Bila je na čelu kolone građana, koji su, upornim protestima, primorali vlast da ukloni 410 tona otpada, uvezenog iz Italije i nelegalno deponovanog u Drvaru i susjednim opštinama. Ali, to nije ni prva ni posljednja pobuna u kojoj je učestvovala Drvarčanka Živana Sabljić.
Piše Milkica Milojević za Srpskainfo
Borila se za povratak prognanih Drvarčana, mahom Srba, u zavičaj. Borila se i za veće učešće žena u politici, pa se razočarala, ali ipak nije odustala od te borbe.
Učestvovala je i u protestima, kojima su građani tražili uvođenje srpskog jezika u škole u Drvaru.
Borila se, i još uvijek se bori, protiv korupcije. Insistira na transparentnosti i odgovornosti. Od 1999. godine, kada se vratila u svoj Drvar, Živana Sabljić (61) je uvijek vlastima “duvala za vrat”.
“Moram galamiti, jer mladi ćute”
Zbog toga se, nerijetko, našla na udaru moćnika. Drvarčani još pamte kako su dvojica političara 2015. godine, javno, preko lokalnog radija, izvrijeđali nju i njene drugarice iz Udruženja žena “Lasta”, jer su se usudile pitati kako je trošen novac za nabavku opreme za bolnicu.
– Mnogo su me puta pokušali ućutkati. Olajavali su me na radio stanici, tužila sam ih i dobila na sudu. Moram galamiti, jer mladi ćute. Moram se boriti protiv zatupljivanja, ne pristajem na priču o borcima za nacionalne interese, koji su se uspješno izborili jedino za stanove u Banjaluci i Beogradu – kaže Živana za Srpskainfo.
Osim za transparentnost i pravdu, uporno se bori i za očuvanje zdrave životne sredine i prirodnih bogatstava, koje krase drvarski kraj.
– Ovo je siromašan i zapostavljen kraj. Čist vazduh, zdrava voda, šume i planine, jedino su što imamo. Ne smijemo dozvoliti da nam to unište lovci na profit i korumpirani političari – kaže Živana.
Upravo zbog toga, bitka protiv italijanskog smeća za nju i njene saborce nije završena. Insistiraju da, nakon uklanjanja otpada, svi odgovorni za ovu aferu budu kažnjeni.
Živana ne odustaje ni od drugih bitaka. Zahtijeva da se narodu odgovori zašto vatrogasci, Civilna zaštita i Šumsko gazdinstvo nisu spriječili, a potom ni na vrijeme lokalizovali požar, koji je danima gorio na poljima oko Drvara.
– Zahtijevamo i da se ispita kako je i po kojim kriterijumima tri dana pred izbore u Drvaru dijeljena kovid pomoć – kaže Živana.
Nastojeći da bude nezavisna, nakon povratka u Drvar posvetila se poljoprivredi. Sa suprugom je osnovala gazdinstvo s farmom koka nosilja.
– Uložili smo u tu farmu sve što smo stekli prije rata. I kada nisu mogli da ućutkaju mene, ustremili su se na moje koke. Ali, uzalud im trud, mi i dalje kako ćemo – kaže Živana.
Sve je počelo inspekcijskim nadzorom i postupkom u kojem je, kako tvrdi, na krajnje sumnjiv način „dokazano“ da su njene koke zaražene salmonelom.
– Uzeli su uzorke po kojima su navodno moje koke i njihova jaja bili pozitivni na salmonelu. Dan ranije i ja sam uzela uzorke, odnijela ih u referentnu laboratoriju u Bihaću i tamo je utvrđeno da je nalaz negativan. Ali taj nalaz u postupku nije uzet u obzir – priča Živana.
Tvrdi da je tražila i supervještačenje i da joj nije udovoljeno. I da je zapisnik falsifikovan.
– Na Svjetski dan životinja, 4. oktobra 2019, izvršena je eutanazija. Uništili su 800 mojih koka i 17.000 jaja. I još su tražili da ih zakopam na svom imanju – priča Živana.
Ali, ona nije odustala: ni od koka, ni od borbe za pravdu. Podigla je kredit, kupila 1.000 koka i obnovila farmu. Posao joj dobro ide.
Pokrenula je upravni spor protiv Kantonalnog inspektorata i na sudu dokazala da su, u postupku u kojem su presudili njenim kokama, prekršili zakon.
– Ali, pravna bitka još nije završena. Kad završi spor, ja ću se, kao David Štrbac s jazavcem, pred sudom slikati sa kokoškom. Pa nek’ se narod čudi – kaže Živana.
“POLITIČARKE SU PIJUNI STRANAČKIH VOĐA”
Živana Sabljić s ponosom ističe da se godinama borila za veće učešće žena u politici. Zajedno s aktivistkinjama Udruženja „Lasta“ izborila se i za uspostavljanje Komisije za ravnopravnost polova u Drvaru. Priznaje, međutim, da su je žene političarke razočarale.
– U većini slučajeva one su pijuni u službi partijskih vođa. Nisam čula da su, po bilo kojem pitanju, zauzele zajednički stav i istrajale na njemu – kaže Živana.
Dodaje, međutim, da će se i ubuduće boriti za rodnu ravnopravnost i pogotovo za ekonomsko osnaživanje žena, jer je ono preduslov za istinsku samostalnost.
Živaninu borbenost, aktivizam i istrajnost prepoznala je i Fondacija Fridrih Ebert u BiH, koja ju je uvrstila u projekat „Žene čuvarke zelene Krajine“.
