Pojedini ljudi su govorili da je nemoguće dovesti turiste u selo koje nema tradiciju u turizmu. Mirela Jusupović, pokazala je da to nije tačno.
Pusta bh. sela žalosna su slika kojima skoro svakodnevno svjedočimo. No, zub vremena neće nagristi jednu kuću u zavidovićkom selu Crnjevo i to zahvaljujući Mireli Jusupović, koja je željela spasiti od zaborava dom koji su izgradili njeni roditelji. I neće ona svojom idejom koja se javila prije nekoliko godina spasiti samo jednu kuću, nego i cijelo selo.
“Shvatili smo da će nas jedna vrsta obaveze više vezati za porodičnu kuću i njeno održavanje, a spasiti selo od umiranja, što je ogromna opasnost za mnoga sela. Pored toga, selo Crnjevo je bilo nominirano za najljepše selo Bosne i Hercegovine što znači da ima ogroman potencijal koji uopšte nije iskorišten”, priča Mirela za Agroklub predstavljajući svoj mali ruralni biznis pod nazivom Apartman u seoskom domaćinstvu “Crnjevo” .
A, da dobra ideja zlata vrijedi pokazalo se još prije dvije godine kada je njena aplikacija dobila podršku i od Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Dobijena sredstva iskoristila je za zamjenu stolarije i nabavku jakuzzija i saune. Lani je stigla još jedna potvrda, kao polaznik Impakt inkubatora koji se održavao u Gradu Zavidovići Mirela je osvojila prvo mjesto i nagradu što je iskoristila za nabavku 4 nova brdska bicikla i dječijeg igrališta, čime je kompletirala ponudu apartmana.
Nudimo sreću, zdravlje i odmor
Registrovan je kao smještajni kapacitet u seoskom domaćinstvu, a vlasnica ističe da će boravak u netaknutoj prirodi sela Crnjevo ponovo probuditi ono iskonsko u svakom gostu koji se odluči za dolazak.
“Kvalitetan san na čistom zraku, vodena masaža, sauna, vožnja bicikla kroz historijske krajolike, galop konja kroz seoski makadam, cvrkut ptica i žubor izvora Gujin kamen neće ostaviti niti jednog gosta ravnodušnim. Mi nudimo sreću, zdravlje i odmor”, priča ona, dodavši da je mini wellness jako zanimljiv dio ponude jer se u samom apartmanu nalazi sauna i jakuzzi što stvara posebnu čar i ugođaj za gostima.
Mirela se nije zaustavila samo na “spašavanju” roditeljske kuće, već je i komšije “zaposlila”. Gurmanske delicije tradicionalne kuhinje ovog kraja gosti mogu probati upravo kod seljana Crnjeva.
“Već smo dogovorili sa nekoliko komšija da ukoliko neko od gostiju želi obrok, da se mogu obratiti njima, tako da se uvezujemo u jednu cjelinu, da svi imamo benefite od ovog biznisa. Pored toga, organiziramo obilaske banovićkog i zavidovićkog kraja jer se selo Crnjevo nalazi na administrativnoj granici dva grada, a obavezna je i posjeta farmi magaraca”, kaže nam ne krijući da je riječ o sad već poznatoj farmi “Mali farmer”, njenog supruga Alena.
S koze na magarca – na farmi grade i apartmane za goste
Inače selo Crnjevo je udaljeno tridesetak kilometara od centra Zavidovića i jedno je od najudaljenijih sela, vezano je za ovaj gradić asfaltnim putem.
Ko želi, može i kravu da muze
I nema kraja njenim idejama, prije nekoliko dana uvela je još jednu ponudu za goste – muža krava. Dakle, oni koji znaju sami mogu pomusti svježe mlijeko, a oni koji ne znaju, mogu da nauče ovaj posao koji je ne tako davno znala svaka seoska djevojka.
