Dokument „Analiza nepravilnosti pri zapošljavanju u javnom sektoru“ nastao je na temelju istraživanja koje je Centar za građansku suradnju iz Livna. Istraživanje i upitnik nastali su kao rezultat aktivnosti pružanja Besplatne pravne pomoći i savjetovanja radnicima/cama i sindikatima u okviru koje je zabilježen veliki broj nepravilnosti i žalbi na način zapošljavanja i provedbe natječaja za poslove u javnom sektoru.
Prema rezultatima istraživanja, velik je postotak onih koji su iskazali nezadovoljstvo kroz odgovore. Upitnik je popunila 181 osoba iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine, što ukazuje kako ovaj problem nije vezan samo za određena područja u BiH nego da je to generalni problem koji je duboko ukorijenjen u naše institucionalne okvire.
Na temelju prikupljenih odgovora, čak 160 ispitanika/ca je odgovorilo da se susrelo s nepravilnostima pri zapošljavanju, što iznosi 88% od ukupnog broja ispitanika. Poražavajuća je činjenica da je samo 19 ispitanika/ca odgovorilo kako se nisu susreli s nepravilnostima pri zapošljavanju u javnom sektoru.
Razlozi dobivanja odbijenice koje su ispitanici/ce navodili kao najčešće su: čak 63% ispitanih je odgovorilo da su unaprijed znali kome je radno mjesto namijenjeno. Vrijedi istaknuti i bodovanje intervjua kao jedan od razloga koji su ispitanici/ce naveli te nepotpuna dokumentacija.
Prilikom provođenja intervjua u većini slučajeva se postavljaju jednostavna pitanja da kandidat predstavi sebe u par rečenica i daje odgovore iz općeg znanja. Bodovi se dodjeljuju na temelju odgovora koji su subjektivni opis kandidata i ne mogu biti razlog i način za bodovanje intervjua. Komisije koje provode intervju ipak ocjenjuju kandidate i dijele visoke ocjene osobama koje trebaju biti primljene na radno mjesto, dok osobama koje nisu podobne i koje ne trebaju biti primljene daju minimalne ocjene.
Što se tiče nepotpune dokumentacije, prilikom otvaranja aplikacija izgube se ili izbace određeni dokumenti i na taj način selektiraju kandidate koje će pozivati na intervju.
Kao mogući odgovori na pitanje o kojoj instituciji je riječ navedeni su općinska/opštinska institucija; gradska; kantonalna/ županijska; institucije kojima je osnivač država; nisam se susreo/susrela s nepravilnostima pri zapošljavanju u javnom sektoru. U svim institucijama u javnom sektoru prema odgovorima ispitanika postoje nepravilnosti pri zapošljavanju, a najveći postotak od 45% odgovora pripada kantonalnoj/županijskog razini vlasti.
Velika većina građana/ki u BiH izgubila je vjeru u pravosudni sustav, u pravdu i pravedne vrijednosti radi kojih ne poduzimaju nikakve korake kad osjete da su uskraćeni za neko pravo, pa je tako i u ovim konkretnim slučajevima prilikom prijave na natječaje za zapošljavanje u javnom sektoru.
Građani/ke, a posebno mladi ne poduzimaju ništa kako se ne bi zamjerili donositeljima odluka, poslodavcima, posebno političkim strankama koje u procesu zapošljavanja, nažalost, imaju glavnu i presudnu riječ.
61% ispitanika/ca je odgovorilo da nisu poduzeli ništa u slučaju kada su dobili odbijenicu, 24% je uložilo žalbu na rješenje instituciji koja je raspisala natječaj za radno mjesto, a njih 5% je podnijelo tužbu nadležnom sudu u cilju rješavanja slučaja u svoju korist.
Na pitanje na koji način je predmetni slučaj riješen najviše odgovora je bilo pod opcijama koje govore kako se slučaj riješio na štetu žalitelja, 43% od ukupnog broja ispitanika, te kako žalitelj uopće nije dobio odgovor na žalbu što je odgovorilo 42% ispitanika/ca. Dolazimo do postotka od čak 85% ispitanika/ce koji su pristupili ovom upitniku i koji su pokušali pravnim putem riješiti svoj slučaj u nepravilnosti pri zapošljavanju a nisu uspjeli. Samo 2% ispitanika/ca je riješilo slučaj u svoju korist.
U rubrici „Ostalo“ ispitanici/ce su imali priliku opisati svoja iskustva i načine na koji su riješili problem. „Odselila za Njemačku“, „Odselio iz BiH“, „Nemaš love, ne možeš dobiti posao“ su samo neki od odgovora koji opisuju i predočavaju koliko je vladavina prava prisutna u našoj državi i u našem pravnom sustavu.
Velika većina mladih u BiH susrela se s ovim problemom i/ili se nisu suočili s istim, ili su ga pokušali riješiti u svoju korist ali to nije pozitivno ishodovalo. Rezultat je sve češća nemogućnost mladih osoba da dobiju posao, pogotovo u javnim institucijama, jer su građani/ke izgubili vjeru u pravednost i vladavinu prava.
Zapošljavaju se politički podobni ljudi, ljudi od kojih tijela javnih institucija žele imati korist ili od kojih će imati korist u smislu političke podrške što je ravno manipulaciji i nekoj vrsti ucjene. Zapošljavaju se ljudi bez ikakvih kvalifikacija, bez radnog iskustva, ali sa debljim novčanikom kojeg koriste kao oružje pri zapošljavanju u javnom sektoru.
Krajnji rezultat ovakvih događanja sve češće je jako bolan, posebno za mlade i obrazovane osobe koje znajući i osjećajući nebrigu vlasti za njih i njihovu budućnost, ostavljaju mjesta u kojima su odrasli i mjesta gdje nisu mogli dobiti osnovne uvjete za život radi nemogućnosti zapošljavanja i odlaze iz zemlje.
Dok naše vlasti ne vode brigu o mladim osobama i ponašaju se prema njima kao prema utegu u ostvarivanju vlastitih interesa, mladi ljudi ostvaruju i provode svoje znanje negdje daleko, gdje se to cijeni, a naša država ostaje bez budućnosti.
Na temelju istraživanja konstatirane je da je potrebno utvrditi nedostatke, izraditi preporuke na osnovu dobivenih analiza i pripremiti prijedlog izmjene regulative koja se odnosi na zapošljavanje u javnim institucijama, a koje bi spriječile ili svele na najmanju mjeru korupciju, nepotizam i druge nepravilnosti pri zapošljavanju u javnom sektoru.
Cijelu „Analiza nepravilnosti pri zapošljavanju u javnom sektoru“ možete pogledati i preuzeti ovdje:CGS-Analiza-gradani-o-zaposljavanju-u-javnom-sektoruDownload
Aktivnost je provedena u okviru projekta „Zajedno za radnička prava“ uz podršku Međunarodnog Olof Palme Centra iz Švedske.
