Spajanje tehnologije i inovacija sa idejama i inicijativama građana put je prema stvaranju pametnih gradova. Ovaj proces, iako ima za cilj da naše živote učini ugodnijim, nije nimalo lak. Gradske uprave i građani u Bosni i Hercegovini sada su dobili jasne smjernice na tom putu – prvi vodič za izgradnju pametnih gradova u BiH.
Autori ovog vodiča su prof. dr. Lejla Turulja i prof. dr. Srđan Nogo, koji kroz sadržaj naglašavaju prednosti života u pametnom gradu, prioritete i korake za postizanje uspješne urbane transformacije.
Šta je pametni grad?
Pametni gradovi se temelje na tehnologiji, a razvijaju zahvaljujući analitici podatka. Usvajanjem i korištenjem naprednih tehnologija za prikupljanje i analizu podataka u realnom vremenu se stvara mogućnost proaktivnog djelovanja u skladu sa situacijom.
Implementacijom različitih tehnologija, kao i Internet of Things senzora i infrastrukture za povezivanje osigurava se automatizacija procesa, kao i kreiranje uvezanog ekosistema. To podrazumijeva korištenje alata za povećanu štednju energije, osiguranje sigurnog okruženja, efikasnost javnog prevoza i održivo upravljanje otpadom.
Prednosti života u pametnom gradu
Na ovom putu se susrećemo sa mnogo izazova koji otežavaju proces, ali prednosti su ono što ga čini vrijednim.
Pametni grad daje prioritet dobrobiti građana i nudi poboljšan kvalitet života kroz bolji pristup uslugama i rezultatima. Kroz ovaj vodič saznajemo o načinima na koje se podstiču zdravije, sigurnije i povezanije zajednice, osnažujući građane da postanu aktivni učesnici u procesima donošenja odluka.
Jedna od brojnih predloženih inicijativa u vodiču je pametna vlada (e-uprava). Ona podrazumijeva upotrebu digitalnih tehnologija za pružanje efikasnih, transparentnih i dostupnih javnih usluga građanima. Ovo uključuje usluge poput plaćanja poreske prijave, zahtjeva za pokretanje administrativnih postupaka, razvoj digitalnih platformi i slično. Inicijativa pametna vlada poboljšava transparentnost i potiče povjerenje građana u aktivnosti vlade, što je osnova razvoja zajednice.
Odakle krenuti?
U ovom procesu nije bitna samo pametna tehnologija, već pametni ljudi i pametna javna administracija. Za neke od najvećih vodećih svjetskih pametnih gradova, glavni prioriteti među donosiocima odluka su uvezan javni prijevoz, praćenje i upravljanje saobraćajem, kao i poboljšanje kvalitete zraka i vode.
Akcioni plan urbanih transformacija ovisi od odobrenja i saradnje vlasti lokalnih zajednica. Kako bi bili sigurni u efikasnost plana, prvi korak je kvalitetno razumijevanje jedinstvenih karakteristika grada, kao i izazova s kojim se građani susreću. U cilju održivog i inkluzivnog razvoja zajedničke vizije, potrebno je postaviti prioritete i programe akcionog plana, kao i slaviti “brze pobjede”.
Učimo iz dobrih praksi
Različiti gradovi su u različitim fazama razvoja pametnog grada, ali oni koji su odmakli na svom putu su dobri primjeri čije lekcije možemo koristiti prilikom planiranja svojih strategija grada.
Kao odličan primjer dobre prakse, proaktivnosti i predanosti u našem susjedstvu izdvaja se Rijeka. Više puta je prepoznata kao najpametniji veliki grad zbog sistemskog pristupa, uključenosti građana, otvorenosti i pružanju mnogih usluga elektronskim putem. Vizija Rijeke je pametan, otvoren i otporan grad, a razvijeni modeli omogućavaju učešće građana u odlučivanju, budžetiranju i praćenju rada javne administracije.
Ljubljana je još jedan primjer grada koji stavlja snažan naglasak na aktivno uključenje svojih građana kroz različite inicijative, projekte i javne konsultacije. Prepoznati su kao popularna turistička destinacija i zeleni grad, koji radi na očuvanju svoje kulturne baštine. Svoj uspjeh pripisuju interesovanju i angažmanu građana, dobrom vodstvu i implementiranju različitih korisnih projekata.
Put ka pametnim rješenjima je pred nama
Kratki vodič za izgradnju pametnih gradova u Bosni i Hercegovini je objavljen u okviru Programa develoPPP.de projekta “Pametni gradovi – ka digitalnoj transformaciji gradova u BiH”, a implementiralo ga je Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) GmbH u ime Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj SR Njemačke (BMZ) u saradnji sa kompanijama LANACO i DVC Solutions, te udruženjem IT kompanija u BiH Bit Alijansa. Završna konferencija projekta održana je 23. aprila u Sarajevu i predstavljeni njegovi rezultati, a cijeli vodič je dostupan online na linku.
Prihvatimo benefite pametnih gradova širom svijeta i krenimo na putovanje prema održivim, povećanim urbanim sredinama s fokusom na građane.
