Mladi odlaze tražeći siguran i kvalitetan život, ostavljajući iza sebe samo praznike i dane odlaska u uređenije zemlje.
Analiza troškova korupcije u bosanskohercegovačkom društvu, s fokusom na ulaganje u obrazovanje i troškove iseljavanja mladih, otkriva da je iznos ulaganja u obrazovanje osoba koje su napustile BiH u periodu 2014-2019. bio gotovo 10 milijardi KM, što predstavlja i izvoz ljudskog kapitala iz države.
Također, godišnji iznosi nenaplaćenih doprinosa po radniku su značajno porasli u istom razdoblju, s 561,8 miliona KM u 2014. na 842,5 miliona KM u 2019. godini. Ovo ukazuje na gubitak prihoda koji bi bio ostvaren da su mladi ostali u zemlji. U 2019. godini bilježi se izostanak u naplati za zdravstvene usluge u iznosu od 300,4 miliona KM. Autor navodi primjer gubitka u zdravstvu, ističući da se za taj novac moglo nabaviti 601 uređaj za mamografiju ili obaviti preko 2 miliona besplatnih ginekoloških usluga. Ovo sugerira koliko je odlazak mladih iz zemlje povezan s ekonomskim gubicima i nedostatkom adekvatne zdravstvene skrbi.
– Investiranje u mlade je ključno, kaže za Bloomberg Adria TV Jasmina Banjalučkić.
Treba ulagati u obrazovanje i zdravstvene usluge kako bismo stvorili ambijent za njihov rast i razvoj.
– Mladi žele raditi na zanimljivim projektima, s najnovijim tehnologijama, u kompanijama koje dijele njihove vrijednosti, navodi Nerma Vukasović.
– Poduzetnička kultura na Balkanu još zaostaje, ali postoji napredak u posljednje dvije do tri godine, smatra Maja Miljević.
Koliki će biti gubici Bosne i Hercegovine ako se ne zaustavi trend odlaska mladih ljudi? Na ovo pitanje vlasti u ovoj zemlji nemaju odgovor, jer se proteklih godina nisu bavili tim problemom.
Podsjetimo, BiH je izgubila 12 posto stanovnika u posljednjih 13 godina, što je oko 409.000 ljudi. Broj studenata na fakultetima je smanjen za trećinu. Prema časopisu The Economist, BiH je na vrhu liste s najvećim odljevom mozgova, a zabrinjavajući je i podatak da je za odlazak iz BiH zainteresirano čak 51,3 posto mladih.
Stopa nezaposlenosti mladih u BiH čak je četiri puta veća nego u zemljama Europske unije. Brojni su razlozi za to, a neki od njih kriju se u činjenici da je zemlja bila suočena s ne baš uspješnim procesom ekonomske tranzicije. Tu je i pitanje neodgovarajućeg obrazovnog sistema koji nije moderniziran, ali i niska primanja.
Također, podaci upućuju i na to da su najčešći razlozi odlaska nestabilna politička situacija te uvjerenje u veću mogućnost uspjeha, a nema ni jedinstvene strategije koja bi precizirala prioritete za poboljšanje životnih uvjeta mladih kako bi ih država zadržala u zemlji. Prema podacima Eurostata, trenutno se u zemljama Europske unije nalazi oko 10.000 državljana BiH koji su podnijeli zahtjev za azil. Mladi odlaze tražeći siguran i kvalitetan život, ostavljajući iza sebe samo praznike i dane odlaska u uređenije zemlje.
Problem demografskog gubitka je evidentan, s negativnim prirodnim priraštajem i iseljavanjem. Ako se nastavi ovaj demografski trend, Bosna i Hercegovina će do 2070. godine imati manje od 1,5 miliona stanovnika, koliko je približno imala krajem 19. stoljeća, govore procjene Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda iz 2022. godine.
Izvor: studomat.ba
