Nastavlja se istraživanje biološke raznolikosti planine Ozren

Proljeće je idealno vrijeme za ove aktivnosti jer većina biljaka doživljava vrhunac svoje aktivnosti i cvjetanja, što olakšava njihovu identifikaciju.

Udruženje građana Fojničani Maglaj, Mreža za zaštitu prirode i lokalne organizacije civilnog društva iz Petrova i Doboja najavljuju nastavak istraživanja biološke raznolikosti planine Ozren, koje će započeti 20. i 21 travnja ove godine. Proljeće je idealno vrijeme za ove aktivnosti jer većina biljaka doživljava vrhunac svoje aktivnosti i cvjetanja, što olakšava njihovu identifikaciju.

Najavljena zaštita

  Tako se očekuje da će ovaj period pružiti detaljan uvid u raznolikosti flore, ali i faune i fungije na Ozrenu. Mapiranje i inventarizacija prirodnog i kulturnog nasljeđa ključni su za očuvanje ove planine, koja je prema Prostornom planu Republike Srpske predviđena za zaštitu u rangu nacionalnog parka. Stoga će svi prikupljeni podaci biti dostavljeni i Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, koji je u konačnici i nadležan za provođenje postupka zaštite.

Podsjetimo, prošlogodišnja istraživanja planine Ozren, koja se proteže kroz čak sedam jedinca lokalne samouprave u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, okupila su više od 30 istraživača iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Poljske. Znanstvena proučavanja su rezultirala brojnim značajnim otkrićima od kojih ističemo vrlo rijetku i ugroženu vrsta tritona, makedonski krestasti vodenjak (Triturus macedonicus). Posebno je značajno istaknuti da je otkrivena populacija najveća u Bosni i Hercegovini, a vjerojatno i u svijetu, jer ova endemska vrsta naseljava samo Balkanski poluotok. Radi se također o najzapadnijem staništu ovog vodozemca, više stotina kilometara udaljenom od ranije zabilježenih lokaliteta.

Najveće stanište

Istraživanja su pokazala da je ova planina i najveće domaće stanište jednog od najugroženijih šišmiša, velikog potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum).

Fascinantno je da niti u jednom dijelu Bosne i Hercegovine do sada nisu zabilježeni eholokacijski signali ove vrste u takvom obimu, što jasno pozicionira Ozren u jedno od posljednjih utočišta velikog potkovičara koji je u dijelovima Zapadne Europe već potpuno nestao. Svaka devastacija Ozrena bi nanijela neprocjenjivu štetu staništu ovog strogo zaštićenog šišmiša, ali bi također predstavljala i ozbiljno kršenje međunarodnih sporazuma i direktiva koje je Bosna i Hercegovina potpisala. To uključuje Bernsku i Bonsku konvenciju, EUROBATS sporazum te Europsku direktivu o staništima.

Među ostalim nalazima vrijedi istaknuti prisutnost sokola lastavičara (Falco subbuteo), čija se populacija u Bosni i Hercegovini procjenjuje na samo 100 do 200 parova. Na Ozrenu je otkrivena i izuzetno rijetka vrsta gljive (Pachyella adnata), za koju postoji velika mogućnost da se radi o potpuno novoj vrsti.

Maglajski golemaš

Tijekom ove godine, nastavlja se istraživanje i pećinskog kompleksa Megara koji se nalazi na entitetskoj liniji između Maglaja i Doboja. Osim Mokre Megare, speleološki tim je prošle sezone istražio još pet novih pećina. Nakon što je prije dvije godine u Mokroj Megari po prvi put fotografiran Maglajski golemaš (Duvalius maglajensis), prošlogodišnji nalazi potvrđuju otkriće još najmanje jednog endemskog insekta u ovoj pećini.

Očekuje se i objava znanstvenog rada koja će detaljnije predstaviti ovu novootkrivenu vrstu, što će dodatno istaknuti Ozren kao mjesto njenog pronalaska. U okviru sastanka koji će se održati od 19. do 21. travnja 2024. godine, u objektu Paraghost – Staro nasljeđe na Okolištima, Grad Doboj, više od 20 udruženja okupljenih u Mrežu za zaštitu prirode analizirat će dosadašnje rezultate i buduće ciljeve istraživanja. Osim Ozrena, na sastanku će biti razmatrana i druga vrijedna područja u oba entiteta, posebno ona koja su ugrožena različitim ekonomskim interesima. Stoga je poseban fokus sastanka definiranje kriterija koji će pomoći identifikaciji ovih lokaliteta te potrebne podrške za snimanje nultog stanja.

Višestruki značaj

  Kao dio programa rada Mreže za zaštitu prirode, analizirat će se Strategija i akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti BiH 2015-2020, odnosno uspješnost realizacije ciljeva postavljenih ovim dokumentom. Realizacija ovih aktivnosti na Ozrenu ima višestruki značaj jer osim znanstveno-istraživačkog segmenta pruža podršku razvoju eko-turizma te promovira međuetničku, međuentitetsku i regionalnu suradnju. Ovakvi događaji zasigurno doprinose transformaciji ratnih linija u zelene ekološko-turističke rute koje će povezivati sve ljude i narode na unapređenju lokalnog razvoja, očuvanju trajnog mira i stvaranju održive budućnosti za generacije koje dolaze. Navedene aktivnosti se realiziraju u okviru projekta “Mreža za zaštitu prirode kao prevencija neodgovornog upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini” u okviru regionalnog projekta, SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Realizaciju aktivnosti na Ozrenu podržava i Misija OSCE-a u BiH.

Izvor: bljesak.info