UN-ovi Ciljevi održivog razvoja koji se tiču voda u slivu Neretve imaju „kočnice“. Aktivisti se bore za „Božansku rijeku“.
Godinama unazad traje iscrpljujuća borba za Neretvu, rijeku koja mnogima život znači. Industrijska zagađenja i ekološke katastrofe poput pomora ribe koji se prethodne godine dogodio na području Glavatičeva uzrokovane su najvećim dijelom gradnjom mini hidroelektrane na ovoj rijeci. Sve ovo povod je snažnijeg pritiska građana koji ne odustaju od odbrane rijeke i njenih ljepota.
Zamućenje (Foto: Robert Oroz)
Ekološke katastrofe – česta pojava na bh. rijekama
Robert Oroz, ekološki aktivista, među prvima je prošle godine zabilježio ekološku katastrofu na rijeci Neretvi, kada je došlo do pomora ribe. Kako tvrdi, pomori riba i ostalog živog svijeta u bh. rijekama česta su pojava, a oni koji ih uzrokuju ostaju nekažnjeni.
„To, naravno, daje poticaj svim zagađivačima da nastave sa istom praksom, jer će opet proći nekažnjeno. Mi možemo samo da zabilježimo da se to desilo i obavijestimo javnost. Nadležni se uglavnom ‘prave mrtvi’ u ovakvim slučajevima,“ kaže Oroz.
Robert Oroz, aktivista (foto: privatna arhiva – Facebook)
Neretva najugroženija rijeka u Evropi?
Prema riječima Lejle Kusturice, direktorice Fondacije ACT i aktivistice, rijeka Neretva trenutno je najugroženija u Evropi. Osim već izgrađenih sedam velikih i 12 malih hidroelektrana, postoje planovi za izgradnju još oko 70 ovakvih objekata. Kusturica tvrdi da se izgradnja hidroelektrane Ulog, u gornjem toku Neretve iznad Konjica, približava završnoj fazi. Na jesen se očekuje probno punjenje akumulacije. A, na jugu, u okviru spornog projekta Gornji horizonti, koji će, radi proizvodnje energije, preusmjeravati velike količine vode iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, trenutno se izvode radovi na hidroelektrani ‘Dabar’. Proces dobijanja dozvola za početak gradnje hidroelektrane Bileća u poodmakloj je fazi. Nakon posljednjeg terenskog pregleda, primijećeno je da je započela gradnja brane i na rijeci Zalomci. Uz sve to, još uvijek su aktivni pripremni radovi za izgradnju niza malih hidroelektrana na pritokama Neretve.
„Ako se realizuju navedeni planovi, mi ćemo postati posljednja generacija koja je uživala u ljepotama Neretve, što, sigurna sam, većina građana i građanki ove države ne želi da se desi,“ poručuje Kusturica.
Lejla Kusturica (foto: privatna arhiva-Linkedin)
Zašto vlasti ne žele usvojiti nova, ekološki prihvatljiva rješenja?
Prema istraživanju koje je sprovela Mreža za izgradnju mira u okviru projekta „Snaga Lokalnog“, i shodno 17 globalnih ciljeva UN-a za održivi razvoj, među kojima se izdvajaju „Čista voda i sanitarni uvjeti“ i „Očuvanje vodenog svijeta“, grad Konjic ne pridaje mnogo pažnje ekološki prihvatljivim rješenjima, već nastavlja sprovoditi ustaljene aktivnosti. U narednim fazama će biti povećan kapacitet prečišćavača otpadnih voda kao i pokrivenost naselja kanalizacionom mrežom. U nekoliko naselja je predviđena izgradnja kanalizacionih sistema i planirana izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda iz sedam naselja, uključujući i Boračko jezero.
„Dopušteno zagađenje bh. rijeka bez straha od sankcija“
Kako tvrdi Robert Oroz, ne očekuju se bitnije promjene. „Famoznom ‘Uredbom o izmjenama i dopunama uredbe o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije’ dodatno je produžen rok za dostizanje graničnih vrijednosti za privredne subjekte, među kojima su neki od najvećih zagađivača u BiH. Zakonski okvir koji predviđa sankcionisanje zagađivača nije adekvatan i tako se stvara situacija da se zagađivačima isplati da krše zakone i prekoračuju ograničenja jer su kazne mizerne“, naveo je Oroz.
„Neretva ima sve predispozicije da postane zaštićeno područje Evrope i svijeta“
Lejla Kusturica smatra da je potrebno uključili naučnike i stručnjake, konsultovati primjere dobre prakse u regionu i Evropi i na osnovu toga odrediti pravce razvoja.
„Odgovorno tvrdimo, Neretva, naročito njen gornji tok, od Glavatičeva uzvodno, ima sve moguće predispozicije da postane jedno od najpoznatijih i najodrživijih zaštićenih područja u Evropi i svijetu. Dobro organizovane aktivnosti povezane s ovim pristupom – turizam, ugostiteljstvo i sve što prati ove branše, uz odgovorno i održivo upravljanje, donijeli bi mnogo veći prosperitet lokalnom stanovništvu nego neka velika hidroelektrana od koje lokalne zajednice dobiju mrvice,“ poručuje.
