Istina i pravda, Seidin podstrek za dalje

Piše: Vildana Džekman

Prijedor. Grad smješten na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, okružen brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Prema posljednjim procjenama, na području grada Prijedora živi oko 110.000 stanovnika. U periodu od 1999. godine do 2002. godine uočljive su negativne tendencije u kretanju stanovništva. To se prije svega ogleda u padu nataliteta i povećanju mortaliteta. Danas Prijedor nastoji sačuvati i mali broj mladih od odlaska, a kao trgovački grad svoje svojstvo lagano gubi. Sjećanje ne Prijedor, oživljavam kroz urezane slike ljudi s bijelim trakama tokom obilježavanja 31. maja, Dana bijelih traka koji svake godine organizira Inicijativa Jer me se tiče. Poznata je činjenica da su raslojavanju stanovništva doprinjeli sukobi ‘90. godina koji nisu štedili ni grad Prijedor. Ipak, po jednom, Prijedor se razlikuje od drugih bh. ratom zahvaćenih gradova. Sistemsko  mapiranje muslimanskog stanovništva bijelim trakama, a “muslimanskih kuća” bijelim čaršafima, zauvijek je obilježilo ovaj grad. Na Dan bijelih traka u Prijedoru se okupljaju žrtve i  grupe aktivista/kinja s ciljem da se pošalje poruka da fašistički i nacionalistički maping nije dobrodošao u ovaj grad.

Seida Kadribašić, aktivistkinja, mirovnjakinja i predsjednica Udruženja Prijedorčanki “Izvor”  započela je svoju aktivističku borbu davne 1996. godine.

Dan bijelih traka je postao međunarodni događaj. Za mene je važno da se sjećamo perioda kada su ljudi u Prijedoru morali da izvjese bijele čaršafe, da nose bijele trake i na taj način budu obilježeni i poniženi, naglašava Seida.

Za Seidu obilježavanje Dana bijelih traka predstavlja kočnicu da se isto više nikada i nigdje  ne ponovi, kao i da otporom se sačuva ljudsko dostojanstvo.

U Prijedoru, vrijeme se zaustavlja. Borba postoji, teče i dalje. Udruženje Prijedorčanki “Izvor” i Centar za mlade KVART Prijedor, zajedno se aktivno nameću protiv svih oblika krute fašističko-nacionalističke ideologije i retorike.

Od 1996. godine Udruženje Prijedorčanki “Izvor” okuplja žene i porodice nestalih osoba, prikuplja informacije o nestalim osobama, pruža podršku civilnim žrtvama i svjedocima/kinjama ratnih zločina i gradi kulturu sjećanja. Nakon 25 godina postojanja udruženja, vizija i potraga za istinom i pomirenjem još uvijek se nastavlja. Upravo zbog toga, “Izvor” organizuje javne događaje putem kojih  poziva na suočavanje sa prošlošću. Zajedno s KVART-om, obilježavaju važne datume, npr. 10. decembra – Dan ljudskih prava, 30. augusta – Međunarodni dan nestalih, 31. maj – Dan bijelih traka, te organiziraju radionice i kampove za mlade.

Tokom višegodišnjeg rada, za Seidu i samo udruženje, bilo je mnoštvo izazova.  Najveća premosnica, bila je podizanje spomen ploče ispred logora Keraterm u Republici Srpskoj za 3.000 Prijedorčana koji su 1992. godine, zatočeni, mučeni ili ubijeni.

Takođe, “Izvor” je uradio bazu podataka ubijenih s područja opštine Prijedor i to je bio veoma izazovan posao koji još uvijek traje. Izdali su knjigu i snimili film, Ni krivi ni dužni koja je korištena kao dokaz tokom sudskih postupaka pred Haškim tribunalom, kao i pred bh. sudovima. Baviti se aktivizam, osobito mirovnim, predstavlja rizik sam po sebi. Ako tome još dodate i malu lokalnu zajednicu u kojoj djelujete, taj rizik se udupla. U to se i Seida uvjerila prilikom obilježavanja 20 godina zločina protiv čovječnosti kada su  tokom cijele godine imali različite događaje koje su organizovali zajedno sa još sedam nevladinih organizacija iz Prijedora.

Noć prije obilježavanja Dana stradanja 102 djece Prijedora, prozori udruženja su kamenovani i razbijeni.

Kada smo ujutro došli da izvršimo  pripreme za  taj događaj, zatekli smo razbijena stakla i  kamenje u našim prostorijama. Nikada niko nije odgovarao za taj napad. Međutim, mi nismo posustali. Naprotiv,to nam je dalo još više podstreka da nastavimo dalje i istrajemo na istini i potrebi za pravdom za ljude koji su bili žrtve najtežih ratnih zločina, mučenja  i ubijanja nevinih muškaraca, žena i djece, navodi Seida.

Odmah nakon tog događaja, udruženju Prijedorčanki “Izvor” zabranjen je javni performans o ubijenim ženama i djevojčicama Prijedora, u sklopu kojeg su trebali da postave 246 bijelih vreća kao znak sjećanja na ubijene žene i djevojčice Prijedora. Nakon toga udruženje Prijedorčanki “Izvor” je podnjelo tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Višem sudu u Banjaluci , nakon čega su dobili presudu u njihovu korist. Nakon toga, više nisu imali probleme s organizacijom javnih događaja, što potvrđuje važnost akcija i borbe. 

