Evodija je listopadno stablo porijeklom iz Južne Koreje i Kine.
Kora ovog listopadnog drveta je glatka i siva, a listovi su tamno-zeleni i sjajni.
Cvjetanje počinje tek nakon četvrte godine rasta, u julu i augustu. Cvate sitnim bijelim dvospolnim cvjetovima skupljenim u cvatove slične bazginim.
Cvatovi su promjera oko 15cm.
Odlična je ljetna medonosna biljka koja pčelama daje nektar i pelud u izobilju, a u regionu, njen popularniji naziv Pčelinje drvo.
Evodija medi tako snažno da pčele nektar skupljaju čak i iz onih cvjetova koji padnu na tlo. Plodovi su crveno-ljubičasti tobolci i sadrže crne sjemenke.
Sjemenke su jako sitne (tisuću sjemenki teži samo šest grama).
Plodovi često ostaju na drvetu kroz zimu i na taj način opskrbljuju ptice stanarice prijeko potrebnom hranom. Med dobiven od evodije intenzivne je arome, specifičnog voćnog okusa i za razliku od drugih vrsta meda, ne kristalizira.
Svjetle je boje, skoro proziran ili bjelkast te je tražen na svjetskom tržištu.
Radoslav Godić iz Paraćina jedan je od rijetkih pčelara u Srbiji koji proizvodi sadnice evodije. U pitanju je medonosna biljka, pa je zovu još i pčelinje drvo. Godić je i sam pčelar i podsjeduje oko 200 košnica.
Međutim, na sajmovima i izložbama uglavnom iznosi sadnice evodije umjesto meda.
“Proizvodim ih sam iz sjemena i jedan sam od rijetkih proizvođača evodije u Srbiji. Počeo sam prije desetak godina i dosad sigurno širom Srbije, u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ima bar 50.000-60.000 stabala evodije koja sam ja proizveo”, objasnio je ovaj pčelar u razgovoru za Novosti.
Kako tvrdi, hektar evodije donese od 700 do 800 kilograma meda, a posebno je važno što ovo medonosno drvo cvjeta kasnije, u julu, augustu i septembru.
“Bagremova paša može propasti, jer bagrem cvjeta rano i postoji opasnost da cvijet izmrzne, što se s cvijetom evodije ne može dogoditi. Unatoč tome, sadnja evodije među pčelarima u Srbiji još nije dovoljno zaživjela, ali iz godine u godinu ima je sve više”, priča Godić.
Pogledajte i priču o evodiji koju je napravio AgroKlub o Davorinu Krakaru koji ju je posadio desetak metara od svog pčelinjaka na Požeškoj gori.
“Drvo može narasti do 20 do 25 metara a na svaki cvijet dođe više pčela”, kaže Krakar.
Kaže da cvate oko mjesec dana.
Izvor: akta.ba