Kusturica tvrdi da su vlasti na različitim nivoima Neretvu pustile „niz vodu“.
„Paradoksalno je da su se oni koji žive od naših novaca svrstali na stranu šačice investitora i, svjesno ili nesvjesno, djeluju u pravcu uništenja najdragocjenijih prirodnih resursa“, veli Kusturica.
Pozitivni primjeri djelovanja – rijetkost
Kao pozitivan primjer, Kusturica ističe postupanje Pravobranilaštva BiH, koje je – nakon što su se relevantni federalni organi proglasili nenadležnim – otvorilo predmet, tako da postoji realna mogućnost da je investitor EFT Group pri izgradnji hidroelektrane “Ulog” obuhvatio oba entiteta, za šta vjerovatno nema potrebne dozvole. Nakon što resorno ministarstvo iz entiteta RS i Grad Konjic dostave relevantne informacije, državno Pravobranilaštvo će donijeti odluku o eventualnom poduzimanju radnji iz njhove nadležnosti.
„Pozdravljamo ovakav pristup i nadamo se da će dovesti do konkretnih akcija, a cilj je samo jedan – da Neretva bude zaštićena,“ kaže Kusturica.
Tanka linija–od smaragdne rijeke do naslaga mulja
Aktivista Oroz tvrdi da je nakon ekološke katastrofe u Glavatičevu Upravi za inspekcijske poslove Republike Srpske u septembru 2023. upućen hitni dopis zbog zamućenja vode i pomora ribe nizvodno od gradilišta hidroelektrane Ulog. Inspekcija je izvijestila da u rijeci nema zagađenja te da su voda i riblji svijet u dobrom stanju, unatoč tvrdnjama da je dio rijeke Neretve, dužine preko 4 km od gradilišta brane, postao mrtav. Dno rijeke prekriveno je debelim slojevima mulja, što ozbiljno ugrožava preživljavanje.
Fondacija ACT je prošle godine uputila zahtjev vlastima za zaštitu rijeke. Uprkos tome, Kusturica ističe da do danas nisu zaprimili odgovore na zahtjeve poslane premijeru Vlade Federacije Nerminu Nikšiću, predsjedniku Vlade RS-a Radovanu Viškoviću i predsjedavajućoj Vijeća ministara Borjani Krišto nakon velikog skupa za spas Neretve koji se u novembru 2023. održao u Konjicu.
HE „Ulog“ (Foto: Robert Oroz)
U Neretvi otkrivene nove biljne i životinjske vrste
U ovom zahtjevu navedeno je i da je u Neretvi otkriveno više od 1.300 vrsta, od kojih su 24 potpuno nove za BiH, a osam i potpuno nove za nauku. Jedna od novih vrsta – insekt iz reda dvokrilaca – dobila je svoje ime po rijeci Neretvi – Baeoura neretvaensis. Sudeći po svemu tome, kako kaže Kusturica, Neretva je svojevrsna škrinja evropskog biodiverziteta i rijeka od značaja za cijeli evropski kontinent.
„Nažalost, stiče se dojam da je ova rijeka više cijenjena i poštovana izvan granica Bosne i Hercegovine nego ovdje, što je neshvatljivo,“ kaže Kusturica.
Hidroelektrane su „manji prekršaj“
Cilj UN-ovog održivog razvoja naglašava potrebu za osiguravanjem čiste vode i sanitarnih uslova. Odnosi se na postizanje i osiguravanje pristupa čistoj vodi za sve ljude, kao i unaprjeđenje kvaliteta vode i smanjenje zagađenja. Istraživani gradovi i opštine studije „Socio-ekonomske razvojne potrebe lokalnih zajednica“ koju je izradila Mreža za izgradnju mira, prepoznaju važnost osiguravanja čiste vode i sanitarnih uslova za svoje građane i poduzimaju korake ka poboljšanju infrastrukture vodovoda i kanalizacije. Međutim, cilj 14. – Očuvanje vodenog svijeta, barem po istraživanju, kroz aktivnost lokalnih i kantonalnih vlasti se uglavnom ne dotiče hidroelektrana i promjene tokova rijeka, već prije svega čišćenja rijeka ili izgradnje moderne kanalizacione mreže.
Aktivisti su u ovom tekstu ukazali na ozbiljan problem koji pod krinkom „nije termoelektrana već hidroelektrana, dakle nema zagađenja“, ozbiljno prijeti da uništi rijeku, a posljedično i život na tom prostoru.
Delina Voloder
Ova priča napisana je zahvaljujući velikodušnoj podršci Američkog naroda kroz program “Snaga lokalnog” Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID). Za sadržaj priče isključivo je odgovoran autor/ica i “Mreža za izgradnju mira”. Stavovi izneseni u priči ne odražavaju nužno stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
