Žene Romkinje svojim radom doprinose porodici

Žene Romkinje u BiH žive u vrlo teškom položaju i diskriminirane su i zbog toga što su Romkinje i zbog toga što su žene. Rad na njihovom osnaživanju dugoročan je i kompleksan proces. Kako bismo osnažili žene i povećali stepen zaposlenosti žena na području mjesne zajednice Kiseljak, između ostalog, Fondacija tuzlanske zajednice sprovela je i edukacije o osnovama poduzetništva, te dala podršku za pokretanje prihodovnih aktivnosti domaćinstva.

Kiseljak je mjesto sa procentualno najvećim brojem Romskog stanovništva u BiH i na ovom području FTZ od 2016. godine primjenjuje model Freudenberg fondacije „1km2 obrazovanja“, koji zagovara izvršenje velikog broja različitih intervencija na malom geografskom prostoru kako bi se postigla dugoročna promjena.

Ljubav i siromaštvo

Samopouzdanje žena se povećalo onda kada su vidjele da mogu doprinijeti samostalno, da su sposobne, te da ne ovise o drugima.

Safija Mustafić na Kiseljaku živi od `80-ih, ima 51 godinu, troje djece i deseto unuče na putu. Kroz smijeh kaže da se u muža zaljubila sa 16 godina i odmah udala, te da se još uvijek vole. Suprug Sakib iskreno se slaže sa svime što njegova supruga kaže, ali dodaje da „s njom nema šale“ i da za sve odluke mora i nju pitati da bi o svemu mogli zajedno odlučiti. Safija je jedna od korisnica programa koja se odlučila za uzgoj pilića.

„Čini mi se da se volimo više sada nego prije, jer djeca odlaze za svojim životom, mi starimo i imamo samo jedno drugo. Pamtimo bolja vremena, kad su ljudi lagodnije živjeli i svi su radili. Ali život ide dalje i mi se pokušavamo snaći da od svoga rada živimo. Piliće prodam, jer imam svoje sigurne kupce. Uvijek ostavim nešto novca sa strane, da za naredni uzgoj imam dovoljno hrane i tako se snalazim. Često dajem i na veresiju, jer ljudi nemaju, ali mi se uvijek oduže“, priča Safija koja je već drugu godinu uspješno uzgaja piliće.

Želja ovih majki je da njihova djeca imaju bolje živote

Romi su najbrojnija nacionalna manjina u BiH, koja s ponosom njeguje svoju tradiciju i kulturu, a žene su često u ovim prilično zatvorenim patrijarhalnim zajednicama stub porodice i ono što je čuva na okupu.

Silvana Mršić jedna je od žena koja je u ovom programu dobila podršku za uzgoj ovaca i kaže da se zajedno sa mužem želi boriti kako bi ostvarila bolje životne uslove za svoju djecu: „Otkako imam ovce više sam u pokretu i imam čime da se bavim. Imam više volje i snage, jer je ovo način da se brinem za svoje četvero djece. Muž radi, ali pomaže mi s vremena na vrijeme. I ranije smo imali ovce i koze, to nam popravi kućni budžet. Oboje se slažemo da djeca moraju da se školuju i ako budemo imali mogućnosti, želimo ih poslati i u srednju školu. Ja kao majka želim da moja djeca žive bolje od mene, da imaju bolje uslove i poslove u budućnosti.“

Ovim projektom dobile su mogućnost da nakon završene edukacije, pokrenu vlastite prihodovne aktivnosti i svojim znanjem, radom i zalaganjem doprinesu porodici. Pored toga, žene su dobile i savjetodavnu mentorsku podršku, koja im uveliko pomaže u razvijanju vještina i osposobljava ih da na neki način postanu ravnopravni članovi porodice. Žene kroz ovaj program nerijetko navrate i do Društvenog centra na Kiseljaku čija su vrata uvijek su otvorena za korisnike, pa je samo u protekloj godini za žene organizovan Kurs kuhanja i razne druge edukacije i druženja.

Iako svakodnevno brine o domaćinstvu i petero djece, Maida Mršić podršku koju je dobila za uzgoj ovaca vidi kao priliku da pokrene vlastiti biznis. Djecu je, kako kaže, naučila da budu prilično samostalni, ali ih ne opterećava kućnim poslovima. Ponekad joj pomognu kada treba donijeti hranu za ovce: „Zahvaljujući ovcama koje sam dobila prehranjujem sebe i svoju djecu i želim nastaviti da radim na ovome. Uspijem zaraditi za osnovne potrebe. Iako nekad pomažu, najvažnije nam je da sva naša djeca nastave školovanje i budu dobri učenici i dobri ljudi.“

U okviru projekta „Razvoj zajednice Kiseljak sa posebnim akcentom na uključivanje Roma“ kojeg implementiramo uz partnersku saradnju Freudenberg fondacije i finansijsku podršku Njemačkog saveznog ministarstva za vanjski razvoj (BMZ), realizovali smo program podrške ženama. Edukacija i finansijska podrška osnažile su žene za pokretanje prihodovnih aktivnosti domaćinstva i/ili  za pokretanje registrovane poslovne aktivnosti. Zahvaljujući ovim aktivnostima, promjene su vidljive već sada.

U protekloj godini kroz podršku za uzgoj peradi i stoke, izgradnju plastenika i sl. podržano je 26 žena sa skoro 31 000 KM.

Related Posts

U “Akciji solidarnosti” banjalučki Crveni krst prikupio 200 paketa hrane

U “Akciji solidarnosti”, koju je organizovao Crveni krst Banjaluka i koja je završena, ukupno je prikupljeno namirnica za 200 paketa koje će u narednim danima podijeliti socijalno ugroženim porodicama i pojedincima koji nisu korisnici Javne kuhinje. “Naši volonteri će narednih dana u banjalučkim mjesnim zajednicama podijeliti pakete socijalno ugroženim porodicama i pojedincima”, kažu iz Crvenog krsta. Kako […]

“Bosonogi dječak” humanista velikog srca

Čovjek velikog srca, predsjednik humanitarnog udruženja “Mozaik prijateljstva” i autor knjige “Priča o bosonogom dječaku”. Znate li o kome je riječ? Sigurni smo da znate! U nastavku pogledajte video priču sa Miroslavom Subašićem koji je o teškim iskustvima svog života s ulice napisao knjigu: „Priča o bosonogom dječaku“ Autorka: Nataša Gavur mladibl.com