujući na različite jezičke varijante kahve, kave i kafe, Burek je kazao da čuva tradiciju tucane kahve i da ima mušterije iz različitih dijelova svijeta, a Turci su mu posebno dragi gosti jer dolaze i iz Turkiye, Austrije, Njemačke i drugih zemalja i kupuju po nekoliko kilograma njegove tucane kahve.

Tradicionalnu bosansku kahvu na Baščaršiji nudi i Morića han koji je izgrađen daleke 1551. godine, a konobar Kruško za AA je rekao da je upravo bosanska kahva najčešći izbor i lokalnih i stranih posjetilaca.

“Većina Bosanaca počinje dan bosanskom kahvom i pije kahvu nakon radnog dana“, kazao je Kruško.

On je pojasnio i način na koji se bosanska kahva pravi i da se obavezno servira uz šećer u kocki i rahat-lokum.

Ističući da u kafić u historijskom karavan-saraju dolaze posjetitelji iz cijelog svijeta, Kruško je rekao da tu dolaze i gosti iz Turkiye, arapskih zemalja, zapadne Europe i mnogo različitih mjesta i da svi žele probati bosansku kahvu.

Francuskinja Manon-Jeanne Bedel prvi put je u BiH i Sarajevu i iskoristila je tu priliku da kuša i bosansku kahvu.

“Ovo je veoma ukusno. Mi u Francuskoj volimo da pijemo kafu. Ova varijanta je jaka, ali i slatka i mnogo je drugačija od kafe koju pijemo u Francuskoj“, kazala je ona.

Ističući kako joj se sviđa i tradicionalni način na koji se servira bosanska kahva, Bedel je kazala da će jedan takav servis kupiti i ponijeti kući.

I njena prijateljica, također iz Francuske, Lilou Rogers je zadovoljna okusom bosanske kahve, kao i načinom njenog serviranja.

“Čula sam ranije za bosansku kahvu i uvjerila sam se da je finog okusa i atipična. Nisam neko ko mnogo voli kafu, ali ova je baš ukusna i mislim da ću i ja kupiti ovakav set za serviranje i ponijeti kao suvenir u Francusku“, kazala je Rogers.

aa.com.tr