Banjalučka Arnaudija spremna za otvaranje, dolaze visoki zvaničnici Turske

Posljednja porušena, posljednja nakon više od dvije decenije će i otvoriti svoja vrata banjalučka Arnaudija džamija. Autentična svom nekadašnjem izgledu, sa ugrađenim elementima stare Arnaudije, nastaviće krasiti grad na Vrbasu.

Njenom ponovnom izgradnjom završen je proces obnove 16 porušenih banjalučkih džamija, a kako za “Nezavisne novine” govori Muamer Okanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banjaluka, džamija Arnaudija, osim duhovnog, ima i istorijski značaj.

“Kao i Ferhat-pašina džamija, Arnaudija je izgrađena krajem 16. stoljeća, tačnije 1595. godine i imala je veoma značajnu ulogu u samoj urbanizaciji tadašnje Banjaluke. S tim u vezi, Arnaudija džamija, koju je izgradio Hasan defterdar, ministar finansija Ferhat-paše Sokolovića, kao posljednja porušena, a zatim i obnovljena džamija u Banjaluci, odslikava kraj mračne povijesti ili dijela kada su uklanjani, uništavani objekti koji imaju takav značaj. I ponajprije predstavlja bolje sutra i svjetlo za ljepšu sutrašnjicu kojoj se generacije nadaju i koju će generacije, uz Božju pomoć, izgraditi”, kaže Okanović.

Kako ističe, pripreme za otvaranje koje će se desiti 7. maja, na dan kada je i srušena, su u toku, a tim povodom biće upriličena i akademija kojom će se obilježiti Dan džamija.

“Nadamo se da će to biti događaj koji će pokazati izuzetan značaj kako grada Banjaluke, koji je multikulturalni grad, tako i značaj objekata koji treba da budu stjecište duhovnosti, što je zapravo i urezano u sam tarih Arnaudija džamije, gdje je istaknuto da bi ta džamija i funkcionalnost tog objekta trebalo ponajprije da počiva u dobročinstvu, odnosno da bi Arnaudija džamija zajedno sa drugim džamijama trebala biti stjecište dobrih ljudi koji će težiti i baštiniti sve ono što je plemenito”, kaže on.

DZAMIJA

Prema njegovim riječima, značaj džamija bez ljudi koji ih posjećuju nije potpun. Međutim, Arnaudija ne treba strahovati da će biti zaboravljena, jer kako ističe Okanović, svi građani Banjaluke su sa nestrpljenjem iščekivali dan njenog otvaranja.

“To je dovoljno jak pokazatelj koliko su ljudi obradovani i sretni što će imati priliku da posjete džamiju, što će imati priliku da ponovo možda ožive neke lijepe uspomene, a opet i da posvjedoče grandioznost i ljepoti tog objekta koji, kako predstavlja tu duhovnu, tako nosi i kulturološku, arhitektonsku posebnost”, priča on za “Nezavisne novine”.

Dvije decenije nakon rušenja, a više od 400 godina nakon izgradnje, prema riječima Okanovića, mnogo pažnje je poklonjeno njenoj što autentičnijoj obnovi.

“Poseban značaj treba dodijeliti samim arhitektama koji su uložili trud da ti detalji dođu do izražaja i da džamija zaista zablista ruhom kojim je blistala i prije njenog rušenja. Možemo reći da je Arnaudija džamija autentično izgrađena, da je poseban trud uložen da bude baš onakva kakvom je se Banjalučani sjećaju tokom svoje mladosti, tokom svog odrastanja. Kao što je slučaj sa Ferhat-pašinom džamijom, i u Arnaudiju su ugrađeni određeni fragmenti koji su bili samim dijelom originala”, objašnjava on.

Ti fragmenti, kako navodi Okanović, trebalo bi da predstavljaju kolektivno sjećanje kako se vrijeme rušenja ne bi ponovilo.

“Arnaudija nosi jedan enterijer koji je autentičan, specifičan. Nosi jednu novu dimenziju gdje će vjernici i oni koji posjećuju džamiju iz nekih drugih razloga osjetiti tu duhovnost i posebnost i gdje će zapravo pronaći smiraj”, kaže Okanović, dodajući da s nestrpljenjem iščekuju prvi namaz, odnosno prvu molitvu, koju će obaviti u njoj.

Takođe, nakon obnove Arnaudija džamije, u Banjaluci bi uskoro trebalo da počne i izgradnja Sahat-kule, a kako ističe Okanović, njenom obnovom bi Ferhadija džamija i prostor oko nje bili ispunjeniji.

Iako još nije potvrđeno da li će na otvaranje Arnaudija džamije doći predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, Okanović za “Nezavisne novine” ističe da će visoki zvaničnici iz Republike Turske zasigurno doći u Banjaluku.

“Ono što trenutno imamo od informacija jeste da će biti visoke zvanice i to je neizostavno. Još uvijek, koliko sam upućen, nije potvrđeno da li će biti sam predsjednik Turske, ali zasigurno visoki zvaničnici iz Republike Turske će prisustvovati. To je jedan od važnijih događaja s obzirom na to da je Vakufska direkcija Turske bila jedan od važnijih faktora za samu obnovu džamije. S tim u vezi, i predstavnici Republike Turske siguran sam da će biti tu”, rekao je Okanović.

Izvor: akta.ba