Domaći džin iz Sarajeva, zasadi masilna iz Trebinja, fermetisani bijeli luk iz Ljubinja – Retrospektiva 2023, investicije u oblasti POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE

Poljoprivreda je jedna od najdinamičnijih oblasti proteklih godina koja je podložna kako uticajima koji su nepredvidivi (klimatske promjene) tako i onima koje propisuje vlast, popust visine subvencija i drugih odluka.

Domaći poljoprivrednik pred svaku novu godinu zabrinut je da li će i kako “preživjeti” a pitanja se samo gomilaju: kolika će biti otkupna cijena, da li će biti subvencija, da li će biti povoljni vremenski uslovi, da li će rasti cijene sadnog i drugog materijala itd.

No i u takvim okolnostima, ima onih koji se na nešto uspješniji način nose sa svim izazovima i koji bilježe rast proizvodnje, a najavljuju i nove investicije.

O njima ćemo danas da napišemo koje slovo više jer ste ih vi, naša draga publiko, svojom pažnjom svrstali među najčitanije priče iz sektora Poljoprivreda i prehrambena industrija. Krenimo redom od prvog mjesta.

(Foto: Mira Prijedor)1. Fabrika keksa Mira, nova ulaganja

Nadaleko poznata prijedorska Fabrika keksa Mira nastavila je sa ulaganjima u proizvodnju, što se našlo na prvom mjestu eKapija liste.

Za eKapiju su iz ove fabrike istakli da rade na izmjenama pakovanja ali i ulaganjima u novu opremu koja će osigurati bolji kvalitet, dodatno očuvanje proizvoda, ali i nove asortimane.

– Našoj ponudi pridružuju se još čajna peciva Lilly, Zlatka i Lada, Čajni kolutići te mješavine čajnih peciva i vafla Sara. Čak 70% Mirinih proizvoda izvozi se na strana tržišta. Najviše izvoza otpada na zemlje u okruženju, ali i na druga tržišta poput Amerike, Australije, Novog Zelanda, Zapadne Evrope te Saudijske Arabije za koju proizvodimo i posebni izvozni asortiman. Izvoz Mirinih proizvoda kontinuirano se povećava, a rezultat je to ulaganja u nove tehnologije i stalne brige o raznolikom i kvalitetnom proizvodnom asortimanu – dodali su u razgovoru za eKapiju.
Mira Prijedor s poslovanjem je započela davne 1928. godine, kad je porodica Četić pokrenula firmu za proizvodnju keksa i medenjaka. U svom razvoju Mira je prošla kroz nekoliko različitih organizacijskih faza, a pod imenom Mira Cikota posluje od 1948. Tokom svih godina Mira unapređuje i razvija svoje poslovanje, širi asortiman i radi na visokoj kvaliteti proizvoda. Danas Mira posluje unutar Kraš grupe, jedne od najvećih konditorskih industrija u jugoistočnoj Evropi koja zapošljava 400 ljudi.

(Foto: CJ Company)2. CJ Company – Domaća proizvodnja džina i nove investicije

Crackerjack Handcrafted London Dry Gin je 100% bosanskohercegovački proizvod. Jedinstven je po svojoj recepturi (po kojoj se ni jedan drugi džin na svijetu ne pravi), suptilnim detaljima proizvodnje, i što je najvažnije po svojoj karakterističnoj veoma prijatnoj aromi koju ćete pamtiti i po kojoj ćete ga lako razlikovati od drugih džinova, istakao je u razgovoru za eKapiju Fadila Kulovac Avdić, direktorica CJ Company iz Sarajeva. Ova priča se okitila srebrnom bojom i zasluženim drugim mjestom.

– Crackerjack-u želimo pružiti podršku i omogućiti da ga publika upozna, da ih osvoji svojim šarmom, da im postane omiljeni džin, da tako raste, pa čak i da napravi neku međunarodnu karijeru. Kao što smo već rekli, planiramo i neke nove varijacije džina, ali i drugih proizvoda koji ne spadaju u pića. Ali neka to bude iznenađenje i prilika za neki novi intervju – poručila je Kulovac Avdić.

3. Farmavit Ljubinje – proizvodnja fermentisanog bijelog luka

Jedinstveni proizvodi od domaćeg bijelog luka sa hercegovačkih polja nastaju u pogonima firme Farmavit, u kojoj napominju da u posljednje vrijeme pažnju posvećuju fermentisanom luku koji se koristi u farmaceutskoj industriji.

