Suočavamo se sa „brain drain-om“ – velikim problemom emigracije na koji se, prema Senadovom mišljenju, može djelovati i novom vrstom imigracije – dolaskom digitalnih nomada. Njihov problem je adresiran prema Parlamentu BiH, ali odgovora još nema.
💨Uspješan rad srcem & nova vrsta imigracije
Senad Šantić je mladi uspješni preduzetnik koji srčano radi na promociji Bosne i Hercegovine kao odlične destinacije za digitalne nomade. Samo tako Senad i zna raditi, cijelim srcem i do kraja, pa oni koji ga poznaju često kažu „da ne zna raditi s mjerom“, a Senad se slaže i dodaje da je za njega „neprirodno živjeti drugačije.“
Zato ne iznenađuje da je nakon povratka iz Švedske, u koju je izbjegao još kao dijete, pokrenuo IT kompaniju ZenDev. ZenDev se konstantno razvija i ima sjajne relacije sa bosanskohercegovačkom dijasporom, a Senad konstantno traži nove ljude i ulaže. Mene je zanimalo kada i zašto se pojavila želja da promovira Bosnu i Hercegovinu kao odličnu destinaciju za digitalne nomade i kako jedan uspješan preduzetnik pronalazi vrijeme i dodatnu motivaciju. Senad mi je ispričao da se u BiH vratio 2016. godine kada je ozbiljno razmišljao da li i on želi da živi stil života digitalnih nomada, kao i da poznaje preduzetnike i preduzetnice koji su digitalni nomadi a imaju svoje kompanije:
„2016. godine, vratio sam se u Bosnu i Hercegovinu, nakon čega sam na jednom skupu čuo da je u zadnje tri godine 100 000 mladih ljudi napustilo Bosnu i Hercegovinu. Tada sam shvatio da je najbitniji problem u BiH brain drain i da ga treba adresirati prije nego što bude prekasno. Istovremeno sam ozbiljno razmišljao o tome da li i sam želim da živim taj stil života, i osjećao sam da mnogo ljudi koji izaberu taj stil života, najčešće idu prema Aziji. Osjećao sam da Bosna i Hercegovina ima dosta sličnih kvaliteta kao Thailand ili Bali – imamo lijepu klimu i prirodu, a i povoljna smo država prema internacionalnim standardima. Iz tog razloga sam odlučio da napravim jedan YouTube video i da počnem da promoviram Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju za digitalne nomade. Činilo mi se da bi se tako, sa relativno malo truda, mogao adresirati problem emigracije, sa novom vrstom imigracije,“ ispričao mi je Senad Šantić.
Senad mi je ispričao i da je nakon što je objavio video, upoznao nekoliko ljudi koji su zbog toga došli u Bosnu i Hercegovinu, a da oni najčešće ističu da su prednosti Bosne i Hercegovine ljepota prirode i povoljne cijene, a nedostaci infrastruktura države i pušenje u zatvorenim prostorijama.
🌎 Digitalni nomadi, Bosna i Hercegovina
Priču o ekonomskim benefitima koje digitalni nomadi mogu donijeti u Bosnu i Hercegovini započela sam sa Jan de Jongom, nositeljem inicijative uvođenja vize za digitalne nomade u Hrvatskoj i osnivačem Asocijacije digitalnih nomada u Hrvatskoj – u blogu Jan de Jong i zapadnobalkanska trka za ekonomske benefite i razvoj turizma sa digitalnim nomadima. Nakon pisma koje je Jan de Jong uputio premijeru, Hrvatska je napravila veliki iskorak i poželjela dobrodošlicu digitalnim nomadima dajući im dozvole za boravak. Zanimalo me je da li je pitanje digitalnih nomada i njihovih viza adresirano prema vlastima u Bosni i Hercegovini:
„Pitanje viza za digitalne nomade, adresirali smo Parlamentu BIH uz pomoć Irme Baralije prije skoro dvije godine. Nažalost, Parlament je u tom periodu prestao `donositi odluke`, pa je i ovo pitanje stalo. Međutim, mnogo se stvari desilo od tada, i mislim da je vrijeme da se ovo pitanje opet popularizira“, rekao mi je Senad.
Kada su u pitanju dozvola za boravak i rad, jedina opcija za digitalne nomade u Bosni i Hercegovini su tromjesečne turističke vize, a Senad je mišljenja da bi uvođenjem vize Bosna i Hercegovina pokazala da je otvorena prema digitalnim nomadima, iako većina digitalnih nomada i ne namjerava da ostane više od tri mjeseca:
„Realno je i da većina digitalni nomada, pošto su nomadi po svojoj prirodi ne namjeravaju da ostanu više od tri mjeseca. To možemo vidjeti i u susjednoj Hrvatskoj, gdje trenutno ima nekoliko stotina ljudi koji imaju vizu, a ima skoro 10 000 digitalnih nomada u državi. Viza treba uvesti, ali možda više zbog promocije i pokazivanja da je Bosna i Hercegovina država koja je otvorena prema digitalnim nomadima“, zaključio je Senad i dodao da bismo dolazak digitalnim nomadima mogli olakšati otvaranjem „prve stanice“ koja bi im pomogla u svim relevantnim pitanjima.
💨 Poželimo dobrodošlicu budućnosti
Senad i ja smo razgovarali i o tome šta mi, kao pojedinci i pojedinke možemo uraditi kako bismo privukli digitalne nomade u Bosnu i Hercegovinu, a Senad mi je ispričao da su digitalni nomadi često usamljeni:
„Na pojedincima i pojedinkama je da im damo šansu da budu dio i naših života. Biti digitalni nomad može značiti i biti jako usamljen povremeno. Ako sretnemo digitalnog nomada u coworking space-u, super bi bilo da ih pozovemo na piće s nama. Mislim da je ta interakcija sa internacionalnim ljudima važna i dobra i za nas jer nam daje nove ideje,“ rekao mi je Senad i istaknuo da su popularni coworking prostori u Bosni i Hercegovini tershouse, HUB 387, CosmoHub, a digitalne nomade možemo pronaći i u Networks-u ili Creative HUB- u u Sarajevu, ali i u Coworking i Smart Office u Banja Luci.
Senad kaže kako je on Mostarac koji vrednuje lijepu klimu i čist zrak, što je po njemu prednost Hercegovine, ali ističe kako Sarajevo i Banja Luka imaju više sadržaja za ponuditi digitalnim nomadima.
Projekat RECOOPER prepoznao je Hercegovinu kao odličnu destinaciju za digitalne nomade i nedavno su lansirali web platformu Digitalnomadsherzegovina.com gdje se nalaze korisni linkovi, informacije o prirodnim ljepotama, društveni sadržaji kao i preporuke i savjeti za samostalno istraživanje regije.
Iskreno se nadam da će i druge regije u našoj zemlji slijediti ovaj svijetli primjer i prepoznati, da su “digitalni nomadi budućnost” kako to Senad kaže u podcastu Adnana Baručije na FACE TV, da su digitalni nomadi budućnost, i da će tako Bosna i Hercegovina uspješno istrčati trku za ekonomske benefite i razvoj turizma.
digitalni nomadiviza za digitalne nomade
Izvor: lonac.pro
