Mladi u općini Centar razvijaju poslovne ideje za domaće i svjetsko tržište

U okviru Preduzetničkog fonda za mlade dodijeljena su sredstva za pokretanje biznisa za četvero mladih ljudi s područja općine Centar Sarajevo. Potpisani su ugovori u ukupnoj vrijednosti od 48.500 KM, a kroz ovaj vid podrške očekuje se razvoj održivih biznisa i dodatno upošljavanje mladih ljudi.

Jedan od potpisnika ugovora je Nihad Čaušević, magistar produkt dizajna. Njegova poslovna ideja odnosi se na dizajniranje namještaja sa fokusom na projektovanje i izradu prototipa namještaja.

Nihad Čaušević je industrijski dizajner sa iskustvom izgrađenim na temeljima industrijskog dizajna tokom studija na australskom univerzitetu Curtin University of Technology u Kuala Lumpuru.

Alen Komarica

Njegov rad seže od potrošačke elektronike do arhitektonskih projekata koji se fokusiraju na stvaranje harmonije i spajanje linija dizajna namještaja sa ciljem da se odgovori na što više aspekata koje posjeduje jedan proizvod da bi zadovoljio potencijalne korisnike. Ljubav prema dizajniranju namještaja od drveta ispoljio je nakon završetka master studija produkt dizajna, a inspiraciju nalazi u onome što je oko njega, živo ili neživo.

Nakon završetka studiranja u Maleziji, Nihad je živio u Švedskoj gdje je dobijao i ponude za posao. Međutim, ljubav prema domovini i rodnom Sarajevu ipak je bila jača od svega.

Mobler33 je naziv obrtničke radnje u kojoj produkt dizajner stvara magiju, a koja se nalazi na adresi Jarčedoli, Močila 8, Sarajevo.

„Kada sam kupio prvu mašinu i krenuo tim putem, shvatio sam da je u suštini potrebno napraviti stotinu proizvoda da bi u konačnici imali proizvod spreman za plasiranje na tržište.“

Ističe da mu je podrška koju je dobio od Instituta i Općine Centar Sarajevo bila itekako značajna iz razloga što je prije toga imao samo jednu mašinu, koja je nedovoljna za proizvodnju namještaja.

„Od nikakvih mašina, sad mi je kao s neba palo da dobijem mašine s kojima mogu ozbiljnije raditi i brže proizvoditi.“

Dodaje da je za ovu vrstu podsticaja saznao sasvim slučajno, od komšinice koju je sreo prilikom odlaska na biro. Nihad je svoju priču ispričao i u kratkom videu, koji možete pogledati na ovom linku.

Druga strana priče govori o 3D printu, virtualnoj stvarnosti i projektovanju.

Magistru arhitekture Alenu Komarici odobreno je 12.000 KM za pokretanje vlastitog biznisa iz oblasti arhitekture, tačnije 3D printa i virtualne stvarnosti.

„U trenutku pokretanja biznisa „AK3D“ bila je potreba tržišta za firmom, ljudi su tražili kontakt jer je firmama lakše poslovati sa drugim firmama. Jedan značajniji posao sam dobio upravo zato što sam imao registrovanu firmu kao društvo sa ograničenom odgovornošću, u suprotnom to ne bi bilo moguće“, započinje Alen svoju poslovnu priču.

Trodimenzionalno printanje (3D printing) jeste način brze izrade prototipa kojim se uređajima zasnovanima na patentiranoj 3D tehnologiji „ispisuju”, tj. direktno iz 3D CAD programa izrađuju fizički predmeti u prostoru.

„Za konkurs sam čuo sasvim slučajno, od prijatelja. Smatram da sam se sa onim što radim izdvojio, iz razloga što sam se bavio nekim nestandardnim stvarima. 3D printing nije nešto o čemu možete često čuti“, kaže Komarica i dodaje da je do trenutka pojave pandemije bio jako zadovoljan dosadašnjim rezultatima svog biznisa.

Dok porede sebe i uslove kolega u Evropi, mišljenje im je različito

Nihad govori da je mnogo lakše biti dizajner u BiH, dok Alen smatra da je mnogo bolja perspektiva „preko granice“.

„Mladi ljudi pretežno misle da je mnogo lakše i bolje bilo gdje dalje od BiH. Dizajneri u EU nemaju ove uslove kao ja. Oni moraju mnogo više platiti da bi napravili prototip i otvorili obrt. Mi imamo mnogo prednosti na koje zaboravljamo. Imamo tržište, ako se pokreneš, bez problema možeš izaći na to tržište. Cilj mi je doći do proizvoda koji će zadovoljiti i domaće i EU tržište“, kaže Nihad.

Alen, ipak, smatra da mladi imaju puno veću perspektivu u zapadnim zemljama.

„Ko hoće da radi uvijek postoji perspektiva pa i u najlošije uređenim sistemima. Međutim rezultati su drugačiji. Mislim da puno veću perspektivu mladi imaju u zemljama kao što su Njemačka i zemlje Skandinavije, a razlog tome su veća tržišta i samim time i puno veće su šanse za uspjeh, kao i pristup materijalima i tehnologijama. Perspektiva u BiH postoji ali neke stvari bi se trebale promjeniti u državi, da bi ljudi ostali da žive, a ne da preživljavaju.“

Na pitanje kako se diferencirati na tržištu i zadobiti pažnju potencijalnih korisnika Alen odgovara da u ovom poslu nije teško biti „drugačiji“ iz razloga što je 3D printing nešto što kod nas tek treba da zaživi. 

„Ja sam svjestan da dosta ljudi bježi od novih trendova i mogućnosti koje nam pruža tehnologija iz razloga što je starijim generacijama lakše držati se onog dobro poznatog, tradicionalnog načina. Svojim radom trudim se pokazati koliko je mnogo lakše i brže na ovaj način izraditi 3D modele, bez ručnog pravljenja.“

Ohrabenje za mlade ljude

Kada je riječ o perspektivi mladih u BiH, obojica su stava da uspjeha ima i mora biti iza svakog rada i truda. Mladima poručuju da ne čekaju da im prilike i poslovi „padnu s neba“. Njihov zaključak je da se sve može ostvariti kada imate jasan cilj kojem težite, bez obzira gdje se nalazili.

Institut za razvoj mladih KULT u saradnji sa 8 jedinica lokalne samouprave u BiH (Cazin, Centar Sarajevo, Jajce, Modriča, Novi Travnik, Stari grad Sarajevo, Teslić, Trebinje) i uz podršku Ambasade Švedske u BiH kreirao je zajednički fond za razvoj biznisa mladih u iznosu od 266.000 KM. Zahvaljujući ovom fondu podršku je dobilo 39 omladinskih biznisa, koji su zaposlili oko 50 mladih. Sve podržane biznise možete pronaći na map na ovom linku.

Related Posts

Od odlaganja do nula otpada uz podršku Evropske unije

Niska svijest o koristima i značaju sprječavanja nastanka otpada, njegove ponovne upotrebe i recikliranja u kombinaciji sa neadekvatnim politikama i nedostatkom ulaganja u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje i tretman otpada, dovela je do toga da Srbija i Bosna i Hercegovina odlažu 95% nastalog otpada i tako bespovratno gube vrijedne resurse, istovremeno stvarajući pritisak na zajednicu, ekonomiju i[…]