Nakon pet godina u Italiji, Emrah se vratio u rodno mjesto i pokrenuo “Begovu farmu”

Dvadesetšestogodišnji Cazinjanin, Emrah Beganović je sa sedamnaest godina napustio Bosnu i Hecegovinu i otišao u Italiju, gdje se školovao i nakon školovanja radio u jednoj od najvećih mesnih industrija u Zapadnom dijelu Evrope.

Nakon pet godina života i rada u Italiji, odlučio se vratiti u svoju domovinu i pokrenuti vlastiti biznis, odnosno farmu koza i ovaca u mjestu Liskovac, na području Cazina.

“Sama ideja oko otvaranja farme došla je sasvim slučajno u dugim noćima policijskog sata i periodu pandemije. Kao što nam je poznato, u tom periodu mnoge stvari su nam bile onemogućene, došlo je do nestašice osnovih životnih namjernica tako da sam ja razmišljajući šta bih mogao pokrenuti odlučio da iskoristim prirodne resurse koje imam na selu i pokrenem jednu manju farmu. Iz želje da to jednog dana postane ozbiljan biznis, htio sam da sam naziv farme bude što jednostavniji i lakši za pamćenje. Tako da sam nakon nekog određenog vremena i raznih prijedloga odlučio da ime farme ipak izvedem iz svog prezimena iz kojeg je nastao naziv “Begova farma”, ispričao je Emrah na početku razgovora za portal Akta.ba.

begova farma

S obzirom da je imao priliku raditi u mesnoj industriji Inalca, koja je jedna od najvećih mesnih industrija u zapadnom dijelu Evrope, Emrah je ipak odlučio dati šansu Bosni i Hercegovini i životu u njoj.

“U toj mesnoj industriji sam kroz četiri godine stekao mnogo prakse i iskustva od kojih i danas imam koristi. Italija je za mene odmah poslije moje domovine. Svakako da sa ekonomske strane život u Italiji je daleko bolji, međutim ako marljivo radiš i sam sebi stvaraš priliku u Bosni i Hercegovini se može dosta bolje živjeti”, mišljenja je.

Farma je trenutno porodični biznis, a osim Emraha po potrebi se u rad uključuju i ostali članovi njegove porodice.

“Kako se vremena mijenjaju, sve je manje ovčara koji se odlučuju na ekstezivni uzgoj ovaca tako da se u BiH iz godine u godinu broj ovaca smanjuje. Ja sam se odlučio za intenzivni uzgoj i smatram da je to budućnost bavljenja ovčarstvom. Kroz poticaje koje nam trenutno nudi država, ozbiljniji profit očekujem tek kad popunimo svoje kapacitete”, kazao je.

Pored ovaca i koza, na Begovoj farmi imaju i svoje mliječne proizvode, proizvode od koza, ali i med od vlastitih pčela čije proizvode promovišu putem društvenih mreža.

“Kako je ovo treća godina postojanja, dosta je ljudi već saznalo za nas tako da mi sve svoje proizvode plasiramo na kućnom pragu. Također, najčešće ih promovišemo putem društvenih mreža i putem njih i najviše prodamo”, rekao je.

begova farma

Kako se danas svi okreću digitalizaciji i modernim tehnologijama, pa tako i poljoprivreda, Emrah nam je kazao da i oni svakako idu u tom pravcu.

“Početkom sljedećeg mjeseca planirana je montaža jednog modernog ovčarnika, kapciteta za 150 grla. Plan je da se unutar objekta sagradi hranidbeni hodnik gdje bi se u budućnosti ovce hranile miks prikolicom što bi znatno uštedilo vrijeme kao i troškove ishrane”, pojasnio je.

Na pitanje da li smatra da su u BiH dovoljno iskorišteni prirodni resursi koji mogu pomoći u boljoj i obimnijoj poljoprivrednoj proizvodnji, Emrah je mišljenja da je iskorišten mali procenat takvih resursa.

“BiH iskorištava jako mali procenat svojih prirodnih resursa. Ulaganjem u poljoprivredu, država postaje jača i stabilnija. Kao novi kandidat za članstvo u EU, nadam se da će u što skorijem roku implementirati većinu zakona iz EU što bi mnogo pomoglo u razvoju poljoprivrede na ovim prostorima”, rekao je.

begova farma

Za kraj nam je kazao da bavljenje ovim poslom zahtjeva svakodnevno prisustvo i rad, te da u planu ima proširenje biznisa i zapošljavanje nove radne snage.

“Kako bih uskladio radno vrijeme i obaveze cilj mi je proširiti farmu tako da bih mogao napraviti prostora i za dodatnu radnu snagu. Prvi cilj nam je da obezbjedimo kvalitetnu ishranu našim grlima, a poslije toga da popunimo naše prve kapacitete sa 150 odraslih rasplodnih grla. Sa ovim brojem, planirana dvogodišnja proizvodnja bi se kretala od 900 do 1000 janjaca. To su nam neki od glavni ciljeva, a modernizacija i kupovina ostale mehanizacije nadam se da će doći uz to”, poručio je Emrah na kraju razgovora za portal Akta.ba.

Razgovarala: Erna Salkić

Izvor: www.akta.ba