Svaka žena ima pravo na dostojanstven porod

-Ležala sam 15 dana u bolnici, niko me nije ni pogledao dok muž nije došao i dao kovertu doktoru. Odmah sljedeće jutro je odlučio da me porađa, –  ovo je samo jedno od brojnih iskustava porodilja u BiH koje je prikupilo Udruženje Baby Steps iz Sarajeva.

Zahvaljujući njima, priče o korupciji i lošem, često nehumanom tretmanu porodilja u bolnicama u BiH odjednom su zauzele medijski prostor. Svjedočanstva više od 2500 žena koje su se ponekad morale boriti za vlastiti i život bebe, stigla su i do Brisela. Europska unija je u Izvještaju o BiH jasno navela da se stanje u porodilištima mora poboljšati i to postavila kao jedan od preduvjeta koje zemlja mora ispuniti ukoliko želi postati članica EU.

Rezultati istraživanja provedenog u okviru projekta „Borba protiv korupcije u porodilištima“ pokazali su da je 50 posto porodilja i članova njihovih porodica dalo novac ili poklon, prije ili poslije poroda. Prosječno su doktori i medicinsko osoblje dobijali 140 KM. Ukoliko to pomnožite sa oko 30 000 poroda, koliko imamo u BiH, to znači da se godišnje za “čašćenje”, odnosno mito u porodilištima u BiH, izdvaja više od 2 miliona KM! Udruženje je objavilo i 12 video svjedočanstva porodilja koja su šokirala javnost.

Iza istraživanja stoji mali tim članova Udruženja, koje predvodi predsjednica Amila Tatarević. Koliko je njihova i njena borba za dostojanstven porod važna, prepoznala je i Koalicija za zaštitu zviždača Jugoistočne Europe. Početkom godine Amili je dodijeljeno Priznanje za slobodu govora, hrabrost i predstavljanje društveno važnih informacija od javnog interesa.

Amila je hrabra žena, koja je siguran posao u državnoj službi napustila kako bi se posvetila borbi za prava žena, porodilja. U razgovoru s njom, nećete ni na trenutak osjetiti kajanje zbog toga, jer ona zna da radi pravu stvar.

-Vidim zaista veliku promjenu u odnosu na ono što je bilo na početku. Trebaće vremena, ono što će biti najteže je da se promjeni percepcija. Ta naša potreba za „čašćenjem“, ne samo kod porodilja i članova njihovih porodica, već i kod medicinskog osoblja. Oni su ti koji moraju odbiti kovertu ili poklon – kaže za Snagu lokalnog Amila.

Za korupciju u zdravstvu svi znamo. Rijetki su oni koji nisu imali člana porodice, prijatelja ili poznanika  kojem se nije tražio novac za operaciju ili „štela“ za pregled. Ali procesuiranja takvih slučajeva skoro da i nema. Zato je osnovni cilj kampanje motivisati žene da prijave korupciju. Drugi važan zadatak je razbiti zid šutnje među ljekarima koji časno i pošteno rade svoj posao.

-Najveći problem zdravstva generalno je ta kolegijalnost, to što ljekari jedni druge štite. Često su oni koji nisu korumpirani najglasniji da zaštite one koji jesu. Vjeruju da tako štite ugled profesije. To se mora promijeniti. Ne možemo imati dobar sistem dok ljekari sami ne ukažu na one koje im kvare ugled profesije – ističe Amila.

Na početku kampanje izabrane su dvije bolnice sa čijim osobljem bi se, kroz edukacije, radilo na podizanju svijesti o važnosti iskorjenjivanja korupcije. Opća bolnica „Abdulah Nakaš“ u Sarajevu kao najbolja i UKC RS iz Banja Luke kao porodilište sa najvećim stepenom korupcije – čak 65 posto. Upravo je banjalučko porodilište najbolji primjer pozitivnih promjena.

-Šefica ginekologije u Banjoj Luci me je fascinirala kao doktorica koja želi da spriječi sve oblike nepravilnog ponašanja. Ona smatra da se uvijek može nešto unaprijediti i prepoznaje svjetske preporuke. Njihovi ljekari su prvi prisustvovali edukacijama o korupciji. Oni su za nas lideri promjena, jer su pokazali da žele dobrobit pacijentica i da misle na njih – ističe Amila.

Početkom marta puštena je u rad aplikacija putem koje će porodilje, anonimno moći ocijeniti kvalitetu usluga i prijaviti korupciju u porodilištima. One će uz otpusno pismo dobiti QR cod preko kojeg će moći pristupiti aplikaciji i na taj način podijeliti svoje iskustvo. To će moći uraditi i šest mjeseci nakon poroda.   

