Udruženje pejzažnih arhitekata: Sačuvati zelenilo na sarajevskom Trgu oslobođenja

Udruženje pejzažnih arhitekata Bosne i Hercegovine insistira da se sačuvaju zelene površine na prostoru sarajevskog Trga oslobođenja – Alija Izetbegović, a gdje Općina Stari Grad planira izgraditi podzemnu garažu.Kako su saopćili iz udruženja, riječ je o zelenoj površini koja stasava skoro 50 godina. Pozivajući se na dokumente tvrde da ranije nije bilo planirano da na toj lokaciji bude nešto izgrađeno ili da na njoj bude saobraćaj.

“Obuhvat Trga se prema Urbanističkom planu Grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period od 1986. do 2015. godine (Službene novine Kantona Sarajevo, broj 5/99, 4/02 i 37/14) nalazi u zoni Gradskog jezgra. Međutim njegova funkcija je definirana kroz niz značajno starijih dokumenata, ponajprije kroz Urbanistički plan Grada iz šezdesetih godina, i on kao takav egzistira kroz višedecenijski period predstavljajući dio urbanog kontinuiteta. Njegov sadašnji oblik i funkcija su rezultat projekta ‘Rekonstrukcija Trga oslobođenja’ iz 1976. godine, kojim je ovaj prostor tretirana kroz arhitektonsko-pejzažno rješenje, urađeno u tadašnjem Gradskom zavoda za urbanizam, a sama realizacija datira iz davne 1979. godine. Kao takav se potvrdio i kao jedan od planiranih otvorenih, zelenih prostora u okvirima ‘Programskog projekta pješačke zone Grada’ koja se istina do danas nije razvila u svom punom kapacitetu, ali koja se kao takva treba štiti od ad hoc aktivnosti u smislu nove izgradnje, uvođenja saobraćaja i slično. Svoju funkciju i položaj Trg potvrđuje i u okvirima dokumenta Program razvoja gradskog jezgra Sarajeva (Službene novine Kantona Sarajevo, broj 13/00), a kojim se ne predviđa nikakva promjena statusa ni sadržaja, a pogotovu se ne predviđa podzemna garaža na datom prostoru”, ukazali su.

Smatraju da promjene planova nisu u skladu s važećim propisima i napomenuli su da u blizini ove lokacije postoji nekoliko garaža i da se planira gradnja njih još.

“Ovim dokumentom se u dijelu 3. Razvojne koncepcije definiraju stavci kao: 31. Generalna strateška opredjeljenja; 3.2. Površine i obuhvati; 3.3. Koncepcija prostornog uređenja; 3.4. Kvantitativne optimizacije obuhvata Gradske jezgre; te 3.5. Saobraćaj – strateška opredjeljenja sa primjerenim grafovima. Tako u odnosu na stav 3.5. / graf 22 predstavlja Prijedlog – prostorni razmještaj, položaj i kapaciteti planiranih garaža, sukladno osnovnom planerskom opredjeljenju zaštite prostora Gradske jezgre, uz preporuke za planiranje ovih kapaciteta obodno u odnosu na Gradsko jezgro. S tim u vezi, ističemo da je izmjena namjene prostora suprotna važećim propisima, a u skladu sa programom garaže su predviđene u neposrednoj blizini i to: Garaža Metalac – Prva gimnazija kapacitet 440 parking mjesta, Sirano kapacitet 220, Centrotrans 400 i Hrgićeva 200, te niti jedna nema tu vrijednost kao prostor ovog Trga”, ocijenili su u Udruženju pejzažnih arhitekata.

Za njih je, kako su naveli, indikativno da su svi ovi dokumenti institucionalno bili, a i sada su u nadležnosti kreiranja i donošenja u Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Shodno tome, nije im jasno kako se u određenim fazama izrade nižih nivoa dokumenata prostornog uređenja, kako su istakli, dezavuišu prethodno postavljeni ciljevi, strategije i sadržaji viših nivoa prostorno-planskih akata, te se tako negiraju osnovni principi urbanog kontinuiteta.

Negativne posljedice

Upozorili su na moguće negativne posljedice izgradnje garaže.

“Ako se fokusiramo na reperkusije koje bi nastale uvođenjem sadržaja podzemnog, višespratnog parking prostora na prostor samoga Trga moramo biti svjesni da bi se povećao i saobraćaj u ulici Zelenih beretki, a veći broj automobila bi neminovno utjecao na povećanje zagađenja, što bi se negativno odrazilo i na sam kvalitet pješačke zone. Oni koji imaju problem da povjeruju treba da prošeću ovom ulicom u popodnevnom periodu dana”, potcrtali su.