“U Crnjevu se nalaze dvije farme krava, te nekoliko pojedinaca koji imaju po jednu ili dvije krave. Baš kao i za obroke, dogovorili smo se sa komšijama da oni nude edukaciju o muži krava, a mi smo samo posrednici između naših gostiju i stanovnika sela. Gosti mogu da kupe mliječne proizvode i da sami namuzu svježe kravlje mlijeko”, navodi Mirela.
Crnjevo udaljeno tridesetak kilometara od centra Zavidovića
Do sada su gosti uglavnom bili domaći, a vlasnici je posebno zadovoljstvo što su odlazili prezadovoljni boravkom. Priča nam i kako pomno sasluša njihove prijedloge za unapređenje smještaja, što u svojim granicama mogućnosti i učine.
“Specifičnog ovog posla je ta što se ne radi o masovnom turizmu. Ovdje je riječ o iskonskom vraćanju čovjeka sebi. Naravno, svjesni smo da Crnjevo kao destinacija ne može biti zanimljiva svima. Uglavnom su to ljudi koji traže antistres terapiju, boravak u prirodi, u vazdušnoj banji, biciklisti rekreativci, porodice sa djecom koje žele da osjeti ruralni način života, te svi ostali zaljubljenici u prirodu i starine”, navodi tokom razgovora.
Zavidovićki Lukomir
No, kako je njen suprug nabavio magarce, ni ona nije sjedila skrštenih ruku. Zajedničkim trudom je ova farma pomjerila granice lokalnog biznisa, ali i šire. Postali su regionalni brend u proizvodnji magarećeg mlijeka, ali i kozmetičkih proizvoda. Istu formulu koriste i kod seoskog domaćinstva Crnjevo. Priča nam kako su neposrednost, spontanost, ljubaznost, ali u isto vrijeme i profesionalnost, osnovni sastojci tog recepta.
“Za Crnjevo slobodno možemo reći da je zavidovićki Lukomir, vrijeme kao da je ovdje stalo. Naravno, pored starih kuća, tu imamo i nove gradnje. Dosta kuća je iseljeno, tako da gosti mogu čuti zvuk povjetarca, cvrkutanje ptica, mukanje krava na pašnjacima i pokoji traktor koji prođe kroz selo”, opisuje nam seosku idilu,naglasivši kako će se potruditi da još više aktiviraju lokalce kroz pripremu hrane, organizovanje muže krava, ali i druge aktivnosti.
Ovdje se, kaže, svake godine održava i takmičenje u malom fudbalu, a taj je turnir jedan od najstarijih u Bosni i Hercegovine i održava se od 1975. godine, te iduće godine slavi 50 godina postojanja. Na pitanje šta bi savjetovala onima koji možda posjeduju slične resurse, ali nemaju ideju kako započeti, odakle krenuti, kaže kako je “ljudski um kao padobran, funkcioniše samo kada je otvoren”.
“Nama su pojedini ljudi govorili da je nemoguće dovesti turiste u selo koje nema tradiciju u turizmu, a mi smo svjesni činjenice da ljudi bježe od destinacija masovnog turizma jer žele da pronađu sebe. Onaj ko ne pokuša, ne može nikada kriviti drugog za neuspjeh”, poručuje uz napomenu da ogroman broj fondova u zadnje vrijeme finansira start up projekte, što je idealan način da se dobije odskočna daska za ovakav biznis.
Uz to, jako je važno konstantno neformalno obrazovanje. Jusupovići minimalno jednom mjesečno idu na seminar ili edukaciju.
“Ponekad pomislimo da nam je to opsesija. Edukacije vježbaju naš um i mozak da konstantno radi i napreduje. Pored toga, informacije do kojih se dođe su zlata vrijedne. Ponekad, na edukacijama ono što znate, sagledate sa druge strane i shvatite da ste to znali, ali niste nikada razmišljali na taj način”, zaključuje ona.
Izvor: akta.ba