-Za sada su u sistemu tri porodilišta, Banja Luka, Tuzla i Bijeljina, ali nama je cilj da budu uključena sva porodilišta u BiH. Mi ćemo to ponuditi svim bolnicama. Čak i u onima koje ne pristanu, žene će imati mogućnost da ostave svoje ocjene, ali bolnice neće vidjeti te rezultate – objašnjava Amila.

SARADNJA SA TUŽILAŠTVOM

Ono što posebno ohrabruje i pokazuje da stvari, malim, ali sigurnim koracima idu naprijed jeste saradnja sa tužilaštvima. Jer tužioci mogu pokrenuti istrage čak i bez podnošenja prijave, ako utvrde da se ime nekog ljekara često pominje.

-Najpozitivnija stvar u cijelom projektu je bila kada su nas pozvali iz Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu da ponude saradnju. Nama je cilj preko aplikacije prikupljati informacije i proslijeđivati ih tužilaštvima. Zato je važno da žene podijele svoja iskustva i prijave korupciju, jer samo tako i tužilaštva mogu reagovati – naglašava Amila.

Pomoći porodiljama u najvažnijem trenutku njihovog života, Amilin je cilj. Zato je Udruženje pokrenulo inicijativu da se svakoj porodilji omogući pratnja dok je u bolnici, a ne samo u trenutku poroda. To je važno iz dva razloga. Svjetska iskustva su pokazala da pratnja pozitivno djeluje na porodilju, ali je jednako važno i što je to prvi antikoruptivni mehanizam.

-Kod nas se često na porodilje viče, optužuje ih se da nisu kooperativne, ne dobijaju njegu koju trebaju. Niko se neće prema njima loše ponašati, ako je pratnja tu, posebno suprug. S druge strane neće se tako lako moći tražiti novac. Jer dok je porodilja sama u bolnici, a porodica nema nikavih informacija o njenom stanju, mnogo je lakše i loše se ponašati prema njoj i zahtijevati mito – kaže Amila.

Kod nas nije razvijena kultura prisustvovanja porodu. Mnogi muškarci to čak i ne žele. Međutim, pratnja može biti bilo ko. Sestra, prijateljica, majka… Inicijativa je predata Federalnom ministarstvu zdravstva, koje će formirati radnu grupu i uz komunikaciju sa porodilištima napraviti preporuke za njenu provedbu. Konačnu odluku donose ipak bolnice.

-Mnoge bolnice nemaju infrastrukturu za to, ali uz dobru volju to se može promijeniti. Bolnica u Banjoj Luci je već omogućila pratnju porodiljama po njihovoj želji i još jednom pokazala da je pionir pozitivnih promjena i da postavlja standarde – navodi Amila.

BOLNICA PRIJATELJ MAJKI

Udruženje i Amila imaju još jedan veliki cilj. Otvoriti Centar za roditeljstvo gdje će žena dobiti podršku koja joj je potrebna. Nerijetko žene nakon poroda prolaze kroz postporođajnu depresiju i o tome nikome ne govore. Mnoge žene izgube bebu prije poroda. Brojni parovi imaju problema sa sterilitetom. Sve su to stresna i ponekad traumatična iskustva. Zato je u planu pokretanje grupa podrške kroz koje bi žene mogle podijeliti svoja iskustva. Plan je uključiti i muškarce, jer porod i problemi roditeljstva nisu samo problemi žena, iako se to kod nas uglavnom tako posmatra. Važno je da i muškarci shvate svoju ulogu.

-Počela je pozitivna promjena koja se vidi, posebno posljednjih šest mjeseci. Stvari se polako kreću nabolje, konačno se čuje glas porodilja. Evo sada imamo i sistem u kojem se traži njihovo mišljenje, da ukažu na probleme i da se nešto popravi. Treba podijeliti i pozitivna i negativna iskustva – navodi Amila.

Naredni korak je istraživanje o akušerskom nasilju, što je priprema za početak procesa Mother friendly certifikacije. Mnoge bolnice u BiH imaju certifikat Bolnica prijatelj beba, a sljedeća instanca je Bolnica prijatelj majki. To je najbolji način da se riješi problem koji sada imamo u porodilištima. Dobijanje tog certifikata značit će i bolje uvjete u porodilištima, bolji odnos medicinskog osoblja prema porodiljama, omogućavanje pratnje.

-To nam je cilj, da bolnice postanu prijatelji majki. Sa tim certifikatom će i ljekari tačno znati koje prakse i procedure da koriste. Ukoliko budemo imali bolnice koje će biti prijatelji majki, imat ćemo dostojanstveni porod. Svjesni smo da će ova borba trajati godina, ali stanje u porodilištima se mora promijeniti iz temelja – poručuje na kraju razgovora Amila.

Piše: Vedada Šećerbajtarević


Ova priča napisana je zahvaljujući velikodušnoj podršci Američkog naroda kroz program “Snaga lokalnog” Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID). Sadržaj je odgovornost Mreže za izgradnju mira i ne odražava nužno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.