– Proizvode izvozimo u Švedsku, Njemačku i Srbiju, a uskoro ćemo biti dostupni i na tržištu Crne Gore. Pokazali su se kao tražena roba koja lako nađe kupca – rekao je šef pogona za preradu bijelog luka u ovom preduzeću Stefan Šalvarica.

Prema njegovim riječima, na vlastitim plantažama imaju zavisno od godine i prinosa u prosjeku 20 tona, a još najmanje toliko otkupe od kooperanata širom Hercegovine.

– Uzeli smo sve ljekovite biljke iz Hercegovine i naš bijeli luk i to smo iskoristili na najbolji mogući način. Za sada smo sa tim proizvodima zastupljeni na tržištu u Srpskoj i Srbiji, a uskoro ćemo biti dostupni i u FBiH – naglasio je Šalvarica dodavši da su im idući planovi da se sa svojim proizvodima probiju na rusko tržište, a kod nas su se probili na visoko treće mjesto.

Ilustracija (Foto: Alexander Tolstykh/shutterstock.com)Ilustracija4. Mljekara Pađeni – razvoj solarnih kapaciteta i unapređenje proizvodnje

Mljekara Pađeni je u okviru projekta EU4Agri implementirala investiciju vrijednu oko 280.000 KM i unaprijedila i osavremenila proizvodnju.- Kroz projekat smo dobili sufinansiranje za izgradnju solarne elektrane na krovu mljekare za vlastite potrebe kapaciteta 148 kW i dva laboratorijska instrumenta krioskop i pH metar (Cryoscope C1 pH metar Mettler Toledo). Naše učešće je bilo oko 45 posto, a sufinansirani smo sa 55 posto sredstava. Ukupna vrijednost investicija je bila oko 280.000 KM – objasnio je Goran Vukoje, komercijalni direktor firme Pađeni.

No, navedeni projekat nije jedini. Pađeni mljekara je prepoznala važnost EU grantova, projekata i fondova, pa je aplicirala i na dodatna dva projekta.

– Jedan je u vezi sa cirkularnom ekonomijom i energetskom efikasnošću. Tu smo stavljeni na finalnu rang-listu, prošli smo, a sada smo u fazi potpisivanje ugovora. To je projekat gdje ćemo vršiti nabavku još jedne manje solarne elektrane za vlastite potrebe od 50 kW i zamjenu rasvjete sa LED rasvjetom kako bismo smanjili potrošnju električne energije, kao i nabavku prese za presovanje ambalažnog otpada, kartona i plastike. Drugi projekat je u vezi sa informaciono-komunikacionim tehnologijama. Jednostavnije rečeno, želimo osavremeniti proizvodnju kroz informatiku. Taj je projekat još u fazi evaluacije – istakao je Vukoje.

Istupanja u nove sfere ove mljekare našla su se na četvrtom mjestu liste.

Ilustracija (Foto: Pixabay.com/MarcoCentenaro80)Ilustracija

5. Novi zasadi maslina kod Trebinja

Izvršni menadžer podruma Vukoje u Trebinju Mladen Fuštar rekao je da su 2012. godine zasadili prva stabla masline, a riječ je o sortimentu koji je zastupljen na sjeveru Italije, ali i Istre, dok iz godine u godinu povećavaju proizvodnju. Idealna klima i zemljište doveli su do ekspanzije zasada.

Više od 5.000 stabala masline zasađeno je u Trebinju, a kako kaže Fuštar, raduje ga što se za proizvodnju odlučuju i mali maslinari koji u svojim vinogradima podno Leotara odvoje parče zemlje za 50 do 100 stabala za ovu mediteransku kulturu.

– Kod nas su i vinogradi i masline pokriveni sistemom navodnjavanja u slučaju da zatreba, ali i ovo proljeće je bilo izuzetno kišno. To će možda malo umanjiti rod, ali kvalitet će biti odličan – istakao je Fuštar i dodao da proizvode i maslinovo ulje plasiraju u domaće restorane.

Maslina će narednih godina, dodaje Fuštar, preuzeti primat u Trebinju kada je riječ o uzgoju voća.

A koje su priče, pored ovih TOP 5 probrojanih, preuzele primat kada je riječ o našoj listi u sektoru Poljoprivreda i prehrambena industrija pogledajte OVDJE.

Pozivamo vas da vidite i koje su to investicije obilježile 2023. godinu iz oblasti SAOBRAĆAJATRGOVINSKIH CENTARA, NEKRETNINATURIZMAKOMUNALNE INFRASTRUKTURE I ENERGETIKEINDUSTRIJE i SPORTATELEKOMUNIKACIJA i IT.

Izvor: ba.ekapija.com