Dugo godina smo nosili i ogroman teret pružanja podrške svjedocima ratnih zločina  i pravosuđu i to ja nešto gdje smo najmanje imali rezultata jer nismo puno mogli da utičemo na one koji treba da rade svoj posao, a ne rade ga. Zanimljivo je da smo mi koji smo bili žrtve, bili i još uvijek smo nosioci izgradnje mira i suživota, da moramo dokazivati ono što je cijeli svijet mogao da vidi na televiziji, ističe Seida.

Traganje za istinom je spor proces, ali za Seidu kontinuirani rad i uključenost na suočavanju s prošlošću donosi moralnu statisfakciju da doprinosi nečemu dobrom.

Nisam mogla da sjedim i čekam da se nešto dogodi, morala sam da se uključim i da budem dio organizovanja nakon rata, da pomognem drugim ljudima ali na taj način sam i ja dobila puno, dobila sam nova iskustva, edukacije, prijatelje, saradnice, putovanja i u svemu tome samopoštovanje i moralnu satisfakciju da činim nešto pozitivno i dobro. Drago mi je da sam kroz Izvor dio Inicijative mir sa ženskim licem, da pružam i dobivam podršku kada nam je to potrebno, zaključuje Seida na samom kraju našeg razgovora.

I dok aktivisti i aktivistkinje, ne žele da “mirno sjede” nego pružaju otpor, opresivne politike pritiskaju sve snažnije. Nakon devet godina obilježavanja, prvi put je PU Prijedor ove godine zabranio mirnu šetnju na glavnom trgu povodom obilježavanje Dana bijelih traka. Razlozi zabrane nisu poznati jer do sada nije zabilježen niti jedan incident tokom obilježavanja. Mreža za izgradnju mira, koalicija koja okuplja 220 članica, organizacija i škola iz cijele BiH izdala je saopštenje za javnost, u kojem je podržala Inicijativu „Jer me se tiče“, te pozvala sve građane/ke Prijedora da istaknu na taj dan bijelu zastavu  i/ili traku na vidno mjesto kako bi se obilježio navedeni dan. I dok, još uvijek traje borba za pronalazak nestalih, te zakonsko uređenje statusa žrtvi, mali pomaci otpora koje pravi Seida i drugi aktivisti/kinje su svijetle tačke. Zajednice jačaju i glasovi otpora doprinjeli su umrežavanju i snažnijim reakcijama borbe za pravdu. Svi mirovni projekti koji su implementirani doprinjeli su kulturi pomirenja i suočavanja s proslošću, a svakako neke od benefita na lokalu tek ćemo moći mjeriti u budućnosti. Jedini način da bijelu ili neku drugu traku ne zakače na ljudsko tijelo jeste upravo kontinuruiranim glasovima otpora i željom da živimo u miru i slobodi dostojanstvenog pristupa. Seida će i nakon ovih 25 godina, koračati još naprijed zbog onih čiji tragovi nikada nisu pronađeni, kao i onih kojima je život okončan s bijelom trakom. Ovo je bila priča o Seidi, aktivizmu na lokalu koji je osunčani glas borbe za demokratiju i ljudsko dostojanstvo. Sigurna sam da u svakom od nas ima bar dio ovih borbi za mir i pravednost, otpor protiv svakog vida opresivnog segregiranja. Neka taj glas uvijek zavrišti kada primjeti navedeno. Seidin, sigurna sam da hoće.

Vildana Džekman, mr. iur. dugogodišnja je aktivistkinja, feministkinja i borkinja za ženska ljudska prava.  Magistrirala je međunarodno pravo na Pravnom fakultetu Univerzitetu u Sarajevu. Trenutno radi u njemačkoj organizaciji Help – Hilfe zur Selbsthilfe e.V. BH. Pisanje smatra dijelom lične, a i javne odgovornosti za mijenjanje društvene stvarnosti.

Email: vildana.dzekman@gmail.com

Related Posts

Svjetlostkomerc i Pomozi.ba u kampanji “Srcem za znanje i ništa manje”

Svjetlostkomerc i Udruženje Pomozi.ba, uz pomoć vjernih kupaca nastojat će osigurati pomoć za bolje i lakše obrazovanje djeci socijalno ugrožene kategorije u školskoj 2022/23 godini. Društveno odgovorna kampanja “Srcem za znanje i ništa manje” realizirat će se u periodu od 15.08. do 15.09.2022. godine. U navedenom periodu, građani će kupovinom u Knjižarama SVJETLOST i kupovinom brendova koje […]

Konkurs Balkan 2022: Sufinansiranje projekata međunarodnih organizacija, javnih subjekata i civilnog društva

Konkurs Balkan 2022: Sufinansiranje projekata međunarodnih organizacija, javnih subjekata i civilnog društva Maeci Komitet ministara odobrio je 15. juna „Odluku o odobrenju i produžetku međunarodnih misija 2022“, kojom se za zemlje Zapadnog Balkana izdvaja iznos od 1,5 milion eura za doprinos procesima stabilizacije u regionu i napretku procesa pristupanja EU. Shodno tome, iz ovih sredstava biće sufinansirane[…]