Pandemija se stišala, ali ne i apeli o tome koliko je važno proizvoditi sopstvenu hranu i imati domaći proizvod. Novi globalni izazovi – poskupljenje hrane, rat u Ukrajini, prekinuti lanci snabdijevanja, obilježili su prošlu godinu kad je riječ o poljoprivredi.
U svakoj krizi, pa i aktuelnoj, važno je osloniti se na sopstvene snage i kapacitete. U poljoprivredi i prehrambenoj industriji u BiH i ovaj put smo pokazali u kojoj mjeri zavisimo od uvoza, sa nedovoljnom domaćom proizvodnjom, neadekvatnom podrškom institucija i neizvjesnim daljim tokovima.
Država mora snažnije podržati ovaj sektor, a tu vrstu zaleđine poljoprivrednici i prerađivači još nisu imali.
Opet, uvijek se istaknu pojedinci, borci, koji sopstvenim snagama traže nove šanse, šire kapacitete i najavljuju investicije.
U nastavku vam donosimo listu investicija u sektoru POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE koje su tokom 2022. godine izazvale najviše interesovanja čitalaca eKapije.
1. AgroLife širi proizvodnju komposta za uzgoj šampinjona
Firma AgroLife iz Mionice kod Gradačca, jedini proizvođač komposta za uzgoj šampinjona u Bosni i Hercegovini, naredne godine planira povećati kapacitete za 50%, rekli su eKapije ranije u toj firmi.
AgroLife proizvodi količinski ograničen kompost II faze, a kupci su uglavnom proizvodođači koji koriste tu fazu komposta u uzgoju. Kako su nam objasnili, prednosti njihovog komposta su u tome što mu je niža cijena od uvoznog, jer su manji troškovi transporta koji imaju veliki udio u konačnoj cijeni.
Uzgoj komposta u AgroLife-u (Foto: Haris Đulić)
Osim komposta kao glavnog proizvoda, AgroLife nudi sav repromaterijal koji učestvuje u uzgoju šampinjona.
Takođe su planirali uvođenje III faze proizvodnje komposta, gdje bi osigurali veće učešće plasmana komposta na domačem tržištu.
– U narednom periodu fokus će biti na projektu izgradnje savremenih kapaciteta za vlastiti uzgoj, sa kompjuterski upravljanom proizvodnjom, kao i na projektu otkupa i prerade gljiva – rekli su ranije iz ove firme.
2. Kupres Milch traži partnera za povećanje proizvodnje
Prema ocjeni posjetilca Balkan Cheese Festivala u Beogradu, najbolji sir ovog podneblja pravi se u Kupresu, u sirani Smajila Žilića. Ovog magistra stočarstva, petu godinu kite zlatom u prestonici Srbije, a to nisu jedine nagrade.
Zbog brojnih izazova, Žilić traži poslovnog partnera. Kako je ranije rečeno, prodaće dio dionica onome ko je spreman da zajedno ulažu i zadrže nivo kvaliteta i stabilnosti, te da dođu do dozvole za izvoz u EU i na taj način podignu proizvodnju na 10 tona mjesečno.
U ponudi su punomasni kravlji sir, dimljeni sir, kombinacija kravljeg i kozjeg te dva sira sa začinima. Po narudžbi rade i druge kombinacije. Za kupca u Srbiji su pravili sir s aronijom, sporadično i s brusnicom, borovnicom, tartufima.
Mlijeka ne nedostaje, otkupljuju ga s Kupresa te iz Šipova, s Vlašića, Livna i ponekad Tomislavgrada.
3. Andrić-Farm farma pilića kod Pelagićeva
Firm Andrić-Farm iz Pelagićeva želi da izgradi farme pilića sa pratećim sadržajima u Orlovom Polju planiranog uzgojnog kapaciteta 84.000 brojlera po turnusu.
Ilustracija (Foto: David Tadevosian/shutterstock.com)
Na ovoj lokaciji investitor planira izgradnju dva proizvodna objekta za uzgoj, krajnjih gabaritnih dimenzija 22,50 m x 133,75 m, kao i pomoćni objekat krajnjih gabaritnih dimenzija 6 m x 16 m sve prizemne spratovnosti, navedeno je u Prethodnoj procjeni uticaja na životnu sredinu.
– Na parceli neće biti deponija stajnjaka s obzirom na to da se u neposrednoj blizini nalazi postojeći objekat iste namjene i u vlasništvu investitora. Eventualno deponovanje će se vršiti u okviru susjedne farme – istaknuto je u dokumentu.
4. Farma brojlera u Srpcu
Na adresu Ministarstva prostornog uređenja RS početkom prošle godine stigao je zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu budućeg objekta farme za brojlere, a koju bi gradio lokalni investitor iz Srpca, Goran Vasić, koji se već dugi niz godina bavi uzgojem živine.
Kako se navodi u Prethodnoj procjeni, koju je izradila banjalučka firma Eko dozvola, predviđena je fazna izgradnja farme za brojlere, samo na nivou prizemlja i planiranog kapaciteta 20.000 mjesta.
Uz ovaj objekat koji je planiran da se gradi, investitor već posjeduje dva objekta za uzgoj živine, kapaciteta 44.000 mjesta.
5. Agreks farma za uzgoj pilenki u Šamcu
Kompanija Agreks iz Donjeg Žabara planira u Šamcu gradnju farme za uzgoj pilenki, kapaciteta 34.500 koka, navodi se u tekstu objavljenom na sajtu Vlade RS, tačnije u podacima uz Prethdonu procjenu uticaja na životnu sredinu.
Farmu će činiti dva indentična objekta, dimenzija 72,12 x 12,60 metara, paralelno sa već postojećim objektima farme na susjednoj parceli u Obudovcu. Uz objekte farme predviđeni su prateći objekti – dva silosa locirana između osnovnih objekata farme na jugoistočnoj strani. Osim silosa budući objekti moraju imati i ostale tehničke i tehnološke objekte i opremu u skladu sa važećim propisima za izgradnju objekata ove namjene.
Podsjetimo, Agreks je jedna od najuspješnijih domaćih kompanija u ovoj oblasti. Prvi su u RS i BiH ispunili sve uslove i dobili dozvolu za plasman jaja B klase, koji je počeo u januaru 2020. godine.
Izvor: ba.ekapija.com
