Asistent na Studiju povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Toni Barać naglasio je kako je riječ o jedinom simpoziju o stećcima, a koji se održava već pet godina.
“Mi se u Bosni i Hercegovini trebamo više nego drugi baviti stećcima jer nijedna zemlja nije kao Hercegovina, tako gusto naseljena stećcima. Nijedna nema tako velikih i lijepo ukrašenih nekropola kao Hercegovina koje nadilaze neke druge”, kazao je pročelnik Studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru profesor Damir Zorić.
Matica stećaka
Govorio je on na Međunarodnom znanstveno-stručnom simpoziju “Stećci u 21. stoljeću: nove spoznaje i mogućnosti interpretacije” koji je u utorak održan na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Kako je pojasnio Zorić, od svih stećaka koji imaju natpise na sebi gotovo polovica ih je u Hercegovini.
“To govori o tome da je Hercegovina matica stećaka i zato Mostar i ovaj fakultet trebaju više posvećivati pažnje stećcima. Trebaju i drugi u svakom slučaju, ali ovdje u Hercegovini, to je dio identiteta, povijesnog identiteta u zemlji koja se zove Hercegovina i zato nastojimo organizirati simpozij i evo treći put imamo tri puta više sudionika nego prvi put i to nas čini sretnima”, istaknuo je Zorić.
On je ukazao na činjenicu da je na ovaj simpozij stiglo više od 25 sudionika koji dolaze iz četiri zemlje, što svjedoči koliko je ovo područje široko.
Kako je pojasnio, riječ je o istraživačima stećaka koji su preko stećkopedije upisali na desetine lokaliteta.
Podsjetimo, simpozij je okupio 31 uglednog stručnjaka i znanstvenika različitih disciplina iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, s ciljem istraživanja i prezentacije aktualnih razmišljanja te novih spoznaja o stećcima.
Tema simpozija obuhvatila je širok spektar pristupa, od povijesnih, umjetničkih i arheoloških, do etnoloških i drugih srodnih znanosti.
Organizatori simpozija su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Studij povijesti umjetnosti i Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini.
Izvor: bljesak.info
