Polaganjem cvijeća na bistu Isaka Samokovlije na platou ispred JU Dom zdravlja ”dr. Isak Samokovlija” u Goraždu je počela ovogodišnja XXI po redu manifestacija ”Dani Isaka Samokovlije Sunce nad Drinom Goražde – Sarajevo – Fojnica 2025.” Organizatori manifestacije su JU Centar za kulturu Goražde, Grad Goražde, te Jevrejska zajednica BiH. Cvijeće su položile delegacije Grada Goražda i Vlade BPK-a, JU Centar za kulturu Goražde, Jevrejske zajednice u BiH i Doma zdravlja Goražde.
21. po redu manifestacijom obilježava se 136 godina od rođenja i 70 godine od Samokovlijine smrti. Samokovlija je rođen u Goraždu, a Fojnica i Sarajevo su mjesta njegovog stvaralačkog rada koji je i spona između tri grada u kojima će se dešavati dijelovi ovogodišnjeg programa.
U sklopu manifestacije sa početkom u 17:45h u Zavičajnom muzeju Centar za kulturu biće otvorena izložba „Sunce nad Drinom“ – izbor slika ILK „Boje Prijateljstva“ i izložba „Život i djelo Isaka Samokovlije“, nakon čega je u izvedbi članova Amaterske pozorišne scene Centar za kulturu u Maloj sali planiran Performans „Drina u Isaku“, a potom će se u 18:15h održat susret goraždanskih književnih stvaralaca.
Manifestacija će biti nastavljena u februaru raspisivanjem Javnog poziva za literarne radove u prozi ili poeziji za osnovne i srednje škole BPK, kao i građane BPK Goražde, Sarajevskog kantona, Fojnice i BiH, a u proljeće kviz znanja za učenike osnovnih (od VII do IX razreda) i srednjih škola na temu „Život i djelo Isaka Samokovlije“ pod nazivom „Od proljeća do proljeća“.
Za mjesec maj planirana je postavka izložbe ULU „Goražde“ Likovne kolonije „Boje prijateljstva“ pod nazivom „Sunce nad Drinom“/Galerija Novi hram Sarajevo.
Od 01. do 07. avgusta u okviru XXVIII „Internacionalnog Festivala prijateljstva“ Goražde 2025., Likovna kolonija „Boje prijateljstva“ umjetnici će slikati na temu: „Drina u književnom opusu dr. Isaka Samokovlije“.
“Drina je za mene jedan od najdubljih doživljaja. Zanosila me je kao neko živo, božanstveno biće.” (Isak Samokovlija)
Isak Samokovlija rođen je 1889. godine u Goraždu. Osnovnu školu završio je u Goraždu, a gimnaziju u Sarajevu. Po završetku gimnazije 1910. godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beču. Godine 1914. mobilisan je i poslan na front, a po povratku sa fronta diplomirao je 1917. godine. Poslije prvog svjetskog rata radio je kao ljekar prvo u Sarajevu, a od 1918. godine u Goraždu, gde je ostao tri godine. Od 1921. do 1925. godine bio je ljekar u Fojnici, a onda se vratio u Sarajevo, gdje je ostao do kraja života. Drugi svjetski rat donio mu je velika poniženja koja su počela sa otpuštanjem iz službe, a nastavila se boravkom u zarobljeničkom logoru na Alipašinom Mostu i prisilnom pratnjom ustaških jedinica, odakle je, poslije više neuspjelih pokušaja, uspio da pobjegne 1944. godine i da se pridruži partizanima. Poslije oslobođenja gotovo potpuno se odao književnom radu. Od 1948. do 1951. godine uređivao je književni časopis ”Brazda”, a radio je i kao urednik za stranu literaturu u izdavačkom preduzeću »Svjetlost«. Mada se književnim radom počeo baviti još u gimnaziji, on se u literaturi javio dosta kasno, tačnije u 38. godini života, i to odmah zapaženom i zrelom pripovjetkom ”Rajina avlija” u Srpskom književnom glasniku 1927. godine. Godine 1929. izašla je u Sarajevu prva njegova zbirka pripovjedaka ”Od proljeća do proljeća”, a 1936. pojavila se u Beogradu njegova druga zbirka pod naslovom Pripovjetke. Između dva rata napisao je i četiri pozorišna komada: ”Hanka”, ”Plava Jevrejka”, ”On je lud” i ”Fuzija”. Poslije rata objavljene su mu zbirke pripovjedaka ”Nosač Samuel”, ”Tragom života”, ”Izabrane pripovijetke”, ”Pripovijetke”, ”Đerdan”, ”Priča o radostima”, ”Hanka”, ”Nemiri”. Objavio je i zbirku dječijih pjesama ”Dija, dija pesa”, a preveo je ”Mladost vjeverice” od Feliksa Saltana i ”Graditelji svijeta” od Stefana Cvajga. Umro je 1955. godine.
Izvor: gorazde.ba
