Ukupna vrijednost projekta bila je veća od 340.000 KM, a EU je putem EU4Business osigurala bespovratna sredstava u iznosu većem od 275.000 KM. Postavljeno je deset penjališta na prirodnim stijenama u deset općina širom BiH
Bosna i Hercegovina, sa svojom netaknutom prirodom, šumama, vodama i izazovnim stijenama, ali i mogućnostima smještaja u neposrednoj blizini tih atrakcija ima ogromne potencijale za razvoj pustolovnog turizma. Gastronomska ponuda i prihvatljive cijene dodatni su bonus.
Naša zemlja mogla bi biti vrlo interesantna destinacija sportskim penjačima, kojih trenutno u svijetu ima više od 35 miliona, a i u BiH sve je više zaljubljenika u ovu vrstu rekreacije.
Sve preduvjete imamo, samo je potrebna popularizacija i dobra promocija. Na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu prepoznali su potencijal i zajedno s Planinarskim društvom “Fasto” i IT kompanijom Rebus d.o.o. Sarajevo osmislili projekat “Magična penjališta Bosne i Hercegovine”, kojim su aplicirali na javni poziv Evropske unije i dobili potrebna sredstva.
Vještačka stijena na Fakultetu
Ukupna vrijednost projekta bila je veća od 340.000 KM, a EU je putem EU4Business osigurala bespovratna sredstava u iznosu većem od 275.000 KM. Postavljeno je deset penjališta na prirodnim stijenama u deset općina širom BiH, koje su postale partneri projekta. Zatim, na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu napravljena je velika vještačka stijena površine 120 m2, izrađena od posebnog materijala koji ne dozvoljava klizanje prilikom penjanja, te organizirana obuka i promocija prve generacije polaznika edukacije za zvanje sportski penjač.
-Posjetili smo gotovo 50 općina u BiH koje imaju potencijal za pružanje usluga pustolovnog turizma i mapirali stijene za sportsko penjanje, a onda je stručna komisija izabrala deset općina. Vodeći se jednakim i transparentnim kriterijima, odabrali smo Bihać, Banju Luku, Prijedor, Jajce, Travnik, Goražde, Sokolac, Ilijaš, Vareš i Zavidoviće. Osim toga, urađena je vještačka stijena u Velikoj sali Fakulteta s ciljem edukacije stručnih kadrova u budućnosti. Fakultet je registriran za obrazovanje odraslih i ima mogućnost da školuje kadrove koji će biti osposobljeni da pružaju usluge i opslužuju ova penjališta – kaže za Fokus stručni voditelj projekta Elvir Kazazović.
Sve informacije na aplikaciji
Prema njegovim riječima, IT kompanija Rebus zadužena je za predstavljanje ponude penjališta, pa je u skladu sa savremenim načinima komunikacije napravila mobilnu aplikaciju i web-platformu sa svim potrebnim informacijama. Kako bi se sva ova priča zaokružila, ali i nastavila rasti, učesnici projekta, prvenstveno s Fakulteta za sport i tjelesni odgoj, planirali su pokrenuti edukaciju stručnih kadrova.
-Mi očekujemo na Fakultetu još nekoliko modula, za instruktore ronjenja, fitnesa i aerobika, kako bi sve zajedno ponudili građanima koji su zainteresirani da dobiju certifikate za te stručne djelatnosti. Interes je veliki. Što se tiče sportskog penjanja za studente, mi ovu aktivnost imamo u okviru dva predmeta. Međutim, misija nam je da se to ponudi i najmlađima, kao što je slučaj u zapadnoevropskim zemljama – kaže Kazazović.
Kako bi se uvjerili kako sportsko penjanje izgleda u praksi, ekipa Fokusa posjetila je jedno od magičnih penjališta. Izabrali smo Vareš, stari industrijski gradić okružen planinama i strmim brdima. Na kraju svih puteva, gdje se ne dolazi slučajno, u prolazu, nego s namjerom.
Godine su samo broj
Dočekao nas je Admir Čizmo, uposlenik Turist info centra Vareš, planinarski vodič i sportski penjač koji je završio edukaciju u okviru projekta. Zajedno s dvojicom prijatelja, zaljubljenika u pustolovine, u rekordnom roku organizirao je penjanje na stijenu po imenu Gaša. S njenog vrha pruža se pogled na cijeli grad.
-Imamo tridesetak penjačkih smjerova i svi su nazvani po nekim specifičnostima vareškog kraja. Imamo Bobovac, po kraljevskom gradu, zatim imena kraljeva i kraljica, ruda, planina… Ovo su atraktivna penjališta s različitom težinom penjanja, od laganih do profesionalnih. Do velikog broja njih dolazi se asfaltnim putem i uglavnom su samo nekoliko kilometara daleko od grada – pojašnjava Čizmo.
