Visoko: Kako su upornost i vjera u projekt donijeli benefite lokalnoj zajednici i turistima

Piše: Edina Šečerović

Stranci ne jedu hljeb, ali se pitom „guše“. Naučile smo praviti tradicionalna bosanska jela i za vegetarijance, vegane, te osobe intolerantne na gluten. Ovako je započela priču o razvoju Grada Visoko predsjednica Udruženja žena Visočke sevdalije, Fahra Islamović.

Žene iz Visokog kuhaju za volontere iz cijelog svijeta

Do osnivanja Fondacije Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, udruženje je egzistiralo na području tadašnje općine, uključujući i prigradska naselja i brojalo je 370 članica. Finansijski neodrživo, Udruženje se raščlanilo na više manjih udruženja, koja također u većem broju nisu uspjela ostati aktivna. Dolaskom prvih volontera na arheološke iskopine, žene iz tri udruženja angažirane su da za njih kuhaju tradicionalna bosanska jela.

„Naučile smo spremati za goste iz Amerike, Afrike, Južne Amerike, od svuda. Svi su jeli našu hranu. Vole našu hranu, guše se. Samo što ne vole hljeb. To smo u početku spremale, ali smo shvatile da nemaju kulturu jedenja hljeba, to je samo kod nas tradicija. Pite su svima najdraže. Zatim grah, bosanski lonac, dolme. Ljudi ne znaju da se može napraviti sogandolma, ili da sarma može biti zavijena u blitvu, vinovu lozu, list maline. Nije sarma samo od kiselog kupusa“, ponosna je Islamović.

No ono što im je omogućilo angažman, upoznavanje novih ljudi iz cijelog svijeta, novog i zdravijeg pristupa tradicionalnoj kuhinji jeste razvoj arheološkog parka i turizma.

„To nam je finansijska potpora. Opstale smo. Više smo davale da kuhaju ženama koje ne rade, da imaju od čega živjeti. Imamo žena koje su oboljele od raka, pa damo da kupe lijek, damo za prijevoz. Ženama je mala penzija, a većina nas živimo same. Radile smo i humanitarne akcije za domove za stare, za napuštenu djecu, nosile garderobu. Imamo odličnu saradju sa udruženjem žena iz Moštra. One su sposobne i organski proizvode namirnice potrebne za domaća jela. Mi smo već treća životna dob, tako da će one više raditi ove godine“, ispričala nam je Islamović.

Primanja za više od 70 porodica

Fondacija kroz ugovore o radu na neodređeno vrijeme, kao i ugovore o volontiranju tokom zimskih mjeseci ima 50 ljudi na platnom spisku, a tokom ljetnih oko 75.

„Razlika je samo u broju vodiča. Imamo vodičku službu od 36 dobro obučenih treniranih vodiča. Svake godine raspisujemo konkurs. Nakon intervjua otprilike oko 10 do 15 ljudi ubacimo u taj proces obuke koji traje tri mjeseca. Obuka je vrlo intenzivna i nakon toga slijedi polaganje ispita. Naposljetku, primimo četiri do pet novih ljudi. Stroga je selekcija, jer ti ljudi ne predstavljaju sebe, čak ni Fondaciju. Oni predstavljaju Bosnu i Hercegovinu. Za dosta gostiju koji dolaze iz čitavog svijeta, prvi a vrlo često i jedan od glavnih kontakata koje imaju upravo su ti vodiči“, pojašnjava Semir Osmanagić, osnivač Fondacije Arheološki park: Bosanska piramida Sunca.

Fondacija je prvobitno formirana kao organizacija za arheološka i naučna istraživanja. Naknadno su osnovana četiri obrta, u kojima je zaposleno uglavnom lokalno stanovništvo.

Oko 225 smještajnih kapaciteta raspoloživo u Visokom

U Visokom, prema Bookingu, ali i podacima Službe za privredu u Gradu Visoko, registrirano je oko 225 smještajnih kapaciteta – mali hoteli, moteli, apartmani, kuće, stanovi, vikendice.

„A poznavajući nas u BiH, ako imate 225 registrovanih smještajnih kapaciteta, imate bar stotinjak neregistrovanih. Dakle, nekoliko stotina familija ostvaruje direktan prihod od turističkih posjeta Gradu Visoko. Također, svi koji su na neki način uključeni u turizam, dakle prodavnice, restorani, građevinski sektor, svi imaju koristi zbog većeg protoka ljudi kroz grad. Mi na lokaciji Ravne imamo oko 35 suvenirnica koje iznajmljujemo dobavljačima uglavnom iz Visokog, ali i okoline poput Zenice i Sarajeva“, tvrdi Osmanagić.

Smještajni kapaciteti itekako su popunjeni. Razvojem turističke ponude, od arheološke, kulinarske, rekreativne, pa do zdravstvene, smještaj traži sve više posjetilaca, posebno onih koji dolaze izvan Bosne i Hercegovine.

„2018. godine imali smo 40.000 posjetilaca, 2019. godine 50.000,  2020. imali smo 86.000, a 2021. 136.000. Ove godine očekujemo između 150 i 200 hiljada, što znači da ćemo se za nekoliko godina vjerovatno približiti broju od pola miliona ljudi“, ponosan je Osmanagić.