Kako su naglasili, svjesni su da je saobraćaj u mirovanju veliki problem ne samo u Općini Stari Grad, već i u svim drugim lokalnim zajednicama. Međutim, podsjetili su da Stari Grad, kako su ocijenili, oskudijeva u raspoloživom prostoru uz sva ograničenja zaštite cjelina kulturnog i prirodnog nasljeđa.

“Međutim, smatramo da se upravo iz navedenih razloga mora izuzetno voditi računa o svim elementima složenosti šireg prostora, i da se ne smije dozvoliti razvijanje jednog sistema, na račun drugog, sto zapravo znači insistiranje na poštivanju konteksta i dostignutog urbaniteta”, dodali su.

Shodno prethodno navedenom, za Udruženje nije prikladna građevinska intervencija na Trgu.

“S obzirom na estetiku ovog prostora koja je primarno određena zelenim elementima sa karakterom otvorenog prostora trga-parka, te sanitarno-higijenski značaj određene vrste i količine zelenila u centralnom dijelu grada, te historijski značaj Trga, sumnjamo u opravdanost intervencija koje bi dovele do devastacije i trajnog gubitaka pomenutih vrijednosti. Stoga smo posebno osjetljivi na olake mikrolokacijske akcije pretvaranja zelenih površina u parking prostore i druge građevinske zahvate, što je postala gotovo redovna praksa u postratnom periodu, a najizraženija posljednjih godina, i koja je višestruko štetna za urbani identitet grada Sarajeva”, upozorili su.

Pozvali su se i na zaključak kantonalnog Zavoda za zaštitu kulturno-historijskih i prirodnog nasljeđa u elaboratu iz 2007.

“Na ovoj parkovskoj površini ističu se stabla čija se starost kreće između 35 i 60 godina. Pored starosne vrijednosti, stabla se ističu i svojim habitusom (krošnjom, cvijetom, visinom), tako da ih karakteriše značajna pejsažna vrijednost”, navedeno je.

Značaj zelenih površina

I sami su podsjetili na važnost zelenih površina i na trendove u razvijenim evropskim gradovima.

“Danas se mnogo govori o značaju zelenila, njegovim dobrobitima i benefitima za gradove i stanovništvo, govori se o stvaranju ‘zelenih gradova’ i gradova ugodnog življenja, ali nažalost svjedoci smo, da se ta praksa vrlo malo sprovodi. Tendencija svih evropskih i svjetskih gradova je da se motorni saobraćaj i saobraćaj u mirovanju što više izmjesti iz centralnih gradskih zona i uporedo se radi na jačanju gradskog-javnog saobraćaja, te smatramo da treba slijediti takve principe”, poručili su.

Kako su saopćili iz Udruženja pejzažnih arhitekata, pored kontinuiteta tretmana ovog urbanog prostora – trga u gore pomenutim planskim aktima, ovdje se radi i o svojevrsnoj memoriji mjesta upisanoj u naše mentalne mape i oni naprosto ne žele te slike ustupiti jednom istina neophodnom, ali po negativnom utjecaju rigidnom servisu kakav je mirujući saobraćaj.

“Ne postoji u Evropi grad, a posebno metropola koja nema pješačke zone, oaze odmora, socijalizacije, slobodnog kretanja, kvalitetnih sadržaja, zelenila, stoga osjećamo posebnu odgovornost za pokretanje ove inicijative za spašavanje ovakvih prostora, kojim ovaj grad naprosto oskudijeva”, zaključili su u Udruženju pejzažnih arhitekata Bosne i Hercegovine.

Svoj stav su naveli u dopisu koji su poslali i Općini Stari Grad Sarajevo.

klix.ba

Related Posts

Poziv za učešće na prezentaciji USAID-ovog projekta Snaga lokalnog / Podrška lokalnim resursnim organizacijama (LRO AA)

Poziv za učešće na prezentaciji USAID-ovog projekta Snaga lokalnog/Podrška lokalnim resursnim organizacijama (LRO AA) Mreža za izgradnju mira poziva zainteresovane lokalne resursne organizacije (LRO) sa područja Bihaća da učestvuju na prezentaciji i saznaju više o mogućnostima finansiranja koje su dostupne putem USAID-ovog projekta Snaga lokalnog/Podrška lokalnim resursnim organizacijama (LRO/AA). Prezentacija će se održati 16. decembra 2022. godine […]

Svi na skijanje – besplatno skijanje za svako dijete iz SOS Dječijeg sela!

Ovom kampanjom kao zajedničkom inicijativom NLB Banke, KJP ”ZOI'84” OCS i Mastercard-a, a u saradnji sa SOS Dječjim selima u BiH planiramo omogućiti besplatno skijanje za svako dijete iz SOS Dječijeg sela I ove zimske sezone NLB Banka Sarajevo je u suradnji sa Olimpijskim centrom Bjelašnica pripremila pogodnosti za sve skijaše korisnike NLB Mastercard® kartica, ali i posebne pogodnosti[…]