Čizmini prijatelji kažu da su godine samo broj i nisu ograničavajući faktor za sve koji se žele okušati u ovom sportu. Dokazuju to i svojim primjerom. Obojica su 50 plus. Doduše, rekoše i da su žene bolji penjači jer su fokusiranije i bolje planiraju svaki naredni korak.
-Nije bitno koliko imaš godina ni u kakvoj si fizičkoj kondiciji. Bitno je da čovjek to želi, a sve drugo dolazi s vremenom. Ni oni koji se boje visine ne trebaju odustati. Trebaju razbiti taj strah. Imamo iskustvo s ljudima koji su bili totalni protivnici i govorili da ne žele nikada probati, ali su probali i sada su dobri penjači – kaže Varešanin s njemačkom adresom Nikica Franjić.
Uvijek spremni za stijene
Na pitanje da li ih je bilo teško nagovoriti da dan godišnjeg odmora potroše na iznenadno penjanje, Velimir Gavran odgovara da su pristali odmah-
-Ključ svega ovoga jeste biti motiviran jednostavnim stvarima. Nama je ovo vid opuštanja, uživanje u slobodi, prilika da se družimo, upoznamo nove ljude, stičemo prijatelje koji će nam ponovo doći. Ne morate biti penjači, možete samo uživati u prirodi. Uvijek možete naći razlog da se vratite u neke male gradove. Na spomen Vareša uglavnom se pomisli na kraj svega, a vi ste svjedoci koliko ovdje ima potencijala. Ipak, uz sve kulturne i prirodne ljepote koje imamo, mislim da su ljudi naše najveće bogatstvo – kaže Gavran, strastveni sportista na zemlji, u zraku i pod vodom, licencirani ronilac, alpinista, pilot paraglajdera…
Pustolovni turizam je specifičan jer je tržište malo i nije atraktivno turističkim organizacijama koje, uglavnom, idu na masovnost.
Rijetko koja ili čak nijedna ne nudi personalizirane ili ture za mali broj ljudi. Zato je neophodna dobra reklama u čemu mnogo može pomoći dijaspora. Tako i Franjić koristi svaku priliku da dovede goste iz inozemstva. Iz Vareša, kaže, odlaze bez daha, oduševljeni gostoprimstvom, hranom, prirodom…
Svaka čast Švicarskoj, ali…
-Naša BiH je prelijepa zemlja. Obišao sam mnogo planina u Švicarskoj, Austriji, Italiji, Francuskoj, ali na zapadu se za to mora debelo platiti, a ovdje sve imamo nadohvat ruke. Samo se trebamo bolje organizirati i iskoristiti ono što nam je majka priroda dala. Osim toga, višestruka je korist za lokalnu zajednicu i državu generalno. Ljudi koji dođu na penjanje, nakon što istroše energiju, traže dobar restoran gdje će jesti i popiti piće. Općenito to nisu zahtjevni turisti. To su ljudi kojima je bitno da se mogu poslije sporta istuširati, dobro pojesti i prespavati. Nije im žao potrošiti. A kada odu zadovoljni, pričat će drugima o tome i tako nam praviti reklamu – govori Franjić.
Ljubitelj je raznih ekstremnih sportova, ali za penjanje kaže da je idealno za razvoj tijela i uma.
-Svaki mišić na tijelu pokreće, budi samopouzdanje, stvara ogromna prijateljstva, povjerenje u partnera koji te osigurava dok si na sajli. Kada ja penjem sa svojim Veljom, tu je na prvom mjestu povjerenje, jer moj život je u njegovim rukama. To je sport u kojem mozak sto posto mora biti uključen, svaki potez odmjeren – savjetuje Franjić.
Sigurnost na prvom mjestu
U penjačkom sportu nema mjesta za greške jer mogu biti kobne. Ništa se ne radi na rizik i ne smije biti improvizacije. Obavezna je upotreba kacige i ostale opreme jer samo sigurno penjanje daje potpuni užitak i osjećaj slobode. Osim toga, neizostavna je voda i nekoliko energetskih čokoladica, a Gavran dodaje i da se nikada, pa čak ni na najjednostavnije penjanje, ne ide bez kutije za hitnu pomoć. Zlu ne trebalo.
Čizmo šansu za daljnji razvoj pustolovnog turizma u Varešu, ali i BiH generalno, vidi u povezivanju sa zemljama regiona i zajedničkoj promociji na stranim tržištima. Nada se i da će biti prilike za organizaciju nekog festivala penjanja i da će turisti prepoznati vrijednosti koje nudi ovaj gradić. Zahvalan je Evropskoj uniji i Vladi Savezne Republike Njemačke zahvaljujući čijoj podršci su i vareške stijene postale „magična penjališta“.
Izvor: fokus.ba