Smještajni kapaciteti, ali i turistička ponuda premašuju okvire Grada Visoko, te Fondacija svojim aktivnostima i samopromocijom doprinosi razvoju turizma u širem području Bosne i Hercegovine.

„ Zaživjelo je Visoko, ali ne samo Visoko. Smještajni kapaciteti premašuju Visoko, dosta ljudi je smješteno u Sarajevu, pa posjećuju Visoko, pa onda odu do Mostara. To je već bh. turizam. Nama je cilj da turisti koji dolaze, naročito iz drugih zemalja, ne samo da vide Visoko, piramide i tunele, nego nastojimo koliko možemo da ih provedemo kroz čitavu BiH. Tako da imamo i na našoj web stranici razne ponude turističkih tura u BiH koje Fondacija organizuje“, kazala je volonterka iz Sarajeva, Sanela Čordalija.

Sanela je medicinar. U dosadašnjoj praksi nije imala priliku vidjeti pozitivne učinke na zdravlje, osim liječenjem konvencionalnim metodama medicine. Energetska promjena kod posjetilaca već četiri godine je dovodi u Visoko.

„Moja uloga je da pratim energetsko stanje ljudi po dolasku i nakon izlaska iz tunela ili svakodnevnog boravka u tunelu tokom pet do sedam dana. Vrlo je interesantno, novo je iskustvo i za mene, nisam se prije susretala s ovakvim iskustvima, iako sam medicinske struke, nisam imala priliku da osim konvencionalne medicine vidim bilo kakav drugi učinak na ljude. Tako da sama ta pozitivna energja, a pod tim mislim na sredinu u kojoj cirkuliše mnogo ljudi, pozitivnih i vrlo opuštenih, promjena u raspoloženju, energiji kod ljudi koju primijetim je nevjerovatna. I to je upravo nešto što daje motivaciju nama volonterima da ovdje ostanemo, da radimo i doprinosimo koliko možemo“, zaključuje Čordalija.

Sanela dijeli iskustva mladih kolega, tvrdeći da im je mnogo značajan angažman koji ostvaruju u ulozi vodiča, jer dosta njih su studenti, pa uveliko olakšavaju roditeljima bar onaj dio koji se tiče džeparca. O studentima s radošću priča i Semir Osmanagić, tvrdeći da cijeli period studija provedu radeći kao vodiči, a neki nakon završetka studija u Fondaciji ostvare i zaposlenje.

Turiste privlače jeftine, besplatne i potpuno nove ponude

Park Ravne 2 koji je do prije 7 godina bio ogromna močvara, mjesto je duhovnog mira, spokoja, pozitivne energije, a ulaz u cjelokupan kompleks je besplatan, čak i za vrijeme raznovrsnih festivala koje Fondacija organizira tokom cijele godine, a posebno u ljetnim mjesecima. Goste iz svih dijelova svijeta, koji će uživati, ali i doprinijeti razvoju privrede u Visokom, privlače Festival solisticija, Exit program sedmicu nakon Exit festivala, Festival Tanga i brojni drugi događaji koji uključuju regionalne i domaće muzičke zvijezde, ali i jogu, meditaciju, izložbu knjiga. Ono što posebno raduje je NBA festival za djecu bez roditeljskog staranja, koji će ove godine biti održan 14. jula.

„Imamo našu trojicu NBA igrača, Nurkića, Musu, Teletovića. Ove godine očekujemo i naše prijatelje iz Beograda, Zagreba, Ljubljane. Ovaj put bismo doveli djecu, ne samo iz BiH. Lani smo ih imali iz Zenice, Mostara, Banje Luke, Sarajeva. Ove godine očekujemo iz Beograda, Čačka, Novog Sada, Zagreba, Podgorice…“, ispričao nam je Osmanagić.

Humanitarni aspekt posebno privlači uspješne i ljude dobrog srca, što uveliko doprinosi i popunjenim smještajnim kapacitetima, posjeti tunelima, arheološkom parku, konzumaciji bosanske tradicionalne hrane koju vrijedno pripremaju žene iz Visokog i Moštra, prodaji suvenira, ali i mnogih drugih proizvoda u tradicionalnim obrtima u Visokom, poput kožnih jakni i suhomesnatih proizvoda. Ono što će posebno privući pažnju i nove goste dolazi dan prije Festivala za djecu bez roditeljskog staranja.

„13. jula otvaramo dva vrhunska teniska terena. Jedan tvrdi, drugi šljaka, na vrhunskom svjetskom nivou. To će biti regionalni centar za pripreme najboljih svjetskih tenisera. Novak Đoković bi trebao biti prvi koji će tu trenirati i i presjeći vrpcu“, ponosan je Osmanagić.

Projekt Bosanska piramida Sunca puno je više od arheologije. On je i arheologija i nauka i energentski aspekt, ljekoviti, kulturni, sportski, rekreacijski. Koncept u kojem uposlenici Fondacije educiraju javnost i pružaju priliku za zaposlenje. Time pomažu razvoju privrede, ne samo u Visokom, nego i u Sarajevu, ali i Mostaru, Konjicu, te drugim turističkim atrakcijama kojima Fondacija organizira posjete.