Ovo su planinski predjeli koji će vas očarati svojom posebnošću i šarmom.
Svaka planina ima svoje pomalo skrajnute, da ne kažemo osamljene vrhove, na koje se relativno rijetko zalazi. Ne zbog manje atraktivnosti, više zbog dugog i teškog prilaza. Tako je i na planini Treskavici, gdje je njen jugoistočni dio najmanje posjećen.
Ovo područje ima niz atraktivnih vrhova. Od nižih, poput Kobiljače, do Malog i Velikog Treskača, koji dominiraju iznad Gvoznih jezera.
Ovo su planinski predjeli koji će vas očarati svojom posebnošću i šarmom.
Tura
Gvozno polje – Treskač – Mali Treskač – Gvozno polje
Pristup: Iz Sarajeva idemo prema Foči, sa koje, malo pred Miljevinom, skrenemo desno (regionalnim putem) prema Kalinoviku. Vožnja prema Kalinoviku je krivudava, a kako se uspinjemo je sve zanimljivija. Pomalo podsjeća na velike pustopoljine u Mongoliji ili Tibetu, pa dok širom otvorenih očiju gledamo okolicu, osjećat ćemo se kao u nekom filmu u kojem je glavna uloga nebo.
Sa puta za Kalinovik (vozili smo oko osam kilometara), postoji putokaz za Gvozno polje i Treskač. Makadamskim putem vozimo se do stećaka u Gvoznom polju (stećci su na lijevoj strani prilazne ceste), kraškoj visoravni koju čine dva polja. Nekropola od 87 stećaka svakako je vrijedna posjeta, a njena važnost potvrđena je i činjenicom da je uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske baštine.
Vitka linija Treskača je optički vodljiva još tokom prilazne vožnje.
Inače, ova tura dio je Planinarskog puta „Dr Jovo Elčić“, koji je trasirao i u najvećoj mjeri markirao Elčić sa svojom životnom saputnicoma Bobanom Petrović. Put vodi preko tri planine: Treskavice, Lalije i Zelengore, što je bila izvorna zamisao pokojnog dr Jove, kojeg je u tom naumu zaustavila prerana smrt. „Planinarski put dr Jovo Elčić“ ima i svoj dnevnik, koji vrlo sadržajno i detaljno opisuje ovaj nadasve lijepi i inspirativni put. Dnevnik možete nabaviti kod Bobane Petrović.
Sam Treskač (1969 m) je eksponirani osamljeni vrh Treskavice, oduvijek rijetko posjećen i pomalo zaboravljen. U svojoj samoći dugo je bio interesantan samo alpinistima koji su kroz njegovu sjevernu stijenu ispenjali nekoliko smjerova, od kojih sam neke i ja sam penjao.
Kada ovaj vrh posmatrate sa Ćabe ili drugih dijelova Treskavice, izgleda beskrajno daleko, kao najviša tačka zatalasanog mora. Relativno nedavno, staza do vrha je markirana i sada se jednostavno može otići na ovaj zabačeni, ali ne manje zanimljiv dio Treskavice.
Opis
Turu počinjemo na nekropoli stećaka u Gvoznom polju, koja se nalazi na pobočju malog uzvišenja Gradac (1.396 m). Nakon što se vratimo na makadamski put, koji je u neposrednoj blizini stećaka, narednih dva kilometra idemo do lovačke kuće. Idući ovim putem već možemo uživati u pogledu na Veliki Treskač, koji je dominantan u odnosu na okolinu.
Narednih pola sata će nam trebati da dođemo do Gvoznih jezera (Simovića bara), kroz ugodnu šumu i uz cvrkut ptica. Ovdje se možemo malo odmoriti, uživati u okolnom prizoru i opskrbiti se vodom sa izvora, koja će nam trebati, jer u nastavku, ukoliko koristimo predloženu kružnu turu, više nemamo izvora vode.
Jezero zaobiđite sa lijeve strane, pa strmo uzbrdo uz sipar. Na jednoj dionici je pružena sajla za koju se možete pridržati radi lakšeg napredovanja preko nestabilnog terena. Uskoro izlazimo na sedlo (1700 m), sa kojeg se okrećemo desno, u kom pravucu je naš današnji cilj.
Laganim terenom, oko sat vremena, se uspinjemo na samo vršno tjeme Treskača, sa kojeg, osim ostalih vrhova Treskavice, savršeno dobro možemo razgledati susjednu Zelengoru i među njenim vrhovima možda odabrati slijedeći cilj.
U povratku silazimo do sedla sa kojeg vodi put na Mali Treskača, do čijeg se vrha treba popeti stotinjak metara visinske razlike. Sa vrha se pruža divan pogled na Gvozna jezera i polje.
U povratku silazimo markiranim ptem sve do polazne tačke, za što ćemo trebati naredna dva sata.
Visina ishodišta: 1.340 metara
Visina vrha: 1.969 metara
Visinska razlika: 629 metara
Vrijeme: Stećci – vrh Veliki Treskač – 4 sata, Veliki Treskač – Mali Treskač – Gvozno polje – 3:30 sati.
Ukupno: Sedam sati i 30 minuta
Težina: 2 – 3 (na skali od 1 – 5)
Tura je pogodna za pješačenje, turno skijanje, krpljarenje
Napomena: Dijelovi Treskavice su još uvijek minsko sumnjiva područja. Za svaki slučaj, ne preporučujemo skretanje sa planinarske staze koja je markirana.
Izvor: balkans.aljazeera.net
